Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52016PC0551

Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o uspostavi zajedničkog okvira za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima iz uzoraka

COM/2016/0551 final - 2016/0264 (COD)

Bruxelles, 24.8.2016.

COM(2016) 551 final

2016/0264(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi zajedničkog okvira za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima iz uzoraka

(Tekst značajan za EGP)

{SWD(2016) 282 final}
{SWD(2016) 283 final}


OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

Razlozi i ciljevi prijedloga

Sve veća važnost socijalne dimenzije EU-a

Cilj postizanja visoko konkurentnog socijalnog tržišnog gospodarstva, koje će svim građanima omogućiti rast, bolja radna mjesta, socijalni napredak i socijalnu pravednost, okosnica je političkog plana Europske unije. U lipnju 2015. u Izvješću petorice predsjednika o dovršetku europske ekonomske i monetarne unije 1 naglašena je važnost izgradnje snažne socijalne Europe. U svojem govoru o stanju Unije u rujnu 2015., predsjednik Juncker izrazio je tu ambiciju naglašavajući da moramo „ponovno uspostaviti proces konvergencije, i među državama članicama i unutar društava, u čijem će središtu biti produktivnost, stvaranje radnih mjesta i socijalna pravda”. 

Navedeni se cilj intenzivno nastoji ostvariti u okviru obnovljenog europskog semestra, godišnjeg ciklusa za koordinaciju ekonomskih politika na razini EU-a, u skladu s komunikacijom iz listopada 2015. o koracima usmjerenima prema dovršetku EMU-a. Dobra ravnoteža ekonomskih i socijalnih ciljeva u europskom semestru posebno je važna za održivost i legitimnost ekonomske i monetarne unije. Stoga su socijalni ciljevi i ciljevi zapošljavanja postali značajniji u europskom semestru, pri čemu se u izvješćima zemalja i preporukama za pojedine zemlje procjenjuju socijalni i ekonomski izazovi te promiču reforme politika na temelju najboljih praksi.

Komisija je također predložila razvoj Europskog stupa socijalnih prava 2 , s ciljem promicanja pozitivne konvergencije zapošljavanja i socijalnih uvjeta te bolje otpornosti na ekonomske šokove. Stup bi se trebao nadovezati i upotpuniti socijalni dio pravne stečevine te pružiti smjernice za politike u brojnim područjima važnima za funkcionalna i pravedna tržišta rada i sustave socijalne skrbi. Stup bi trebao postati referentni okvir za praćenje zapošljavanja i socijalne uspješnosti uključenih država članica, trebao bi pokrenuti reforme na nacionalnoj razini, a posebno bi trebao pružiti smjernice za ponovno uspostavljeni proces konvergencije u europodručju. Time bi gospodarski razvoj trebao dovesti do većeg socijalnog napretka i kohezije, u skladu sa strategijom Europa 2020. i njezinim ciljem uključivog rasta.

Mora postojati čvrst temelj dokazanih saznanja koji će podržavati tu snažnu predanost ostvarivanju socijalnih ciljeva EU-a. Imajući na umu i da izdaci u području socijalnih politika u širem smislu (uključujući socijalnu zaštitu, obrazovanje i zdravlje) čine više od četvrtine BDP-a i više od polovine javne potrošnje u većini država članica, potrebno je snažno se usredotočiti na rezultate politika, odnos vrijednosti i troškova te napore u pogledu ostvarivanja boljih rezultata usporedbama na međunarodnoj razini, komparativnim analizama i uzajamnim učenjem.

EU-u su potrebne pouzdane i pravovremene socijalne statistike kako bi mogao pratiti socijalnu situaciju i utjecaj gospodarskih kretanja i politika na socijalne uvjete u državama članicama i njihovim regijama te utjecaj na situacije različitih skupina stanovništva. To iziskuje dobre i pravovremene statistike koje će bolje opisati teme kao što su siromaštvo, socijalna isključenost, nejednakosti, vještine, pristup zapošljavanju za svih i troškovi socijalne zaštite.

Europske socijalne statistike i statistike zaposlenosti

Europski statistički sustav (ESS) 3 izrađuje statističke podatke koji se upotrebljavaju za procjenu uspješnosti država članica u kontekstu europskog semestra, za praćenje ključnih ciljeva strategije Europa 2020., za provedbu mnogih Komisijinih okvira za vrednovanje zaposlenosti i socijalnog razvoja te za utiranje puta za buduću stratešku viziju Europe nakon strategije Europa 2020. Tijekom godina ESS je stvorio napredne alate kako bi pružio poboljšane i usporedive statistike za bolje oblikovanje politike na europskoj razini i u državama članicama.

ESS se sve više suočava s rastućom potrebom za statističkim informacijama u svrhu analiziranja, istraživanja i oblikovanja politika. Nadalje, statistički podaci trebali bi nastaviti zadovoljavati visoke standarde kvalitete službenih statistika, uključujući pravovremenost.

Socijalne statistike koje se upotrebljavaju na razini EU-a dobivaju se iz različitih izvora: iz popisa stanovništva, zbirnih administrativnih podataka, podataka iz tvrtki te podataka o osobama i kućanstvima prikupljenih na pojedinačnim razinama iz uzoraka. Trenutačan prijedlog povezan je s potonjim izvorom socijalnih statističkih podataka.

Trenutačan sustav za izradu europskih statistika o osobama i kućanstvima na temelju podataka o pojedincima prikupljenima iz uzoraka (u daljnjem tekstu: „europske socijalne statistike prikupljene iz uzoraka”) sačinjava više zasebnih uredbi specifičnih za pojedino područje, u kojima se navode točne teme koje trebaju biti obuhvaćene i tehnički uvjeti za prikupljanje podataka (npr. veličina uzorka, kriteriji kvalitete i zahtjevi za dostavu). Trenutačno postoji pet pravnih osnova za provođenje europskih društvenih istraživanja, a povezane su s Anketom o radnoj snazi (Labour Force Survey – LFS) 4 , Europskom statistikom o dohotku i životnim uvjetima (European Statistics on Income and Living Conditions – EU-SILC) 5 , Anketom o obrazovanju odraslih (Adult Education Survey – AES) 6 , Europskom anketom o zdravlju (European Health Interview Survey – EHIS) 7 te Anketom o uporabi informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) u kućanstvima (Survey on Information and Communications Technologies Usage in Households – ICT-HH) 8 . Dvije europske ankete provode se samo na temelju neslužbenog dogovora: Anketa o kućnom proračunu (Household Budget Survey – HBS) i Usklađena europska anketa o korištenju vremena (Harmonised European Time Use Survey – HETUS).

Ova inicijativa dio je Programa za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT) i njezin je cilj pojednostavniti europske socijalne statistike prikupljene iz uzoraka i učiniti postupak prikupljanja podataka učinkovitijim, a statističke rezultate relevantnijima. Predložena uredba trebala bi jamčiti dugoročnu usporedivost i usklađenost podataka. Sustav europskih društvenih istraživanja trebao bi biti dovoljno stabilan i učinkovit te bi trebao osigurati održavanje visoke kvalitete statistike što može predstavljati izazov s obzirom na neprestane promjene u ovom području statistike: brze inovacije u metodologijama i uporabi IT-a, dostupnost novih izvora podataka, promjenjive potrebe i očekivanja korisnika podataka te neprestani pritisak na dostupne resurse.

Usklađenost s postojećim odredbama politike u tom području politike

Da bi tvorci politika, tvrtke i šira javnost mogli donositi odgovarajuće odluke koje će se temeljiti na dokazima, javlja se sve izraženija potreba da statistike budu pouzdane, pravovremene i visokokvalitetne. Međutim, pružanje statistika navedene kvalitete predstavlja izazov za ESS: rastuća potražnja za podacima i zahtjevi davatelja podataka u statističkim istraživanjima da se smanji opterećenje kojem su zajednički izloženi vrše pritisak na proizvodnju statistika. Novije statističke inicijative stoga su nastojale pojednostavniti i poboljšati koordinaciju i suradnju unutar ESS-a, s ciljem povećanja učinkovitosti proizvodnje europskih statistika i smanjenja opterećenja za davatelje podataka. Jedan od primjera je Uredba (EZ) br. 223/2009 o europskoj statistici 9 , koja je izmijenjena 2015. godine kako bi se pojasnilo upravljanje ESS-om i ojačala sredstva za koordinaciju i suradnju na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Druge inicijative, kao što je ovaj prijedlog i okvirna uredba za integraciju poslovnih statistika (FRIBS), uvrštene su u Komisijinu inicijativu REFIT i njihov je cilj pojednostavniti proizvodnju europskih statistika unutar ciljnih područja te je učiniti učinkovitijom.

Europskim statističkim programom za razdoblje 2013. – 2017. 10 statistika o „Europi građana” (tj. socijalna statistika) prepoznata je kao jedan od tri stupa statističkog informacijskog sustava: gospodarstvo, društvo i okoliš. Svaki od stupova obuhvaća skup primarnih statistika koje će omogućiti potrebne podatke za političke pokazatelje i obračunske sustave. Da bi se ciljevi Europskog statističkog programa mogli postići na najučinkovitiji i najdosljedniji način, ovom se uredbom utvrđuje krovni pravni okvir za izradu europskih socijalnih statistika prikupljenih iz uzoraka.

Cilj ESS-ove Vizije 2020. 11 jest modernizirati proizvodnju europskih statistika i time još više poboljšati ravnotežu koristi i važnosti visokokvalitetnih europskih statistika te troškova i opterećenja povezanih s proizvodnjom tih statistika. Na taj će način ESS doprinijeti primjerenom odgovaranju na potrebu europskih institucija za informacijama potrebnim za oblikovanje politika te na statističke potrebe šire javnosti, pri čemu će uzimati u obzir potrebu za smanjenje administrativnog opterećenja kućanstava i tvrtki.

Usklađenost s drugim politikama EU-a

Razvijanje i vrednovanje politika s obzirom na političke prioritete Unije – posebice one povezane s radnim mjestima, rastom i investicijama, jedinstvenim digitalnim tržištem, dubljom i pravednijom Europskom monetarnom unijom (EMU), migracijom, unutarnjim tržištem, energetskom unijom i klimom – iziskuje dobre alate za analizu i praćenje. Nadalje, politički prioriteti odgovaraju različitim područjima u sklopu socijalnih i ekonomskih statistika, zbog čega je potrebno osigurati bolju usklađenost izvora podataka i olakšati veću uporabu novih inovativnih izvora i pristupa. Strategija Europa 2020. koristi se pokazateljima za praćenje glavnih ciljeva kao što su promicanje zaposlenosti, poboljšanje stupnjeva obrazovanja i promicanje socijalne uključenosti smanjivanjem siromaštva. Za izračunavanje tih pokazatelja potrebne su pravovremene statističke informacije. Te statističke informacije valja proizvoditi na što učinkovitiji način, koristeći se modernim metodama za prikupljanje i proizvodnju statističkih podataka. Zbog trenutačnog nedostatka integracije među područjima teže je analizirati podatke iz različitih postojećih prikupljanja podataka. Statistički zahtjevi povezani s Programom za održivi razvoj 2030., koji se bavi iskorjenjivanjem siromaštva te gospodarskim, socijalnim i ekološkom dimenzijama održivog razvoja, također će imati koristi od bolje integriranih i pravovremenih pokazatelja koji proizlaze iz ovog prijedloga.

Prioriteti kojima se politike trebaju posvetiti mogu se promijeniti, a očekuje se da će potreba za visokokvalitetnim europskim socijalnim statistikama nastaviti rasti u budućnosti, primjerice, kada započne rad na ostvarivanju ciljeva planiranog Europskog stupa socijalnih prava. Nadalje, visokokvalitetne statistike potrebne su kako bi se tvorcima politika omogućilo da sagledaju stvari izvan trenutačnog konteksta, da utvrde i razviju nove okvire i ciljeve politika. Važnost europskih statistika nije ograničena na razdoblje koje obuhvaćaju trenutačne strategije. Ilustrirano primjerom iz nedavne prošlosti: ciljeve koji se temelje na pokazateljima za strategiju Europa 2020. bilo je moguće uspostaviti samo zato jer je europska statistička osnova bila dovoljno bogata da su se njome ti ciljevi mogli mjeriti i pratiti. Tom je prilikom iskorištavanje postojećih podataka za novu svrhu dokazalo važnost razvijanja i održavanja osnovnih statistika koje su dovoljno fleksibilne da ih se može brzo prilagoditi novim zahtjevima politika.

Poboljšavanje socijalne statistike u skladu s prioritetima Unije i snažnijom socijalnom dimenzijom EU-a u svim će fazama iziskivati snažnu predanost država članica i blisku koordinaciju tvoraca politika i statističara. Od ključne će važnosti biti da oni zadrže dovoljna ulaganja u socijalnu statistiku i pruže potrebnu političku podršku, posebice po pitanju pristupa administrativnim podacima.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

Pravna osnova

Članak 338. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) pruža pravnu osnovu za europsku statistiku. U skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, Europski parlament i Vijeće donose mjere za izradu statistika kada je to potrebno za obavljanje djelatnosti Unije. Člankom 338. utvrđuju se uvjeti povezani s izradom europskih statistika i navodi se da se moraju poštovati standardi nepristranosti, pouzdanosti, objektivnosti, znanstvene nezavisnosti, učinkovitosti u odnosu na troškove i statističke povjerljivosti.

Supsidijarnost (za neisključive nadležnosti)

Načelo supsidijarnosti primjenjuje se u onoj mjeri u kojoj prijedlog nije u isključivoj nadležnosti Unije.

ESS pruža infrastrukturu za statističke informacije. Sustav je osmišljen da zadovolji potrebe niza korisnika, u svrhu donošenja odluka u demokratskim društvima.

Prijedlog ove uredbe izrađen je s ciljem zaštite glavnih djelatnosti ESS-ovih partnera i istodobnog poboljšavanja učinkovitosti i jamčenja da se, koliko je to moguće, izbjegnu nepotrebne promjene i udvostručivanje rada.

Prikupljanje statistika koje je obuhvaćeno prijedlogom trenutačno se vrši u skladu s različitim pravilima na razini EU-a. Ovim se prijedlogom nastoji pojednostavniti i modernizirati prikupljanje statistika u sklopu jedinstvenog okvira. Usporedive statistike koje obuhvaćaju čitav EU i služe za političke svrhe moguće je pružiti samo djelovanjem na razini EU-a.

Jedan od glavnih kriterija koje statistički podaci moraju zadovoljiti jest da budu usklađeni i usporedivi. Države članice ne mogu postići potrebnu usklađenost i usporedivost bez jasnog europskog okvira, tj. zakonodavstva Unije kojim se utvrđuju zajednički statistički koncepti, formati izvješćivanja i zahtjevi kvalitete.

Cilj predloženog djelovanja, pojednostavnjivanje europskih socijalnih statistika prikupljenih iz uzoraka, države članice ne mogu uspješno postići ako djeluju samostalno. Radnje se mogu učinkovitije poduzimati na razini EU-a, na temelju pravnog akta Unije kojim se osigurava usklađenost i usporedivost statističkih informacija na razini EU-a u statističkim područjima obuhvaćenim predloženim aktom. Samu provedbu prikupljanja podataka pritom mogu vršiti države članice.

Stoga Unija može donositi mjere u ovom području u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora.

Proporcionalnost

Prijedlog je u skladu s načelom proporcionalnosti s obzirom na sljedeće:

Osigurat će kvalitetu i usporedivost europskih socijalnih statistika prikupljenih iz uzoraka tako što će primjenjivati ista načela u svim državama članicama. Na sličan će način osigurati da europske socijalne statistike prikupljene iz uzoraka ostanu relevantne i da ih se prilagođava kako bi odgovarale potrebama korisnika. Uredba će proizvodnju statistika učiniti troškovno učinkovitijom, uz istovremeno poštivanje posebnosti sustava država članica.

Trenutačno zakonodavstvo EU-a o statistici povezanoj s osobama i kućanstvima posljednjih je godina neprestano revidirano. Postalo je jasno da bi Uredba o uspostavi zajedničkog okvira za postupak prikupljanja, obrade i diseminacije statističkih podataka u navedenim posebnim socijalnim područjima mogla taj postupak učiniti učinkovitijim (smanjiti troškove u odnosu na koristi) i djelotvornijim.

Očekuje se da će uredba smanjiti financijsko i administrativno opterećenje davatelja podataka, nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela, tvrtki i šire javnosti. To će postići posebice: standardizacijom koncepata i metoda, uklanjanjem dupliciranja, smanjenjem učestalosti dostave podataka u nekim područjima te boljim iskorištavanjem kombinacije izvora koji se upotrebljavaju uz ankete.

U skladu s načelom proporcionalnosti, predložena uredba ograničava se na minimum koji je potreban za postizanje njezina cilja i ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje te svrhe.

Odabir instrumenta

Predloženi instrument: uredba.

S obzirom na ciljeve i sadržaj prijedloga, uredba je najprimjereniji instrument.

Odabir primjerenog instrumenta ovisi o cilju kojeg se želi postići zakonodavstvom. S obzirom na potrebu za usporedivim statističkim informacijama na europskoj razini, trend u europskoj statistici bio je primjena uredaba, a ne direktiva kao temeljnih pravnih akata. Uredba je poželjnija jer se njome za čitavu Uniju utvrđuje isti zakon. Njome se osigurava usporedivost podataka unutar EU-a, čime se omogućuje proizvodnja visokokvalitetnih europskih statistika. Izravno se primjenjuje, što znači da se ne treba prenositi u nacionalno zakonodavstvo.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINAKA

Ex post evaluacije / provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

S obzirom da je ova inicijativa pokrenuta prije donošenja novih smjernica „Bolja regulativa za bolje rezultate” (COM (2015)215), nije provedeno sveobuhvatno vrednovanje trenutačnog sustava za proizvodnju europskih socijalnih statistika prikupljenih iz uzoraka. Temeljem standarda Komisije primjenjivao se Eurostatov sustav za vrednovanje postojećeg zakonodavstva, uključujući vrednovanje Europskog statističkog programa 12 , i činio je središnji dio čitavog postupka. Osim toga, svake se godine provode korisničke ankete kako bi se dobila bolja saznanja o korisnicima, njihovim potrebama i njihovom zadovoljstvu uslugama koje pruža Eurostat. Eurostat upotrebljava rezultate vrednovanja da bi unaprijedio postupak proizvodnje statističkih informacija i vlastitu proizvodnju statistika. Uvrštavaju se u različite strateške planove kao što je program rada i program upravljanja.

Savjetovanja s dionicima

U savjetovanju su sudjelovale tri glavne skupine dionika:

Proizvođači podataka: ova kategorija obuhvaća tijela odgovorna za prikupljanje i sastavljanje socijalnih statistika. Uglavnom uključuje nacionalne zavode za statistiku (NZS-ove) na nacionalnoj razini i Eurostat na razini EU-a. U ovom kontekstu proizvođači podataka također su i glavni predstavnik primarnih pružatelja podataka, tj. kućanstava.

Pružatelji podataka: ova kategorija uključuje davatelje podataka i nacionalne institucije koje su posjednici datoteka administrativnih podataka, kao što su državni zavodi za socijalno osiguranje i porezne uprave. Za NZS-ove se u širem smislu smatra da su opunomoćenici primarnih pružatelja podataka (tj. kućanstava) s obzirom da bi bilo izuzetno teško obaviti razgovore s pojedinačnim kućanstvima za potrebe ovog savjetovanja.

Korisnici podataka: u ovoj skupini može se razlikovati institucionalne korisnike (samu Komisiju, nacionalne državne službe, druge međunarodne organizacije i stručno osoblje koje radi u drugim institucijama EU-a) i druge vanjske korisnike kao što su šira javnost, mediji i akademska zajednica.

Posebno valja spomenuti jedno tijelo s kojim je izvršeno savjetovanje u ulozi korisnika podataka: Europski savjetodavni odbor za statistiku (ESAC), osnovan 2008. godine Odlukom br. 234/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 13 . Ima 24 člana koji zastupaju korisnike, davatelje podataka i druge dionike kojima je europska statistika važna (uključujući znanstvenu zajednicu, socijalne partnere i civilno društvo) te institucionalne korisnike (npr. Vijeće i Europski parlament). Prema članku 8. Uredbe (EZ) br. 223/2009, ESAC je dostupan za savjetovanje tijekom postupka pripreme mogućeg novog zakonodavstva.

Savjetovanje je provedeno u razdoblju od srpnja do prosinca 2015. Rezultati su navedeni u tri posebna izvješća 14 .

Problemi, kako ih doživljavaju dionici s kojima je obavljeno savjetovanje, mogu se sažeti kako slijedi:

(1)Korisnike podataka brine rizik da službene europske statistike neće zadovoljiti njihove potrebe, tj. da neće biti relevantne. Njihova zabrinutost proizlazi iz brojnih problema povezanih s kvalitetom podataka, kao što je nedovoljna obuhvaćenost novih socijalnih problema, ograničena pravovremenost te ograničena usporedivost i usklađenost skupova statističkih podataka.

(2)Proizvođače podataka (NZS-ove) brinu visoki troškovi proizvodnje i pritisak koji im nameću kratki rokovi za isporuku potrebnih statističkih informacija u kontekstu novih socijalnih kriza. Problem je i opterećenje povezano s odgovaranjem na anketu (uslijed prevelikog opterećenja nastaje rizik pada stope odgovora, što uzrokuje pad kvalitete podataka). NZS-ovi bi htjeli imati veću potporu za svoje postupke modernizacije (npr. tehnološke inovacije, metodologije, uporabu novih izvora podataka i upravljanje) kojima se nastoje smanjiti troškovi proizvodnje.

Rješenja koja su opisali dionici mogu se svrstati u tri glavna područja djelovanja:

učiniti europske socijalne statistike prilagodljivijima na nove potrebe za informacijama (tj. poboljšati njihovu relevantnost);

poboljšati usklađenost i usporedivost europskih socijalnih statistika kako bi se osigurala bolja kvaliteta;

koristiti se inovativnim pristupima kako bi se smanjili troškovi proizvodnje i opterećenje povezano s odgovaranjem na ankete.

Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Eurostat je s NZS-ovima održao opsežne rasprave o prijedlogu. Uspostavio je radne skupine (za svako od prikupljanja statističkih podataka), stručne skupine i ravnateljske skupine koje su se redovito sastajale radi savjetovanja o prijedlogu. Prijedlog je predstavljen i Odboru za Europski statistički sustav (ESSC) koji je osnovan Uredbom (EZ) br. 223/2009. ESSC pruža stručno vodstvo ESS-u za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europskih statistika. ESSC-om predsjeda Komisija (Eurostat), a sastoji se od predstavnika NZS-ova. Države Europskog gospodarskog prostora (EGP-a) i Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA-e) sudjeluju kao promatrači. Promatrači iz Europske središnje banke (ESB-a), Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD-a) i drugih međunarodnih organizacija također mogu prisustvovati sastancima ESSC-a.

Također su primijenjena vanjska stajališta i stručnost iz više dodatnih izvora:

(1)Prethodno opisano savjetovanje s dionicima uključivalo je stajališta korisnika i pružatelja podataka.

(2)Zatraženo je i mišljenje ESAC-a kao vanjskog izvora stručnog znanja. ESAC je izrazio svoju potporu prijedlogu okvirne uredbe o europskoj statistici o osobama i kućanstvima. Smatra da je okvirna uredba ključna za podupiranje Komisijinog trenutačnog, opsežnijeg programa o socijalnoj politici i za poboljšanje integracije i dosljednosti socijalnih podataka iz čitave Europe 15 .

Procjena učinka

Uz ovaj se prijedlog prilaže procjena učinaka. Njome se utvrđuju problemi s kojima smo trenutačno suočeni, nudi se više političkih opcija koje bi se mogle primijeniti za rješavanje tih problema i procjenjuje se društveni i gospodarski učinak svake od opcija.

Odbor za nadzor regulative objavio je pozitivno mišljenje o procjeni učinka u ožujku 2016.

Procjenom učinka prepoznata su dva glavna čimbenika na kojima se temelje problemi s kojima smo suočeni u području europskih socijalnih statistika prikupljenih iz uzoraka:

(1)fragmentacija europskih socijalnih statistika prikupljenih iz uzoraka u različitim područjima; i

(2)nefleksibilnost metoda koje se primjenjuju za prikupljanje podataka o osobama i kućanstvima.

Opcije navedene u nastavku procijenjene su kao načini za rješavanje fragmentacije europskih socijalnih statistika prikupljenih iz uzoraka.

Opcija

Opis

1.0. Polazište: fragmentirani proizvodni procesi, nema pravne integracije

Zadržati trenutačnu pravnu strukturu s uredbama EU-a koje su specifične za pojedino područje i fragmentirane procese (različite smjernice, postupci i proizvodni procesi)

1.1. Defragmentacija proizvodnih procesa, nema integracije postojećeg zakonodavstva

Zadržati uredbe EU-a koje su specifične za pojedino područje, ali provoditi pojačanu standardizaciju različitih proizvodnih procesa, definicija i varijabli („defragmentacija”) za sva prikupljanja podataka

1.2. Fragmentirani proizvodni procesi (okomiti tok informacija), ali integracija postojećeg zakonodavstva

Integrirati zakonodavstvo o europskim socijalnim statistikama prikupljenim iz uzoraka bez aktivne provedbe „defragmentacije” proizvodnih procesa

1.3. Defragmentacija proizvodnih procesa i pravna integracija

Kombinirati pravnu integraciju s defragmentacijom proizvodnih procesa. Ova opcija ima podopcije koje obilježavaju njihove razlike u području primjene i upravljanju čitavim sustavom

1.3.a Defragmentacija proizvodnih procesa, integracija postojećeg zakonodavstva

Uključuje samo pet trenutačnih uredbi (LFS, SILC, AES, EHIS i ICT-HH)

1.3.b Defragmentacija proizvodnih procesa, integracija upravljanja europskim socijalnim statistikama prikupljenim iz uzoraka

Uredbom su obuhvaćena i prikupljanja podataka putem HBS-a/HETUS-a. Trenutačne razlike među državama članicama ukazuju na to da je potrebno značajno usklađivanje

Tri opcije navedene u nastavku analizirane su kao mogući načini za rješavanje nefleksibilnosti prikupljanja podataka.

Opcija

Opis

2.0. Polazište: programi i tehničke pojedinosti određuju se zakonodavstvom

Da bi se izmijenili programi ili tehničke pojedinosti potrebno je izmijeniti uredbu Europskog parlamenta i Vijeća

2.1. Programiranje se određuje zakonodavstvom / fleksibilnim tehničkim specifikacijama

Statističko programiranje određuje Parlament i Vijeće, više fleksibilnosti u tehničkim stavkama

2.2. Fleksibilno programiranje / fleksibilne tehničke specifikacije

Fleksibilnost statističkog programiranja i tehničkih stavaka

Temeljem rezultata procjene učinka, opcije politika 1.3.a (konsolidirati postojeće uredbe, „defragmentirati” proizvodne procese) i dugoročno 1.3.b (integrirati upravljanje europskim socijalnim statistikama prikupljenim iz uzoraka, defragmentirati proizvodne procese koji se primjenjuju za različita prikupljanja podataka) odabrane su za rješavanje fragmentiranosti europskih socijalnih statistika prikupljenih iz uzoraka. Te opcije politika uključuju integraciju uredaba EU-a koje su trenutačno na snazi za različita posebna područja i mjera koje su osmišljene kako bi se stvorila veća dosljednost u proizvodnji podataka i rukovanju podacima. Ovaj bi pristup ponudio najbolje prilike kojima bi se moglo: socijalne statistike prikupljene iz uzoraka učiniti prilagodljivijima na promjenjive potrebe korisnika, poboljšati njihovu kvalitetu, povećati primjenu inovativnih metoda i smanjiti ili ograničiti troškove koje stvara trenutačni fragmentirani oblik europskih socijalnih statistika prikupljenih iz uzoraka.

Provedba opcija politika 1.3.a i 1.3.b stvorila bi jednokratan trošak projektiranja za NZS-ove. Međutim, procjenjuje se da će ukupan trošak provedbe biti manji, uglavnom zbog smanjenja redundancija i preklapanja među različitim prikupljanjima podataka i ponovne uporabe sustava proizvodnje.

Ovisno o tome kako se proizvodne metode primjenjuju na nacionalnoj razini (npr. jesu li usvojene tehnološke i metodološke inovacije, je li poboljšan pristup administrativnim registrima), povećane troškove u početnoj fazi projektiranja društvenih istraživanja u velikoj bi se mjeri moglo prebiti smanjenjem troškova u fazi prikupljanja podataka, koja predstavlja dvije trećine ukupnog troška proizvodnje statistika.

Primjerenost propisa i pojednostavnjivanje

Cilj prijedloga u skladu s REFIT-om jest na najbolji mogući način iskoristiti informacije koje pružaju privatna kućanstva i osobe te zadovoljiti postojeće i buduće potrebe za europskim statistikama, uz istovremeno ograničavanje opterećenja davanja podataka. To pojednostavnjenje trebalo bi se postići dovođenjem različitih vrsta prikupljanja europskih statističkih podataka, koje su trenutačno obuhvaćene zasebnim uredbama, pod jedan okvir. Detalje o smanjenju troškova za proizvođače i pružatelje podataka izračunatom na temelju oglednih scenarija potražite u procjeni učinka (odjeljak 7.4. Učinci na učinkovitost i Prilog 4. Analitički modeli upotrijebljeni za izradu procjene učinka). Polazišna pretpostavka dovodi do procijenjenog povećanja troškova od 10,3 milijuna EUR u fazi projektiranja (na razini EU-a), ali i do smanjenja od 20,8 milijuna EUR u fazi prikupljanja podataka (neto sadašnja vrijednost -10,4 milijuna EUR). Međutim, procjena troškova varirala je između neto sadašnje vrijednosti od -3,1 milijuna EUR u sklopu suzdržanije pretpostavke i neto sadašnje vrijednosti od -34 milijuna EUR u sklopu manje restriktivne opcije.

S obzirom da se prijedlog tiče podataka koji se prikupljaju od privatnih kućanstava i osoba, njime se ne vrši učinak na tvrtke, uključujući mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća (MSP-ove).

Prijedlog je u skladu s Digitalnom provjerom jer promiče interoperabilnost i ponovnu uporabu tako što se koristi:

Istim tehničkim specifikacijama za skupove podataka. Specifikacije će uključivati: broj i opis varijabli; statističke klasifikacije; značajke statističkih populacija, jedinica promatranja i davatelja podataka; referentna razdoblja i datume; i zahtjeve povezane sa zemljopisnom pokrivenošću, značajkama uzoraka, tehničkim aspektima terenskog rada, uređivanjem i umetanjem podataka koji nedostaju, ponderiranjem, procjenjivanjem i procjenjivanjem varijance.

Istim standardima za dostavu, razmjenu i dijeljenje informacija između Eurostata i država članica. Standardi će obuhvaćati koncepte, postupke i proizvode, uključujući podatke i metapodatke.

Kada je kvaliteta podataka u skladu s kriterijima kvalitete utvrđenim u članku 12. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 223/2009, države članice trebale bi moći pružiti podatke iz više izvora koristeći se metodama ili inovativnim pristupima jer oni osiguravaju proizvodnju usporedivih podataka koji su u skladu s posebnim zahtjevima utvrđenim Uredbom.

Temeljna prava

Prijedlogom se ne utječe na zaštitu temeljnih prava. Najrelevantnija razmatranja povezana s ovim prijedlogom mogući su učinci na zaštitu osobnih podataka (prava povezana s potonjom utvrđena su člankom 8. Povelje EU-a o temeljnim pravima, člankom 16. UFEU-a i sekundarnim zakonodavstvom 16 ). Međutim, niti jednom od odabranih opcija politike ne predviđa se promjena odredaba o zaštiti osobnih podataka. Nacionalnim zakonodavstvima i zakonodavstvom EU-a o statistici predviđeno je da NZS-ovi jamče zaštitu podataka. Uspostavljene su snažne politike za, primjerice, zaštitu povjerljivosti davatelja podataka, anonimiziranje zapisa i zaštitu odgovora na upitnike.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Predviđeno je razdoblje postupnog uvođenja provedbe prijedloga u trajanju od sedam godina, od 2019. do 2025.; provedba programa trebala bi se nastaviti nakon toga. U zakonodavnom financijskom izvještaju uzete su u obzir samo godine obuhvaćene trenutačnim višegodišnjim financijskim okvirom (VFO-om). Nastavak financiranja bit će uvjetovan sporazumima postignutim za sljedeći VFO i nastavkom posebnih programa iz kojih je predviđeno financiranje.

Za 2019. i 2020. godinu sredstva će biti osigurana iz postojećih raspodjela po programima i neće biti potrebna dodatna sredstva.

Ukupan iznos odobrenih sredstava za 2019. i 2020. godinu procijenjen je na 28 814 milijuna EUR. Detaljni utjecaji na proračun navedeni su u zakonodavnom financijskom izvještaju.

5.OSTALI DIJELOVI

Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Očekuje se da će Europski parlament i Vijeće donijeti predloženu uredbu 2017. ili 2018. godine, a ubrzo nakon toga Komisija će donijeti provedbene mjere.

Očekuje se da će države članice započeti dostavu podataka Komisiji u skladu s novom uredbom 2019.

Predloženi zakonodavni instrument u cijelosti će se ocijeniti kako bi se, između ostalog, procijenila njegova učinkovitost i djelotvornost po pitanju postizanja ciljeva i odlučilo jesu li potrebne nove mjere ili izmjene.

Važno je najprije razmotriti postojeće alate za praćenje i ocjenjivanje koji su trenutačno na snazi i primijeniti ih na sva područja Eurostatove proizvodnje statistika. Ti alati već omogućuju sredstva za analiziranje promjena učinkovitosti i djelotvornosti nove statističke inicijative i kvalitete proizvedenih podataka. Glavni alati su kako slijedi:

Trenutačnim Europskim statističkim programom predviđena je sustavna provedba srednjoročnih i završnih evaluacija programa. Socijalne statistike sastavni su dio tih mehanizama za izvješćivanje 17 .

Eurostatovim planom upravljanja predviđeno je poduzimanje radnji na temelju ključnih pokazatelja uspješnosti koji se primjenjuju na različita područja, uključujući socijalne statistike 18 .

Redovito se provode ankete o zadovoljstvu korisnika 19 .

Svako statističko područje prati se s pomoću izvješća o kvaliteti koja redovito proizvode države članice, a analizira Eurostat u sklopu okvira za osiguranje kvalitete statistika. Izvješća obuhvaćaju kvalitetu proizvedenih statistika u smislu njihove relevantnosti, točnosti i pouzdanosti, pravovremenosti i preciznosti, dostupnosti i jasnoće, usklađenosti i usporedivosti, kako je utvrđeno Uredbom (EZ) br. 223/2009.

U sklopu rutinskog prikupljanja podataka pratit će se i trošak proizvodnje statistika. Detaljno će se pratiti (na pojedinačnoj razini i na razini varijabli) sljedeći aspekti: promjene u korištenju administrativnih podataka, način prikupljanja podataka (npr. razgovor putem interneta, razgovor uživo), veličina uzorka, duljina upitnika, trajanje razgovora i učestalost prikupljanja podataka. To će omogućiti mjerenje postignutog napretka u primjeni posebnih tehnika i učinka tih promjena na opterećenje davatelja podataka. Nadalje, promjene troškova prikupljanja socijalnih podataka na ukupnoj razini EU-a upotrebljavat će se kao ukupni pokazatelj za praćenje provedbe predloženog zakonodavstva. Taj će pokazatelj razlikovati troškove NZS-ova za projektiranje, prikupljanje i dostavu podataka. Ti iznosi nisu izravno usporedivi među svim državama članicama zbog očitih razlika u njihovoj veličini, pristupu statistici i drugim kretanjima. Međutim, tijekom vremena će se ti pokazatelji moći upotrebljavati za praćenje kretanja troškova proizvodnje europskih socijalnih statistika prikupljenih iz uzoraka na razini EU-a i za svaku pojedinu državu članicu. Ti troškovi mogu biti izraženi u okvirima uključenog osoblja (npr. broj zaposlenih anketara izražen u ekvivalentu punog radnog vremena) ili financijskih sredstava (npr. sredstva dodijeljena iz proračuna za pojedino prikupljanje podataka). Kao takvi, navedeni pokazatelji pružaju ključne informacije za praćenje troška proizvodnje socijalnih statistika prikupljenih iz uzoraka, što je jedno od glavnih pitanja kojih se dotiče predloženo novo zakonodavstvo. Trebat će razviti bolji i usklađeni okvir za izvješćivanje o troškovima koji će obuhvaćati čitav ESS i razlikovati različite faze proizvodnje statistika.

Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

Predložena uredba sastoji se od 19 članaka i pet priloga.

Kako je utvrđeno člankom 1. („Predmet”), svrha uredbe jest uspostaviti zajednički okvir za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima iz uzoraka. Članak 2. sadrži definicije posebnih pojmova koji se upotrebljavaju u uredbi.

Statistika obuhvaćena uredbom razvrstana je po područjima i temama navedenim u članku 3. i podrobnije opisanim u Prilogu I. predložene uredbe. Predlaže se da se Komisiju ovlasti za donošenje delegiranih akata kojima će se moći izmijeniti podrobno opisane teme navedene u Prilogu I. kako bi se prikupljeni podaci mogli prilagoditi budućim potrebama korisnika. Nadalje, predlaže se da se Komisiju ovlasti za donošenje delegiranih akata kojima se utvrđuje ili prilagođava višegodišnje kontinuirano planiranje (članak 4.) kako bi se ispunili posebni zahtjevi korisnika nastali uslijed tehnoloških, društvenih i gospodarskih promjena.

Komisiju bi također trebalo ovlastiti za donošenje provedbenih mjera o tehničkim specifikacijama za skupove podataka (članak 6.), standardima za dostavu i razmjenu informacija (članak 7.), značajkama okvira uzorkovanja (članak 11.) i izvješćivanju o kvaliteti (članak 12.). Zahtjevi povezani s izvješćivanjem o kvaliteti u skladu su s Uredbom (EZ) br. 223/2009 koja pruža referentni okvir i od država članica zahtijeva da poštuju statistička načela i kriterije kvalitete utvrđene tom Uredbom.

Ovaj prijedlog omogućuje i promiče primjenu novih oblika prikupljanja podataka i alternativnih izvora podataka, uključujući administrativne podatke te procjene dobivene iz modeliranja i velikih količina podataka (članak 8.). Od država članica također se zahtijeva da se koriste visokokvalitetnim okvirima uzorkovanja (članak 11.).

Prijedlog obuhvaća brojne druge važne aspekte modernizacije europskih socijalnih statistika prikupljenih iz uzoraka:

Uvodi reprezentativne studije izvedivosti i pilot-studije kako bi se poboljšala kvaliteta statistika i podržao razvoj i provedba novih metoda (članak 13.).

Sadrži odredbe prema kojima se državama članicama pod određenim uvjetima može ponuditi financijska potpora (članak 14.).

Sadrži odredbe prema kojima se mogu odobriti odstupanja koja bi i. državama članicama po potrebi omogućila više vremena za prilagodbu novim zahtjevima; i ii. dopustila neka odstupanja u načinu primjene zajedničkih metoda, no istodobno osigurala kvalitetu i usporedivost proizvedenih statistika (članak 17.).

Osim toga, uredba sadrži obvezne odredbe o delegiranju ovlasti (članak 15.) i navodi da je u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. 20 .

Završni članci odnose se na postupak odbora (članak 16.) i na stavljanje izvan snage dviju postojećih uredaba koje će u potpunosti zamijeniti nova uredba (članak 18.).

U pet priloga utvrđuju se detaljne informacije o temama koje valja obuhvatiti, zahtjevima o preciznosti, značajkama uzoraka, učestalosti i rokovima za dostavu podataka.

2016/0264 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi zajedničkog okvira za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima iz uzoraka

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 338. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)U kontekstu strategije Europa 2020. 21 i jačanja gospodarskog upravljanja, socijalni pokazatelji imaju ključnu ulogu u priopćavanju i podržavanju ključnih prioriteta Unije za rast i otvaranje radnih mjesta, smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti, vještine, mobilnost i digitalno gospodarstvo. Socijalni pokazatelji posebice moraju pružiti čvrstu statističku osnovu za razvoj i praćenje politika koje je Unija uvela kako bi odgovorila na navedene prioritete.

(2)Stoga bi socijalni pokazatelji trebali biti nužno visoke kvalitete, posebice u smislu otpornosti, pravovremenosti, relevantnosti, prilagodljivosti novim zahtjevima korisnika te usporedivosti i učinkovitosti.

(3)Europske statistike o osobama i kućanstvima trenutačno se prikupljaju temeljem više zakonodavnih akata koji obuhvaćaju ankete o osobama i kućanstvima, demografske statistike, popise stanovništva i stanova te statistike koje se uglavnom prikupljaju iz administrativnih izvora. Neki se podaci prikupljaju i iz poslovnih istraživanja. Unatoč značajnim poboljšanjima tijekom posljednjih godina postoji potreba za daljnjom integracijom prikupljanja statistika koje se temelje na anketama koje se provode na osobama i kućanstvima.

(4)Mogućnost uporabe administrativnih izvora u statističke svrhe značajno je porasla zahvaljujući tehnološkom napretku. Uporabu administrativnih izvora treba aktivno promicati u području socijalnih statistika, pri čemu valja uvijek osiguravati kvalitetu, točnost, pravovremenost i usporedivost tih statistika.

(5)U Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o metodama proizvodnje statistike EU-a: vizija za sljedeće desetljeće 22 naglašena je pojačana uporaba višestrukih izvora podataka i inovativnih metoda prikupljanja podataka te sve veća važnost usklađivanja statističkih koncepata i metoda u svim područjima. U njoj se poziva na izradu nove generacije zakonodavstva koje bi se bavilo širim područjima statistike.

(6)Europski statistički sustav (ESS) potvrdio je 2011. u Wiesbadenu svoj Memorandum o novom konceptualnom dizajnu za statistike o kućanstvima i socijalne statistike. Prema Memorandumu, europska istraživanja koja pružaju podatke o osobama i kućanstvima trebala bi biti pojednostavnjena, a dodatna, rjeđa prikupljanja mikropodataka trebala bi se upotrebljavati za nadopunjavanje tih temeljnih društvenih istraživanja. Nadalje, trebao bi postojati bolji pristup administrativnim podacima i trebalo bi razviti ponovnu uporabu postojećih izvora podataka i pristup novim izvorima podataka na nacionalnoj razini i na razini EU-a.

(7)Prethodno opisane promjene trebalo bi postupno pojednostavniti, a statističko zakonodavstvo u području socijalne statistike trebalo bi modernizirati, kako bi se osiguralo da se visokokvalitetni socijalni pokazatelji proizvode na bolje integriran, fleksibilniji i učinkovitiji način. Istodobno se na primjeren način u obzir moraju uzeti potrebe korisnika, opterećenje za davatelje podataka, resursi država članica, pouzdanost i točnost primijenjenh metoda, tehnička izvedivost proizvodnje statistika i rok u kojem mogu biti dostupne te pouzdanost rezultata.

(8)Ovom se Uredbom uspostavlja okvir za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima s pojedinačne razine prikupljenih iz uzoraka. Navode se podaci i informacije koje države članice trebaju prikupiti i dostaviti te temeljni zahtjevi kvalitete koje podaci moraju zadovoljiti. Uredbom se predviđaju detaljnije tehničke specifikacije koje će biti navedene u delegiranim aktima i provedbenim mjerama. Omogućuje se međusobna integracija različitih prikupljanja podataka i njihova integracija s uporabom administrativnih podataka, uz istovremenu konsolidaciju i pojednostavnjenje postojećeg zakonodavstva.

(9)Kako bi se uspješnije pojednostavnio i racionalizirao referentni okvir za europske socijalne statistike prikupljene iz uzoraka, postojeće europske statistike o osobama i kućanstvima na temelju podataka s pojedinačnih razina treba objediniti u jedan okvir. To bi jamčilo da će se izradi europskih socijalnih statistika prikupljenih iz uzoraka, uključujući područja tržišta rada, dohotka i životnih uvjeta, zdravlja, obrazovanja i osposobljavanja te uporabe informacijskih i komunikacijskih tehnologija, pristupiti na dosljedan, usklađen i koordiniran način.

(10)Mnoge države članice trenutačno dobrovoljno prikupljaju podatke u područjima korištenja vremena i potrošnje, na temelju usuglašenih općih smjernica. Ta dva područja trebalo bi modernizirati kako bi se moglo u cijelosti iskoristiti nove tehnološke napretke. Prikupljanje podataka u ta dva područja trebalo bi organizirati u skladu s ovom Uredbom kako bi se otvorile mogućnosti i stvorile prilike za daljnji razvoj u budućnosti, čime bi se osigurali pravovremeniji i relevantniji podaci koji se učinkovitije proizvode. Trenutačne pristupe država članica u međuvremenu se ne bi smjelo mijenjati.

(11)Zbog svojih posebnosti, demografske statistike 23 , popisi stanovništva i stanova 24 , poslovna istraživanja i statistike koje se uglavnom temelje na administrativnim izvorima nisu obuhvaćene ovom Uredbom i trebaju biti uređene zasebno, posebnim okvirima koji će biti prilagođeni njihovim značajkama.

(12)Statistika se više ne smatra samo jednim od brojnih izvora informacija za potrebe oblikovanja politika, umjesto toga ona ima središnju ulogu u postupku odlučivanja. Za odlučivanje na temelju dokaza potrebne su statistike koje zadovoljavaju kriterije visoke kvalitete, kako je utvrđeno Uredbom (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća 25 , u skladu sa svrhama kojima služe.

(13)Visokokvalitetni socijalni podaci nisu potrebni samo za političke svrhe, već i za istraživanja te kao sastavnica stabilne informacijske infrastrukture. Istraživači koji pristupaju mikropodacima u znanstvene svrhe, što im je omogućeno temeljem Uredbe Komisije (EU) br. 557/2013 26 o europskoj statistici u pogledu pristupa povjerljivim podacima u znanstvene svrhe, imali bi značajne koristi od bolje povezanih skupova statističkih podataka, što bi pak poboljšalo studije o procjeni učinka politika.

(14)Uredbom (EZ) br. 223/2009 pruža se referentni okvir za europsku statistiku i od država članica zahtijeva da poštuju statistička načela i kriterije kvalitete utvrđene Uredbom. Izvješća o kvaliteti ključna su za procjenjivanje, poboljšavanje i komunikaciju o kvaliteti europske statistike. Odbor za Europski statistički sustav (ESSC) podržao je ESS-ov standard za strukturu izvješća o kvaliteti, u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 223/2009. To će doprinijeti usklađivanju izvješćivanja o kvaliteti na temelju ove Uredbe.

(15)Uredba (EZ) br. 223/2009 sadržavai pravila o dostavi podataka iz država članica, uključujući dostavu povjerljivih podataka. Mjere koje se poduzmuju u skladu s ovom Uredbom trebale bi osigurati da povjerljivi podaci budu zaštićeni i da ne dođe do nezakonitog objavljivanja ili nestatističke uporabe podataka tijekom proizvodnje i diseminacije europskih statistika.

(16)Statistike su također potrebne na nacionalnoj i na regionalnoj razini. U skladu s Uredbom (EZ) br. 1059/2003 27 , za sve statističke podatke država članica koji se šalju Komisiji i koje treba podijeliti prema prostornim jedinicama trebalo bi se koristiti razvrstavanjem prema NUTS-u. Shodno tome, podaci o prostornim jedinicama trebali bi biti dostavljeni u skladu s razvrstavanjem prema NUTS-u radi uspostave usporedivih regionalnih statističkih podataka.

(17)Kako bi se uzelo u obzir gospodarski, socijalni i tehnički razvoj, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji s obzirom na detaljne teme utvrđene u Prilogu I. Komisija bi također trebala imati ovlast za uspostavljanje ili prilagodbu osmogodišnjeg višegodišnjeg kontinuiranog planiranja za prikupljanje podataka obuhvaćenog ovom Uredbom u skladu s učestalošću navedenom u Prilogu IV. Od posebne je važnosti da Komisija tijekom svog pripremnog rada provodi odgovarajuća savjetovanja, uključujući na stručnoj razini, te da se ta savjetovanja provode u skladu s načelima propisanim Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Konkretno, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(18)Kako bi se osigurali jednaki uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu tehničkih specifikacija posebnih skupova podataka, tehničkih stavki kada su zajedničke za više skupova podataka, tehničkih standarda koji su potrebni za olakšavanje razmjene i dijeljenja informacija između Komisije (Eurostata) i država članica, okvira uzorkovanja, posebice po pitanju određivanja njihovih minimalnih zahtjeva, načina i sadržaja izvješća o kvaliteti te u pogledu svih odstupanja. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 28 .

(19)Provedba ove Uredbe mogla bi iziskivati znatne prilagodbe nacionalnih statističkih sustava i Komisija stoga državama članicama može odobriti odstupanja.

(20)Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 29 te Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća 30 trebale bi se primjenjivati na statističke podatke obuhvaćene ovom Uredbom. Osobito, statistički podaci koji su potrebni za razvijanje i praćenje radnji i strategija Unije te nacionalnih radnji i strategija u područjima javnog zdravlja i zdravlja i sigurnosti na radnome mjestu trebali bi se smatrati podacima koji se obrađuju zbog znatnog javnog interesa.

(21)Države članice ne mogu dostatno ostvariti cilj ove Uredbe, a to je uspostava zajedničkog okvira za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima iz uzoraka, no taj se cilj, radi usklađivanja i usporedivosti, može bolje ostvariti na razini EU-a. Stoga EU može donositi mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj Uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(22)Europske socijalne statistike prikupljene iz uzoraka i postupak prikupljanja podataka trebali bi postati učinkovitiji i relevantniji. Potrebno je osigurati dugoročnu usporedivost i usklađenost podataka. Europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima iz uzoraka trenutačno su uređene u više zasebnih zakonodavnih akata koji bi se ovom Uredbom trebali zamijeniti. Stoga je potrebno staviti izvan snage Uredbu Vijeća (EZ) br. 577/98 31 i Uredbu (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća 32 .

(23)Izvršeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka.

(24)Izvršeno je savjetovanje s Odborom za Europski statistički sustav,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet

1.Ovom se Uredbom uspostavlja zajednički okvir za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima iz uzoraka tih osoba i kućanstava.

2.Ova se Uredba ne primjenjuje na popise stanovništva i stanova iz Uredbe (EZ) br. 763/2008 33 .

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)„prethodno provjereni podaci ili mikropodaci” znači podaci ili mikropodaci koje su države članice provjerile na temelju dogovorenih zajedničkih pravila validacije;

(b)„područje” znači jedan ili više skupova podataka koji su organizirani da bi obuhvatili pojedine teme;

(c)„jedinica promatranja” znači subjekt koji se može identificirati i o kojem se mogu dobiti podaci;

(d)„tema” znači sadržaj informacija koje se prikupljaju o jedinicama promatranja, pri čemu svaka tema obuhvaća više detaljnih tema;

(e)„administrativne evidencije” znači podaci koje za vlastite svrhe generira nestatistički izvor, uglavnom javno tijelo, čiji cilj nije pružanje statistika;

(f)ad hoc tema” znači teme koje su u određenom trenutku od posebnog interesa za korisnike, ali koje nisu uvrštene u redovne skupove podataka;

(g)„glavni pokazatelj” znači informacije koje se upotrebljavaju u velikoj mjeri i služe za praćenje središnjeg cilja politike EU-a.

Članak 3.

Skupovi podataka

1.Prikupljanje podataka iz članka 1. organizirano je u sljedeća područja:

(a)tržište rada;

(b)dohodak i životni uvjeti;

(c)zdravlje;

(d)obrazovanje i osposobljavanje;

(e)upotreba informacijskih i komunikacijskih tehnologija;

(f)korištenje vremena;

(g)potrošnja.

2.Skupovi podataka obuhvaćaju teme koje su zajedničke svim područjima te sljedeće posebne teme, kako je detaljnije opisano u Prilogu I.:

(a)značajke osoba i kućanstava;

(b)sudjelovanje na tržištu rada;

(c)trajanje radnog odnosa i prethodno radno iskustvo;

(d)uvjeti rada uključujući radno vrijeme i odredbe o radnom vremenu;

(e)stupanj obrazovanja i podaci o obrazovanju;

(f)sudjelovanje u obrazovanju i osposobljavanju;

(g)zdravlje: status i invaliditet, zaštita i odrednice;

(h)dohodak, potrošnja i bogatstvo, uključujući dugove;

(i)životni uvjeti, uključujući materijalnu oskudicu, stanovanje, životnu okolinu i pristup uslugama;

(j)kvaliteta života, uključujući socijalno i kulturno sudjelovanje i dobrobit;

(k)raspodjela vremena i

(l)sudjelovanje u informacijskom društvu.

3.Zahtjevi o preciznosti i značajke uzoraka upotrijebljenih za različita područja navedeni su u Prilogu II. odnosno Prilogu III.

4.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 15. radi izmjene detaljnih tema navedenih u Prilogu I. tako da odražavaju relevantne tehničke, društvene i gospodarske promjene i odgovaraju novim potrebama korisnika. U izvršenju te ovlasti Komisija osigurava:

(a)da ti delegirani akti ne nameću značajna dodatna opterećenja ili troškove za države članice ili davatelje podataka;

(b)da se delegiranim aktima ne izmijeni više od 20 posto detaljnih tema navedenih u Prilogu I. za svako područje. Za područja u kojima se podaci prikupljaju međugodišnjom ili godišnjom učestalošću te izmjene čine najviše 10 posto popisa detaljnih tema. Ti maksimalni postoci primjenjuju se na četiri uzastopne godine. Broj detaljnih tema koje se mogu izmijeniti zaokružuje se na najbliži cijeli broj.

Članak 4.

Višegodišnje kontinuirano planiranje

1.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 15. radi uspostavljanja ili prilagođavanja višegodišnjeg kontinuiranog planiranja tijekom osam godina za prikupljanje podataka obuhvaćenih ovom Uredbom, u skladu s učestalošću navedenom u Prilogu IV. Komisija osigurava da ti delegirani akti ne nameću značajna dodatna opterećenja ili troškove za države članice ili davatelje podataka.

2.Tim višegodišnjim kontinuiranim planiranjem određuje se razdoblje tijekom kojeg se prikupljaju podaci za:

(a)detaljne teme u sklopu područja;

(b)ad hoc teme koje su zatražili korisnici, za područja tržišta rada te dohotka i životnih uvjeta, kako je predviđeno Prilogom IV. U iznimnim i opravdanim slučajevima, osim tema navedenih u Prilogu I., ti podaci mogu obuhvaćati i druge detaljne teme.

3.Prilagođavanje planiranja iz stavka 1. provodi se najkasnije 24 mjeseca prije početka svakog razdoblja prikupljanja podataka, kako je navedeno u planiranju. Tim prilagođavanjem nastoji se osigurati učinkovitost i usklađenost planiranja s potrebama korisnika.

Članak 5.

Statističke populacije i jedinice promatranja

1.Statistička populacija sastoji se od svih osoba koje imaju uobičajeno boravište u privatnim kućanstvima u svakoj državi članici.

2.Prikupljanje podataka provodi se u svakoj državi članici za uzorak jedinica promatranja koje tvore privatna kućanstva ili osobe koje pripadaju privatnim kućanstvima koje imaju uobičajeno boravište u toj državi članici.

Članak 6.

Tehničke specifikacije skupova podataka

1.Komisija je ovlaštena donositi provedbene akte za potrebe određivanja specifikacija sljedećih tehničkih stavki pojedinačnih skupova podataka:

(a)broj i opis varijabli;

(b)statističke klasifikacije;

(c)točne značajke statističkih populacija, jedinica promatranja i davatelja podataka;

(d)referentna razdoblja i datumi;

(e)zahtjevi povezani sa zemljopisnom pokrivenošću, značajkama uzoraka uključujući poduzorkovanje, tehničkim aspektima terenskog rada, uređivanjem i umetanjem podataka koji nedostaju, ponderiranjem, procjenjivanjem i procjenjivanjem varijance;

(f)metodologija koju valja primijeniti za prikupljanje podataka, kada je to potrebno da bi se postigla visoka razina usporedivosti podataka o zaposlenosti i nezaposlenosti u području tržišta rada. To po potrebi može uključivati redoslijed i uvrštavanje pitanja u upitnik. Ta se potreba mora propisno obrazložiti.

2.Kada su stavke zajedničke za više skupova podataka, Komisija je ovlaštena donijeti provedbene akte za potrebe određivanja specifikacija sljedećih tehničkih svojstava skupova podataka:

(a)popis i opis varijabli;

(b)statističke klasifikacije;

(c)točne značajke statističkih populacija i jedinica promatranja.

3.Za skupove podataka o mjesečnoj nezaposlenosti povezane s područjem tržišta rada, Komisija je ovlaštena donijeti provedbene akte za potrebe opisivanja varijabli i duljine, zahtjeva kvalitete i razine pojedinosti vremenskog niza koji se dostavlja.

4.Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 16. stavka 2.

Članak 7.

Standardi za dostavu i razmjenu informacija

1.Uspostavljaju se tehnički standardi kojima se olakšava prijenos i razmjena informacija između Komisije (Eurostata) i država članica, posebice za potrebe podrške upravljanju kvalitetom i obrade dokumentacije povezane sa statistikama koje su obuhvaćene ovom Uredbom.

2.Tehnički standardi obuhvaćaju statističke koncepte, postupke i proizvode, uključujući podatke i metapodatke.

3.Komisija je ovlaštena donijeti provedbene akte za uspostavu tehničkih standarda iz stavka 1. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 16. stavka 2.

Članak 8.

Izvori podataka i metode

1.Države članice pružaju podatke iz članka 1. koristeći se jednim od izvora ili kombinacijom izvora navedenih u nastavku, pod uvjetom da zadovoljavaju zahtjeve kvalitete iz članka 12.:

(a)informacije koje izravno pružaju davatelji podataka;

(b)administrativne evidencije i svi drugi izvori, metode ili inovativni pristupi, u mjeri u kojoj omogućuju proizvodnju podataka koji su usporedivi i usklađeni s primjenjivim posebnim zahtjevima utvrđenima ovom Uredbom.

2.Države članice Komisiji (Eurostatu) pružaju detaljne informacije o izvorima i metodama kojima se koriste.

Članak 9.

Učestalost skupova podataka

Učestalost skupova podataka navedena je u Prilogu IV.

Članak 10.

Dostava podataka i rokovi

1.Rokovi za dostavu navedeni su u Prilogu V.

2.Za svaki skup podataka države članice Komisiji (Eurostatu) dostavljaju prethodno provjerene mikropodatke bez izravne identifikacije.

3.Iznimno od stavka 2., prethodno provjereni agregirani podaci dostavljaju se za izradu mjesečnih statistika nezaposlenosti.

4.Države članice prikupljaju i dostavljaju podatke u skladu s ovom Uredbom počevši od 2019.

Članak 11.

Okviri uzorkovanja

1.Podaci se temelje na reprezentativnim uzorcima uzetim iz okvira uzorkovanja uspostavljenih na nacionalnoj razini koji omogućuju nasumičan odabir osoba ili kućanstava s poznatom vjerojatnošću odabira. Okviri uzorkovanja nastoje iscrpno i isključivo obuhvatiti populacije od interesa i redovito se ažuriraju. Sadržavaju sve potrebne informacije za nacrt uzoraka kao što su informacije koje su potrebne za potrebe stratifikacije i za kontaktiranje s osobama ili kućanstvima. Okvir uzorkovanja uključuje i informacije potrebne za povezivanje osoba s drugim administrativnim evidencijama, u mjeri u kojoj to omogućuju pravila o zaštiti podataka.

2.Ako takav okvir uzorkovanja nije dostupan u državi članici, upotrebljavaju se drugi okviri uzorkovanja koji zadovoljavaju kriterije navedene u nastavku. Ti okviri uzorkovanja:

(a)identificiraju jedinice uzoraka, koje mogu biti osobe, kućanstva, stanovi ili adrese;

(b)mogu omogućiti vjerojatnost odabira;

(c)redovito se ažuriraju.

3.Komisija je ovlaštena donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju jednaki uvjeti za okvire uzorkovanja, posebice u pogledu određivanja minimalnih zahtjeva. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 16. stavka 2.

Članak 12.

Kvaliteta

1.Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale kvalitetu dostavljenih podataka i metapodataka.

2.Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se kriteriji kvalitete definirani člankom 12. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 223/2009.

3.Komisija (Eurostat) procjenjuje kvalitetu metapodataka o specifikacijama, dostavljenih podataka i okvira uzorkovanja.

4.U tu svrhu, u pogledu podataka i metapodataka iz članka 10., države članice dostavljaju:

(a)metapodatke koji opisuju primijenjenu metodologiju i kako su postignute tehničke specifikacije u odnosu na one utvrđene ovom Uredbom;

(b)informacije o usklađenosti s minimalnim zahtjevima za upotrebljavane okvire uzorkovanja, uključujući tijekom njihova razvoja i ažuriranja, kako je utvrđeno ovom Uredbom.

5.Države članice dostavljaju metapodatke i informacije iz stavka 4. najkasnije tri mjeseca nakon roka za dostavu podataka i mikropodataka. Te dodatne informacije pružaju se u obliku izvješća o kvaliteti kojima se posebno dokazuje kako dostavljeni podaci i mikropodaci te metapodaci i informacije zadovoljavaju zahtjeve kvalitete.

6.Komisija je ovlaštena donositi provedbene akte kojima se utvrđuju načini i sadržaj izvješća o kvaliteti. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 16. stavka 2.

7.Države članice obavještavaju Komisiju (Eurostat) u najkraćem mogućem roku o svim relevantnim informacijama ili promjenama u pogledu provedbe ove Uredbe koje bi mogle utjecati na kvalitetu dostavljenih podataka.

8.Na zahtjev Komisije (Eurostata) države članice dostavljaju dodatne informacije potrebne za ocjenu kvalitete statističkih informacija.

Članak 13.

Studije izvedivosti i pilot-studije

Kako bi se poboljšali skupovi podataka, Komisija (Eurostat) po potrebi pokreće više studija izvedivosti i pilot-studija u kojima surađuju države članice, posebice da bi se poboljšala kvaliteta i usporedivost, doprinijelo modernizaciji područja potrošnje i korištenja vremena, istražili i proveli novi načini za poboljšanje prilagodljivosti potrebama korisnika, bolje integriralo prikupljanje podataka i uporaba drugih izvora podataka te da bi se prikupljanje podataka u državama članicama učinilo učinkovitijim, uzimajući u obzir tehnološki razvoj.

Članak 14.

Financiranje

1.    Za provedbu ove Uredbe Unija može dodijeliti bespovratna sredstva nacionalnim statističkim uredima i drugim nacionalnim tijelima iz članka 5. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 223/2009 za:

(a)    razvoj i/ili provedbu prikupljanja podataka ili metoda prikupljanja podataka za socijalne statistike, uključujući okvire uzorkovanja, tijekom prve četiri godine prikupljanja skupova podataka;    

(b)    razvoj metodologija, uključujući studije izvedivosti i pilot-studije iz članka 13.;

(c)    prikupljanje statistika o ad hoc temama koje zatraže korisnici kako je utvrđeno Prilogom IV., novih ili revidiranih skupova varijabli i značajki koje se provode prvi put.

2. Financijski doprinos Unije pruža se u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 99/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 34 , člankom 16. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 35 , člankom 6. Uredbe (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 36 , člankom 58. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 37 ili člankom 5. Uredbe (EU) br. 282/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 38 .

3.    Ovaj financijski doprinos Unije ne premašuje 90 % prihvatljivih troškova.

Članak 15.

Izvršavanje delegiranja

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji u skladu s uvjetima utvrđenima ovim člankom.

2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 4. i članka 4. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [Ured za publikacije: umetnuti točan datum stupanja na snagu Uredbe].

3.Europski parlament ili Vijeće mogu u svakom trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 4. i članka 4. stavka 1. Odlukom o opozivu prestaje delegiranje ovlasti navedenih u toj odluci. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. 39 .

5.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istovremeno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stavka 4. i članka 4. stavka 1. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 16.

Postupak odbora

1.Komisiji pomaže Odbor za Europski statistički sustav osnovan Uredbom (EZ) br. 223/2009. Navedeni odbor jest odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 17.

Odstupanja

1.Ako primjena ove Uredbe ili provedbenih mjera i delegiranih akata donesenih prema ovoj Uredbi u nacionalnom statističkom sustavu države članice iziskuje znatne prilagodbe, Komisija putem provedbenih akata može odobriti odstupanje u trajanju do tri godine. Odstupanje se odobrava samo ako ne ugrožava usporedivost podataka država članica koji se odnose na glavne pokazatelje, odnosno ako ne otežava izračunavanje potrebnih pravovremenih i reprezentativnih europskih agregata.

2.U slučajevima kada je odstupanje i dalje opravdano po završetku razdoblja na koje je odobreno, Komisija putem provedbenih akata može odobriti naknadno odstupanje na maksimalno razdoblje od tri godine.

3.Kada je jedini način na koji država članica može pružati tražene skupove podataka primjena drugih metoda koje nisu utvrđene ovom Uredbom odnosno provedbenim mjerama i delegiranim aktima donesenima prema ovoj Uredbi, Komisija putem provedbenih akata može iznimno odobriti primjenu tih metoda na maksimalno razdoblje od pet godina.

4.U slučajevima kada je odobrenje i dalje opravdano po završetku razdoblja na koje je izdano, Komisija putem provedbenih akata može izdati naknadno odobrenje na maksimalno razdoblje od pet godina.

5.Za potrebe stavaka od 1. do 4. država članica Komisiji podnosi valjano obrazložen zahtjev u roku od tri mjeseca od datuma stupanja na snagu predmetnog akta ili šest mjeseci prije završetka razdoblja na koje je odobreno trenutačno odstupanje odnosno izdano trenutačno odobrenje. Kada podnosi zahtjev za odobrenje iz stavaka 3. i 4., predmetna država članica detaljno opisuje primijenjene metode i dokazuje da one dovode do usporedivih rezultata.

6.Komisija donosi navedene provedbene akte u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 16. stavka 2.

Članak 18.

Stavljanje izvan snage

1.Uredbe (EZ) br. 577/98 i (EZ) br. 1177/2003 stavljaju se izvan snage s učinkom od 31. prosinca 2018. Zahtjevi o dostavi podataka i metapodataka, uključujući izvješća o kvaliteti, utvrđeni tim uredbama nastavljaju se primjenjivati za referentna razdoblja prije stavljanja tih uredaba izvan snage.

2.Upućivanja na uredbe stavljene izvan snage tumače se kao upućivanja na ovu Uredbu.

Članak 19.

Stupanje na snagu

1.Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

2.Primjenjuje se od 1. siječnja 2025. za područja utvrđena člankom 3. stavkom 1. točkama (f) i (g).

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski Parlament    Za Vijeće

Predsjednik    Predsjednik

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.4.Ciljevi

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

1.7.Predviđene metode upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.4.Usklađenost s trenutačnim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinosi trećih strana

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

UREDBA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o uspostavi zajedničkog okvira za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima iz uzoraka.

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB 40  

3403 – Izrada statističkih informacija.

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

 Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje 

 Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 41  

 Prijedlog/inicijativa odnosi se na produženje postojećeg djelovanja 

 Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

Razvijanje i vrednovanje politika s obzirom na političke prioritete Komisije – posebice one povezane s radnim mjestima i rastom, digitalnim tržištem, dubljom i pravednijom Europskom monetarnom unijom (EMU), migracijom i mobilnošću – iziskuje dobre alate za analizu i praćenje. Politički prioriteti odgovaraju različitim područjima u sklopu socijalnih i ekonomskih statistika, zbog čega je potrebno osigurati bolju usklađenost izvora podataka. Strategija Europa 2020. koristi se pokazateljima za praćenje glavnih ciljeva kao što su promicanje zaposlenosti, poboljšanje stupnjeva obrazovanja i promicanje socijalne uključenosti, posebice smanjivanjem siromaštva. Za izračunavanje tih pokazatelja potrebne su pravovremene statističke informacije. Te statističke informacije valja proizvoditi na što učinkovitiji način, koristeći se modernim metodama za prikupljanje i proizvodnju statističkih podataka.

Prijedlog će također povećati fleksibilnost u pogledu odgovaranja na strateške inicijative na visokoj razini kojima se traže pokazatelji.

1.4.2.Posebni ciljevi i odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

Posebni cilj br. 1

Riješiti: i. trenutačnu fragmentiranost proizvodnje europskih socijalnih statistika prikupljenih iz uzoraka i ii. krutost trenutačnog sustava prikupljanja podataka za europske socijalne statistike prikupljene iz uzoraka.

Odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

3403 – Izrada statističkih informacija.

1.4.3.Očekivani rezultati i utjecaj

Navesti učinke koje bi prijedlog/inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine.

Prijedlogom će se europske socijalne statistike prikupljene iz uzoraka učiniti prilagodljivijima na potrebe društva. Osim toga, nudeći načine za promicanje dosljednosti u različitim područjima, prijedlog će Eurostatu pomoći da osigura kvalitetu europskih socijalnih statistika prikupljenih iz uzoraka. Također će olakšati uporabu inovativnih statističkih alata i metoda te omogućiti učinkovitiju suradnju i koordinaciju nacionalnih zavoda za statistiku i drugih nacionalnih tijela, u skladu s Uredbom (EZ) br. 223/2009 o europskoj statistici.

Prijedlog će stvoriti jednokratan trošak projektiranja za NZS-ove. Međutim, procjenjuje se da će ukupan trošak provedbe biti manji, uglavnom zbog smanjenja redundancija i preklapanja među različitim prikupljanjima podataka i ponovne uporabe sustava proizvodnje statistika. Ovisno o tome kako se proizvodne metode primjenjuju na nacionalnoj razini (npr. jesu li usvojene tehnološke i metodološke inovacije, je li poboljšan pristup administrativnim registrima), povećane troškove u početnoj fazi projektiranja društvenih istraživanja u velikoj bi se mjeri moglo prebiti smanjenjem troškova u fazi prikupljanja podataka, koja predstavlja dvije trećine ukupnog troška proizvodnje statistika. Potencijalno povećanje troškova koji proizlaze iz povećane fleksibilnosti prikupljanja podataka moglo bi se držati pod kontrolom ako bi se, kako je predviđeno, ključne komponente anketa, koje u velikoj mjeri određuju troškove NZS-ova, utvrdile okvirnim zakonodavstvom.

Prijedlog ispunjava ciljeve pojednostavnjenja utvrđene programom REFIT, posebice zato jer pet uredbi organizira u jedan zakonodavni okvir.

1.4.4.Pokazatelji rezultata i utjecaja

Navesti pokazatelje koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative.

Komisija (Eurostat) proizvodi zajedničke europske statističke smjernice i određuje zahtjeve o izvješćivanju o kvaliteti koje je povezano s razvojem, proizvodnjom i diseminacijom socijalnih statistika. Izvješća o kvaliteti koja države članice moraju izrađivati za svako prikupljanje podataka trebaju sadržavati posebne provjere koje su relevantne za to prikupljanje podataka. Time će se osigurati kvaliteta statističkih podataka.

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

Kratkoročno do srednjoročno: integrirati postojeće uredbe u području europskih socijalnih statistika prikupljenih iz uzoraka; defragmentirati proizvodni proces europskih socijalnih statistika prikupljenih iz uzoraka i poboljšati fleksibilnost prikupljanja podataka uvođenjem višerazinskog zakonodavstva.

Dugoročno: osigurati da europske socijalne statistike prikupljene iz uzoraka nastave pružati vrijedan doprinos za oblikovanje politika EU-a i nacionalnih politika; te poboljšati učinkovitost metoda koje se primjenjuju za prikupljanje socijalnih statistika.

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a

Zadatak proizvodnje statistika 1. koje su usklađene i usporedive u svim državama članicama i 2. koje se proizvode prema potrebama EU-a ne može se postići samo na nacionalnoj razini. Statistike EU-a mogu se proizvoditi samo ako države članice primjenjuju usklađenu metodologiju i proizvode statistike u skladu s definiranim zajedničkim ostvarenjem i zajedničkim značajkama. To se može u cijelosti postići samo djelovanjem EU-a.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Doneseno je više uredaba koje obuhvaćaju različita područja socijalne statistike, što je rezultiralo nedosljednostima i neučinkovitošću različitih prikupljanja podataka. Ovo je prvi put da se predlaže okvirna uredba koja obuhvaća sedam područja socijalne statistike. Ovom inicijativom racionalizirat će se pet trenutačnih pravnih osnova za: Anketu o radnoj snazi (Labour Force Survey – LFS), Europsku statistiku o dohotku i životnim uvjetima (European Statistics on Income and Living Conditions – EU-SILC), Anketu o obrazovanju odraslih (Adult Education Survey – AES), Europsku anketu o zdravlju (European Health Interview Survey – EHIS) te Anketu o uporabi IKT-a u kućanstvima (Survey on ICT Usage in Households – ICT-HH). Inicijativom će se također pružiti pravna osnova za dva europska društvena istraživanja koja se trenutačno provode na temelju neslužbenog dogovora: Anketa o kućnom proračunu (Household Budget Survey – HBS) i Usklađena europska anketa o korištenju vremena (Harmonised European Time Use Survey – HETUS).

1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

Prijedlog je u skladu s Uredbom (EZ) br. 223/2009 o europskoj statistici.

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

 Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

   Prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

   Financijski utjecaj od GGGG do GGGG

 Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja 42 :

Predviđeno je razdoblje postupnog uvođenja provedbe prijedloga u trajanju od sedam godina, od 2019. do 2025.

Međutim, provedba programa trebala bi se nastaviti nakon toga.

U zakonodavnom financijskom izvještaju (2019. – 2020.) uzete su u obzir samo godine obuhvaćene trenutačnim višegodišnjim financijskim okvirom (VFO-om).

Nastavak financiranja bit će uvjetovan sporazumima postignutim za sljedeći VFO i nastavkom posebnih programa iz kojih je predviđeno financiranje.

1.7.Predviđene metode upravljanja 43  

 Izravno upravljanje Komisije

koje obavljaju njezini odjeli, uključujući njezino osoblje u delegacijama Unije;

   koje obavljaju izvršne agencije

 Podijeljeno upravljanje s državama članicama

 Neizravno upravljanje delegiranjem zadaća proračunske provedbe:

◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile;

◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

◻ tijelima na koja se upućuje u člancima 208. i 209. Financijske uredbe;

◻ tijelima javnog prava;

◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

◻ osobama kojima je povjerena provedba posebnih aktivnosti u ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

[…]

[…]

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

Već se pruža redovito iscrpno izvješćivanje o kvaliteti provedbe svakog prikupljanja statističkih podataka, u skladu s utvrđenim posebnim pravilima. Izvješćivanje će se nastaviti te će se dodatno poboljšavati u sklopu novog prijedloga.

Primatelji bespovratnih sredstava moraju dostavljati prikupljene podatke i popratno izvješće o kvaliteti.

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.Utvrđeni rizici

S obzirom da je izravno upravljanje Komisije odabrani način upravljanja za ovaj prijedlog, glavni rizici su oni povezani s upravljanjem nabavom i dodjelom bespovratnih sredstava.

2.2.2.Informacije o uspostavi sustava unutarnje kontrole

Komisija (Eurostat) je razvila strategiju kontrole za razdoblje 2013. – 2017. Mjere i alati koje ta strategija sadržava u cijelosti se primjenjuju na prikupljanje statistika u skladu s predloženom uredbom. Vrste promjena koje strategija uvodi mogu smanjiti vjerojatnost prijevare i doprinijeti sprečavanju prijevara. One uključuju: smanjivanje složenosti, primjenu troškovno učinkovitih postupaka praćenja i provedbu ex ante i ex post provjera koje se temelje na rizicima. Strategija uključuje i mjere za podizanje svijesti te osposobljavanje za sprečavanje prijevara.

2.2.3.Procjene troškova i koristi kontrola i procjena očekivane razine rizika od pogreške

Komisija (Eurostat) je uspostavila strategiju kontrole kojom se rizik od neusklađenosti nastoji ograničiti na razinu kriterija značajnosti manju od 2 %, u skladu s ciljevima unutarnje kontrole i upravljanja rizicima koji su utvrđeni njezinim Strateškim planom za razdoblje 2016. – 2020. Svih 100 % financijskih transakcija (i stoga 100 % proračuna) podlijegat će obveznim ex ante kontrolama u skladu s Financijskom uredbom. Nadalje, provjere koje se temelje na dubinskoj analizi temeljne dokumentacije provodit će se na osnovi godišnjih analiza rizika. One mogu obuhvaćati 4 – 6 % ukupnog proračuna kojim upravlja Eurostat.

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu.

Dana 30. listopada 2013. Eurostat je donio strategiju za suzbijanje prijevara za razdoblje 2014. – 2017. u skladu s Komisijinom strategijom za suzbijanje prijevara od 24. lipnja 2011. (CAFS). U Eurostatovoj strategiji za suzbijanje prijevara navode se tri operativna cilja: i. jačanje postojećih mjera za suzbijanje prijevara; ii. bolja integracija postupaka za suzbijanje prijevara u Eurostatovu procjenu rizika i upravljanje rizicima te u revizije, planiranje, izvješćivanje i praćenje; te iii. jačanje Eurostatove osviještenosti i kapaciteta za suzbijanje prijevara u sklopu Komisijine kulture suzbijanja prijevara. Strategija za suzbijanje prijevara popraćena je akcijskim planom za suzbijanje prijevara. Provedba strategije za suzbijanje prijevara prati se dva puta godišnje tijekom čitavog razdoblja njezine primjene, a o tom se praćenju upravi dostavljaju izvješća.

Eurostat će 2017. ocijeniti utjecaj strategije i u skladu s time će ažurirati strategiju. Privremena revizija akcijskog plana za suzbijanje prijevara provest će se 2016.

Revizija Eurostatove strategije i revizija akcijskog plana provodit će se na temelju ažurirane metodologije i smjernica koje je izdao Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) u veljači 2016.

Svi potencijalni primatelji bespovratnih sredstava javna su tijela (nacionalni zavodi za statistiku i druga nacionalna tijela, kako je utvrđeno Uredbom (EZ) br. 223/2009). Osim toga, bespovratna sredstva dodjeljuju se bez poziva na podnošenje prijedloga. Na snazi su mjere za praćenje upravljanja bespovratnim sredstvima. Uzimaju u obzir posebne postupke za dodjelu bespovratnih sredstava i uključuju ex ante i ex post analizu upravljanja bespovratnim sredstvima.

Upotreba jediničnih troškova i paušalnih iznosa, u skladu s člankom 124. stavkom 1. Financijske uredbe, znatno smanjuje rizik od grešaka povezanih s upravljanjem bespovratnim sredstvima i stoga pojednostavnjuje to upravljanje.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Proračunska linija

Vrsta
rashoda

Doprinos

Broj
[Naslov………………………...……………]

Dif./Nedif. 44

zemalja EFTA-e 45

zemalja kandidatkinja 46

trećih zemalja

u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe

1a

04.030201 – Pov. prog.: EASI – Program Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI)

Dif.

DA

NE

NE

NE

1a

09.040201 – Vodeći položaj u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija (Pov. prog.: OBZOR 2020. – Okvirni program za istraživanje i inovacije (Obzor 2020.))

Dif.

DA

NE

NE

NE

1a

29.020100 – Povezani programi: ESP – Europski statistički program 2013. – 2017.; ESP18_20 – Europski statistički program (ESP) 2018. – 2020.

Dif.

DA

NE

NE

NE

1

13.036501 – Pov. prog.: EFRR – Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)

Dif.

NE

NE

NE

NE

1

13.046101 – Pov. prog.: CF – Kohezijski fond (CF)

Dif.

NE

NE

NE

NE

3

17.030100 – Pov. prog.: ZDRAVLJE – Djelovanje Unije u području zdravlja (program Zdravlje)

Dif.

DA

DA

DA

NE

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode

[Ovaj se dio ispunjava u proračunskoj tablici o administrativnim proračunskim podacima (drugi dokument u prilogu ovom financijskom izvještaju) koju je potrebno učitati na internetsku stranicu CISNET-a radi savjetovanja među službama.]

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

Broj

1a. Konkurentnost za rast i radna mjesta

GU: ESTAT

Godina
2019.

Godina
2020.

UKUPNO

• Odobrena sredstva za poslovanje

Broj proračunske linije 29.020100

Preuzete obveze

(1)

5298

4648

9946

Plaćanja

(2)

2649

4444

7093

Broj proračunske linije

Preuzete obveze

(1a)

Plaćanja

(2a)

Odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 47  

Broj proračunske linije

(3)

UKUPNA odobrena sredstva
za GU ESTAT

Preuzete obveze

= 1 + 1a + 3

5298

4648

9946

Plaćanja

= 2 + 2a

+ 3

2649

4444

7093




GU: EMPL

Godina
2019.

Godina
2020.

UKUPNO

• Odobrena sredstva za poslovanje

Broj proračunske linije 04.030201

Preuzete obveze

(1)

3194

2695

5889

Plaćanja

(2)

1597

2625

4222

Broj proračunske linije

Preuzete obveze

(1a)

Plaćanja

(2a)

Odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 48  

Broj proračunske linije

(3)

UKUPNA odobrena sredstva
za GU EMPL

Preuzete obveze

= 1 + 1a + 3

3194

2695

5889

Plaćanja

= 2 + 2a

+ 3

1597

2625

4222



GU: CONNECT

Godina
2019.

Godina
2020.

UKUPNO

• Odobrena sredstva za poslovanje

Broj proračunske linije 09.040201

Preuzete obveze

(1)

2000

0,000

2000

Plaćanja

(2)

1000

0,800

1800

Broj proračunske linije

Preuzete obveze

(1a)

Plaćanja

(2a)

Odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 49  

Broj proračunske linije

(3)

UKUPNA odobrena sredstva
za GU CONNECT

Preuzete obveze

= 1 + 1a + 3

2000

0,000

2000

Plaćanja

= 2 + 2a

+ 3

1000

0,800

1800

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

Broj

1. Pametan i uključiv rast

GU: REGIO

Godina
2019.

Godina
2020.

UKUPNO

• Odobrena sredstva za poslovanje

Broj proračunske linije 13.036501

Preuzete obveze

(1)

0,466

0,466

0,932

Plaćanja

(2)

0,233

0,419

0,652

Broj proračunske linije 13.046101

Preuzete obveze

(1a)

0,200

0,200

0,400

Plaćanja

(2a)

0,100

0,180

0,280

Odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 50  

Broj proračunske linije

(3)

UKUPNA odobrena sredstva
za GU REGIO

Preuzete obveze

= 1 + 1a + 3

0,666

0,666

1332

Plaćanja

= 2 + 2a

+ 3

0,333

0,599

0,932






UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje

Preuzete obveze

(4)

11 159

8008

19 167

Plaćanja

(5)

5579

8468

14 047

• UKUPNA odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe

(6)

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 1
višegodišnjeg financijskog okvira

Preuzete obveze

= 4 + 6

11 159

8008

19 167

Plaćanja

= 5 + 6

5579

8468

14 047

Ako prijedlog/inicijativa utječe na više naslova:

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

Broj

3. Sigurnost i građanstvo

GU: SANTE

Godina
2019.

Godina
2020.

UKUPNO

• Odobrena sredstva za poslovanje

Broj proračunske linije 17.030100

Preuzete obveze

(1)

0,000

0,500

0,500

Plaćanja

(2)

0,000

0,250

0,250

Broj proračunske linije

Preuzete obveze

(1a)

Plaćanja

(2a)

Odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 51  

Broj proračunske linije

(3)

UKUPNA odobrena sredstva
za GU SANTE

Preuzete obveze

= 1 + 1a + 3

0,000

0,500

0,500

Plaćanja

= 2 + 2a

+ 3

0,000

0,250

0,250



UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje

Preuzete obveze

(4)

0,000

0,500

0,500

Plaćanja

(5)

0,000

0,250

0,250

• UKUPNA odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe

(6)

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 3
višegodišnjeg financijskog okvira

Preuzete obveze

= 4 + 6

0,000

0,500

0,500

Plaćanja

= 5 + 6

0,000

0,250

0,250

Ako prijedlog/inicijativa utječe na više naslova:

• UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje

Preuzete obveze

(4)

11 159

8508

19 667

Plaćanja

(5)

5579

8718

14 297

• UKUPNA odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe

(6)

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 1 do 4
višegodišnjeg financijskog okvira

(referentni iznos)

Preuzete obveze

= 4 + 6

11 159

8508

19 667

Plaćanja

= 5 + 6

5579

8718

14 297





Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

5

„Administrativni rashodi”

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Godina
2019.

Godina
2020.

UKUPNO

GU: ESTAT

• Ljudski resursi

4164

4164

8328

• Ostali administrativni rashodi

0,404

0,414

0,818

UKUPNO GU ESTAT

Odobrena sredstva

4568

4578

9146

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 5
višegodišnjeg financijskog okvira
 

(Ukupne preuzete obveze = ukupna plaćanja)

4568

4578

9146

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Godina
2019.

Godina
2020.

UKUPNO

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 1 do 5
višegodišnjeg financijskog okvira
 

Preuzete obveze

15 727

13 087

28 814

Plaćanja

10 147

13 296

23 443

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

   Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje

   Za prijedlog/inicijativu potrebna su odobrena sredstva za poslovanje kako je navedeno u nastavku:

Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Navesti ciljeve i rezultate

Godina
2,019

Godina
2,020

UKUPNO

REZULTATI

Vrsta 52

Prosječni trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Ukupni br.

Ukupni trošak

POSEBNI CILJ br. 1 53

Rješavanje trenutačne fragmentiranosti proizvodnje europskih socijalnih statistika prikupljenih iz uzoraka u EU-u i krutost trenutačnog sustava prikupljanja podataka za njih

- Rezultat

Ad hoc modul za LFS

0,067

30

2000

30

2000

60

4,000

- Rezultat

Ad hoc modul za EU-SILC

0,017

30

0,500

0

0,000

30

0,500

- Rezultat

Provedba prikupljanja podataka

0,096

60

5650

30

3000

90

8650

- Rezultat

Metodološke i pilot-studije

0,080

37

3009

44

3509

81

6517

Međuzbroj za posebni cilj br. 1

157

11 159

104

8509

261

19 667

POSEBNI CILJ br. 2 ...

- Rezultat

Međuzbroj za posebni cilj br. 2

UKUPNI TROŠAK

157

11 159

104

8509

261

19 667

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.3.1.Sažetak

   Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena administrativna sredstva

   Za prijedlog/inicijativu potrebna su odobrena administrativna sredstva kako je navedeno u nastavku:

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Godina
2019.

Godina
2020.

UKUPNO

NASLOV 5
višegodišnjeg financijskog okvira

Ljudski resursi

4164

4164

8328

Ostali administrativni rashodi

0,404

0,414

0,818

Međuzbroj za NASLOV 5
višegodišnjeg financijskog okvira

4568

4578

9146

izvan NASLOVA 5 54
višegodišnjeg financijskog okvira

Ljudski resursi

Ostali
administrativni rashodi

Međuzbroj
izvan NASLOVA 5
višegodišnjeg financijskog okvira

UKUPNO

4568

4578

9146

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.2.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

   Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

   Za prijedlog/inicijativu potrebni su ljudski resursi kako je navedeno u nastavku:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

Godina
2019.

Godina
2020.

29 01 01 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)

24,45

24,45

XX 01 01 02 (Delegacije)

XX 01 05 01 (Neizravno istraživanje)

10 01 05 01 (Izravno istraživanje)

29 01 02 01 (AC, END, INT iz „opće omotnice”)

12

12

XX 01 02 02 (AC, AL, END, INT i JED u delegacijama)

XX 01 04 yy  55

- u sjedištima

- u delegacijama

XX 01 05 02 (AC, END, INT – neizravno istraživanje)

10 01 05 02 (AC, END, INT – izravno istraživanje)

Ostale proračunske linije (navesti)

UKUPNO

36,45

36,45

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća koje treba obaviti:

Dužnosnici i privremeno osoblje

Metodološki rad kojim će se dobro definirati ankete i ad hoc moduli

Rad u području informacijske tehnologije za primanje, potvrđivanje i obradu podataka

Analiza podataka, distribucija podataka i korisnička podrška

Vanjsko osoblje

Metodološki rad kojim će se dobro definirati ankete i ad hoc moduli

Rad u području informacijske tehnologije za primanje, potvrđivanje i obradu podataka

3.2.4.Usklađenost s trenutačnim višegodišnjim financijskim okvirom

   Prijedlog/inicijativa u skladu je s trenutačnim višegodišnjim financijskim okvirom.

   Prijedlog/inicijativa povlači za sobom reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

Objasniti o kakvom je reprogramiranju riječ te navesti odgovarajuće proračunske linije i iznose.

   Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta za financijsku fleksibilnost ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira.

Objasniti što je potrebno te navesti odgovarajuće naslove i proračunske linije te pripadajuće iznose.

3.2.5.Doprinosi trećih strana

Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u financiranju.

Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Godina
N

Godina
N + 1

Godina
N + 2

Godina
N + 3

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)

Ukupno

Navesti tijelo koje sudjeluje u financiranju 

UKUPNA sufinancirana odobrena sredstva



3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

   Prijedlog/inicijativa nema financijski utjecaj na prihode.

   Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski utjecaj:

   na vlastita sredstva

   na razne prihode

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Proračunska linija u okviru prihoda:

Odobrena sredstva dostupna za tekuću financijsku godinu

Utjecaj prijedloga/inicijative 56

Godina
N

Godina
N + 1

Godina
N + 2

Godina
N + 3

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)

Članak ………….

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Navesti metodu izračuna utjecaja na prihode.

(1) https://ec.europa.eu/priorities/sites/beta-political/files/5-presidents-report_en.pdf
(2) COM/2016/0127, 8. ožujka 2016.
(3) ESS je partnerstvo između europskog statističkog tijela, tj. Komisije (Eurostata), te nacionalnih zavoda za statistiku (NZS-ova) i drugih nacionalnih tijela (DNT-ova) koja su u svakoj državi članici odgovorna za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europskih statistika.
(4)

   Uredba Vijeća (EZ) br. 577/98 od 9. ožujka 1998. o organizaciji ankete o radnoj snazi na uzorku u Zajednici (SL L 77, 14.3.1998., str. 3.).

(5)

   Uredba (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. lipnja 2003. o statistici Zajednice o dohotku i životnim uvjetima (EU-SILC) (SL L 165, 3.7.2003., str. 1.).

(6)

   Uredba (EZ) br. 452/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o izradi i razvoju statistike o obrazovanju i cjeloživotnom učenju (SL L 145, 4.6.2008., str. 227.).

(7)

   Uredba (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o statističkim podacima Zajednice o javnom zdravlju i zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu (SL L 354, 31.12.2008., str. 70.).

(8) Uredba (EZ) br. 808/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o statistici Zajednice o informacijskom društvu (SL L 143, 30.4.2004., str. 49.).
(9) Uredba (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1101/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o dostavi povjerljivih statističkih podataka Statističkom uredu Europskih zajednica, Uredbe Vijeća (EZ) br. 322/97 o statistici Zajednice i Odluke Vijeća 89/382/EEZ, Euratom o osnivanju Odbora za statistički program Europskih zajednica (SL L 87, 31.3.2009., str. 164.)
(10) Uredba (EU) br. 99/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2013. o europskome statističkom programu od 2013. do 2017. (SL L 39, 9.2.2013., str. 12.).
(11) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o metodama proizvodnje statistika EU-a: vizija za sljedeće desetljeće, COM(2009) 404 od 18.8.2009.
(12) Vidjeti http://ec.europa.eu/eurostat/web/quality/evaluation . 
(13) Odluka br. 234/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008. o osnivanju Europskog savjetodavnog odbora za statistiku i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 91/116/EEZ (SL L 73, 15.3.2008., str. 13.).
(14)

   Eurostatova internetska stranica o javnom savjetovanju: http://ec.europa.eu/eurostat/about/opportunities/consultations/iess

Otvoreno izvješće o javnom savjetovanju: http://ec.europa.eu/eurostat/documents/10186/7237349/Open-public-consultation-report.pdf . 

Savjetovanje s korisnicima podataka: http://ec.europa.eu/eurostat/documents/10186/7237349/Data-users-consultation-report.pdf .

Savjetovanje s proizvođačima podataka:  http://ec.europa.eu/eurostat/documents/10186/7237349/Data-producers-consultation-report.pdf .

(15) Vidjeti: http://ec.europa.eu/eurostat/documents/42577/4167614/ESAC+opinion+3+Dec+2015/421abf9c-4300-445f-a840-f13cadeee306 .
(16) Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća.
(17) Vidjeti http://ec.europa.eu/eurostat/web/quality/general-evaluation-results .
(18) Pet ključnih pokazatelja uspješnosti je kako slijedi: broj preuzimanja podataka koja su vanjski korisnici izvršili iz Eurostatovih referentnih baza podataka (EuroBase i Comext) putem Eurostatove internetske stranice; postotak korisnika koji ukupnu kvalitetu europske statistike ocjenjuju kao „vrlo dobru” ili „dobru”; postotak korisnika koji pravovremenost europske statistike za svoje potrebe ocjenjuju kao „vrlo dobru” ili „dobru”; postotak korisnika koji usporedivost europske statistike među regijama i državama ocjenjuju kao „vrlo dobru” ili „dobru”; i preostala stopa pogreške (RER).
(19) Vidjeti http://ec.europa.eu/eurostat/web/quality/general-evaluation-results .
(20)

   SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(21) Komunikacija Komisije – EUROPA 2020. Strategija za pametan, održiv i uključiv rast, COM (2010) 2020 od 3.ožujka 2010.
(22) COM (2009) 404 od 10.8.2009.
(23) Uredba (EU) br. 1260/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o europskoj demografskoj statistici (SL L 330, 10.12.2013., str. 39.).
(24) Uredba (EZ) br. 763/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o popisu stanovništva i stanova (SL L 218, 13.8.2008., str. 14.).
(25) Uredba (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1101/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o dostavi povjerljivih statističkih podataka Statističkom uredu Europskih zajednica, Uredbe Vijeća (EZ) br. 322/97 o statistici Zajednice i Odluke Vijeća 89/382/EEZ, Euratom o osnivanju Odbora za statistički program Europskih zajednica (SL L 87, 31.3.2009., str. 164.).
(26) Uredba Komisije (EU) br. 557/2013 od 17. lipnja 2013. o provedbi Uredbe (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici u pogledu pristupa povjerljivim podacima u znanstvene svrhe i o stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 831/2002
(27) Uredba (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (SL L 154, 21.6.2003., str. 1.).
(28) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(29) Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.).
(30) Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).
(31) Uredba Vijeća (EZ) br. 577/98 od 9. ožujka 1998. o organizaciji ankete o radnoj snazi na uzorku u Zajednici (SL L 77, 14.3.1998., str. 3.).
(32) Uredba (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. lipnja 2003. o statistici Zajednice o dohotku i životnim uvjetima (EU-SILC) (SL L 165, 3.7.2003., str. 1.).
(33) Uredba (EZ) br. 763/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o popisu stanovništva i stanova (SL L 218, 13.8.2008., str. 14.).
(34) Uredba (EU) br. 99/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2013. o europskome statističkom programu od 2013. do 2017. (SL L 39, 9.2.2013., str. 12.).
(35)

   Uredba (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013 o Programu Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije i izmjeni Odluke br. 283/2010/EU o uspostavi Europskog mikrofinancijskog instrumenta za zapošljavanje i socijalnu uključenost - Progress (SL L 347, 20.12.2013., str. 238.).

(36)

   Uredba (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 104.).

(37)

   Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(38)
(39) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
(40) ABM: upravljanje na temelju djelatnosti; ABB: priprema proračuna na temelju djelatnosti.
(41) Kako je navedeno u članku 54. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.
(42) Postignut je dogovor između GU ESTAT-a i drugih predmetnih GU-ova o financiranju aktivnosti obuhvaćenih ovim prijedlogom u obliku unakrsnog daljnjeg delegiranja za koje se ovlašćuje GU ESTAT.
(43) Informacije o metodama upravljanja i upućivanju na Financijsku uredbu dostupne su na internetskoj stranici BudgWeb: http://www.cc.cec/budg/man/budgmanag/budgmanag_en.html .
(44) Dif. = diferencirana odobrena sredstva / Nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.
(45) EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.
(46) Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.
(47) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja, izravnih istraživanja.
(48) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja, izravnih istraživanja.
(49) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja, izravnih istraživanja.
(50) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja, izravnih istraživanja.
(51) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja, izravnih istraživanja.
(52) Rezultati se odnose na proizvode i usluge koje treba isporučiti (npr. broj financiranih razmjena studenata, broj kilometara izgrađenih cesta itd.).
(53) Kako je opisano u točki 1.4.2. „Posebni ciljevi…”
(54) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja, izravnih istraživanja.
(55) U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).
(56) Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer), navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi umanjeni za 25 % na ime troškova naplate.
Top

Bruxelles, 24.8.2016.

COM(2016) 551 final

PRILOZI

 

Prijedlogu

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi zajedničkog okvira za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima iz uzoraka

{SWD(2016) 282 final}
{SWD(2016) 283 final}


Prilog I.

Teme koje treba obuhvatiti

Područje

Tema

Detaljne teme

Za sva područja

Tehničke stavke

Informacije o prikupljanju podataka

Identifikacija

Ponderi

Značajke razgovora

Lokalizacija

Značajke osoba i kućanstava

Demografija

Državljanstvo i migrantsko podrijetlo

Sastav kućanstva

Sudjelovanje na tržištu rada

Status glavne aktivnosti (vlastito definiran)

Osnovne značajke radnog mjesta

Stupanj obrazovanja i podaci o obrazovanju

Stupanj obrazovanja

Tržište rada

Značajke osoba i kućanstava

Sastav kućanstva – pojedinosti

Trajanje boravka u zemlji

Sudjelovanje na tržištu rada

Radni status

Trajanje ugovora

Trajanje ugovora – sekundarne informacije

Status punog ili nepunog radnog vremena – razlog

Ovisna samozaposlenost

Nadzorne odgovornosti

Veličina poduzeća

Radno mjesto

Rad kod kuće

Traženje zaposlenja

Spremnost na rad

Raspoloživost

Dodatno zaposlenje

Traženje drugog zaposlenja

Usklađivanje poslovnog i obiteljskog života

Mladi na tržištu rada

Položaj migranata i njihovih izravnih potomaka na tržištu rada

Prijelaz u mirovinu

Potrebe za skrbi

Trajanje radnog odnosa i prethodno radno iskustvo

Početak radnog odnosa

Način pronalaska radnog mjesta

Prethodno radno iskustvo

Uvjeti rada uključujući radno vrijeme i odredbe o radnom vremenu

Radno vrijeme

Odredbe o radnom vremenu

Organizacija rada i odredbe o radnom vremenu

Stupanj obrazovanja i podaci o obrazovanju

Stupanj obrazovanja – pojedinosti

Sudjelovanje u obrazovanju i osposobljavanju

Sudjelovanje u formalnom i neformalnom obrazovanju i osposobljavanju (4 tjedna)

Sudjelovanje u formalnom i neformalnom obrazovanju i osposobljavanju (12 mjeseci)

Zdravlje: status i invaliditet, zaštita i odrednice

Nesreće na radu i drugi zdravstveni problemi povezani s radom

Europski minimalni modul zdravlja

Dohodak, potrošnja i bogatstvo, uključujući dugove

Dohodak od rada

Dohodak i životni uvjeti

Značajke osoba i kućanstava

Sastav kućanstva – pojedinosti

Trajanje boravka u zemlji

Sudjelovanje u obrazovanju i osposobljavanju

Sudjelovanje u aktivnostima formalnog obrazovanja (trenutačno)

Stupanj obrazovanja i podaci o obrazovanju

Stupanj obrazovanja – pojedinosti

Sudjelovanje na tržištu rada

Značajke radnog mjesta

Trajanje ugovora

Radni status

Detaljna situacija na tržištu rada

Nadzorne odgovornosti

Trajanje radnog odnosa i prethodno radno iskustvo

Prethodno radno iskustvo

Uvjeti rada uključujući radno vrijeme i odredbe o radnom vremenu

Kalendar aktivnosti

Radno vrijeme

Zdravlje: status i invaliditet, zaštita i odrednice

Europski minimalni modul zdravlja

Zdravstveni status i invaliditet

Zdravlje djece

Pristup zdravstvenoj skrbi

Zdravstvena skrb

Pristup zdravstvenoj skrbi (djeca)

Odrednice zdravlja

Kvaliteta života, uključujući socijalno i kulturno sudjelovanje i dobrobit

Kvaliteta života

Socijalno i kulturno sudjelovanje

Dobrobit

Životni uvjeti, uključujući materijalnu oskudicu, stanovanje, životnu okolinu, pristup uslugama

Materijalna oskudica

Oskudica kod djece

Glavne značajke stanovanja

Pojedinosti o uvjetima stanovanja, uklj. oskudicu

Troškovi stanovanja uključujući uračunatu najamninu

Životna okolina

Korištenje uslugama, uključujući usluge skrbi

Pristupačnost

Nezadovoljene potrebe i razlozi

Skrb za djecu

Dohodak, potrošnja i bogatstvo, uključujući dugove

Dohodak od rada

Dohodak od naknada

Dohodak od mirovina

Ostali dohoci

Porezi i doprinosi

Ukupni dohoci

Prezaduženost

Dospjele neplaćene obveze

Bogatstvo

Glavne sastavnice potrošnje

Međugeneracijski prijenos siromaštva

Zdravlje

Zdravlje: status i invaliditet, zaštita i odrednice

Europski minimalni modul zdravlja

Bolesti i kronična oboljenja

Nesreće i ozljede

Bol

Mentalno zdravlje

Funkcionalna ograničenja

Teškoće u obavljanju osobne njege

Teškoće u obavljanju kućanskih poslova

Privremeno ograničenje aktivnosti (zbog zdravstvenih problema)

Prepreke sudjelovanju u određenim područjima života

Korištenje zdravstvenom i dugotrajnom skrbi

Uzimanje lijekova

Preventivna skrb

Pristup zdravstvenoj skrbi

Visina i težina

Tjelesna aktivnost

Prehrambene navike

Pušenje

Konzumacija alkohola

Socijalni i okolišni čimbenici

Dohodak, potrošnja i bogatstvo, uključujući dugove

Ukupni dohoci

Obrazovanje i osposobljavanje

Značajke osoba i kućanstava

Trajanje boravka u zemlji

Trajanje radnog odnosa i prethodno radno iskustvo

Početak radnog odnosa

Sudjelovanje na tržištu rada

Veličina poduzeća

Stupanj obrazovanja i podaci o obrazovanju

Stupanj obrazovanja – pojedinosti

Podaci o obrazovanju

Samoprijavljene vještine

Sudjelovanje u obrazovanju i osposobljavanju

Pristup informacijama o mogućnostima učenja i savjetovanju (12 mjeseci)

Sudjelovanje u aktivnostima formalnog obrazovanja (12 mjeseci)

Posljednja aktivnost formalnog obrazovanja – pojedinosti (12 mjeseci)

Korištenje IKT-om u posljednjem formalnom obrazovanju (12 mjeseci)

Razlozi za sudjelovanje u posljednjem formalnom obrazovanju (12 mjeseci)

Troškovi i satnica posljednjeg formalnog obrazovanja (12 mjeseci)

Ishodi i korištenje vještinama iz posljednjeg formalnog obrazovanja (12 mjeseci)

Sudjelovanje u aktivnostima neformalnog obrazovanja (12 mjeseci)

Aktivnosti neformalnog obrazovanja – pojedinosti (12 mjeseci)

Korištenje IKT-om u aktivnostima neformalnog obrazovanja (12 mjeseci)

Razlozi za sudjelovanje u aktivnostima neformalnog obrazovanja (12 mjeseci)

Troškovi i satnica aktivnosti neformalnog obrazovanja (12 mjeseci)

Ishodi i korištenje vještinama iz aktivnosti neformalnog obrazovanja (12 mjeseci)

Prepreke za sudjelovanje u obrazovanju i osposobljavanju (12 mjeseci)

Neformalno učenje

Dohodak, potrošnja i bogatstvo, uključujući dugove

Ukupni dohoci

Upotreba informacijskih i komunikacijskih tehnologija

Sudjelovanje u informacijskom društvu

Pristup IKT-u

Upotreba i učestalost upotrebe IKT-a

Prepreke i problemi u upotrebi

Učinak upotrebe

Sigurnost, privatnost, povjerenje

Spajanje na internet s bilo kojeg mjesta

Digitalne vještine

Aktivnosti na internetu

e-trgovina

Komunikacija s tijelima javne vlasti

Dohodak, potrošnja i bogatstvo, uključujući dugove

Ukupni dohoci

Korištenje vremena

Značajke osoba i kućanstava

Sastav kućanstva – pojedinosti

Sudjelovanje u obrazovanju i osposobljavanju

Sudjelovanje u aktivnostima formalnog obrazovanja (trenutačno)

Zdravlje: status i invaliditet, zaštita i odrednice

Europski minimalni modul zdravlja

Životni uvjeti, uključujući materijalnu oskudicu, stanovanje, životnu okolinu, pristup uslugama

Posjedovanje trajnih dobara

Skrb za djecu

Skrb za bolesne i starije osobe

Uvjeti rada uključujući radno vrijeme i odredbe o radnom vremenu

Radno vrijeme

Odredbe o radnom vremenu

Dohodak, potrošnja i bogatstvo, uključujući dugove

Proizvodnja za vlastitu potrošnju i prodaju, popravci

Dohodak od rada

Ukupni dohoci

Raspodjela vremena

Korištenje vremena, vrste aktivnosti

Usporedne aktivnosti

Mjesto aktivnosti

Prisutnost drugih osoba tijekom aktivnosti

Ocjena aktivnosti

Potrošnja

Značajke osoba i kućanstava

Sastav kućanstva – pojedinosti

Životni uvjeti, uključujući materijalnu oskudicu, stanovanje, životnu okolinu, pristup uslugama

Glavne značajke stanovanja

Sudjelovanje u obrazovanju i osposobljavanju

Sudjelovanje u aktivnostima formalnog obrazovanja (trenutačno)

Sudjelovanje na tržištu rada

Trajanje ugovora

Dohodak, potrošnja i bogatstvo, uključujući dugove

Ukupni dohoci

Porezi i doprinosi

Dohodak u naravi od samostalne djelatnosti

Uračunata najamnina

Glavni izvor dohotka

Bogatstvo

Dugovi

Dospjele neplaćene obveze

Potrošnja prema COICOP-u

Rashodi prekogranične potrošnje prema COICOP-u

Vlastita potrošnja


Prilog II.

Zahtjevi o preciznosti

1.Zahtjevi o preciznosti za sve skupove podataka izraženi su u standardnim pogreškama i definiraju se kao neprekinute funkcije stvarnih procjena i veličine statističke populacije u zemlji ili regiji razine NUTS 2.

2.Procijenjena standardna pogreška pojedine procjene ne smije biti veća od sljedećeg iznosa:

3.Funkcija f(N) ima oblik f(N)=a√N+b

4.Upotrebljavaju se sljedeće vrijednosti za parametre N, a i b.

N

a

b

Područje tržišta rada: zahtjevi o preciznosti

Procijenjeni (nacionalni) tromjesečni omjer nezaposlenosti i stanovništva u dobi 15 – 74

Stanovništvo zemlje u dobi 15 – 74 koje živi u privatnim kućanstvima, u milijunima osoba i zaokruženo na 3 decimalna mjesta

7800

–4500

Procijenjeni (nacionalni) tromjesečni omjer zaposlenosti i stanovništva u dobi 15 – 74

Stanovništvo zemlje u dobi 15 – 74 koje živi u privatnim kućanstvima, u milijunima osoba i zaokruženo na 3 decimalna mjesta

7800

–4500

Procijenjeni tromjesečni omjer nezaposlenosti i stanovništva u dobi 15 – 74 u svakoj regiji razine NUTS 2

Stanovništvo u dobi 15 – 74 u regiji razine NUTS 2 koje živi u privatnim kućanstvima, u milijunima osoba i zaokruženo na 3 decimalna mjesta

Vidjeti stavak 6.

Područje dohotka i životnih uvjeta

Omjer rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti i stanovništva

Broj privatnih kućanstava u zemlji u milijunima i zaokružen na 3 decimalna mjesta

900

2600

Omjer trajnog rizika od siromaštva tijekom četiri godine i stanovništva

Broj privatnih kućanstava u zemlji u milijunima i zaokružen na 3 decimalna mjesta

350

1000

Omjer rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti i stanovništva u svakoj regiji razine NUTS 2 (vidjeti stavak 7.)

Broj privatnih kućanstava u regiji razine NUTS 2 u milijunima i zaokružen na 3 decimalna mjesta

600

0

Područje zdravlja

Postotak stanovništva s ozbiljnim ograničenjima u obavljanju uobičajenih aktivnosti zbog zdravstvenih problema (dob 15 godina ili starije)

Stanovništvo zemlje u dobi od 15 godina ili starije koje živi u privatnim kućanstvima, u milijunima osoba i zaokruženo na 3 decimalna mjesta

1200

2800

Područje obrazovanja i osposobljavanja

Stopa sudjelovanja u formalnom obrazovanju i osposobljavanju (dob 18 – 24)

Stanovništvo zemlje u dobi 18 – 24 koje živi u privatnim kućanstvima, u milijunima osoba i zaokruženo na 3 decimalna mjesta

200

1500

Stopa sudjelovanja u neformalnom obrazovanju i osposobljavanju (dob 25 – 69)

Stanovništvo zemlje u dobi 25 – 69 koje živi u privatnim kućanstvima, u milijunima osoba i zaokruženo na 3 decimalna mjesta

400

2000

Područje upotrebe informacijskih i komunikacijskih tehnologija

Postotak osoba koje su naručivale robu ili usluge preko interneta za osobne potrebe u prošloj godini

Stanovništvo zemlje u dobi 16 – 74 koje živi u privatnim kućanstvima, u milijunima osoba i zaokruženo na 3 decimalna mjesta

400

1300

Područje korištenja vremena

Postotak stanovništva u dobi od 15 godina i starije koji dnevno troši u prosjeku više od 10 % vremena radeći plaćeni posao

Stanovništvo zemlje u dobi od 15 godina ili starije koje živi u privatnim kućanstvima, u milijunima osoba i zaokruženo na 3 decimalna mjesta

900

3500

Područje potrošnje

Postotak kućanstava čiji izdaci za kategorije povezane sa stanovanjem, kao što su voda, struja, plin i ostala goriva, čine više od 50 % ukupnih izdataka (vidjeti stavak 8.)

Broj privatnih kućanstava u zemlji, u milijunima i zaokružen na 3 decimalna mjesta

900

2600

5.Ako zemlje imaju negativne vrijednosti f(N) s gore navedenim parametrima, bit će izuzete od odgovarajućeg zahtjeva.

6.Za procijenjeni omjer nezaposlenosti i stanovništva u dobi 15 – 74 u svakoj regiji razine NUTS 2 funkcija f(N) definira se na sljedeći način:

 

7.Za procijenjeni omjer rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti i stanovništva u svakoj regiji razine NUTS 2, ti zahtjevi nisu obvezni za regije razine NUTS 2 s manje od 0,500 milijuna stanovnika, pod uvjetom da odgovarajuća regija razine NUTS 1 ispunjava taj zahtjev.

8.Za područje potrošnje zahtjevi o preciznosti mogu se ispuniti kombiniranjem mikropodataka koji se odnose na najviše tri uzastopne godine promatranja.



Prilog III.

Značajke uzorka

1.Značajke uzorka područja tržišta rada uključuju:

(a)Nacionalni uzorak za referentno tromjesečje (agregiranje uzastopnih referentnih tjedana) raspodjeljuje se ravnomjerno u svim tjednima tromjesečja. Uzorak za referentno tromjesečje (u svakoj regiji razine NUTS 2) raspodjeljuje se u 3 mjeseca razmjerno broju tjedana u svakom mjesecu.

(b)Uzorak ima međugodišnji obrazac rotacije. Mora postojati minimalno preklapanje uzoraka od 20 % između istih tromjesečja u uzastopnim godinama i od 50 % između uzastopnih tromjesečja bez uzimanja u obzir osipanja.

Ne dovodeći u pitanje članak 5. stavak 1., podaci se dostavljaju za cjelokupni uzorak.

2.Značajke uzorka područja dohotka i životnih uvjeta uključuju:

(a)Uzorak mora imati najmanje šestogodišnji obrazac rotacije.

(b)Ne uzimajući u obzir osipanje, uzorak mora biti jednakomjerno raspoređen na godine obrasca rotacije, osim tijekom razdoblja promjena veličine uzorka.

3.Značajke uzorka područja korištenja vremena uključuju: izvještajna razdoblja dodijeljena jedinicama uzorka

(a)raspoređena su tijekom neprekinutog dvanaestomjesečnog razdoblja,

(b)uključuju neradne dane,

(c)temelje se na nasumičnom uzorku.

4.Značajke uzorka područja potrošnje uključuju: izvještajna razdoblja dodijeljena uzorkovanim jedinicama raspoređena su tijekom neprekinutog dvanaestomjesečnog razdoblja.



Prilog IV.

Učestalost

1.Za područje tržišta rada skupovi podataka obuhvaćaju informacije koje se prikupljaju tromjesečno, svake godine, svake dvije godine i svakih 8 godina. Podaci o varijablama koje se odnose na ad hoc teme prikupljaju se svake četiri godine.

2.Za područje dohotka i životnih uvjeta, skupovi podataka sastoje se od godišnjih, trogodišnjih i šestogodišnjih informacija. Podaci o prikupljenim varijablama koje se odnose na ad hoc teme prikupljaju se svake dvije godine.

3.Za područje zdravlja podaci se prikupljaju svakih 6 godina.

4.Za područje obrazovanja i osposobljavanja podaci se prikupljaju svakih 6 godina.

5.Za područje upotrebe informacijskih i komunikacijskih tehnologija podaci se prikupljaju svake godine.

6.Za područje korištenja vremena podaci se prikupljaju svakih 10 godina.

7.Za područje potrošnje podaci se prikupljaju svakih 5 godina.



Prilog V.

Rokovi za dostavu podataka

Države članice dostavljaju potrebne podatke Komisiji (Eurostatu) najkasnije do sljedećih rokova.

1.Za područje tržišta rada države članice dostavljaju:

(1)prethodno provjerene mikropodatke bez izravnih identifikatora prema sljedećem postupku u dvije faze:

(a)tijekom prve tri godine provedbe ove uredbe, u skladu s člankom 10. stavkom 4.:

za tromjesečne podatke: dostava u roku od deset tjedana od završetka referentnog razdoblja,

za ostale podatke: dostava do 31. ožujka sljedeće godine.

(b)od četvrte godine provedbe i nadalje, dostava se odvija na sljedeći način:

za tromjesečne podatke: dostava podataka za 1., 2. i 3. tromjesečje redom do 29. svibnja, 29. kolovoza i 29. studenoga iste godine, a podataka za 4. tromjesečje do 28. veljače sljedeće godine,

za ostale podatke: dostava do 15. ožujka sljedeće godine.

U godinama kada ti rokovi padaju na subotu ili nedjelju, stvarni rok je sljedeći ponedjeljak.

Ako se za dostavu podataka o detaljnoj temi „dohodak od rada” upotrebljavaju administrativni podaci, ti se podaci mogu dostaviti Komisiji (Eurostatu) u roku od dvadeset i jednog mjeseca od završetka referentnog razdoblja.

(2)Agregirani rezultati za izradu mjesečnih statistika nezaposlenosti u roku od 25 dana nakon referentnog mjeseca. Države članice ne smiju obuhvatiti posljednji tjedan referentnog mjeseca ako prelazi u sljedeći mjesec.

2.Za područje dohotka i životnih uvjeta države članice dostavljaju prethodno provjerene mikropodatke bez izravnih identifikatora prema sljedećim rokovima:

(a)za varijable za prikupljanje podataka za godinu N, do kraja godine N. U iznimnim slučajevima, kad potrebni administrativni podaci nisu pravovremeno raspoloživi, privremeni mikropodaci o dohocima mogu se dostaviti do kraja godine N, a konačni podaci do 28. veljače godine N + 1,

(b)za varijable koje se odnose na šest godina obrasca rotacije koji završava u godini N, do 31. listopada godine N + 1.

3.Za područje zdravlja države članice dostavljaju prethodno provjerene mikropodatke u roku od devet mjeseci od završetka nacionalnog razdoblja prikupljanja podataka.

4.Za područje obrazovanja i osposobljavanja države članice dostavljaju prethodno provjerene mikropodatke u roku od šest mjeseci od završetka nacionalnog razdoblja prikupljanja podataka.

5.Za područje upotrebe informacijskih i komunikacijskih tehnologija države članice dostavljaju prethodno provjerene mikropodatke do 5. listopada za godinu ankete N.

6.Za područje korištenja vremena države članice dostavljaju prethodno provjerene mikropodatke najkasnije petnaest mjeseci nakon završetka terenskog rada.

7.Za područje potrošnje države članice dostavljaju prethodno provjerene mikropodatke u roku od petnaest mjeseci nakon završetka referentne godine.

Top