EUR-Lex Access to European Union law
This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52017AB0006
Opinion of the European Central Bank of 8 March 2017 on a proposal for a directive of the European Parliament and of the Council on amending Directive 2014/59/EU as regards the ranking of unsecured debt instruments in insolvency hierarchy (CON/2017/6)
Mišljenje Europske središnje banke оd 8. ožujka 2017. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu rangiranja neosiguranih dužničkih instrumenata u insolvencijskoj hijerarhiji (CON/2017/6)
Mišljenje Europske središnje banke оd 8. ožujka 2017. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu rangiranja neosiguranih dužničkih instrumenata u insolvencijskoj hijerarhiji (CON/2017/6)
OJ C 132, 26.4.2017, p. 1–5
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
|
26.4.2017 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 132/1 |
MIŠLJENJE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE
оd 8. ožujka 2017.
o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu rangiranja neosiguranih dužničkih instrumenata u insolvencijskoj hijerarhiji
(CON/2017/6)
(2017/C 132/01)
Uvod i pravna osnova
Europska središnja banka (ESB) zaprimila je 3. siječnja 2017. zahtjev Vijeća Europske unije, a 17. veljače 2017. zahtjev Europskog parlamenta za davanje mišljenja o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu rangiranja neosiguranih dužničkih instrumenata u insolvencijskoj hijerarhiji (1) (dalje u tekstu „Prijedlog direktive”).
Nadležnost ESB-a za davanje mišljenja temelji se na članku 127. stavku 4. i članku 282. stavku 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije budući da Prijedlog direktive sadrži odredbe koje utječu na osnovnu zadaću Europskog sustava središnjih banaka (ESSB), provođenje monetarne politike Unije u skladu s prvom alinejom članka 127. stavka 2. Ugovora, doprinos ESSB-a nesmetanom vođenju politika koje se odnose na stabilnost financijskog sustava, kako je navedeno u članku 127. stavku 5. Ugovora i zadaće dodijeljene ESB-u u skladu s člankom 127. stavkom 6. Ugovora u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija. Upravno vijeće donijelo je ovo Mišljenje u skladu s prvom rečenicom članka 17. stavka 5. Poslovnika Europske središnje banke.
1. Opće napomene
|
1.1. |
ESB pozdravlja Prijedlog direktive koji utvrđuje izmjene Direktive 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2) u vezi s rangiranjem u postupku zbog insolventnosti imatelja dužničkih instrumenata koje su izdale kreditne institucije u Uniji i određene druge institucije, kao dio šireg skupa zakonodavnih prijedloga za izmjenu regulatornog okvira Unije o financijskim uslugama (3). Izmjene članka 108. Direktive 2014/59/EU imaju za cilj unaprijediti provedbu bail-in instrumenta uređenog Direktivom 2014/59/EU i olakšati primjenu minimalnih zahtjeva za regulatorni kapital i priznate obveze (MREL) i budućih zahtjeva za ukupan kapacitet pokrića gubitaka (TLAC) (4) koji se odnose na pokriće gubitaka i mogućnost dokapitalizacije kreditnih institucija i investicijskih društava. Kao takve, izmjene osiguravaju dodatne načine kreditnim institucijama i određenim drugim institucijama za usklađivanje s budućim TLAC i MREL zahtjevima te unapređivanje mogućnosti njihove sanacije, bez ograničavanja njihovih odnosnih strategija financiranja. Ova reforma trebala bi biti usvojena što je prije moguće radi pružanja pomoći kreditnim institucijama u pripremi za udovoljavanje novim zahtjevima, posebno kada se te institucije suočavaju s nedostacima u stvaranju potrebnih razina obveza pokrića gubitaka (kod kojih se zahtijeva podređenost) i zbog mogućih ograničenja sposobnosti tržišta da naglo apsorbiraju velike količine novih izdanja. |
|
1.2. |
ESB u potpunosti dijeli stajalište Komisije prema kojem su na unutarnjem tržištu potrebna usklađena pravila o postupanju s određenim vjerovnicima banaka u postupku zbog insolventnosti i u sanaciji radi smanjivanja razlika između nacionalnih propisa o pokriću gubitaka i mogućnosti sanacije banaka, a koje mogu narušiti tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu. ESB primjećuje da je usklađivanje na ovom području posebno važno radi zaštite financijske stabilnosti i radi poticanja djelotvornog i učinkovitog provođenja sanacije, uključujući provedbu bail-in instrumenta temeljem Direktive 2014/59/EU u prekograničnom kontekstu i radi smanjenja neizvjesnosti za izdavatelje i investitore. |
|
1.3. |
ESB naglašava svoj stav (5) da zajednički okvir na razini Unije o hijerarhiji vjerovnika, uključujući i u odnosu na podređenost dužničkih instrumenata i drugih sličnih financijskih instrumenata u sanaciji i/ili postupku zbog insolventnosti, može pomoći unapređivanju integracije tržišta financijskih usluga u Uniji i olakšati zadaće ESB-a u odnosu na monetarnu politiku i nadzor unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma. |
|
1.4. |
ESB smatra da Prijedlog direktive omogućava samo djelomičnu usklađenost te da bi bile korisne dodatne reforme radi promicanja daljnje usklađenosti u hijerarhiji potraživanja vjerovnika u postupku zbog insolventnosti banke. Posebno, u zakonodavstvo Unije trebalo bi ugraditi opće pravilo o davanju prednosti deponentima, zasnovano na slojevitom pristupu. To bi unaprijedilo mogućnost sanacije pojašnjavanjem hijerarhije vjerovnika i olakšavanjem raspodjele gubitaka na neosigurane dužničke instrumente pred određenim operativnim obvezama, dok bi umanjilo nedoumice u odnosu na načelo da „nijedan vjerovnik ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj u redovnom postupku zbog insolventnosti” (6). |
2. Posebne napomene
2.1. Nova imovinska kategorija „nepovlaštenih” nadređenih dužničkih instrumenata
ESB pozdravlja prijedlog, iz Prijedloga direktive, za stvaranje nove imovinske kategorije „nepovlaštenih” nadređenih dužničkih instrumenata koji su rangirani niže nego redovni nadređeni neosigurani dužnički instrumenti u postupku zbog insolventnosti. Ovo niže rangiranje uspostavljeno je zakonskim okvirom koji priznaje ugovorne sporazume o podređenosti sadržane u odgovarajućim ugovornim uvjetima za izdavanje takvih „nepovlaštenih” nadređenih dužničkih instrumenata.
|
2.1.1. |
U odnosu na zahtjev da nova imovinska kategorija „nepovlaštenih” nadređenih dužničkih instrumenata mora imati početno dospijeće od godinu dana, ESB smatra da kreditnim institucijama (7) i određenim drugim institucijama mora biti dozvoljeno da izdaju „nepovlaštene” nadređene dužničke instrumente s početnim dospijećem koje je dulje ili kraće od godine dana. Iako „nepovlašteni” nadređeni dužnički instrumenti s početnim ili preostalim rokom dospijeća kraćim od godinu dana ne bi bili prihvatljivi u odnosu na udovoljavanje MREL ili TLAC zahtjevima, na takve bi se instrumente mogao primijeniti bail-in i na taj bi se način povećao kapacitet pokrića gubitaka institucije. ESB primjećuje da kada se „nepovlašteni” nadređeni dužnički instrumenti izdaju s početnim dospijećem duljim od godinu dana, to bi pozitivno produžilo prosječno dospijeće ove imovinske kategorije te time doprinijelo poboljšanju mogućnosti sanacije institucija. |
|
2.1.2. |
U odnosu na zahtjev da nova imovinska kategorija „nepovlaštenih” nadređenih dužničkih instrumenata ne smije imati obilježja derivata, moglo bi biti korisno razmotriti bi li daljnja promišljanja bila korisna s obzirom na to bi li pitanje o tome što čini obilježja derivata moglo biti korisno pojašnjeno za tu svrhu u ovoj fazi, vjerojatno putem razvoja regulatornih tehničkih standarda. |
|
2.1.3. |
Prema ESB-ovom shvaćanju, predloženi okvir za zakonsko priznavanje ugovorne podređenosti u skladu s uvjetima „nepovlaštenih” nadređenih dužničkih instrumenata kao nove imovinske kategorije ne bi onemogućavao države članice da održavaju sustav podređenosti na temelju zakona (8). Prijedlog direktive predviđa da će „nepovlašteni” nadređeni dužnički instrumenti biti rangirani niže od „redovnih neosiguranih potraživanja koja proizlaze iz dužničkih instrumenata s najvišim redom prvenstva među dužničkim instrumentima u nacionalnom zakonodavstvu kojim se uređuje redovan postupak zbog insolventnosti”. Međutim, ovaj se pristup neće moći lako prihvatiti u državama članicama u kojima je u nacionalnom pravu već uspostavljena podređenost nadređenih neosiguranih dužničkih instrumenata na zakonodavnoj osnovi (9) i kada je takvim instrumentima trenutno dodijeljen najniži red među nadređenim obvezama. Za ova područja sudske nadležnosti bilo bi korisno da Prijedlog direktive pojasni da su „nepovlašteni” nadređeni dužnički instrumenti jednako rangirani kao i nadređeni neosigurani dužnički instrumenti koji su već predmet podređenosti na temelju zakona. Daljnje razlikovanje u hijerarhiji potraživanja vjerovnika kod rangiranja „nepovlaštenih” nadređenih dužničkih instrumentima na različiti (niži) red možda neće biti potrebno. U državama članicama u kojima je već provedena podređenost na temelju zakona, kreditne institucije bile bi u mogućnosti koristiti postojeće zalihe nadređenih dužničkih instrumenata za pokriće gubitaka, bez neposredne potrebe za izdavanje novih „nepovlaštenih” nadređenih dužničkih instrumenata. Radi poticanja usklađenosti u odnosu na način na koji se postiže podređenost nadređenih neosiguranih dužničkih instrumenata u hijerarhiji potraživanja vjerovnika i radi promicanja stvaranja jedinstvenog tržišta za takve dužničke instrumente, bilo bi korisno da Prijedlog direktive uključi odredbe kojima se utvrđuje da bi trebalo, kada dospiju postojeći dužnički instrumenti koji su podređeni na temelju zakona, uskladiti novo izdanje nadređenih dužničkih instrumenata koji trebaju, ovisno o slučaju, biti podređeni, (npr. bez obilježja derivata), sa sustavom uspostavljenim za „nepovlaštene” nadređene dužničke instrumente. |
|
2.1.4. |
Trebalo bi razjasniti da će, za potrebe zahtjeva za podređenost utvrđenih u Uredbi (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (10) i Direktivi 2014/59/EU, nadređeni dužnički instrumenti podređeni na temelju zakona ili strukturne podređenosti ostati priznati u skladu s primjenjivim kriterijima za „instrumente prihvatljivih obveza”, povrh nove imovinske kategorije „nepovlaštenih” nadređenih dužničkih instrumenata. |
2.2. Prijelazne odredbe
ESB skreće pažnju na potrebu za jasnoćom u odnosu na predložene prijelazne odredbe primjenjive na nadređene neosigurane dužničke instrumente koji budu nepodmireni u vrijeme stupanja na snagu novog režima, uključujući bilo koji zahtijevani režim za nastavak priznavanja (vidjeti stavak 2.1.3). Takva jasnoća nužna je radi osiguravanja pravne sigurnosti za investitore i izdavatelje tijekom prijelaznog razdoblja. ESB shvaća da će se postojeći nacionalni zakoni nastaviti primjenjivati na dužničke instrumente koji budu dospjeli prije datuma primjene Prijedloga direktive. Nadalje, ESB smatra da se može pojaviti nesigurnost u odnosu na važeći pravni režim za nova izdanja u prijelaznom razdoblju između dana primjene Prijedloga direktive i datuma kada novi režim bude proveden u nacionalni zakon o postupku zbog insolventnosti. Posebno, zadnji dan za primjenu nacionalnih zakona predviđen u Prijedlogu direktive trebalo bi ponovno razmotriti jer je utvrđen puno prije predviđenog datuma primjene Prijedloga direktive. Trebalo bi posvetiti dužnu pažnju činjenici da može biti potrebno dodatno vrijeme da bi promjene u nacionalnom zakonu o postupku zbog insolventnosti stupile na snagu nakon provedbe Prijedloga direktive.
2.3. Opće davanje prednosti deponentima
|
2.3.1. |
ESB smatra osnovanim uvođenje općeg davanja prednosti deponentima u Uniji, na osnovi slojeviti pristup (11). To bi bilo u skladu s prijedlozima utvrđenim u Prijedlogu direktive. Obično, prema općem pravilu o davanju prednosti deponentima, sva potraživanja deponenata imaju viši rang od potraživanja redovnih neosiguranih nepovlaštenih vjerovnika, budući da u slojevitom režimu davanja prednosti deponentima, osigurani depoziti (ili depoziti s jamstvom) imaju viši rang nego priznati depoziti, ali neosigurani depoziti još uvijek imaju viši rang od drugih nadređenih obveza (12). Potrebno je napomenuti da državama članicama, temeljem Direktive 2014/59/EU, nije onemogućeno uspostavljanje općeg pravila o davanju prednosti deponentima u nacionalnom zakonu (13), a što su brojne države članice nedavno učinile (14). |
|
2.3.2. |
ESB primjećuje da se očekuje da će dodjeljivanje reda prvenstva svim depozitima unaprijediti provedbu bail-in instrumenta u sanaciji jer će sanacijsko tijelo biti u mogućnosti provesti bail-in druge nadređene neosigurane dužničke instrumente banke prije depozita, dok će smanjiti rizik zahtjeva za naknadu štete temeljem načela da nijedan vjerovnik ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj. Smatra se da ako se provede bail-in takvih nadređenih neosiguranih dužničkih instrumenata banke, to nosi manji rizik zaraze nego rizik operativnih obveza kao što su depoziti. Stoga je vjerojatno da opća prednost deponenata pruža djelotvorniji i pouzdaniji bail-in nadređenih neosiguranih dužničkih instrumenata banke, promičući na taj način djelotvoran postupak sanacije i smanjenje potrebe za regresom iz sanacijskog fonda (15). |
|
2.3.3. |
Osim poboljšanja mogućnosti sanacije, uspostavljanje opće prednosti deponenata u Uniji zasnovano na slojevitom pristupu doprinijelo bi daljnjem usklađivanju hijerarhije potraživanja vjerovnika u postupku zbog insolventnosti unutar Unije (16). |
|
2.3.4. |
Sadašnji režim temeljem Direktive 2014/59/EU zahtijeva od država članica da osiguraju da se u nacionalnim zakonima koji uređuju redovne postupke zbog insolventnosti, depozitima s razinom pokrića do 100 000 EUR („osigurani depoziti”) koji su osigurani sustavom osiguranja depozita (SOD) dodijeli viši red prvenstva među neosiguranim potraživanjima (17). Drugi red prvenstva daje se priznatim depozitima fizičkih osoba ili mikro, malim ili srednjim poduzećima koji premašuju razinu pokrića od 100 000 EUR (18). Veliki depoziti velikih pravnih osoba nižeg su ranga, obično su rangirani isto kao druga potraživanja redovnih neosiguranih vjerovnika kreditne institucije u skladu s nacionalnim zakonima. ESB shvaća da je rangiranje ostalih povlaštenih potraživanja, kao što su porezi i potraživanja plaća zaposlenika, uređeno važećim nacionalnim zakonima. Opća prednost deponenata na temelju slojevitog pristupa mogla bi se postići uvođenjem trećeg reda prvenstva u članku 108. Direktive 2014/59/EU za druge depozite, kao što su veliki depoziti velikih pravnih osoba, depoziti kreditnih institucije, subjekata za zajednička ulaganja, mirovinskih fondova itd. koji bi bili rangirani ispod najvišeg reda prvenstva za osigurane depozite i prednost za određene priznate depozite, ali prije drugih nadređenih obveza (19). |
2.4. Tretman instrumenata dopunskog kapitala
Usprkos poboljšanju koje se traži Prijedlogom direktive, postojeća rascjepkanost između nacionalnih režima za postupak zbog insolventnosti može i dalje predstavljati teškoće. Ovo je posebno slučaj u pogledu tretmana instrumenata dopunskog kapitala i drugih podređenih obveza u postupku zbog insolventnosti i sanaciji. Dok neki nacionalni režimi za postupak zbog insolventnosti prave razliku između ranga instrumenata dopunskog kapitala i drugih podređenih obveza u postupku zbog insolventnosti, u drugim državama instrumenti dopunskog kapitala imaju isti rang kao druge vrste podređenih obveza. To može otežati izvršavanje bail-in ovlasti, kao što su umanjenje ili konverzija, od strane sanacijskih tijela temeljem Direktive 2014/59/EU, jer se za instrumente dopunskog kapitala treba provesti bail-in prije podređenog duga kada potonji ne čini dodatni osnovni kapital ili dopunski kapital (20). U ovom području trebalo bi tražiti daljnje usklađivanje, primjerice, zahtijevanjem da nacionalni režimi za postupak zbog insolventnosti budu usklađeni na takav način da se s instrumentima dopunskog kapitala postupa različito i da su rangirani ispod drugih podređenih obveza. Drugo područje za daljnje razmatranje je rangiranje obveza unutar grupe u hijerarhiji potraživanja vjerovnika u postupku zbog insolventnosti banke.
2.5. Utjecaj na prihvatljivost dužničkih instrumenata kao instrumenata osiguranja za kreditne operacije Eurosustava
ESB primjećuje moguće utjecaje podređivanja nadređenih dužničkih instrumenata drugim dužničkim instrumentima istog izdavatelja u odnosu na prihvatljivost nadređenih dužničkih instrumenata kao instrumenta osiguranja za kreditne operacije Eurosustava. Smjernica (EU) 2015/510 Europske središnje banke (ESB/2014/60) (21) utvrđuje jedinstveni okvir koji se primjenjuje u Eruosustavu za imovinu koja može biti dostavljena kao prihvatljivi instrument osiguranja za takve operacije. Da bi bila prihvatljiva kao instrument osiguranja, utrživa imovina mora se sastojati od dužničkih instrumenata koji ispunjavaju kriterij prihvatljivosti utvrđen u Smjernici (EU) 2015/510 (ESB/2014/60). U skladu s člankom 64. Smjernice, „prihvatljivi dužnički instrumenti ne smiju dovesti do prava na glavnicu i/ili kamatu koja su podređena pravima imatelja drugih dužničkih instrumenata istog izdavatelja” (22).
2.6. Tehničke primjedbe i prijedlozi izmjena
Kada ESB predlaže da Prijedlog direktive bude izmijenjen, konkretni prijedlozi izmjena navedeni su u posebnom tehničkom radnom dokumentu kojem je u tu svrhu priloženo obrazloženje. Tehnički radni dokument dostupan je na engleskom jeziku na mrežnim stranicama ESB-a.
Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 8. ožujka 2017.
Predsjednik ESB-a
Mario DRAGHI
(1) COM(2016) 853 konačno.
(2) Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbama (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12.6.2014., str. 190.).
(3) Vijeće je provelo savjetovanje s ESB-om o širem skupu zakonodavnih prijedloga predloženih od strane Komisije, a ESB-ova mišljenja o tim prijedlozima mogu sadržavati daljnja očitovanja relevantna za predmet ovog Mišljenja, posebno u odnosu na prijedloge za „instrumente prihvatljivih obveza”.
(4) Vidjeti dokument Odbora za financijsku stabilnost (FSB) „Načela za pokriće gubitaka i mogućnost dokapitalizacije GSV banaka u sanaciji: Pregled za ukupan kapacitet pokrića gubitaka (TLAC)”, 9. studenoga 2015., dostupno na mrežnim stranicama FSB-a na www.fsb.org.
(5) Vidjeti, primjerice, mišljenja CON/2016/28, CON/2016/7 i CON/2015/31. Sva mišljenja ESB-a dostupna su na mrežnim stranicama ESB-a, www.ecb.europa.eu.
(6) Vidjeti stavak 3.1.2 Mišljenja CON/2016/28 i stavak 3.7.1 Mišljenja CON/2015/35.
(7) Potrebno je imati na umu da bi „nepovlaštene” nadređene dužničke instrumente moglo izdavati i društvo kći u obliku unutarnjeg MREL-a za potrebe jedinstvene ulazne strategije i takvi instrumenti trebali bi također biti dostupni za pokriće duga u fazi prije sanacije, kada društvo kći kao institucija koja ih izdaje nije u sanaciji.
(8) Za raspravu o nacionalnim okvirima za postupak zbog insolventnost koji osiguravaju podređenost na temelju zakona nadređenih neosiguranih dužničkih instrumenata, molimo vidjeti mišljenja CON/2016/28 i CON/2015/31.
(9) U tom kontekstu, podređenost na temelju zakona znači podređenost, utemeljena na zakonskom okviru primjenjivom na izdavatelja, neosiguranog dužničkog instrumenta na koji se ne odnosi podređenost u skladu s uvjetima dužničkog instrumenta, tj. ugovorna podređenost.
(10) Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).
(11) Vidjeti stavak 3.1.2 Mišljenja CON/2016/28 i stavak 3.7.1 Mišljenja CON/2015/35. Vidjeti također Popis pitanja i odgovora nakon uvodne izjave Predsjednika ESB-a na konferenciji za tisak ESB-a od 4. travnja 2013. dostupno na mrežnim stranicama ESB-a na www.ecb.europa.eu.
(12) Vidjeti „Temeljna načela za djelotvorne sustave osiguranja depozita” Međunarodnog udruženja osiguravatelja depozita, studeni 2014., str. 8. Primjerice, opće (nacionalno) davanje prednosti deponentima ugrađeno je u zakonodavstvo SAD-a od 1993., gdje je u likvidaciji propale osigurane depozitne institucije, zakonom dana prednost svakoj domaćoj obvezi institucije temeljem depozita pred bilo kojom općom ili nadređenom obvezom institucije. Vidjeti odjeljke 1821(d)(11)(A) i 1813(l)(5)(A) glave 12., poglavlja 16. Zakona SAD-a.
(13) Vidjeti stavak 3.1.3 Mišljenja CON/2016/28.
(14) Vidjeti članak 91. talijanskog Zakona o bankama (Uredba sa zakonskom snagom br. 385 od 1. rujna 1993.); članak 207. slovenskog Zakona o sanaciji i likvidaciji banaka (SL 44/2016) i članak 145.A grčkog Zakona o bankama (Zakon 4261/2014).
(15) Vidjeti stavak 3.1.2 Mišljenja CON/2016/28 i stavak 3.7.1 Mišljenja CON/2015/35.
(16) Vidjeti stavak 3.7.3 Mišljenja CON/2015/35.
(17) Potrebno je imati na umu da SOD ima isti red prvenstva kada je podređen pravima i obvezama deponenata nakon naknade osiguranih depozita.
(18) Isti red također se dodjeljuje depozitima koji bi bili priznati za osiguranje temeljem SOD-a da su deponirani putem podružnica kreditnih institucija iz Unije, a koje se nalaze u državi koja nije država članica Unije ili Europskog gospodarskog prostora.
(19) Neke manje kreditne institucije mogu se pretežno oslanjati na velike depozite (npr. depozite iznad 100 000 EUR osim depozita fizičkih osoba, mikro, malih ili srednjih poduzeća) s preostalim dospijećem od najmanje godinu dana da bi udovoljili MREL zahtjevima, pod uvjetom da sanacijsko tijelo nije uvelo zahtjeve za podređivanje. ESB primjećuje da Komisija predlaže izmijeniti članak 45. stavak 4. točku (f) Direktive 2014/59/EU i uvesti novi članak 45.b u Direktivu 2014/59/EU (koji se odnosi na nove članke 72.a i 72.b Uredbe (EU) br. 575/2013), a shvaća da ove predložene izmjene ne sprječavaju oslanjanje na depozite velikih pravnih osoba s preostalim dospijećem od najmanje godine dana za potrebe udovoljavanja MREL zahtjevima na isti način kao temeljem sadašnjeg režima.
(20) Vidjeti članak 48. stavak 1. Direktive 2014/59/EU.
(21) Smjernica (EU) 2015/510 Europske središnje banke od 19. prosinca 2014. o provedbi okvira monetarne politike Eurosustava (ESB/2014/60) (SL L 91, 2.4.2015., str. 3.).
(22) Vidjeti, naročito, stavak 3.3 Mišljenja CON/2016/7.