EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52016PC0271

Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o Agenciji Europske unije za azil i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 439/2010

COM/2016/0271 final - 2016/0131 (COD)

Bruxelles, 4.5.2016.

COM(2016) 271 final

2016/0131(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o Agenciji Europske unije za azil i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 439/2010


OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

Razlozi i ciljevi prijedloga

Komisija je 6. travnja 2016. donijela Komunikaciju pod naslovom „Prema reformi zajedničkog europskog sustava azila i proširivanju zakonitih mogućnosti za dolazak za Europu” 1 , u kojoj je odredila prioritete za poboljšanje zajedničkog europskog sustava azila (CEAS). Kao odgovor na poziv Europskog vijeća 2 Komisija je najavila da će postupno raditi na reformi postojećeg okvira Unije uspostavljanjem održivog i pravednog sustava za određivanje država članica odgovornih za tražitelje azila, pojačavanjem sustava Eurodac, postizanjem veće usklađenosti u sustavu azila, čime bi se spriječila sekundarna kretanja, te proširenjem ovlasti Europskog potpornog ureda za azil (EASO). Ovaj je prijedlog predstavljen kao dio prvog paketa za reformu zajedničkog europskog sustava azila, koji čine još dva prijedloga: prijedlog za reformu Dublinskog sustava i prijedlog za izmjenu sustava Eurodac.

Cilj je ovog prijedloga ojačati ulogu EASO-a i pretvoriti ga u agenciju koja olakšava provedbu CEAS-a te poboljšava njegovo funkcioniranje. Od početka djelovanja 2011. EASO podupire države članice u primjeni aktualnih pravila i poboljšanju funkcioniranja postojećih alata. Ta je Agencija stekla iskustvo i uspostavila vjerodostojnost rada u pogledu praktične suradnje država članica te u podupiranju provedbe njihovih obveza u okviru CEAS-a. Zadaće EASO-a s vremenom su se razvile kako bi se ispunile sve veće potrebe država članica i cijelog CEAS-a. Države članice sve se više oslanjaju na operativnu i tehničku potporu Agencije, koja je proširila znanja i iskustvo u području azila te je stoga vrijeme da se pretvori u zaseban stručni centar koji se neće više toliko oslanjati na informacije i stručno znanje država članica.

Prema mišljenju Komisije, Agencija je jedan od alata koji se može upotrijebiti za djelotvorno uklanjanje strukturnih nedostataka u zajedničkom europskom sustavu azila pogoršanih obilnim i nekontroliranim priljevom migranata i tražitelja azila u Europsku uniju posebno tijekom prošle godine. Ne bi imalo smisla provoditi reformu zajedničkog europskog sustava azila, a da se ovlasti Agencije pritom ne prošire na zahtjeve reforme. Važno je Agenciji omogućiti sredstva nužna za pomoć državama članicama u kriznim situacijama, ali još je važnije sastaviti čvrst pravni, operativni i praktični okvir kojim bi mogla ojačati i dopuniti sustave azila i prihvata u državama članicama.

U skladu s tim razvojem ovim je prijedlogom EASO preimenovan u Agenciju Europske unije za azil. Uz proširenje ovlasti, kako je utvrđeno ovim prijedlogom, EASO postaje punopravna Agencija koja može pružati nužnu operativnu i tehničku pomoć državama članicama, povećati praktičnu suradnju i razmjenu informacija među državama članicama, podupirati održivu i pravednu raspodjelu zahtjeva za međunarodnu zaštitu, pratiti i ocjenjivati provedbu CEAS-a i kapaciteta sustava azila i prihvata u državama članicama te omogućiti usklađenost pri procjeni zahtjeva za međunarodnu zaštitu diljem Unije.

Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

Europsko vijeće 19. veljače 2016. zaključilo je da je potrebno ostvariti napredak u smjeru reformiranja postojećeg okvira EU-a kako bi se osigurala humana i učinkovita politika azila. U svojoj Komunikaciji od 6. travnja 2016. Komisija tvrdi da je opći cilj politike Unije o migracijama i azilu odmaknuti se od sustava koji zbog lošeg ustrojstva ili loše provedbe stavlja nerazmjernu odgovornost na određene države članice te potiče nekontrolirana kretanja u druge države članice. Cilj je uspostaviti čvrst i učinkovit sustav Unije za održivo upravljanje migracijama utemeljen na načelima odgovornosti i solidarnosti.

U Europskom migracijskom programu 3 Komisija je prepoznala važnost uloge EASO-a u razvoju i održavanju čvrste zajedničke politike azila. Komisija smatra da bi EASO mogao intenzivirati praktičnu suradnju, razviti svoju ulogu centra za razmjenu informacija o zemlji podrijetla kako bi se potaklo donošenje ujednačenijih odluka, poduzimati ključne mjere u pogledu osposobljavanja i uspostaviti posebne mreže nacionalnih tijela za poboljšanje operativne suradnje u pitanjima povezanima s azilom. U svojoj Komunikaciji od 6. travnja 2016. Komisija je najavila da će predložiti jače ovlasti za EASO tako da mu se dodijeli nova uloga provedbe politika i da se ojača njegova operativna uloga. To bi se postiglo mehanizmom za praćenje usklađenosti s CEAS-om i drugim ključnim zadaćama kao što su dostavljanje i analiza informacija o zemljama podrijetla, provedba ključa raspodjele iz Dublinskog sustava te interveniranje kako bi se pomoglo državama članicama u hitnim situacijama ili onima koje nisu poduzele nužne korektivne mjere.

Cilj je ovog prijedloga osigurati Agenciji Europske unije za azil nužne alate kako bi se pretvorila u agenciju koja olakšava provedbu CEAS-a te poboljšava njegovo funkcioniranje. U tom se pogledu njime dopunjuju pravni i politički instrumenti u području azila, posebno za postupke azila, standarde za kvalifikaciju pojedinaca za međunarodnu zaštitu, Dublinski sustav, premještanje i preseljenje.

Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Ovaj je prijedlog dosljedan sveobuhvatnoj dugoročnoj politici boljeg upravljanja migracijama kako ju je Komisija uspostavila u Europskom migracijskom programu, u kojem su političke smjernice predsjednika Junckera razrađene u skup usklađenih inicijativa s uzajamnim učinkom koje se temelje na četiri stupa. Ti stupovi uključuju smanjivanje poticaja za nezakonitu migraciju, osiguravanje vanjskih granica i spašavanje života, čvrstu politiku azila i novu politiku u području zakonite migracije. Ovim se prijedlogom Europski migracijski program nastavlja provoditi, posebice u pogledu cilja jačanja politike azila Europske unije jer će Agencija Europske unije za azil osigurati punu i usklađenu provedbu CEAS-a.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

Pravna osnova

Prijedlog je utemeljen na članku 78. stavcima 1. i 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Supsidijarnost

Ciljevi su ovog prijedloga olakšavanje provedbe CEAS-a i poboljšavanje njegova funkcioniranja, jačanje praktične suradnje i razmjene informacija među državama članicama o pitanjima povezanima s azilom, promicanje prava Unije i operativnih standarda kako bi se osigurao visok stupanj ujednačenosti u pogledu postupaka azila, uvjeta prihvata i procjene potrebe za zaštitom diljem Unije, praćenje operativne i tehničke provedbe prava i standarda Unije u pogledu azila te pružanje veće operativne i tehničke potpore državama članicama pri upravljanju sustavima azila i prihvata, posebno državama članicama koje su izložene nerazmjernom pritisku na sustave azila i prihvata.

Budući da je zajednički i dijeljeni interes osigurati pravilnu primjenu pravnog okvira za azil zajedničkim djelovanjem država članica uz potporu Agencije Europske unije za azil radi uspostavljanja stabilnosti i reda u funkcioniranju CEAS-a, ciljeve ovog prijedloga ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, a Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim člankom 5. Ugovora o Europskoj uniji.

Proporcionalnost

Prijedlog je predviđen kao odgovor na političko stanje i izazove s kojima se Unija suočava u području migracija i azila pružanjem nužnih alata Agenciji Europske unije za azil kako bi dugoročno uklonila nerazmjeran pritisak na sustave azila i prihvata država članica te nedostatke svojstvene tim sustavima.

Prijedlogom se želi osigurati da se zakonodavstvo i operativni standardi u pogledu azila potpuno i točno primjenjuju u državama članicama, da se ojačaju praktična suradnja i informiranje među državama članicama te s trećim zemljama, da se poduzmu prikladne mjere za održavanje urednog funkcioniranja CEAS-a i djelotvorno uklanjanje nerazmjernog pritiska uz pomoć Agencije i u suradnji s njom. Agencija može pomagati državama članicama pri razmatranju zahtjeva za međunarodnu zaštitu ako to države članice zatraže te u okviru koji je jasno utvrđen operativnim planom. Od Agencije se može tražiti da intervenira i pruži pomoć državi članici samo ako, u okviru popratnih mjera nakon postupka praćenja ili u slučaju nerazmjernog pritiska na sustave azila i prihvata, dotična država članica nije poduzela nikakve radnje ili je poduzela nedovoljne mjere te tako ugrozila funkcioniranje CEAS-a. S obzirom na cilj i u skladu s načelom proporcionalnosti kako je utvrđeno člankom 5. Ugovora o Europskoj uniji, ovaj prijedlog ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

Odabir instrumenta

Samo se uredbom može ostvariti nužan stupanj učinkovitosti i ujednačenosti potreban za primjenu prava Unije o azilu. Štoviše, uzimajući u obzir činjenicu da je EASO, koji je preimenovan u Agenciju Europske unije za azil, osnovan uredbom, jednak je pravni instrument prikladan i za ovaj prijedlog.

3.SAVJETOVANJA SA ZAINTERESIRANIM STRANAMA

U pripremi ovog prijedloga Komisija se oslanjala na rasprave koje su redovito održavali Europsko vijeće, Vijeće ministara i Europski parlament o razvoju politike migracija i azila Unije te angažmanu agencija Unije za bolje upravljanje migracijama. Uloga EASO-a u pružanju operativne i tehničke potpore državama članicama među ostalim i na vanjskim granicama u suradnji s Europskom agencijom za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije tražena je u više prilika. Države članice općenito smatraju da im EASO uvelike pomaže s premještanjem i preseljenjem.

Otkad je EASO započeo s radom 1. veljače 2011. održavaju se neprekidne rasprave s relevantnim dionicima na europskoj i nacionalnoj razini. Posebno Europski parlament i Vijeće redovito raspravljaju u okviru izvješćivanja Agencije. Agencija neprekidno izvješćuje o svojim aktivnostima na sastancima upravnog odbora i u okviru različitih izvješća koja objavljuje tijekom godine. Redovito se razmjenjuju i informacije s drugim agencijama Unije, posebno s Europskom agencijom za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije i Agencijom Europske unije za temeljna prava. Organizirano je i nekoliko rasprava s civilnim društvom i akademskom zajednicom.

Provedena je ocjena EASO-a na temelju članka 46. Uredbe (EU) br. 439/2010 kojim se predviđa neovisna vanjska ocjena kojom je obuhvaćen utjecaj EASO-a na praktičnu suradnju u području azila kao i njegov utjecaj na CEAS. Komisija je 2013. provela internu ocjenu EASO-a. Neovisni je vanjski ugovorni suradnik 2014. proveo vanjsku ocjenu EASO-a kojom je obuhvaćeno razdoblje od veljače 2011. do lipnja 2014. Vremenski je opseg vanjske ocjene naknadno produljen na cijelo razdoblje od početka rada Agencije. Ocjena je provedena od listopada 2014. do srpnja 2015. i njome su obuhvaćene sve aktivnosti koje je EASO provodio u svim državama članicama. U ovom su prijedlogu uzete u obzir preporuke koje proizlaze iz te ocjene i mišljenje EASO-a o budućnosti Agencije.

Temeljna prava

Ovim se prijedlogom poštuju temeljna prava i načela koja su posebno priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Sve aktivnosti Agencije Europske unije za azil provode se uz potpuno poštovanje temeljnih prava kako su utvrđena u Povelji, uključujući i pravo na azil (članak 18. Povelje), zaštitu od prisilnog vraćanja (članak 19. Povelje), pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života (članak 7. Povelje), pravo na zaštitu osobnih podataka (članak 8. Povelje) i pravo na djelotvoran pravni lijek (članak 47. Povelje). U prijedlogu su potpuno uzeti u obzir prava djeteta i posebne potrebe ranjivih skupina.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Zadaća je Agencije Europske unije za azil, koja će se temeljiti na postojećem EASO-u, olakšavanje provedbe i poboljšanje funkcioniranja CEAS-a.

Ukupna financijska sredstva nužna da bi Agencija mogla ostvariti svoju misiju u okviru predloženih proširenih ovlasti iznose 363,963 milijuna EUR za razdoblje 2017. – 2020. Kako bi Agencija mogla djelotvorno obavljati svoje nove zadatke, bit će potrebno 275 radnih mjesta za privremeno osoblje i 82 ugovorna djelatnika, ukupno 357 djelatnika za razdoblje 2017. – 2020. uz trenutačni broj privremenog i ugovornog osoblja odobren u proračunu za 2016., što će činiti ukupan broj od 500 djelatnika Agencije do 2020.

Financijske potrebe u skladu su s trenutačnim višegodišnjim financijskim okvirom i mogu uključivati upotrebu posebnih instrumenata kako je definirano u Uredbi Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 4 .

5.OSTALI DIJELOVI

Mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Agencija Europske unije za azil mora sastaviti godišnje izvješće o aktivnostima i stanju u području azila, u kojem treba ocijeniti rezultate aktivnosti koje provodi tijekom godine. Izvješće mora sadržavati komparativnu analizu aktivnosti Agencije kako bi Agencija mogla poboljšati kvalitetu, dosljednost i djelotvornost CEAS-a. Agencija to godišnje izvješće o aktivnostima mora dostaviti upravnom odboru, Europskom parlamentu i Vijeću.

Komisija mora naručiti provedbu evaluacije u roku od tri godine od stupanja na snagu ove Uredbe, a zatim svakih pet godina, kako bi posebno procijenila učinak, djelotvornost i učinkovitost Agencije i njezinih načina rada. Tom se evaluacijom mora obuhvatiti učinak Agencije na praktičnu suradnju u pitanjima povezanima s azilom i na CEAS. Komisija Europskom parlamentu, Vijeću i upravnom odboru mora dostaviti izvješće o evaluaciji zajedno sa svojim zaključcima. Zaključci evaluacije moraju biti objavljeni.

Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

Uredbom (EU) br. 439/2010 uspostavlja se Europski potporni ured za azil (EASO), a njegova se uloga definira kao jačanje praktične suradnje među državama članicama i pružanje ili usklađivanje pružanja operativne potpore državama članicama. EASO bi te ciljeve mogao postići omogućavanjem razmjene informacija i objedinjavanjem najboljih praksi, pružanjem potpore osposobljavanju i premještanju, usklađivanjem aktivnosti povezanih s informacijama o zemljama podrijetla, pružanjem potpore u pogledu provedbe i vanjske dimenzije CEAS-a, sastavljanjem tehničkih dokumenata o provedbi instrumenata Unije u vezi s azilom i pružanjem operativne potpore državama članicama koje su izložene posebnom pritisku.

Ovaj se prijedlog temelji na trenutačnim ovlastima EASO-a i proširuje ih kako bi EASO postao punopravna Agencija koja posjeduje potrebne alate za: (1) jačanje praktične suradnje i razmjene informacija o azilu; (2) promicanje prava Unije i operativnih standarda kako bi se osigurao visok stupanj ujednačenosti primjene pravnog okvira za azil; (3) osiguranje veće usklađenosti u procjeni potreba za zaštitom diljem Unije; (4) praćenje i procjenu provedbe CEAS-a; (5) pružanje veće operativne i tehničke pomoći državama članicama pri upravljanju sustavima azila i prihvata, posebno u slučajevima nerazmjernog pritiska. U prijedlogu je EASO preimenovan u Agenciju Europske unije za azil, u čemu se odražavaju veće ovlasti Agencije.

(1)Jačanje praktične suradnje i razmjene informacija o azilu

Taj je aspekt obuhvaćen poglavljem 2. prijedloga, koje se odnosi na praktičnu suradnju i razmjenu informacija među državama članicama te s Agencijom. Prijedlogom se utvrđuje kako će Agencija izvršavati zadaće olakšavanja, koordinacije i jačanja praktične suradnje te razmjene informacija među državama članicama o različitim aspektima azila. Te zadaće Agenciji nisu potpuno nove jer je EASO već odgovoran za omogućavanje razmjene informacija i olakšavanje praktične suradnje. Međutim, EASO se morao oslanjati na dobrovoljno pružanje informacija država članica. Ovim će prijedlogom Agencija i države članice biti dužne surađivati i razmjenjivati informacije.

Kako bi postala stručni centar, Agencija će morati izgraditi vlastite kapacitete za prikupljanje i analizu informacija o stanju azila u Uniji i trećim zemljama do mjere u kojoj to može imati utjecaj na Uniju te na provedbu CEAS-a. Analiza informacija o stanju azila Agenciji bi trebala omogućiti da pomogne državama članicama u boljem razumijevanju čimbenika migracije povezane s azilom u Uniju i unutar nje te radi ranog upozorenja i spremnosti država članica. U tom bi pogledu Agencija trebala blisko surađivati ne samo s državama članicama, nego i s ostalim relevantnim agencijama Unije, Europskom službom za vanjsko djelovanje i s međunarodnim organizacijama kao što je UNHCR.

U kontekstu reforme Dublinskog sustava Agencija će imati dodatne zadatke i obveze koji će proizaći iz te reforme. Agencija je prirodan izbor za pružanje potpore državama članicama koja im je potrebna za provedbu korektivnog mehanizma i njegovo upravljanje.

Agencija će i dalje imati važnu ulogu u razvoju i organizaciji osposobljavanja članova nacionalnih uprava, sudova te nacionalnih službi nadležnih za pitanja azila u državama članicama. Većom uključenošću osoblja Agencije u pružanje operativne i tehničke pomoći državama članicama Agencija će morati osigurati odgovarajuće osposobljavanje svojeg osoblja. Nadalje, Agencija mora osigurati da svi stručnjaci koji sudjeluju u timovima za potporu u pitanjima azila i intervencijskim skupinama za azil prije sudjelovanja u operativnim aktivnostima prođu specijalističko osposobljavanje relevantno za svoje dužnosti i funkcije.

(2)Osiguranje veće usklađenosti u procjeni potreba za zaštitom diljem Unije

U svojim zaključcima od 21. travnja 2016. o približavanju u praksama odlučivanja o azilu 5 Vijeće tvrdi da unatoč napretku u CEAS-u postoje znatne razlike među državama članicama u pogledu stopa priznavanja, prirode i kvalitete dodijeljene međunarodne zaštite i općenito ishoda postupaka. Vijeće je prepoznalo potrebu da se osmisli strukturiraniji i jednostavniji EASO-ov postupak proizvodnje informacija o zemlji podrijetla koji obuhvaća sve glavne zemlje podrijetla i tematska područja povećavajući sredstva dostupna za EASO-ovu proizvodnju tih informacija te je pozvalo EASO da pomogne u postupku razvoja politika na razini EU-a temeljenih na zajedničkim informacijama o zemlji podrijetla.

Kako bi se osigurala veća usklađenost i uklonile razlike u procjeni zahtjeva za međunarodnu zaštitu, ovim se prijedlogom Agenciji daje zadaća koordinacije aktivnosti država članica na započinjanju i razradi zajedničke analize kojom bi se pružile smjernice o stanju u trećim zemljama podrijetla kako je utvrđeno u poglavlju 3. prijedloga. Agencija je do sada morala organizirati, promicati i koordinirati aktivnosti povezane s informacijama o zemljama podrijetla, uključujući davanje analize tih informacija. To je zadaća koju će Agencija i dalje izvršavati, a mora osigurati i koordinaciju nacionalnih inicijativa koje proizvode informacije o zemljama podrijetla uspostavljanjem mreža za informacije o zemljama podrijetla. Te će se mreže upotrebljavati za razmjenu i ažuriranje nacionalnih izvješća te sustava upita pomoću kojeg bi se posebna pitanja koja se mogu pojaviti u zahtjevima za međunarodnu zaštitu mogla slati Agenciji.

Druga je nova zadaća Agencije pomagati Komisiji pri redovitom nadzoru situacije u trećim zemljama koje su uključene u zajednički popis EU-a sigurnih zemalja podrijetla. Pri razmatranju dodavanja još jedne treće zemlje na taj popis EU-a sigurnih zemalja Komisija bi mogla od Agencije tražiti informacije o toj konkretnoj trećoj zemlji.

(3)Promicanje prava Unije i operativnih standarda u pogledu azila

U poglavlju 4. prijedloga riječ je o operativnim standardima, smjernicama i najboljim praksama. Prema trenutačnim ovlastima EASO-a Agencija bi mogla donositi tehničke dokumente o provedbi instrumenata u vezi s azilom. U prijedlogu se razlikuju tipovi tehničkih dokumenata koje bi Agencija mogla donijeti. Agencija će, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Komisije, razraditi operativne standarde za provedbu instrumenata prava Unije u vezi s azilom i pokazatelje za praćenje usklađenosti s tim standardima. Agencija će isto tako moći izrađivati smjernice i prikupljati najbolje prakse povezane s provedbom instrumenata prava Unije u vezi s azilom. U slučaju da države članice trebaju pomoć pri primjeni tih operativnih standarda, smjernica i najboljih praksi, mogu od Agencije zatražiti nužno stručno znanje ili operativnu i tehničku pomoć.

(4)Praćenje i procjena provedbe CEAS-a

U poglavlju 5. prijedloga predviđa se nova zadaća Agencije: praćenje i procjena svih aspekata CEAS-a, posebno postupaka azila, Dublinskog sustava, stopa priznavanja te kvalitete i prirode dodijeljene međunarodne zaštite, praćenje usklađenosti s operativnim standardima i smjernicama te provjera sustava azila i prihvata te kapaciteta država članica da tim sustavima djelotvorno upravljaju, posebno u trenucima kad su izložene nerazmjenom pritisku. Cilj je postupka praćenja, s jedne strane, osigurati da se svi nedostaci u funkcioniranju CEAS-a uklone što je prije moguće kako bi se osiguralo uredno upravljanje sustavima azila i prihvata te, s druge strane, osigurati da države članice imaju na raspolaganju potrebne alate kako bi mogle prikladno riješiti situacije nerazmjernog pritiska.

Člankom 13. utvrđuje se područje primjene mehanizma za praćenje i procjenu, a člankom 14. određuje se postupak njihova provođenja. Agencija svoju procjenu može temeljiti na informacijama koje su joj dostavile države članice, analizi informacija o stanju azila koju je Agencija izradila, terenskim provjerama i uzorcima slučajeva. Postupak praćenja može programirati država članica ili se može programirati na temelju tematskih ili posebnih aspekata sustava azila. Agencija će sastaviti timove stručnjaka iz Agencije i Komisije koji će provoditi postupak praćenja te sastavljati nacrt izvješća o svojim nalazima. Nakon što uzme u obzir primjedbe dotične države članice, upravni odbor prihvaća izvješće i dostavlja ga Komisiji. Istodobno, izvršni direktor dostavlja nacrt preporuka dotičnoj državi članici kako bi dala svoje primjedbe, nakon savjetovanja s Komisijom. Nacrt preporuka trebao bi sadržavati prijedlog nužnih mjera za uklanjanje nedostataka iz izvješća o praćenju. Upravni odbor prihvaća preporuke i poziva države članice da dostave akcijski plan za provedbu tih preporuka u roku od najviše devet mjeseci.

U članku 15. riječ je o situacijama kad nakon tog razdoblja dotična država članica još uvijek nije ispoštovala preporuke, a ozbiljnost nedostataka ugrožava funkcioniranje CEAS-a. U toj fazi Komisija daje vlastitu procjenu akcijskog plana i ozbiljnosti nedostataka. Komisija zatim donosi preporuke i po potrebi može utvrditi mjere koje Agencija treba poduzeti za potporu dotičnoj državi članici. Ta će država članica morati izvijestiti Komisiju o stanju provedbe preporuka. Ako nakon roka iz preporuka Komisije država članica i dalje ne ispoštuje te preporuke, Komisija može poduzeti daljnje radnje kojima će od Agencije zatražiti intervenciju radi potpore toj državi članici.

(5)Pružanje veće operativne i tehničke pomoći državama članicama

Važan zadatak EASO-a bio je pružanje tehničke pomoći državama članicama posebno u odnosu na usluge usmenog prevođenja, informacije o zemljama podrijetla i znanje o rješavanju slučajeva azila i njihovu upravljanju raspoređivanjem timova za potporu u pitanjima azila. Države članice zadržale su autonomiju u izboru broja i profila stručnjaka te trajanju njihova rasporeda.

U poglavlju 6. prijedloga bitno se proširuju uloga i funkcije Agencije u pogledu operativne i tehničke pomoći, slično prijedlogu Komisije za Europsku agenciju za graničnu i obalnu stražu 6 . U prijedlogu su jasno utvrđene operativne i tehničke mjere koje Agencija može organizirati i koordinirati na zahtjev država članica. Te mjere mogu uključivati mogućnost da Agencija olakša razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koje obavljaju nadležna nacionalna tijela. U tom se slučaju u operativnom planu trebaju predvidjeti pojedinosti i jasan opis zadaća te upućivanje na primjenjivo zakonodavstvo.

Agencija će rasporediti timove za potporu u pitanjima azila u države članice kako bi im pružila operativnu i tehničku pomoć. Ti će timovi za potporu u pitanjima azila biti sastavljeni od stručnjaka iz država članica ili stručnjaka koje države članice upućuju Agenciji te stručnjaka iz osoblja Agencije. U slučajevima kad su sustavi azila i prihvata izloženi nerazmjernom pritisku koji ih izlaže posebno teškim i hitnim zahtjevima, Agencija će organizirati i koordinirati sveobuhvatan skup operativnih i tehničkih mjera. To se može učiniti na zahtjev države članice ili na prijedlog Agencije. U slučajevima kad unatoč nerazmjernom pritisku dotična država članica ne traži pomoć ili ne prihvati ponudu Agencije, odnosno ne poduzme dostatne mjere te tako ugrozi funkcioniranje CEAS-a, Komisija može putem provedbenog akta donijeti odluku kojom se utvrđuje najmanje jedna operativna i tehnička mjera koju bi Agencija trebala poduzeti radi potpore dotičnoj državi članici. U tu će svrhu Agencija uspostaviti intervencijsku skupinu za azil koja će imati pričuvu od najmanje 500 stručnjaka iz država članica.

Upravni odbor na prijedlog izvršnog direktora odlučuje o broju i profilu stručnjaka u timovima za potporu u pitanjima azila. S obzirom na sve veći broj djece i djece bez pratnje među migrantima i tražiteljima azila, važno je da se u tim timovima nalaze stručnjaci sa stručnim znanjem o zaštiti djece. Trajanje rasporeda tih timova određuje matična država članica, ali kako bi se osigurao kontinuitet rasporeda, nužno je utvrditi minimalno trajanje koje je u prijedlogu određeno na 30 dana. Kad je riječ o stručnjacima u intervencijskim skupinama za azil, upravni odbor na prijedlog izvršnog direktora odlučuje o profilima stručnjaka i o udjelu u kojem će svaka država članica pridonijeti stvaranju pričuve od najmanje 500 stručnjaka. Raspoređivanje stručnjaka iz intervencijske skupine za azil obvezno je za države članice bez mogućnosti pozivanja na iznimnu situaciju koja bi mogla bitno utjecati na izvršavanje nacionalnih zadaća. Agencija može raspoređivati i stručnjake iz svojeg osoblja kako bi pojačala raspoređivanje stručnjaka iz intervencijske skupine za azil.

Uredbom (EU) br. XXX/XXX predviđa se osnivanje timova za potporu upravljanju migracijama u područjima žarišnih točaka koja karakteriziraju miješani migracijski tokovi. Te timove za potporu upravljanju migracijama čine stručnjaci i dužnosnici koje raspoređuju različite agencije Unije i koji se raspoređuju kroz njih, uključujući Agenciju Europske unije za azil. Operativno i tehničko pojačanje koje mogu pružiti timovi za potporu u pitanjima azila ili stručnjaci koji se raspoređuju iz intervencijske skupine za azil može uključivati provjeravanje državljana trećih zemalja, registraciju zahtjeva za međunarodnu zaštitu i, na zahtjev država članica, pregled takvih zahtjeva te pružanje informacija i posebne pomoći podnositeljima zahtjeva ili potencijalnim podnositeljima zahtjeva koji mogu podlijegati premještanju.

Stručnjaci koji su dio timova za potporu u pitanjima azila ili koji su raspoređeni iz intervencijske skupine za azil trebali bi imati pristup nacionalnim i europskim bazama podataka kako bi mogli djelotvorno ispunjavati svoje zadaće i pomagati državama članicama. U tu se svrhu prijedlogom određuje obveza država članica da tim stručnjacima omoguće pristup europskim bazama podataka i predviđa mogućnost da omoguće pristup nacionalnim bazama podataka u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom o pristupu tim bazama podataka.

Kako bi se osigurala prikladna i učinkovita koordinacija na terenu, prijedlogom se ono što se dosad nazivalo kontaktnom točkom na razini Unije pretvara u koordinacijskog službenika Agencije, slično koordinacijskom službeniku u operacijama koje koordinira Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije. Uloga je koordinacijskog službenika poticanje suradnje i koordinacije između države članice domaćina i država članica sudionica. Koordinacijski službenik prima upute samo od Agencije i podnosi izvješće izvršnom direktoru ako operativni plan nije primjereno proveden.

S obzirom na to da će Agencija raspoređivati stručnjake iz vlastitog osoblja u timove za potporu u pitanjima azila te osim toga u intervencijsku skupinu za azil, prijedlogom se predviđa mogućnost da Agencija nabavi ili unajmi vlastitu tehničku opremu. To ne utječe na obvezu država članica da osiguraju potrebne objekte i opremu kako bi Agencija mogla pružati operativnu i tehničku pomoć, što bi trebalo biti nadopuna opremi koju osiguravaju druge agencije Unije.

(6)Ostali aspekti

U poglavlju 7. prijedloga utvrđuju se odredbe o zaštiti osobnih podataka te se Agenciji daju ovlasti za obradu osobnih podataka. Pri obradi osobnih podataka Agencija je ograničena na svrhu obavljanja svojih zadaća pri pružanju operativne i tehničke pomoći, olakšavanja razmjene informacija s državama članicama i drugim agencijama Unije, posebno u kontekstu timova za potporu upravljanju migracijama, te analize informacija o stanju azila. Agencija će, u suradnji s Europskom agencijom za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA) razviti i informacijski sustav u okviru kojeg će se moći razmjenjivati povjerljivi podaci te će i upravljati tim sustavom.

U pogledu suradnje Agencije, poglavljem 8. obuhvaćena je suradnja Agencije s Danskom i s pridruženim zemljama, suradnja s trećim zemljama te suradnja s drugim tijelima Unije i međunarodnim organizacijama, posebno UNHCR-om. Ti aspekti nisu sasvim novi u usporedbi s trenutačnim ovlastima EASO-a, u kojima je suradnja s dionicima važan aspekt.

Glavna se promjena u tom poglavlju odnosi na članak 35. o suradnji s trećim zemljama, koji je sad strukturiraniji i njime se jasnije predviđaju mogućnosti suradnje Agencije s trećim zemljama. Njime se utvrđuje da Agencija koordinira ne samo razmjenu informacija, nego i operativnu suradnju država članica i trećih zemalja te da dužnosnici iz trećih zemalja mogu biti pozvani kao promatrači operativnih aktivnosti Agencije. U pogledu preseljenja Agencija će nastaviti koordinirati razmjenu informacija i druge radnje koje poduzimaju države članice, uključujući programe koji se provode na razini Europske unije. Agencija će također moći sudjelovati u provedbi međunarodnih sporazuma koje je Unija sklopila s trećim zemljama.

Poglavlje 9. odnosi se na organizaciju Agencije. U tom je poglavlju prikazana postojeća organizacija EASO-a i prati se zajednički pristup decentraliziranim agencijama oko kojeg su se dogovorili Europski parlament, Vijeće i Komisija. Razlika je u odnosu na postojeću strukturu u tome što se prijedlogom predviđa radno mjesto zamjenika izvršnog direktora s obzirom na to da su zadaće Agencije bitno proširene i da će se jednako tako do 2020. povećati i broj osoblja. Druga je razlika u usporedbi s trenutačnom organizacijom u pogledu savjetodavnog foruma. Taj bi forum trebao biti neovisan o Agenciji i u tu svrhu njime više neće predsjedati izvršni direktor; on bi trebao pomagati izvršnom direktoru i upravnom odboru u pitanjima povezanima s azilom.

Poglavljem 10. obuhvaćene su financijske odredbe, a poglavlje 11. sastoji se od općih odredaba. U financijskim se odredbama Agenciji daje mogućnost dodjele bespovratnih sredstava. Opće su odredbe jednake onima u postojećoj uredbi. Poglavljem 12. obuhvaćene su završne odredbe. U tom je poglavlju novost članak o postupku odbora kojim se želi obuhvatiti mogućnost da Komisija donosi provedbene akte na temelju ovog prijedloga. Posljednjim su poglavljem obuhvaćeni obveza Agencije da podnosi godišnje izvješće o svojim aktivnostima te evaluacija i preispitivanje Agencije.

2016/0131 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o Agenciji Europske unije za azil i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 439/2010

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 78. stavke 1. i 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Cilj je Unijine politike o azilu razviti i uspostaviti zajednički europski sustav azila (CEAS) koji bi bio u skladu s vrijednostima i humanitarnom tradicijom Europske unije te koji bi se vodio načelom solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti.

(2)CEAS se temelji na zajedničkim minimalnim standardima za postupke azila, priznavanje i zaštitu koja se pruža na razini Unije, uvjete prihvata i sustav za utvrđivanje države članice odgovorne za tražitelje azila. Neovisno o napretku na CEAS-u još postoje znatne razlike među državama članicama u dodjeli međunarodne zaštite te u obliku te međunarodne zaštite. Te bi razlike trebalo ukloniti osiguranjem veće usklađenosti pri procjeni zahtjeva za međunarodnu zaštitu te jamstvom visoke i ujednačene razine primjene prava Unije diljem Unije.

(3)Komisija je u svojoj Komunikaciji od 6. travnja 2016. utvrdila mogućnosti za poboljšanje CEAS-a koje uključuju uspostavljanje održivog i pravednog sustava za utvrđivanje država članica odgovornih za tražitelje azila, jačanje sustava Eurodac, postizanje veće usklađenosti u sustavu azila i sprečavanje sekundarnih kretanja, te proširenje ovlasti Europskog potpornog ureda za azil. Ta je Komunikacija u skladu s pozivom Europskog vijeća od 18. veljače 2016. da se ostvari napredak u smjeru reformiranja postojećeg okvira EU-a kako bi se osigurala humana i učinkovita politika azila. U njoj se predlažu i daljnji koraci u skladu s holističkim pristupom migraciji koji je Europski parlament utvrdio u svojem izvješću o inicijativi od 12. travnja 2016.

(4)Europski potporni ured za azil osnovan je Uredbom (EU) br. 439/2010 Europskog parlamenta i Vijeća 7 i počeo je s radom 1. veljače 2011. Europski potporni ured za azil pojačao je praktičnu suradnju među državama članicama u pitanjima povezanima s azilom te pomaže državama članicama pri primjeni obveza u okviru CEAS-a. On ujedno pruža potporu državama članicama čiji su sustavi azila i prihvata izloženi posebnom pritisku. Međutim, njegova se uloga i funkcija trebaju dodatno ojačati ne samo radi potpore državama članicama u praktičnoj suradnji, nego i radi jačanja i dopune sustava azila i prihvata u državama članicama.

(5)S obzirom na strukturne nedostatke CEAS-a koji su postali vidljivi uslijed masovnog i nekontroliranog priljeva migranata i tražitelja azila u Uniju te potrebu za učinkovitom, visokom i ujednačenom razinom primjene prava Unije o azilu u državama članicama, nužno je poboljšati provedbu i funkcioniranje CEAS-a nadovezivanjem na rad Europskog potpornog ureda za azil i razviti ga u punopravnu agenciju koja bi trebala biti odgovorna za olakšavanje i poboljšanje funkcioniranja CEAS-a, omogućavanje održive i pravedne podjele zahtjeva za međunarodnu zaštitu kako bi se osigurala usklađenost pri procjeni zahtjeva za međunarodnu zaštitu diljem Unije te za praćenje operativne i tehničke primjene prava Unije.

(6)Zadaće EASO-a trebalo bi proširiti te bi ga kao odraz tih promjena trebalo preimenovati u Agenciju Europske unije za azil. Agencija bi trebala biti stručni centar te bi njezina glavna uloga trebala biti jačanje praktične suradnje i razmjene informacija među državama članicama u pitanjima povezanima s azilom, promicanje prava Unije i operativnih standarda kako bi se osigurao visok stupanj ujednačenosti u pogledu postupaka azila, uvjeta prihvata i procjene potreba za zaštitom diljem Unije, praćenje operativne i tehničke primjene prava i standarda Unije u pogledu azila, potpora Dublinskom sustavu te pružanje veće operativne i tehničke potpore državama članicama pri upravljanju sustavima azila i prihvata, posebno državama članicama koje su izložene nerazmjernom pritisku na sustave azila i prihvata.

(7)Agencija Europske unije za azil trebala bi blisko surađivati s tijelima država članica za azil, s nacionalnim službama za imigraciju i azil i s drugim službama, oslanjajući se pritom na kapacitet i stručnost tih službi, te s Komisijom. Države članice trebale bi surađivati s Agencijom kako bi se osiguralo izvršavanje njezinih ovlasti. Važno je da Agencija i države članice djeluju u dobroj vjeri te da pravodobno i točno razmjenjuju informacije. Pri svakom dostavljanju statističkih podataka trebale bi se poštovati tehničke i metodološke specifikacije Uredbe (EZ) br. 862/2007 8 .

(8)Agencija Europske unije za azil trebala bi prikupljati i analizirati informacije o stanju azila u Uniji i trećim zemljama do mjere u kojoj to može imati utjecaj na Uniju. To bi Agenciji trebalo omogućiti da pomogne državama članicama u boljem razumijevanju čimbenika migracije povezane s azilom u Uniju i unutar nje te radi ranog upozorenja i spremnosti država članica.

(9)Uzimajući u obzir reformu Dublinskog sustava, Agencija Europske unije za azil trebala bi pružati nužnu potporu državama članicama, posebno provedbom korektivnog mehanizma i njegovim upravljanjem.

(10)Agencija Europske unije za azil trebala bi pomoći državama članicama pri osposobljavanju stručnjaka iz svih nacionalnih uprava, sudova i nacionalnih službi nadležnih za pitanja azila, među ostalim pri razradi zajedničkog temeljnog programa obuke. Osim toga, Agencija bi trebala osigurati da svi stručnjaci koji sudjeluju u timovima za potporu u pitanjima azila ili intervencijskim skupinama za azil odrade specijalističko osposobljavanje prije sudjelovanja u operativnim aktivnostima Agencije.

(11)Agencija Europske unije za azil trebala bi osigurati strukturiraniju i jednostavniju proizvodnju informacija o zemljama podrijetla na razini Europske unije. Nužno je da Agencija prikuplja informacije i sastavlja izvješća s informacijama o zemljama podrijetla upotrebom europskih mreža za informacije o zemljama podrijetla kako bi se izbjeglo udvostručavanje i stvorile sinergije s nacionalnim izvješćima. Nadalje, kako bi se osigurala usklađenost pri procjeni zahtjeva za međunarodnu zaštitu te priroda i kvaliteta dodijeljene zaštite, Agencija bi trebala, zajedno s državama članicama, započeti i razraditi zajedničku analizu kojom bi se pružile smjernice o stanju u određenim zemljama podrijetla.

(12)Zajednički popis EU-a sigurnih zemalja podrijetla uspostavljen Uredbom (EU) br. XXX/XXX 9 Komisija bi trebala redovito pregledavati. S obzirom na stručnost Agencije, ona bi Komisiji trebala pomagati pri pregledu tog popisa. Na zahtjev Komisije, Agencija bi joj isto tako trebala dostaviti informacije o određenim trećim zemljama koje bi se mogle uvrstiti na zajednički popis EU-a sigurnih zemalja podrijetla te o trećim zemljama koje su proglašene sigurnim zemljama podrijetla ili sigurnim trećim zemljama ili na koje države članice primjenjuju pojam sigurne treće zemlje, prve zemlje azila ili europske sigurne treće zemlje.

(13)Kako bi osigurala visoku razinu ujednačenosti u pogledu postupaka azila, uvjeta prihvata i procjene potreba za zaštitom diljem Unije, Agencija bi trebala organizirati i koordinirati aktivnosti promicanja prava Unije. U tu bi svrhu Agencija trebala pomoći državama članicama razradom operativnih standarda i pokazatelja za praćenje usklađenosti s tim standardima. Agencija bi trebala razraditi i smjernice za pitanja povezana s azilom te omogućiti razmjenu najboljih praksi među državama članicama.

(14)Agencija Europske unije za azil, u bliskoj suradnji s Komisijom i ne dovodeći u pitanje odgovornost Komisije kao čuvarice Ugovora, trebala bi uspostaviti mehanizam za praćenje i procjenu provedbe CEAS-a, usklađenosti država članica s operativnim standardima, smjernica i najboljih praksa u pogledu azila te za provjeru funkcioniranja sustava azila i prihvata u državama članicama. Praćenje i procjena trebali bi biti sveobuhvatni i temeljiti se posebno na informacijama koje su dostavile države članice, analizi informacija o stanju azila koju je Agencija izradila, terenskim provjerama i uzorcima slučajeva. Agencija bi svoje nalaze trebala dostaviti upravnom odboru koji bi trebao donijeti izvješće. Izvršni bi direktor, nakon savjetovanja s Komisijom, trebao sastaviti nacrt preporuka dotičnoj državi članici koji bi sadržavao prijedlog nužnih mjera za uklanjanje ozbiljnih nedostataka, a koji će upravni odbor donijeti kao preporuke.

(15)Preporuke bi se trebale provesti na temelju akcijskog plana koji je sastavila dotična država članica. Ako dotična država članica u određenom roku ne poduzme odgovarajuće mjere za provođenje tih preporuka, a nedostaci u sustavima azila i prihvata toliko su ozbiljni da ugrožavaju funkcioniranje CEAS-a, Komisija bi trebala, na temelju vlastite procjene provedbe akcijskog plana i ozbiljnosti nedostataka, donijeti preporuku za tu državu članicu s prijedlogom mjera potrebnih za uklanjanje ozbiljnih nedostataka. Komisija će možda morati organizirati terenske provjere u dotičnoj državi članici kako bi provjerila provedbu akcijskog plana. Prema potrebi, Komisija bi trebala utvrditi i mjere koje Agencija treba poduzeti radi potpore toj državi članici. Ako država članica u određenom roku ne ispoštuje preporuke, Komisija može poduzeti daljnje radnje kojima zahtijeva od Agencije da intervenira radi potpore toj državi članici.

(16)Kako bi olakšala i poboljšala pravilno funkcioniranje CEAS-a te pomogla državama članicama pri ispunjavanju obveza u okviru CEAS-a, Agencija Europske unije za azil trebala bi državama članicama pružiti operativnu i tehničku pomoć, posebno ako su njihovi sustavi azila i prihvata izloženi nerazmjernom pritisku. Agencija bi trebala pružiti nužnu operativnu i tehničku pomoć raspoređivanjem timova za potporu u pitanjima azila u kojima se nalaze stručnjaci iz osoblja Agencije, stručnjaci iz država članica ili stručnjaci koje su države članice uputile Agenciji, te na temelju operativnog plana. Ti bi timovi trebali podupirati države članice u operativnim i tehničkim mjerama, među ostalim stručnim savjetima o identifikaciji i registraciji državljana trećih zemalja, uslugama usmenog prevođenja, informacijama o zemljama podrijetla i znanjem o rješavanju slučajeva azila i njihovu upravljanju te pomaganjem nacionalnim tijelima nadležnima za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu te pomaganjem pri premještanju. Ovom bi Uredbom trebalo urediti pojedinosti u vezi s timovima za potporu u pitanjima azila kako bi se osiguralo njihovo djelotvorno raspoređivanje.

(17)U slučajevima kad su sustavi azila i prihvata neke države članice izloženi nerazmjernom pritisku koji ih izlaže posebno teškim i hitnim zahtjevima, Agencija Europske unije za azil na zahtjev dotične države članice ili na vlastitu inicijativu pomaže toj državi članici sveobuhvatnim skupom mjera, među ostalim raspoređivanjem stručnjaka iz intervencijske skupine za azil. Kako bi se osigurale raspoloživost tih stručnjaka i mogućnost njihova hitnog raspoređivanja, za intervencijsku skupinu za azil trebalo bi uspostaviti pričuvu od najmanje 500 stručnjaka iz država članica. Sama Agencija trebala bi moći intervenirati radi potpore državi članici ako unatoč nerazmjernom pritisku dotična država članica ne zatraži dostatnu pomoć od Agencije ili država članica ne poduzme dostatne mjere za suzbijanje tog pritiska, što rezultira neučinkovitošću sustava azila i prihvata do mjere u kojoj se ugrožava funkcioniranje CEAS-a. Nerazmjeran broj zahtjeva za međunarodnu zaštitu za koje je neka država članica odgovorna može biti pokazatelj nerazmjernog pritiska.

(18)Kako bi se osiguralo da timovi za potporu u pitanjima azila ili stručnjaci raspoređeni iz intervencijske skupine za azil mogu djelotvorno ispunjavati svoje zadaće uz potrebna sredstva, Agencija Europske unije za azil trebala bi moći nabaviti ili unajmiti vlastitu tehničku opremu. Međutim, to ne bi trebalo utjecati na obvezu država članica da osiguraju potrebne objekte i opremu kako bi Agencija mogla pružati traženu operativnu i tehničku pomoć. Za svaku nabavu ili najam opreme Agencija provodi temeljitu analizu potreba te analizu troškova i koristi.

(19)U vezi s državama članicama koje su suočene s posebnim i nerazmjernim pritiskom na sustave azila i prihvata, što je posebno posljedica njihova zemljopisnog položaja i demografskog stanja, Agencija Europske unije za azil trebala bi podupirati razvoj solidarnosti unutar Unije i pomagati pri boljem premještanju korisnika međunarodne zaštite među državama članicama, pri čemu bi trebalo osigurati da ne dođe do zlouporabe sustava azila i prihvata.

(20)Na određenim područjima vanjskih granica na kojima su države članice suočene s nerazmjernim migracijskim pritiscima koji su obilježeni velikim priljevima mješovitih migracijskih tokova, koja se nazivaju područjima žarišnih točaka, države članice trebale bi se moći osloniti na jačanje operativnih i tehničkih kapaciteta u obliku timova za potporu upravljanju migracijama koji se sastoje od timova stručnjaka iz država članica koje su rasporedili Agencija Europske unije za azil, Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije i Europol ili druge relevantne agencije Unije te stručnjaka iz redova osoblja Agencije Europske unije za azil i Europske agencije za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije. Agencija bi trebala osigurati koordinaciju svojih aktivnosti u timovima za potporu upravljanju migracijama s Komisijom i drugim relevantnim agencijama Unije.

(21)Radi ispunjavanja svoje misije i u mjeri u kojoj je to potrebno za ispunjavanje zadaća, Agencija Europske unije za azil trebala bi surađivati s tijelima, agencijama i uredima Unije, posebno s Europskom agencijom za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije i Agencijom Europske unije za temeljna prava na pitanjima koja su obuhvaćena ovom Uredbom u okviru radnih dogovora sklopljenih u skladu s pravom i politikom Unije. Komisija bi trebala prethodno odobriti te radne dogovore.

(22)Agencija Europske unije za azil trebala bi surađivati s Europskom migracijskom mrežom, koja je uspostavljena Odlukom Vijeća 2008/381/EZ 10 , kako bi se osigurale sinergije i izbjeglo udvostručavanje aktivnosti.

(23)Agencija Europske unije za azil trebala bi surađivati s međunarodnim organizacijama, posebno s Visokim povjerenikom Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), u pitanjima obuhvaćenima ovom Uredbom u okviru radnih dogovora kako bi iskoristila njihovo stručno znanje i potporu. U tu bi svrhu uloga UNHCR-a i drugih relevantnih međunarodnih organizacija trebala biti u cijelosti priznata i te bi organizacije trebale biti u cijelosti uključene u rad Agencije. Komisija bi trebala prethodno odobriti te radne dogovore.

(24)Agencija Europske unije za azil trebala bi olakšati operativnu suradnju među državama članicama u pitanjima obuhvaćenima ovom Uredbom. Ujedno bi trebala surađivati s tijelima trećih zemalja u okviru radnih dogovora za koje je potrebno prethodno odobrenje Komisije. Agencija bi trebala djelovati u skladu s politikom vanjskih odnosa Unije i ni u kojem slučaju ne bi smjela formulirati neovisnu vanjsku politiku. U okviru suradnje s trećim zemljama Agencija i države članice trebale bi poštovati norme i standarde koji su najmanje jednakovrijedni onima utvrđenima zakonodavstvom Unije i onda kada se suradnja s trećim zemljama odvija na državnom području tih zemalja.

(25)Agencija Europske unije za azil trebala bi održavati bliski dijalog s civilnim društvom radi razmjene informacija i prikupljanja znanja u području azila. Agencija bi trebala uspostaviti savjetodavni forum koji bi predstavljao mehanizam za razmjenu informacija i dijeljenje znanja. Savjetodavni bi odbor trebao pomagati izvršnom direktoru i upravnom odboru u pitanjima obuhvaćenima ovom Uredbom.

(26)Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela koja su posebno priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Sve aktivnosti Agencije Europske unije za azil provode se u skladu s tim temeljnim pravima i načelima, uključujući i pravo na azil, zaštitu od prisilnog vraćanja, pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života, pravo na zaštitu osobnih podataka i pravo na djelotvoran pravni lijek. Prava djeteta i posebne potrebe ranjivih skupina uvijek se uzimaju u obzir.

(27)Komisija i države članice trebale bi imati predstavnike u upravnom odboru Agencije Europske unije za azil kako bi mogle vršiti politički nadzor nad njegovim radom. Ako je to moguće, upravni bi se odbor trebao sastojati od operativnih voditelja uprava za azil država članica ili od njihovih predstavnika. Trebale bi mu se dodijeliti potrebne ovlasti za uspostavljanje proračuna, provjeru njegove provedbe, donošenje prikladnih financijskih pravila, uspostavljanje transparentnih radnih postupaka za donošenje odluka Agencije i imenovanje izvršnog direktora i zamjenika izvršnog direktora. Agencijom bi trebalo upravljati te bi ona trebala poslovati u skladu s načelima zajedničkog pristupa u vezi s decentraliziranim agencijama Unije koji su 19. srpnja 2012. donijeli Europski parlament, Vijeće i Europska komisija.

(28)Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, posebno u pogledu situacija u kojima je potrebno hitno djelovanje na vanjskim granicama, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti. Te ovlasti trebale bi se izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 11 .

(29)Agencija Europske unije za azil trebala bi biti neovisna u pogledu operativnih i tehničkih pitanja te bi trebala uživati pravnu, upravnu i financijsku samostalnost. Radi toga je potrebno i prikladno da se Agencija uspostavi kao tijelo Unije s pravnom osobnošću i provedbenim ovlastima koje su joj dodijeljene ovom Uredbom.

(30)Kako bi se zajamčila potpuna samostalnost Agencije Europske unije za azil, trebalo bi joj odobriti vlastiti proračun koji ponajprije potječe iz doprinosa Unije. Financiranje Agencije trebalo bi biti podložno odobrenju proračunskog tijela kako je utvrđeno u točki 31. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju 12 . Trebao bi se primjenjivati proračunski postupak Unije u pogledu doprinosa Unije i svih drugih bespovratnih sredstava koja se isplaćuju iz općeg proračuna Europske unije. Reviziju računa trebao bi obavljati Revizorski sud.

(31)Sva financijska sredstva koja Agencija stavlja na raspolaganje u obliku bespovratnih sredstava, delegiranih sporazuma ili oblika ugovora u skladu s ovom Uredbom ne bi smjela dovesti do dvostrukog financiranja uz druge nacionalne, europske ili međunarodne izvore.

(32)Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 7.12.2013., str. 42.) trebala bi se primjenjivati na Agenciju Europske unije za azil.

(33)Uredbu (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 13 trebalo bi bez ograničenja primjenjivati na Agenciju Europske unije za azil, koja bi trebala pristupiti Međuinstitucionalnom sporazumu od 25. svibnja 1999. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Komisije Europskih zajednica u vezi s internim istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) 14 .

(34)Na Agenciju Europske unije za azil trebalo bi primjenjivati Uredbu (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije 15 .

(35)Agencija Europske unije za azil trebala bi sve osobne podatke u okviru ove Uredbe obrađivati u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća te načelima nužnosti i proporcionalnosti 16 . Agencija može obrađivati osobne podatke kako bi obavljala svoju zadaću pružanja operativne i tehničke pomoći državama članicama, olakšala razmjenu informacija s državama članicama, Europskom agencijom za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije, Europolom ili Eurojustom te analizirala informacije o stanju azila i u administrativne svrhe. Zabranjena je svaka daljnja obrada pohranjenih osobnih podataka u bilo koje svrhe osim onih iz ove Uredbe.

(36)Uredba (EU) br. XXX/2016 Europskog parlamenta i Vijeća 17 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka primjenjuje se na obradu osobnih podataka koju države članice vrše u okviru primjene ove Uredbe, osim ako takvu obradu vrše imenovana tijela ili tijela koja u državama članicama vrše provjeru za potrebe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela, uključujući zaštitu od prijetnji javnoj sigurnosti i njihova sprečavanja.

(37)Direktiva 2016/XXX/EU Europskog parlamenta i Vijeća 18 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka primjenjuje se na obradu osobnih podataka od strane nadležnih tijela država članica u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela u skladu s ovom Uredbom.

(38)Pravila iz Uredbe (EU) br. XXX/2016 o zaštiti prava i sloboda pojedinaca, posebno njihovog prava na zaštitu osobnih podataka, s obzirom na obradu osobnih podataka, treba precizirati u kontekstu odgovornosti za obradu podataka, zaštite prava osoba čiji se podaci obrađuju i nadzora nad zaštitom podataka, posebno u određenim sektorima.

(39)Agencija bi osobne podatke trebala obrađivati samo u svrhe obavljanja svojih zadaća pružanja operativne i tehničke pomoći, pri uzorkovanju slučajeva za svrhe postupka praćenja, po mogućnosti pri obradi zahtjeva za međunarodnu zaštitu djece ili ranjivih skupina, olakšavanja razmjene informacija s državama članicama, Europskom agencijom za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije, Europolom ili Eurojustom te u okviru informacija dobivenih pri obavljanju zadaća u timovima za potporu upravljanju migracijama na žarišnim točkama te za analizu informacija o stanju azila. Pri svakoj obradi osobnih podataka mora se poštovati načelo proporcionalnosti, a obrada mora biti strogo ograničena na osobne podatke nužne za te svrhe.

(40)Svi osobni podaci koje Agencija obrađuje, osim onih koji se obrađuju u administrativne svrhe, trebaju se obrisati nakon 30 dana. Dulje razdoblje pohrane nije nužno za svrhe u koje Agencija obrađuje osobne podatke u okviru ove Uredbe.

(41)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 koji je dao mišljenje […] 19 .

(42)Budući da države članice ne mogu dostatno ostvariti ciljeve ove Uredbe: olakšavanje provedbe zajedničkog europskog sustava azila i poboljšavanje njegova funkcioniranja, jačanje praktične suradnje i razmjene informacija među državama članicama u pitanjima povezanima s azilom, promicanje prava Unije i operativnih standarda kako bi se osigurao visok stupanj ujednačenosti u pogledu postupaka azila, uvjeta prihvata i procjene potreba za zaštitom diljem Unije, praćenje operativne i tehničke primjene prava i standarda Unije u pogledu azila te pružanje veće operativne i tehničke potpore državama članicama pri upravljanju sustavima azila i prihvata, posebno državama članicama koje trpe nerazmjerni pritisak na sustave azila i prihvata, nego se zbog opsega i učinaka djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti iz istog članka ova Uredba ne prelazi okvire onoga što je potrebno za postizanje tih ciljeva.

(43)[U skladu s člankom 3. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, te države članice priopćile su svoju želju da sudjeluju u donošenju i primjeni ove Uredbe.] 

ILI

[U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i ne dovodeći u pitanje članak 4. tog Protokola, te države članice ne sudjeluju u donošenju ove Uredbe te ona za njih nije obvezujuća niti se na njih primjenjuje.]

ILI

[(XX) U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i ne dovodeći u pitanje članak 4. tog Protokola, Ujedinjena Kraljevina ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(XX) U skladu s člankom 3. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Irska je priopćila („dopisom od ...”) svoju želju da sudjeluje u donošenju i primjeni ove Uredbe.]

ILI

[(XX) U skladu s člankom 3. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Ujedinjena Kraljevina priopćila je („dopisom od ...”) svoju želju da sudjeluje u donošenju i primjeni ove Uredbe.

(XX) U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i ne dovodeći u pitanje članak 4. tog Protokola, Irska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.] 

(44)U skladu s člancima 1. i 2. Protokola (br. 22) o stajalištu Danske, koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe koja za nju nije obvezujuća niti se u odnosu na nju primjenjuje.

(45)S obzirom na to da je Danska do sada doprinosila praktičnoj suradnji među državama članicama u području azila, Agencija bi trebala olakšati operativnu suradnju s Danskom. U tu bi svrhu danskog predstavnika trebalo pozivati na sve sastanke upravnog odbora, bez prava glasa.

(46)Nadležnost za donošenje odluka tijela država članica za azil o pojedinim zahtjevima za međunarodnu zaštitu i dalje imaju države članice.

(47)Cilj je ove Uredbe izmijeniti i proširiti odredbe Uredbe (EU) br. 439/2010 Europskog parlamenta i Vijeća. Budući da je potrebno provesti opsežne izmjene, taj bi akt radi jasnoće trebalo zamijeniti i staviti izvan snage. Upućivanja na uredbu stavljenu izvan snage trebalo bi smatrati upućivanjima na ovu Uredbu,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE 1.

AGENCIJA EUROPSKE UNIJE ZA AZIL

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1. Agencija Europske unije za azil (Agencija) osigurava učinkovitu i ujednačenu primjenu prava Unije o azilu u državama članicama. Olakšava provedbu i poboljšava funkcioniranje zajedničkog europskog sustava azila (CEAS) i odgovorna je za omogućavanje usklađenosti pri procjeni zahtjeva za međunarodnu zaštitu diljem Unije.

2. Agencija je stručni centar na temelju svoje neovisnosti, znanstvene i tehničke kvalitete pomoći koje pruža i informacija koje širi, transparentnosti postupaka i metoda djelovanja, revnosti u izvršavanju dodijeljenih zadaća te potpore putem informacijske tehnologije koja je potrebna za izvršavanje ovlasti.

3. Agencija Europske unije za azil novo je ime Europskog potpornog ureda za azil uspostavljenog Uredbom (EU) br. 439/2010 Europskog parlamenta i Vijeća. Stoga se aktivnosti Agencije nadalje temelje na ovoj Uredbi.

Članak 2.

Zadaće

1. Zadaće su koje Agencija obavlja sljedeće:

(a)olakšavanje, koordinacija i jačanje praktične suradnje i razmjene informacija među državama članicama o različitim aspektima azila;

(b)prikupljanje i analiza informacija o stanju azila i provedbi CEAS-a;

(c)potpora državama članicama u provedbi CEAS-a;

(d)pomoć državama članicama pri osposobljavanju stručnjaka iz svih nacionalnih uprava, sudova i nacionalnih službi nadležnih za pitanja azila, među ostalim pri razradi zajedničkog temeljnog programa obuke;

(e)izrada i redovito ažuriranje izvješća i drugih dokumenata s informacijama o zemljama podrijetla na razini Unije;

(f)koordinacija aktivnosti država članica na započinjanju i razradi zajedničke analize situacije u trećim zemljama podrijetla;

(g)pružanje djelotvorne operativne i tehničke pomoći državama članicama, posebno kad su izložene nerazmjernom pritisku na sustave azila i prihvata;

(h)pružanje pomoći pri premještanju ili transferu korisnika međunarodne zaštite unutar Unije;

(i)uspostavljanje i raspoređivanje timova za potporu u pitanjima azila i intervencijskih skupina za azil;

(j)raspoređivanje potrebne tehničke opreme za timove za potporu u pitanjima azila i stručnjake iz intervencijskih skupina za azil;

(k)uspostavljanje operativnih standarda, pokazatelja, smjernica i najboljih praksi povezanih s provedbom svih instrumenata prava Unije o azilu;

(l)praćenje i procjena provedbe CEAS-a te sustava azila i prihvata u državama članicama;

(m)potpora državama članicama u suradnji s trećim zemljama u pitanjima povezanima s azilom, posebno u pogledu preseljenja.

2. Agencija podupire države članice u vezi s vanjskom dimenzijom CEAS-a. U tom pogledu i u dogovoru s Komisijom, Agencija koordinira razmjenu informacija i druge poduzete radnje povezane s pitanjima koja proizlaze iz provedbe instrumenata i mehanizama povezanih s vanjskom dimenzijom CEAS-a.

3. Agencija može na vlastitu inicijativu sudjelovati u komunikacijskim aktivnostima u područjima u okviru svojih ovlasti. Komunikacijskim aktivnostima ne ugrožavaju se zadaće iz stavaka 1. i 2. i one se provode u skladu s relevantnim planovima komunikacije i širenja informacija koje donosi upravni odbor.

POGLAVLJE 2.

PRAKTIČNA SURADNJA I INFORMACIJE O AZILU

Članak 3.

Dužnost suradnje u dobroj vjeri i razmjene informacija

1. Agencija i tijela država članica za azil, nacionalne službe za imigraciju i azil te druge nacionalne službe dužne su surađivati u dobroj vjeri i obvezne razmjenjivati informacije.

2. Agencija blisko surađuje s tijelima država članica za azil, nacionalnim službama za imigraciju i azil i s drugim nacionalnim službama, te s Komisijom. Agencija izvršava svoje zadaće ne dovodeći u pitanje zadaće dodijeljene drugim relevantnim tijelima Unije i blisko surađuje s tim tijelima i s Visokim povjerenikom Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR).

3. Agencija organizira, promiče i koordinira aktivnosti kojima se omogućuje razmjena informacija među državama članicama, uključujući uspostavljanjem mreža prema potrebi. U te svrhe Agencija i tijela država članica za azil, nacionalne službe za imigraciju i azil te druge nacionalne službe pravodobno i točno dijele potrebne informacije.

Članak 4.

Analiza informacija o stanju azila

1. Agencija prikuplja i analizira informacije o stanju azila u Uniji i trećim zemljama do mjere u kojoj to može imati utjecaj na Uniju, uključujući ažurirane informacije o uzrocima, migracijskim i izbjegličkim tokovima te o iznenadnim priljevima velikog broja državljana trećih zemalja koji mogu uzrokovati nerazmjeran pritisak na sustave za azil i prihvat, s ciljem poticanja brze i pouzdane uzajamne razmjene informacija među državama članicama i utvrđivanje mogućih rizika za sustave azila država članica.

2.Agencija svoju analizu temelji na informacijama koje su joj dostavile prije svega države članice, relevantne institucije i agencije Unije, Europska služba za vanjsko djelovanje te UNHCR i druge međunarodne organizacije.

U tu svrhu Agencija blisko surađuje s Europskom agencijom za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije i posebno se oslanja na analizu rizika koju je ta Agencija provela kako bi se osigurala najveća razina dosljednosti i usklađenosti informacija koje dostavljaju obje agencije.

3.Agencija osigurava brzu razmjenu relevantnih informacija među državama članicama te s Komisijom. Ujedno pravodobno i točno dostavlja rezultate svoje analize upravnom odboru.

Članak 5.

Informacije o provedbi CEAS-a

1. Agencija organizira, koordinira i promiče razmjenu informacija među državama članicama te između Komisije i država članica o provedbi svih instrumenata prava Unije u vezi s azilom.

2. Agencija izrađuje činjenične i pravne baze podataka te baze podataka sudske prakse o primjeni i tumačenju instrumenata Unije u vezi s azilom te nacionalnih i međunarodnih instrumenata u vezi s azilom, pri čemu posebno primjenjuje postojeće dogovore. U takvim se bazama podataka ne pohranjuju osobni podaci, osim ako ih je Agencija preuzela iz dokumenata koji su javno dostupni.

3. Agencija posebno prikuplja informacije o:

(a)obradi zahtjeva za međunarodnu zaštitu u nacionalnim upravama i tijelima;

(b)nacionalnom pravu u području azila i o razvoju prava u tom području, uključujući sudsku praksu;

(c)relevantnoj sudskoj praksi Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava.

Članak 6.

Potpora Dublinskom sustavu

Agencija izvršava svoje zadaće i obveze kako su utvrđene Uredbom (EU) br. XXX/XXX 20 .

Članak 7.

Osposobljavanje

1. Agencija uspostavlja i razvija osposobljavanje za članove vlastitog osoblja, članove svih nacionalnih uprava i sudova te nacionalnih službi nadležnih za pitanja azila u državama članicama.

2. Agencija razvija takvo osposobljavanje u bliskoj suradnji s državama članicama i u suradnji s odgovarajućim subjektima koji provode osposobljavanje u državama članicama, uključujući akademske institucije i druge relevantne organizacije.

3. Agencija razvija opće, posebne ili tematske alate za osposobljavanje koji mogu uključivati metodologiju obuke instruktora i e-učenje.

4. Agencija uspostavlja i razvija europski program obuke o azilu, uzimajući u obzir postojeću suradnju Unije u tom području. Države članice uključuju zajednički temeljni program obuke u osposobljavanje osoblja u nacionalnim službama i tijelima nadležnima za pitanja azila u skladu s njihovom obvezom na temelju članka 4. stavka 3. Direktive 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća 21 kako bi se osiguralo pravilno osposobljavanje osoblja.

5. Posebne ili tematske aktivnosti osposobljavanja povezanog s pitanjima azila uključuju:

(a)međunarodne standarde i standarde Unije za temeljna prava, a posebno odredbe Povelje Europske unije o temeljnim pravima te međunarodnog prava i prava Unije o azilu, uključujući posebna pravna pitanja i pitanja sudske prakse;

(b)pitanja povezana s obradom zahtjeva za međunarodnu zaštitu, posebno zahtjeva ranjivih skupina s posebnim potrebama i djece, među ostalim u pogledu procjene najboljih interesa djeteta, posebnih postupovnih zaštitnih mjera kao što je poštovanje prava djeteta na saslušanje i aspekte zaštite djeteta kao što su tehnike za procjenu dobi;

(c)tehnike vođenja intervjua, uključujući posebnu pozornost na djecu, ranjive skupine i žrtve mučenja;

(d)podatke o otiscima, uključujući kvalitetu podataka i sigurnosne zahtjeve;

(e)uporabu stručnih zdravstvenih i pravnih izvješća u postupcima azila;

(f)pitanja povezana s proizvodnjom i uporabom informacija o zemljama podrijetla;

(g)uvjete za prihvat, uključujući posebnu pozornost na djecu bez pratnje i djecu sa svojim obiteljima, ranjive skupine i žrtve mučenja.

6. Ponuđeno osposobljavanje mora biti visoke kvalitete i njime se utvrđuju ključna načela i najbolje prakse radi bolje usklađenosti administrativnih metoda, odluka i pravne prakse, uz potpuno poštovanje neovisnosti nacionalnih sudova.

7. Agencija pokreće nužne inicijative kako bi osigurala da stručnjaci koji sudjeluju u timovima za potporu u pitanjima azila i intervencijskim skupinama za azil prođu odgovarajuće osposobljavanje za svoje dužnosti i funkcije prije sudjelovanja u operativnim aktivnostima Agencije. Agencija provodi redovite vježbe s tim stručnjacima u skladu s rasporedom za specijalističko osposobljavanje i vježbe kako je navedeno u godišnjem programu rada Agencije.

8. Agencija može organizirati aktivnosti osposobljavanja u suradnji s državama članicama ili trećim zemljama na njihovu državnom području.

POGLAVLJE 3.

INFORMACIJE O ZEMLJI PODRIJETLA

Članak 8.

Informacije o zemljama podrijetla na razini Unije

1. Agencija je centar za prikupljanje odgovarajućih, pouzdanih, točnih i ažurnih informacija o zemljama podrijetla podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu, uključujući informacije o djeci i ciljane informacije o osobama iz ranjivih skupina. Ona izrađuje i redovito ažurira izvješća i druge dokumente s informacijama o zemljama podrijetla na razini Unije, među ostalim o tematskim pitanjima svojstvenima zemljama podrijetla.

2. Agencija posebno:

(a)rabi sve odgovarajuće izvore informacija, uključujući svoju analizu informacija o stanju azila i druge informacije koje je prikupila od vladinih, nevladinih i međunarodnih organizacija, među ostalim putem mreža iz članka 9., te institucija, agencija, tijela i ureda Unije i Europske službe za vanjsko djelovanje;

(b)upravlja portalom za prikupljanje informacija o zemljama podrijetla i dalje ga razvija;

(c)razvija zajednički format i zajedničku metodologiju uključujući opis zadatka projekta, u skladu sa zahtjevima prava Unije o azilu, za izradu izvješća i drugih dokumenata s informacijama o zemljama podrijetla na razini Unije.

Članak 9.

Europske mreže za informacije o zemlji podrijetla

1. Agencija osigurava koordinaciju nacionalnih inicijativa iz kojih se dobivaju informacije o zemljama podrijetla uspostavljanjem mreža među državama članicama za informacije o zemljama podrijetla i njihovim upravljanjem.

2. Svrha je mreža iz stavka 1. da države članice:

(a)razmjenjuju i ažuriraju nacionalna izvješća i druge dokumente o zemljama podrijetla uključujući tematska pitanja svojstvena zemljama podrijetla;

(b)Agenciji podnose upite povezane s određenim činjeničnim pitanjima koja mogu proizaći iz zahtjeva za međunarodnu zaštitu, ne dovodeći u pitanje pravila povjerljivosti kako su utvrđena nacionalnim pravom.

Članak 10.

Zajednička analiza informacija o zemlji podrijetla

1. Kako bi se potakla usklađenost u primjeni kriterija za procjenu utvrđenih Direktivom 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća 22 , Agencija koordinira aktivnosti država članica na započinjanju i razvoju zajedničke analize kojom bi se pružile smjernice o stanju u određenim zemljama podrijetla.

2. Izvršni direktor nakon savjetovanja s Komisijom podnosi tu zajedničku analizu upravnom odboru kako bi je on prihvatio. Države članice moraju uzeti tu zajedničku analizu u obzir pri razmatranju zahtjeva za međunarodnu zaštitu, ne dovodeći u pitanje svoju nadležnost u odlučivanju o pojedinim zahtjevima.

3. Agencija osigurava da se zajednička analiza stalno pregledava i ažurira u mjeri u kojoj je to nužno. Za svaki takav pregled potrebno je prethodno savjetovanje s Komisijom i upravni ga odbor treba prihvatiti.

4. Države članice Agenciji svaki mjesec dostavljaju relevantne informacije o odlukama donesenima u vezi s podnositeljima zahtjeva za međunarodnu zaštitu iz trećih zemalja koji podliježu zajedničkoj analizi. Te informacije posebno uključuju:

(a)statističke podatke o broju odluka o dodjeli međunarodne zaštite podnositeljima zahtjeva iz svake zemlje podrijetla koja je predmet zajedničke analize, uz navođenje vrste zaštite;

(b)statističke podatke o broju odluka o odbijanju međunarodne zaštite podnositeljima zahtjeva iz svake zemlje podrijetla koja je predmet zajedničke analize;

(c)statističke podatke o broju odluka donesenih u vezi s podnositeljima zahtjeva iz svake zemlje podrijetla koja je predmet zajedničke analize, ali pri kojima zajednička analiza nije uzeta u obzir te razloge zbog kojih nije uzeta u obzir.

Članak 11.

Određivanje sigurnih zemalja podrijetla i sigurnih trećih zemalja

1. Agencija pomaže Komisiji u redovitom nadzoru situacije u trećim zemljama koje su uvrštene na zajednički popis EU-a sigurnih zemalja podrijetla uspostavljen Uredbom (EU) br. XXX/XXX, uključujući one koje je Komisija suspendirala i one koji su uklonjeni s tog popisa.

2.Na zahtjev Komisije Agencija joj dostavlja informacije o određenim trećim zemljama koje bi se mogle uzeti u obzir za uvrštavanje na zajednički popis EU-a sigurnih zemalja podrijetla u skladu s Uredbom (EU) br. XXX/XXX.

3.Pri obavješćivanju Komisije u skladu s člankom 37. stavkom 4., člankom 38. stavkom 5. i člankom 39. stavkom 7. Direktive 2013/32/EU države članice obavještavaju Agenciju o trećim zemljama koje su označene kao sigurne zemlje podrijetla ili sigurne treće zemlje ili na koje se primjenjuje pojam prve zemlje azila, sigurne treće zemlje ili europske sigurne treće zemlje u skladu s člancima 35., 38., odnosno 39. Direktive 2013/32/EU.

Komisija može zatražiti od Agencije da provede nadzor situacije u svim takvim trećim zemljama kako bi se procijenilo poštuju li se relevantni uvjeti i kriteriji utvrđeni tom Direktivom.

POGLAVLJE 4.

OPERATIVNI STANDARDI I SMJERNICE

Članak 12.

Operativni standardi, smjernice i najbolje prakse

1. Agencija organizira i koordinira aktivnosti kojima se promiče pravilna i djelotvorna provedba prava Unije, među ostalim razradom operativnih standarda, pokazatelja, smjernica ili najboljih praksi u pitanjima povezanima s azilom te razmjena najboljih praksi u pitanjima povezanima s azilom među državama članicama.

2.Na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Komisije te u savjetovanju s Komisijom, Agencija razrađuje operativne standarde za provedbu instrumenata prava Unije u vezi s azilom i pokazatelje za praćenje usklađenosti s tim operativnim standardima te smjernice i najbolje prakse povezane s provedbom instrumenata prava Unije u vezi s azilom. Nakon savjetovanja s Komisijom i nakon što ih je upravni odbor prihvatio, Agencija obavještava države članice o tim standardima, pokazateljima, smjernicama ili najboljim praksama.

3. Na zahtjev država članica Agencija im pomaže pri primjeni operativnih standarda, smjernica i najboljih praksi na sustave azila i prihvata pružanjem potrebnih stručnih savjeta ili operativne i tehničke pomoći.

POGLAVLJE 5.

PRAĆENJE I PROCJENA

Članak 13.

Mehanizam za praćenje i procjenu sustava azila i prihvata

1. Agencija u bliskoj suradnji s Komisijom uspostavlja mehanizam za:

(a)praćenje provedbe i procjenu svih aspekata CEAS-a u državama članicama, posebno Dublinskog sustava, uvjeta prihvata, postupaka azila, primjene kriterija kojima se utvrđuju potrebe za zaštitom te prirode i kvalitete zaštite dodijeljene osobama kojima je potrebna međunarodna zaštita država članica, među ostalim u pogledu poštovanja temeljnih prava, mjera za zaštitu djece i potreba ranjivih skupina;

(b)praćenje poštovanja operativnih standarda, pokazatelja, smjernica i najboljih praksi u području azila u državama članicama;

(c)provjeru sustava azila i prihvata, mogućnosti, infrastrukture, opreme, raspoloživog osoblja, među ostalim za pisani i usmeni prijevod u državama članicama, financijskih sredstava i kapaciteta tijela država članica za azil, uključujući pravosudni sustav, za učinkovito i pravilno rješavanje slučajeva azila i njihovo upravljanje.

2. Agencija svoju procjenu može posebno temeljiti na informacijama koje su joj dostavile države članice, analizi informacija o stanju azila koju je Agencija izradila, terenskim provjerama i uzorcima slučajeva.

U tu svrhu države članice Agenciji na zahtjev dostavljaju potrebne informacije o postupcima azila, opremi, infrastrukturi, uvjetima prihvata, stopi priznavanja i kvaliteti zaštite te resursima u obliku osoblja i financijskih sredstava na nacionalnoj razini kako bi se osiguralo učinkovito upravljanje sustavima azila i prihvata. Države članice ujedno surađuju s Agencijom i olakšavaju sve terenske provjere koje Agencija provodi u svrhu praćenja.

3. Agencija procjenjuje spremnost država članica na rješavanje problema koji mogu nastati zbog potencijalnog nerazmjernog pritiska na sustave azila i prihvata. Agencija može zatražiti od država članica da joj dostave plan djelovanja za mjere koje treba poduzeti za uklanjanje takvog nerazmjernog pritiska i pomaže državama članicama pri pripremi i pregledu plana djelovanja, prema potrebi.

Članak 14.

Postupak Agencije za praćenje i procjenu

1. Upravni odbor u savjetovanju s Komisijom utvrđuje program za praćenje i procjenu sustava azila i prihvata svake države članice ili svih država članica na temelju tematskih ili posebnih aspekata sustava azila. Taj je program dio višegodišnjeg i godišnjeg programiranja iz članka 41.

U višegodišnjem programiranju navode se države članice čije sustave azila i prihvata treba pratiti svake godine, pri čemu se treba osigurati da se svaka država članica prati barem jednom u svakom razdoblju od pet godina.

U godišnjem programu rada navode se države članice koje treba pratiti sljedeće godine u skladu s višegodišnjim programiranjem i tematskim procjenama. Navodi se od čega se praćenje sastoji te se daje raspored terenskih provjera.

Godišnji se program rada može po potrebi prilagoditi u skladu s člankom 41.

Ako postoji ozbiljna sumnja u funkcioniranje bilo kojeg aspekta sustava azila i prihvata te države članice, Agencija može na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Komisije pokrenuti postupak praćenja za procjenu sustava azila i prihvata neke države članice.

2. Agencija sastavlja timove stručnjaka za svaki postupak praćenja, uključujući za terenske provjere ako je potrebno. Timove stručnjaka čine stručnjaci iz osoblja Agencije i predstavnici Komisije. Timovi stručnjaka odgovorni su za sastavljanje izvješća na temelju nalaza terenskih provjera i informacija koje su dostavile države članice.

3. Izvršni direktor dostavlja nacrt izvješća tima stručnjaka dotičnoj državi članici, koja dostavlja svoje primjedbe na nacrt izvješća. Izvršni direktor zatim taj nacrt izvješća u kojem su uzete u obzir primjedbe dotične države članice dostavlja upravnom odboru. Upravni odbor donosi izvješće o praćenju i dostavlja ga Komisiji.

4. Izvršni direktor nakon savjetovanja s Komisijom dotičnoj državi članici dostavlja nacrt preporuka koji sadržava prijedlog mjera potrebnih za uklanjanje nedostataka utvrđenih u izvješću o praćenju. Dotična država članica ima mjesec dana za davanje primjedbi na nacrt preporuka. Nakon što razmotri primjedbe, upravni odbor donosi preporuke i poziva dotičnu državu članicu da izradi akcijski plan u kojem se navode mjere za uklanjanje svih nedostataka.

5.Dotična država članica Agenciji dostavlja akcijski plan u roku od mjesec dana od donošenja preporuka iz stavka 4. Ta država članica Agenciju izvješćuje o provedbi akcijskog plana u roku od tri mjeseca od donošenja preporuka i nakon toga podnosi izvješća svaki mjesec tijekom najviše šest mjeseci.

6.Agencija redovito obavještava Komisiju o provedbi akcijskog plana.

Članak 15.

Popratne mjere i praćenje

1. Ako dotična država članica u roku iz članka 14. stavka 5. nije u potpunosti provela akcijski plan, a nedostaci u sustavima azila i prihvata toliko su ozbiljni da ugrožavaju funkcioniranje CEAS-a, Komisija bi trebala, na temelju vlastite procjene provedbe akcijskog plana i ozbiljnosti nedostataka, donijeti preporuke za tu državu članicu s prijedlogom mjera potrebnih za uklanjanje ozbiljnih nedostataka te po potrebi utvrditi mjere koje Agencija treba poduzeti za potporu toj državi članici.

2.Uzimajući u obzir ozbiljnost utvrđenih nedostataka, Komisija može organizirati terenske provjere u dotičnoj državi članici kako bi provjerila provedbu akcijskog plana.

3. Dotična država članica izvješćuje Komisiju o provedbi preporuka iz stavka 1. u roku određenom u tim preporukama. Ako nakon tog roka Komisija ne smatra da je država članica potpuno ispoštovala te preporuke, može poduzeti daljnje mjere u skladu s člankom 22. stavkom 3.

4.Komisija redovito obavještava Europski parlament i Vijeće o napretku dotične države članice.

POGLAVLJE 6.

OPERATIVNA I TEHNIČKA POMOĆ

Članak 16.

Operativna i tehnička pomoć koju pruža Agencija

1. Države članice mogu od Agencije zatražiti pomoć u provedbi svojih obveza u pogledu azila, posebno ako su njihovi sustavi azila i prihvata izloženi nerazmjernom pritisku.

2. Države članice izvršnom direktoru podnose zahtjev za pomoć u kojem je opisana situacija i svrha zahtjeva. Uz zahtjev mora biti priložena detaljna procjena potreba. Izvršni direktor ocjenjuje, odobrava i koordinira zahtjeve za pomoć. Svaki zahtjev podliježe iscrpnoj i pouzdanoj procjeni kojom se Agenciji omogućuje da odredi i predloži niz mjera navedenih u stavku 3. kako bi zadovoljila potrebe dotične države članice.

3. Agencija tijekom ograničenog razdoblja organizira i koordinira jednu ili više sljedećih operativnih i tehničkih mjera:

(a)pružanje pomoći državama članicama u identifikaciji i registraciji državljana trećih zemalja;

(b)olakšavanje razmatranja zahtjeva za međunarodnu zaštitu koje obavljaju nadležna nacionalna tijela;

(c)pružanje pomoći nacionalnim tijelima nadležnima za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu;

(d)olakšavanje inicijativa država članica za tehničku suradnju pri obradi zahtjeva za međunarodnu zaštitu;

(e)pružanje pomoći u pružanju informacija o postupku za određivanje statusa međunarodne zaštite;

(f)savjetovanje i koordinaciju s državama članicama pri uspostavljanju ili dodjeljivanju prihvatnih objekata, posebno u pružanju smještaja, prijevoza i medicinske pomoći u izvanrednim situacijama;

(g)pružanje pomoći pri premještanju ili transferu korisnika međunarodne zaštite unutar Unije;

(h)pružanje usluga usmenog prevođenja;

(i)pomaganje državama članicama u osiguravanju provedbe svih potrebnih mjera zaštite djece i njihovih prava;

(j)upućivanje članova u timove za potporu upravljanju migracijama u područjima žarišnih točaka iz Uredbe br. XXX/XXX 23 .

4. Agencija financira ili sufinancira mjere iz stavka 3. iz vlastitog proračuna u skladu s financijskim pravilima koja se primjenjuju na Agenciju.

5.Izvršni direktor ocjenjuje rezultate operativnih i tehničkih mjera i dostavlja detaljna evaluacijska izvješća Upravnom odboru u roku od 60 dana od isteka tih mjera. Agencija provodi sveobuhvatnu usporednu analizu tih rezultata koja se uključuje u godišnje izvješće o aktivnostima iz članka 65.

Članak 17.

Timovi za potporu u pitanjima azila

1. Agencija raspoređuje timove za potporu u pitanjima azila u države članice kako bi im pružila operativnu i tehničku pomoć u skladu s člankom 16.

2. Timovi za potporu u pitanjima azila sastoje se od stručnjaka iz redova osoblja Agencije, stručnjaka iz država članica ili stručnjaka koje su države članice uputile Agenciji.

3. Na prijedlog izvršnog direktora upravni odbor apsolutnom većinom svojih članova koji imaju pravo glasa odlučuje o profilima i ukupnom broju stručnjaka koji se stavljaju na raspolaganje timovima za potporu u pitanjima azila. Isti se postupak primjenjuje i pri svim naknadnim promjenama profila i ukupnog broja stručnjaka.

4. Države članice pridonose timovima za potporu u pitanjima azila preko nacionalne baze stručnjaka na temelju različitih definiranih profila te imenovanjem stručnjaka koji odgovaraju traženim profilima.

5. Agencija sastavlja popis usmenih prevoditelja koji čine dio timova za potporu u pitanjima azila. Države članice pomažu Agenciji u određivanju usmenih prevoditelja za uvrštavanje na popis usmenih prevoditelja. Države članice mogu odabrati hoće li usmene prevoditelje rasporediti na teren ili ih staviti na raspolaganje putem videokonferencije.

6. Kad je riječ o vlastitim stručnjacima ili stručnjacima upućenima Agenciji, doprinos država članica tijekom sljedeće godine planira se na temelju godišnjih bilateralnih pregovora i sporazuma između Agencije i država članica. Države članice u skladu s tim sporazumima i na zahtjev Agencije odmah stavljaju stručnjake na raspolaganje za raspoređivanje, osim ako su suočene s izvanrednom situacijom koja znatno utječe na izvršavanje nacionalnih zadaća.

7. Države članice osiguravaju da su profili i broj stručnjaka koje su stavile na raspolaganje u skladu s onima utvrđenima odlukom Upravnog odbora. Trajanje rasporeda utvrđuje matična država članica, ali ono u svakom slučaju ne smije biti kraće od 30 dana.

8. Agencija iz svojih redova dodjeljuje timovima za potporu u pitanjima azila stručnjake koji su angažirani posebice za rad na terenu i usmeno prevođenje.

Članak 18.

Intervencijska skupina za azil

1. Za potrebe članka 22. upravni odbor na prijedlog izvršnog direktora uspostavlja intervencijsku skupinu za azil u kojoj su dodatni stručnjaci koji su Agenciji stalno na raspolaganju. U tu svrhu države članice svake godine stavljaju Agenciji na raspolaganje najmanje 500 stručnjaka.

2. Upravni odbor, na prijedlog izvršnog direktora, tročetvrtinskom većinom članova s pravom glasa odlučuje o profilima stručnjaka i o udjelu svake države članice u ukupnom broju članova intervencijske skupine za azil. Isti se postupak primjenjuje i pri svim naknadnim promjenama profila i ukupnog broja stručnjaka.

3.Države članice pridonose intervencijskoj skupini za azil preko nacionalne baze stručnjaka na temelju različitih definiranih profila te imenovanjem stručnjaka koji odgovaraju traženim profilima. Trajanje rasporeda utvrđuje matična država članica, ali ono u svakom slučaju ne smije biti kraće od 30 dana.

Članak 19.

Operativni plan

1. Izvršni direktor i država članica domaćin usuglasuju operativni plan. Operativni je plan obvezujuć za Agenciju, državu članicu domaćina i države članice sudionice.

2.U operativnom planu utvrđeni su uvjeti pružanja operativne i tehničke pomoći te raspoređivanja timova za potporu u pitanjima azila ili stručnjaka iz intervencijske skupine za azil, uključujući sljedeće:

(a)opis stanja s načinom djelovanja i ciljevima raspoređivanja, uključujući i operativni cilj;

(b)predviđeno trajanje raspoređivanja;

(c)mjesto u državi članici domaćinu kamo se raspoređuju timovi za potporu u pitanjima azila i intervencijske skupine za azil;

(d)logistička rješenja, uključujući informacije o uvjetima rada i okolini na mjestu kamo se raspoređuju timovi za potporu u pitanjima azila ili stručnjaci iz intervencijske skupine za azil;

(e)podroban i jasan opis zadataka i posebnih uputa za timove za potporu u pitanjima azila ili stručnjake iz intervencijske skupine za azil, uključujući nacionalne i europske baze podataka čije pregledavanje im je odobreno te opremu koju mogu upotrebljavati ili nositi u državi članici domaćinu;

(f)sastav timova za potporu u pitanjima azila ili skupina stručnjaka koje treba rasporediti iz intervencijske skupine za azil;

(g)tehničku opremu koja se raspoređuje, uključujući posebne odredbe kao što su uvjeti upotrebe, prijevoz te druge logističke i financijske odredbe;

(h)ako je riječ o pružanju pomoći u pogledu zahtjeva za međunarodnu zaštitu, uključujući u pogledu pregleda tih zahtjeva, posebne informacije o zadacima koje timovi za potporu u pitanjima azila ili stručnjaci iz intervencijske skupine za azil mogu obavljati te upućivanje na primjenjivo nacionalno pravo i pravo Unije;

(i)plan izvješćivanja i evaluacije koji sadržava mjerila za izvješće o evaluaciji i konačni datum za podnošenje završnog izvješća o evaluaciji;

(j)načine suradnje s trećim zemljama, drugim agencijama, tijelima i uredima Unije ili međunarodnim organizacijama;

(k)postupke u skladu s kojima se osobe kojima je potrebna međunarodna zaštita, žrtve trgovanja ljudima, maloljetne osobe bez pratnje i osobe u ugroženom položaju upućuju nadležnim nacionalnim tijelima koja im mogu pružiti prikladnu pomoć.

3. Uzimajući u obzir stavak 2. točku (e), država članica domaćin odobrava stručnjacima iz timova za potporu u pitanjima azila ili intervencijske skupine za azil pristup europskim bazama podataka te im može odobriti pristup nacionalnim bazama podataka, uz poštovanje prava Unije i nacionalnog prava o pristupu i pregledavanju tih baza podataka, u mjeri u kojoj je to nužno za ostvarivanje ciljeva i obavljanje zadaća navedenih u operativnom planu.

4. Izvršni direktor i država članica domaćin moraju se usuglasiti o svim izmjenama i prilagodbama operativnog plana. Agencija državama članicama sudionicama odmah šalje primjerak izmijenjenog ili prilagođenog operativnog plana.

Članak 20.

Postupak raspoređivanja timova za potporu u pitanjima azila

1. Izvršni direktor prema potrebi može poslati stručnjake iz Agencije da procijene stanje u državi članici koja traži pomoć. Izvršni direktor odmah obavješćuje upravni odbor o svakom zahtjevu za raspoređivanje timova za potporu u pitanjima azila.

2. Izvršni direktor donosi odluku o zahtjevu za raspoređivanje timova za potporu u pitanjima azila u roku od tri radna dana od datuma zaprimanja zahtjeva. Izvršni direktor u pisanom obliku istodobno obavješćuje državu članicu koja traži pomoć i upravni odbor o svojoj odluci, pri čemu navodi glavne razloge za nju.

3. Pri određivanju sastava svakog tima za potporu u pitanjima azila izvršni direktor uzima u obzir posebne okolnosti u državi članici koja je zatražila pomoć i njezinu procjenu potreba. Tim za potporu u pitanjima azila sastavlja se u skladu s operativnim planom.

4. Izvršni direktor i država članica domaćin izrađuju operativni plan u roku od tri radna dana od dana donošenja odluke o raspoređivanju tima za potporu u pitanjima azila.

5. Čim operativni plan bude usuglašen, izvršni direktor od država članica zahtijeva raspoređivanje stručnjaka u roku od najviše sedam radnih dana. Izvršni direktor navodi broj i profile koje traži od država članica. Te se informacije dostavljaju u pisanom obliku nacionalnim kontaktnim točkama, a pritom se navodi i planirani datum raspoređivanja. Nacionalnim se kontaktnim točkama dostavlja i preslika operativnog plana.

6.Izvršni direktor, nakon što je o tome obavijestio državu članicu domaćina, obustavlja ili prekida raspoređivanje tima za potporu u pitanjima azila ako uvjeti za izvršavanje operativnih i tehničkih mjera više nisu ispunjeni ili ako država članica domaćin ne poštuje operativni plan.

Članak 21.

Timovi za potporu upravljanju migracijama

1. Ako država članica traži operativno i tehničko pojačanje traženjem timova za potporu upravljanju migracijama iz članka 17. Uredbe br. XXX/XXX ili ako su timovi za potporu upravljanju migracijama raspoređeni na područja žarišnih točaka (hotspot) iz članka 18. Uredbe br. XXX/XXX, izvršni direktor osigurava koordinaciju aktivnosti Agencije u timovima za potporu upravljanju migracijama s Komisijom i drugim relevantnim agencijama Unije, posebice Europskom agencijom za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije.

2. Izvršni direktor prema potrebi pokreće postupak za raspoređivanje timova za potporu u pitanjima azila ili stručnjaka iz intervencijske skupine za azil u skladu s člancima 17. i 18. Operativno i tehničko pojačanje koje pružaju timovi za potporu u pitanjima azila ili stručnjaci iz intervencijske skupine za azil u okviru timova za potporu upravljanju migracijama može uključivati:

(a)pregled državljana trećih zemalja, uključujući njihovu identifikaciju i registraciju te, na zahtjev države članice, uzimanje otisaka prstiju;

(b)registraciju zahtjeva za međunarodnu zaštitu te, na zahtjev države članice, pregled tih zahtjeva;

(c)davanje informacija o postupcima azila, uključujući premještanje, te posebnu pomoć podnositeljima ili potencijalnim podnositeljima tih zahtjeva koji bi mogli podlijegati premještanju.

Članak 22.

Nerazmjerni pritisak na sustav azila i prihvata

1. Ako su sustavi azila i prihvata države članice izloženi nerazmjernom pritisku koji ih opterećuje posebno teškim i hitnim zahtjevima, Agencija na zahtjev dotične države članice ili na vlastitu inicijativu organizira i koordinira sveobuhvatan skup operativnih i tehničkih mjera iz članka 16. te raspoređuje stručnjake iz intervencijske skupine za azil iz članka 18. te stručnjake iz redova vlastitog osoblja kako bi kratkoročno ojačala te sustave azila i prihvata.

2. Stručnjaci iz intervencijske skupine za azil raspoređuju se u skladu s postupkom iz članka 20., uz uvjet da su stručnjaci iz svake države članice raspoređeni u roku od tri radna dana od datuma kad su izvršni direktor i država članica koja je zatražila pomoć usuglasili operativni plan. Države članice ne mogu se pozvati na izuzeće iz članka 17. stavka 6.

3. Ako su sustavi azila i prihvata države članice izloženi nerazmjernom pritisku, a ona ne zatraži operativnu i tehničku pomoć od Agencije ili ne prihvati ponudu Agencije za pružanje takve pomoći ili ne poduzme dostatne mjere za rješavanje tog pritiska ili ne poštuje preporuke Komisije iz članka 15. stavka 3. te time učini sustave azila i prihvata nedjelotvornima do te mjere da se ugrožava funkcioniranje zajedničkog europskog sustava azila, Komisija može provedbenim aktom donijeti odluku kojom utvrđuje jednu ili više mjera iz članka 16. stavka 3. koje Agencija mora poduzeti kako bi poduprla dotičnu državu članicu. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom razmatranja iz članka 64.

4. Za potrebe stavka 3., izvršni direktor u roku od dva radna dana od dana donošenja odluke Komisije utvrđuje mjere koje treba poduzeti za praktičnu provedbu mjera utvrđenih u odluci Komisije. Istodobno izvršni direktor i dotična država članica usuglasuju operativni plan.

5. Agencija bez odgode i u svakom slučaju u roku od tri radna dana od dana uspostavljanja operativnog plana mora rasporediti potrebne stručnjake iz intervencijske skupine za azil kao i stručnjake iz redova svojeg osoblja. Ako je potrebno, raspoređivanje stručnjaka iz intervencijske skupine za azil odmah se dopunjuje timovima za potporu u pitanjima azila.

6. Dotična država članica mora odmah surađivati s Agencijom te poduzeti potrebne mjere kako bi olakšala provedbu te odluke i praktičnu provedbu mjera utvrđenih tom odlukom i operativnim planom.

7. Države članice stavljaju na raspolaganje stručnjake iz intervencijske skupine za azil prema tome kako je utvrdio izvršni direktor.

Članak 23.

Tehnička oprema

1. Ne dovodeći u pitanje obvezu države članice da Agenciji stavi na raspolaganje potrebne objekte i opremu kako bi mogla pružiti potrebnu operativnu i tehničku pomoć, Agencija može rasporediti vlastitu opremu u države članice ako to bude potrebno timovima za potporu u pitanjima azila ili stručnjacima iz intervencijske skupine za azil i ako se time može nadopuniti oprema koju su na raspolaganje stavile države članice ili druge agencije Unije.

2. Agencija može nabaviti ili unajmiti tehničku opremu odlukom izvršnog direktora uz savjetovanje s upravnim odborom. Svakoj nabavi ili najmu opreme prethodi temeljita analiza potreba te analiza troškova i koristi. Svaki takav izdatak predviđen je u proračunu Agencije kako ga je donio upravni odbor, u skladu s financijskim pravilima koja su primjenjiva na Agenciju.

Članak 24.

Nacionalna kontaktna točka

Svaka država članica imenuje nacionalnu kontaktnu točku za komunikaciju s Agencijom o svim pitanjima operativne i tehničke pomoći iz članaka 16. i 22.

Članak 25.

Koordinacijski službenik Agencije

1. Tijekom pružanja operativne i tehničke pomoći iz članaka 16. i 22. Agencija osigurava operativnu provedbu svih organizacijskih aspekata, uključujući prisutnost osoblja Agencije i raspoređivanje timova za potporu u pitanjima azila ili stručnjaka iz intervencijske skupine za azil.

2.Izvršni direktor imenuje jednog ili više stručnjaka iz redova osoblja Agencije koji djeluje ili se raspoređuje kao koordinacijski službenik za svrhe iz stavka 1. Izvršni direktor o takvim imenovanjima obavješćuje državu članicu domaćina.

3. Koordinacijski službenik potiče suradnju i koordinaciju između države članice domaćina i država članica sudionica. Koordinacijski službenik posebice:

(a)djeluje kao veza između Agencije, države članice domaćina i stručnjaka iz timova za potporu u pitanjima azila ili iz intervencijske skupine za azil te pruža pomoć u ime Agencije u svim pitanjima povezanima s uvjetima raspoređivanja;

(b)nadzire pravilnost provedbe operativnog plana;

(c)djeluje u ime Agencije u pogledu svih aspekata raspoređivanja timova za potporu u pitanjima azila ili stručnjaka iz intervencijske skupine za azil te izvješćuje Agenciju o svim tim aspektima;

(d)izvješćuje izvršnog direktora ako se operativni plan ne primjenjuje pravilno.

4. Izvršni direktor može ovlastiti službenika za koordinaciju da pomaže pri rješavanju svih sporova povezanih s provedbom operativnog plana i s raspoređivanjem timova za potporu u pitanjima azila ili stručnjaka iz intervencijske skupine za azil.

5. Pri vršenju svojih dužnosti službenik za koordinaciju slijedi isključivo upute izvršnog direktora.

Članak 26.

Građanskopravna odgovornost

1. Ako stručnjaci iz timova za potporu u pitanjima azila ili iz intervencijske skupine za azil djeluju u državi članici domaćinu, ta je država članica u skladu sa svojim nacionalnim pravom odgovorna za svu štetu koju oni prouzroče tijekom operacija.

2. Ako je takva šteta izazvana grubom nepažnjom ili namjernim protupravnim postupanjem, država članica domaćin može od matične države članice zatražiti povrat svih iznosa koje je morala platiti žrtvama ili osobama koje u njihovo ime imaju pravo primiti nadoknadu od matične države članice ili Agencije.

3. Ne dovodeći u pitanje ostvarivanje prava prema trećim osobama, svaka država članica odriče se svake tražbine od države članice domaćina ili bilo koje druge države članice, koja je povezana sa štetom koju je pretrpjela, osim u slučaju grubog nemara ili namjerne pogreške.

4. Sve sporove između država članica ili s Agencijom povezane s primjenom stavaka 2. i 3. ovog članka koji se ne mogu riješiti pregovorima među državama članicama one podnose Sudu Europske unije u skladu s člankom 273. Ugovora.

5. Ne dovodeći u pitanje ostvarivanje prava prema trećim osobama, Agencija podmiruje troškove štete nastale na opremi Agencije tijekom raspoređivanja, osim u slučaju grube nepažnje ili namjernog protupravnog postupanja.

Članak 27.

Kaznenopravna odgovornost

Tijekom raspoređivanja tima za potporu u pitanjima azila ili stručnjaka iz intervencijske skupine za azil, prema tim stručnjacima postupa se jednako kao i prema službenicima države članice domaćina u pogledu bilo kojeg kaznenog djela koje bi bilo počinjeno protiv njih ili koje bi oni mogli počiniti.

Članak 28.

Troškovi

1. Agencija mora podmiriti troškove država članica kad one stavljaju svoje stručnjake na raspolaganje za raspoređivanje u timovima za potporu u pitanjima azila ili kao članove intervencijske skupine za azil, a posebno:

(a)troškove puta iz matične države članice u državu članicu domaćina i iz države članice domaćina u matičnu državu članicu;

(a)troškove cijepljenja;

(b)troškove potrebnog posebnog osiguranja;

(c)troškove zdravstvene skrbi,

(d)dnevnice, uključujući troškove smještaja;

(e)troškove povezane s tehničkom opremom Agencije;

(f)naknade za stručnjake.

2. Upravni odbor utvrđuje i prema potrebi ažurira detaljna pravila isplate dnevnica stručnjacima koje su države članice rasporedile u timove za potporu u pitanjima azila.

POGLAVLJE 7.

RAZMJENA INFORMACIJA I ZAŠTITA PODATAKA

Članak 29.

Sustavi za razmjenu informacija

1. Agencija može poduzeti sve potrebne mjere kako bi olakšala razmjenu informacija relevantnih za njezine zadaće s Komisijom i državama članicama te prema potrebi s relevantnim agencijama Unije.

2. Agencija, u suradnji s Europskom agencijom za operativno upravljanje opsežnim informatičkim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde, uspostavljenom Uredbom (EU) br. 1077/2011 24 , razvija informatički sustav za razmjenu klasificiranih podataka s prethodno navedenim subjektima kao i osobnih podataka iz članaka 31. i 32. te upravlja tim sustavom u skladu s Odlukom Vijeća 2013/488 25  i Odlukom Komisije (EU, Euratom) 2015/444 26 .

Članak 30.

Zaštita podataka

1. Agencija pri obradi osobnih podataka primjenjuje Uredbu (EZ) br. 45/2001.

2. Upravni odbor utvrđuje mjere kojima Agencija primjenjuje Uredbu (EZ) br. 45/2001, uključujući one o imenovanju službenika za zaštitu podataka Agencije. Te se mjere utvrđuju nakon savjetovanja s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka.

3. Ne dovodeći u pitanje članke 31. i 32., Agencija može obrađivati osobne podatke u administrativne svrhe.

4. Zabranjeni su prijenos osobnih podataka koje obrađuje Agencija i daljnji prijenos osobnih podataka koji su obrađeni u okviru ove Uredbe koji bi provodile države članice prema tijelima trećih zemalja ili prema trećim osobama, uključujući i međunarodne organizacije.

Članak 31.

Svrhe obrade osobnih podataka

1. Agencija može obrađivati osobne podatke isključivo u sljedeće svrhe:

(a)radi obavljanja svojih zadaća pružanja operativne i tehničke pomoći u skladu s člankom 16. stavkom 3. i člankom 21. stavkom 2.;

(b)pri provedbi odabira uzorka slučajeva za svrhe postupka praćenja iz članka 13.;

(c)pri obradi zahtjeva za međunarodnu zaštitu djece ili ranjivih osoba iz članka 13. stavka 2. te članka 16. stavka 3. točaka (b) i (c) na zahtjev država članica,

(d)radi olakšavanja razmjene informacija s državama članicama, Europskom agencijom za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije, Europolom i Eurojustom u skladu s člankom 36. te u okviru informacija dobivenih pri obavljanju zadataka navedenih u članku 21. stavku 2.;

(e)pri analizi informacija o stanju u području azila u skladu s člankom 4.;

2. Pri svakoj obradi osobnih podataka mora se poštovati načelo proporcionalnosti, a obrada mora biti strogo ograničena na osobne podatke nužne za svrhe iz stavka 1.

3. Države članice ili druge agencije Unije koje Agenciji dostavljaju osobne podatke smiju ih prenijeti Agenciji isključivo za svrhe iz stavka 1. Zabranjena je svaka daljnja obrada pohranjenih osobnih podataka u bilo koje svrhe osim onih iz stavka 1.

4. Države članice i druge agencije Unije mogu u trenutku prijenosa osobnih podataka naznačiti sva ograničenja pristupa ili upotrebe navodeći opće ili posebne uvjete, uključujući u pogledu prijenosa, brisanja ili uništavanja. Ako se potreba za takvim ograničenjima pokaže nakon prijenosa informacija, one o tome na odgovarajući način obavješćuju Agenciju. Agencija mora poštovati ta ograničenja.

Članak 32.

Obrada osobnih podataka prikupljenih pri pružanju operativne i tehničke pomoći

1. Kad Agencija upotrebljava osobne podatke koje su prikupile ili joj prenijele države članice ili osoblje Agencije pri pružanju operativne i tehničke pomoći državama članicama, ta je upotreba ograničena na na ime, datum rođenja, spol, državljanstvo, zanimanje ili obrazovanje, otiske prstiju i digitalne fotografije državljana trećih zemalja.

2. Agencija smije obrađivati osobne podatke iz stavka 1. samo u sljedećim slučajevima:

(a)ako je to potrebno za identifikaciju i registraciju iz članka 16. stavka 3. točke (a);

(b)ako je to potrebno za olakšavanje razmatranja zahtjeva za međunarodnu zaštitu koje obavljaju nadležna nacionalna tijela kako je navedeno u članku 16 stavku 3. točki (b);

(c)ako je to potrebno za pružanje pomoći nacionalnim tijelima nadležnima za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu iz članka 16 stavka 3. točke (c);

(d)ako je to potrebno za pružanje pomoći pri premještanju ili transferu korisnika međunarodne zaštite unutar Unije kako je navedeno u članku 16 stavku 3. točki (g);

(e)ako je prijenos podataka Europskoj agenciji za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije, Europolu ili Eurojustu potreban za obavljanje njihovih zadaća u skladu s njihovim odgovarajućim ovlastima i u skladu s člankom 30.;

(f)ako je potreban prijenos podataka tijelima država članica nadležnima za imigracije i azil radi njihove upotrebe u skladu s nacionalnim zakonodavstvom te nacionalnim pravilima i pravilima Unije o zaštiti podataka;

(g)ako je to potrebno za analizu informacija o stanju u području azila.

3. Osobni se podaci brišu odmah nakon prijenosa Agenciji za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije, Europolu ili Eurojustu ili nadležnim tijelima država članica ili nakon njihove upotrebe za analizu podataka o stanju u području azila. Rok unutar kojeg ostaju pohranjeni ne smije ni u kojem slučaju biti dulji od 30 dana od datuma kad je Agencija prikupila ili primila te podatke. Pri sastavljanju rezultata analize podataka o stanju u području azila identifikacija fizičke osobe na temelju tih podataka ne smije biti moguća ni u kojem trenutku.

POGLAVLJE 8.

SURADNJA AGENCIJE

Članak 33.

Suradnja s Danskom

Agencija olakšava operativnu suradnju s Danskom, uključujući razmjenu informacija i najboljih praksi u pitanjima koja su obuhvaćena njezinim aktivnostima.

Članak 34.

Suradnja s pridruženim zemljama

1. Agencija je otvorena za sudjelovanje Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švicarske.

2. Priroda, opseg i način sudjelovanja tih zemalja u radu Agencije i dalje se utvrđuje mjerodavnim radnim dogovorima. U takve su dogovore uključeni odredbe o sudjelovanju u inicijativama koje poduzima agencija, doprinos financiranju i sudjelovanje na sastancima upravnog odbora i osoblja. U pogledu osoblja ti dogovori moraju uvijek biti u skladu s Pravilnikom o osoblju.

Članak 35.

Suradnja s trećim zemljama

1. U pitanjima koja su povezana s njezinim aktivnostima i u mjeri u kojoj je to potrebno za izvršavanje njezinih zadaća Agencija u okviru politike vanjskih odnosa Unije i u suradnji s Europskom službom za vanjsko djelovanje olakšava i potiče operativnu suradnju između država članica i trećih zemalja, uključujući u pogledu zaštite temeljnih prava. Agencija i države članice promiču i poštuju norme i standarde koji su najmanje jednakovrijedni onima propisanima zakonodavstvom Unije i onda kad se suradnja s trećim zemljama odvija na državnom području tih trećih zemalja.

2. Agencija može surađivati s tijelima trećih zemalja nadležnima za pitanja obuhvaćena ovom Uredbom uz potporu delegacija Unije i u koordinaciji s njima, posebice radi promicanja standarda Unije u pogledu azila i pružanja pomoći trećim zemljama u pogledu stjecanja stručnog znanja i izgradnje kapaciteta za njihove sustave azila i prihvata te provedbe programa regionalnog razvoja i zaštite te drugih mjera. Agencija može provoditi takvu suradnju u okviru radnih dogovora sklopljenih s tim tijelima u skladu s pravom i politikama Unije. Agencija traži prethodno odobrenje Komisije za takve radne dogovore i o tome obavješćuje Europski parlament.

3.Agencija može, uz suglasnost države članice domaćina, pozivati dužnosnike iz trećih zemalja da promatraju operativne i tehničke mjere iz članka 16. stavka 3. ako njihova prisutnost ne ugrožava postizanje ciljeva tih mjera i ako se time može dodatno poboljšati suradnja i razmjena najbolje prakse.

4.Agencija koordinira mjere preseljenja koje su poduzele države članice ili Unija, uključujući razmjenu informacija, kako bi se ispunile potrebe izbjeglica u trećim zemljama za međunarodnom zaštitom i kako bi se pokazala solidarnost sa zemljama koje su ih primile. Agencija prikuplja informacije, prati preseljenje u države članice te podupire države članice u izgradnji njihovih kapaciteta za preseljenje. Uz to Agencija može, podložno dogovoru s tom trećom zemljom i uz suglasnost Komisije, koordinirati sve takve razmjene informacija ili druge mjere između država članica i treće zemlje na državnom području te treće zemlje.

5.Agencija sudjeluje u provedbi međunarodnih sporazuma koji se odnose na pitanja obuhvaćena ovom Uredbom, a koje je Unija u okviru svoje politike vanjskih odnosa sklopila s trećim zemljama.

6. Agencija može dobiti sredstva Unije u skladu s odredbama odgovarajućih instrumenata kojima se podupire politika vanjskih odnosa Unije. Agencija može pokrenuti i financirati projekte tehničke pomoći u trećim zemljama u pogledu pitanja obuhvaćenih ovom Uredbom.

Članak 36.

Suradnja s agencijama, tijelima i uredima Unije

1. Agencija surađuje s agencijama, tijelima i uredima Unije čije su aktivnosti povezane s njezinim područjem djelovanja i koji su nadležni za pitanja obuhvaćena ovom Uredbom, posebice s Agencijom Europske unije za temeljna prava i Europskom agencijom za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije.

2. Ta se suradnja odvija u okviru radnih dogovora sklopljenih s tim tijelima nakon dobivene suglasnosti Komisije. Agencija obavješćuje Europski parlament o svakom takvom dogovoru.

3. Suradnjom se stvara sinergija među relevantnim tijelima Unije i sprečava preklapanje rada koji ona obavljaju u skladu sa svojim ovlastima.

Članak 37.

Suradnja s UNHCR-om i drugim međunarodnim organizacijama

Agencija surađuje s međunarodnim organizacijama, posebice s UNHCR-om, u područjima obuhvaćenima ovom Uredbom i u okviru radnih dogovora sklopljenih s tim tijelima, u skladu s Ugovorom i s odredbama o nadležnostima tih tijela. Upravni odbor odlučuje o radnim dogovorima koje prethodno mora odobriti Komisija.

POGLAVLJE 9.

ORGANIZACIJA AGENCIJE

Članak 38.

Administrativna i upravljačka struktura

Administrativna i upravljačka struktura Agencije sastoji se od:

(a)upravnog odbora, koji izvršava funkcije iz članka 40.;

(b)izvršnog direktora, koji ima odgovornosti utvrđene člankom 46.;

(c)zamjenika izvršnog direktora, kako je utvrđeno člankom 47.

Članak 39.

Sastav upravnog odbora

1. Upravni odbor sastoji se od jednog predstavnika svake države članice i dva predstavnika Komisije, koji svi imaju pravo glasa.

2. Upravni odbor uključuje jednog predstavnika UNHCR-a, bez prava glasa.

3. Svaki član upravnog odbora ima zamjenika. Zamjenik predstavlja člana u njegovoj odsutnosti.

4. Članovi upravnog odbora i njihovi zamjenici imenuju se uzimajući u obzir njihovo znanje u području azila te relevantne upravljačke i administrativne vještine i vještine upravljanja proračunom. Sve strane zastupljene u upravnom odboru nastoje ograničiti mijenjanje svojih predstavnika radi osiguranja kontinuiteta njegova rada. Sve strane nastoje postići uravnoteženu zastupljenost muškaraca i žena u upravnom odboru.

5. Mandat članova upravnog odbora traje četiri godine. Taj mandat može biti produljen. Po isteku njihova mandata ili u slučaju njihove ostavke članovi ostaju na dužnosti sve do produljenja njihova imenovanja ili do njihove zamjene.

Članak 40.

Funkcije Upravnog odbora

1. Upravni odbor:

(a)daje opće smjernice za djelovanje Agencije te svake godine dvotrećinskom većinom glasova svojih članova s pravom glasa i u skladu s člankom 41. donosi programski dokument Agencije;

(b)donosi godišnji proračun Agencije dvotrećinskom većinom članova s pravom glasa te izvršava druge funkcije u odnosu na proračun Agencije u skladu s poglavljem 10.;

(c)donosi konsolidirano godišnje izvješće o aktivnostima Agencije te ga najkasnije do 1. srpnja svake godine šalje Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu. Konsolidirano godišnje izvješće o aktivnostima mora biti objavljeno;

(d)donosi financijska pravila koja se primjenjuju na Agenciju u skladu s člankom 53;

(e)donosi sve odluke radi izvršavanja ovlasti Agencije kako su utvrđene ovom Uredbom;

(f)donosi strategiju borbe protiv prijevara razmjernu riziku od prijevare uzimajući u obzir troškove i koristi mjera koje treba provesti;

(g)donosi pravila o sprečavanju sukoba interesa i upravljanja njime u odnosu na svoje članove;

(h)donosi i redovito ažurira planove komunikacije i širenja informacija iz članka 2. stavka 3. na temelju analize potreba;

(i)donosi svoj poslovnik;

(j)u skladu sa stavkom 2. izvršava ovlasti u odnosu na osoblje Agencije koje se Pravilnikom o osoblju dodjeljuju tijelu za imenovanje te ovlasti koje se Uvjetima zaposlenja ostalih službenika dodjeljuju tijelu ovlaštenom za sklapanje ugovora o radu 27 (ovlasti tijela za imenovanja);

(k)donosi odgovarajuća provedbena pravila za primjenu Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju;

(l)imenuje izvršnog direktora i zamjenika izvršnog direktora, izvršava disciplinske ovlasti u odnosu na njih te prema potrebi produljuje njihov mandat ili ih razrješuje dužnosti u skladu s člancima 45. i 47.;

(m)donosi godišnje izvješće o stanju u području azila u Uniji u skladu s člankom 65. To izvješće podnosi Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji;

(n)donosi sve odluke o razvoju informacijskih sustava predviđenih ovom Uredbom, uključujući informacijski portal iz članka 8. stavka 2. točke (b);

(o)donosi iscrpna pravila za primjenu Uredbe (EZ) br. 1049/2001 u skladu s člankom 58.;

(p)donosi kadrovsku politiku Agencije u skladu s člankom 55.;

(q)donosi, nakon što je zatražio mišljenje Komisije, programski dokument u skladu s člankom 41.;

(r)donosi sve odluke o uspostavi unutarnjih struktura Agencije te o izmjenama tih struktura, prema potrebi;

(s)osigurava odgovarajuće postupanje na temelju nalaza i preporuka koji proizlaze iz izvješća unutarnje i vanjske revizije i evaluacija te istraga Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF);

(t)donosi operativne standarde, pokazatelje, smjernice i najbolje prakse koje je Agencija razvila u skladu s člankom 12. stavkom 2.;

(u)potvrđuje zajedničku analizu informacija o zemlji podrijetla i svako preispitivanje te zajedničke analize u skladu s člankom 10. stavcima 2. i 3;

(v)utvrđuje program praćenja i procjene sustava azila i prihvata u skladu s člankom 14. stavkom 1.;

(w)donosi godišnje izvješće skupine stručnjaka koji provode postupak praćenja u skladu s člankom 14. stavkom 3.;

(x)donosi preporuke nakon postupka praćenja u skladu s člankom 14. stavkom 4.;

(y)utvrđuje profile i ukupni broj stručnjaka koji se stavljaju na raspolaganje za timove za potporu u pitanjima azila u skladu s člankom 17. stavkom 3.;

(``)utvrđuje profile i ukupni broj stručnjaka koji se stavljaju na raspolaganje za intervencijsku skupinu za azil u skladu s člankom 18. stavkom 2.;

(aa)donosi strategiju odnosa s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama u pogledu pitanja za koja je Agencija nadležna, kao i radne dogovore o njezinoj provedbi;

(bb)odobrava sklapanje radnih dogovora u skladu s člankom 35.

2. Upravni odbor u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju donosi odluku na temelju članka 2. stavka 1. Pravilnika o osoblju i članka 6. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika kojom se relevantne ovlasti tijela za imenovanje delegiraju izvršnom direktoru i kojom se utvrđuju uvjeti u skladu s kojima se ta delegacija ovlasti može suspendirati. Izvršni direktor ovlašten je dalje delegirati te ovlasti.

Upravni odbor može zbog iznimnih okolnosti svojom odlukom privremeno suspendirati delegiranje ovlasti tijela za imenovanje izvršnom direktoru i ovlasti koje je on delegirao dalje te ih izvršavati sam ili ih delegirati jednom od svojih članova ili članu osoblja koji nije izvršni direktor.

3. Upravni odbor može uspostaviti izvršni odbor, koji čine predsjednik upravnog odbora, dva predstavnika Komisije u upravnom odboru i tri druga člana upravnog odbora, kako bi njemu i izvršnom direktoru pružao pomoć u pripremi odluka, godišnjeg i višegodišnjeg programiranja i aktivnosti koje upravni odbor treba donijeti. Prema potrebi, izvršni odbor može zbog hitnosti donositi određene privremene odluke u ime upravnog odbora, posebice o pitanjima povezanima s administrativnim upravljanjem.

Članak 41.

Višegodišnje programiranje i godišnji programi rada

1. Do 30. studenoga svake godine upravni odbor na temelju nacrta koji je pripremio izvršni direktor donosi programski dokument koji sadržava višegodišnje i godišnje programiranje, uzimajući pritom u obzir mišljenje Komisije, a kad je riječ o višegodišnjem programiranju tek nakon savjetovanja s Europskim parlamentom. Upravni odbor prosljeđuje taj dokument Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.

Programski dokument postaje konačan nakon završnog donošenja općeg proračuna te se, ako je potrebno, može u skladu s njim prilagoditi.

Nacrt programskog dokumenta šalje se Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji najkasnije 31. siječnja svake godine, a šalje se i svaka njegova kasnije ažurirana verzija.

2. U višegodišnjem programiranju utvrđuje se srednjoročni i dugoročni opći strateški program, uključujući ciljeve, očekivane rezultate i pokazatelje uspješnosti. Ono sadržava i programiranje resursa, uključujući višegodišnji proračun i osoblje.

U višegodišnjem programiranju određuju se strateška područja intervencija te se objašnjava što je potrebno učiniti kako bi se ostvarili ciljevi. U njega se uključuje i strategija odnosa s trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama iz članaka 34. odnosno 37. i aktivnosti povezane s tom strategijom te se određuju i s tim povezani resursi.

Višegodišnje programiranje provodi se godišnjim programima rada te se ažurira jednom godišnje. Višegodišnje programiranje ažurira se prema potrebi, posebno na temelju nalaza evaluacije iz članka 66.

3.Godišnji program rada obuhvaća detaljne ciljeve i očekivane rezultate, uključujući pokazatelje uspješnosti. Uz to sadrži opis mjera koje je potrebno financirati te naznaku financijskih i ljudskih resursa dodijeljenih za svaku aktivnost, u skladu s načelima donošenja proračuna i upravljanja zasnovanih na aktivnostima. Godišnji program rada usklađen je s višegodišnjim programiranjem iz stavka 2. U njemu se jasno navode zadaci koji su dodani, izmijenjeni ili izbrisani u usporedbi s prethodnom financijskom godinom.

4. Upravni odbor mijenja doneseni godišnji program rada ako Agencija dobije novi zadatak.

Svaka velika izmjena godišnjeg programa rada donosi se jednakim postupkom kao i početni godišnji program rada. Upravni odbor može ovlast za donošenje manjih izmjena godišnjeg programa rada delegirati izvršnom direktoru.

Članak 42.

Predsjednik upravnog odbora

1. Upravni odbor bira predsjednika i zamjenika predsjednika među svojim članovima s pravom glasa. Predsjednik i zamjenik predsjednika biraju se dvotrećinskom većinom članova upravnog odbora s pravom glasa.

Zamjenik predsjednika automatski zamjenjuje predsjednika ako je on spriječen izvršavati svoje dužnosti.

2. Mandat predsjednika i zamjenika predsjednika traje četiri godine. Njihov se mandat može obnoviti jednom. Međutim, ako njihovo članstvo u upravnom odboru prestane u bilo kojem trenutku tijekom njihova mandata, njihov mandat automatski prestaje na taj datum.

Članak 43.

Sastanci upravnog odbora

1. Predsjednik saziva sastanke upravnog odbora.

2. Izvršni direktor sudjeluje u raspravama, ali nema pravo glasa.

3. Predstavnik UNHCR-a ne sudjeluje na sastanku na kojem upravni odbor izvršava funkcije utvrđene člankom 40. stavkom 1. točkama (l), (o), (p), (q) i (r) i člankom 40. stavkom 2. te kad upravni odbor odlučuje o stavljanju na raspolaganje financijskih sredstava za financiranje UNHCR-ovih aktivnosti u okviru kojih se Agencija može koristiti stručnim znanjem UNHCR-a u području azila kako je predviđeno člankom 49.

4. Upravni odbor održava najmanje dva redovna sastanka godišnje. Osim toga, sastaje se na inicijativu svog predsjednika, na zahtjev Komisije ili na zahtjev jedne trećine svojih članova.

5. Upravni odbor na svoje sastanke može kao promatrača pozvati bilo koju osobu čije bi mišljenje moglo biti od koristi.

6. Danska se poziva da prisustvuje sastancima upravnog odbora.

7. Članovima i zamjenicima članova upravnog odbora mogu, podložno njegovu Poslovniku, pomagati savjetnici ili stručnjaci.

8. Agencija upravnom odboru pruža usluge tajništva.

Članak 44.

Pravila o glasovanju upravnog odbora

1. Osim ako je drukčije predviđeno, upravni odbor donosi odluke većinom glasova članova s pravom glasa.

2. Svaki član s pravom glasa ima jedan glas. Ako je član s pravom glasa odsutan, njegovo pravo glasa izvršava njegov zamjenik.

3. Predsjednik sudjeluje u glasovanju.

4. Izvršni direktor ne sudjeluje u glasovanju.

5. Poslovnikom upravnog odbora utvrđuju se detaljnija pravila glasovanja, posebice u pogledu slučajeva kad jedan član može zastupati drugog člana.

Članak 45.

Izvršni direktor

1. Izvršni direktor član je osoblja i zapošljava se kao član privremenog osoblja Agencije na temelju članka 2. točke (a) Uvjeta zaposlenja ostalih službenika.

2. Nakon otvorenog i transparentnog postupka odabira izvršnog direktora imenuje upravni odbor s popisa kandidata koje je predložila Komisija. Izvršni direktor imenuje se na temelju postignuća i dokazane visoke razine administrativnih i upravljačkih vještina te profesionalnog iskustva stečenog na visokom položaju u području migracija i azila.

Za potrebe sklapanja ugovora s izvršnim direktorom Agenciju zastupa predsjednik upravnog odbora.

3. Kandidat kojeg je upravni odbor odabrao može prije imenovanja biti pozvan da ispred nadležnog odbora Europskog parlamenta dâ izjavu i odgovori na pitanja njegovih članova.

4. Mandat izvršnog direktora traje pet godina. Prije isteka tog razdoblja Komisija obavlja procjenu u kojoj uzima u obzir ocjenu rada izvršnog direktora te buduće zadaće i izazove Agencije.

5. Upravni odbor, djelujući na prijedlog Komisije u kojem se uzima u obzir procjena iz stavka 4., može mandat izvršnog direktora produljiti jednom, za najviše pet godina.

6. Upravni odbor obavješćuje Europski parlament da namjerava produljiti mandat izvršnog direktora. U razdoblju od mjesec dana prije tog produljenja izvršni direktor može biti pozvan da ispred nadležnog odbora Europskog parlamenta dâ izjavu i odgovori na pitanja njegovih članova.

7. Izvršni direktor kojem je produljen mandat ne može na kraju posljednjeg mandata sudjelovati u drugom postupku odabira za isto radno mjesto.

8. Izvršni direktor može biti razriješen dužnosti isključivo na temelju odluke upravnog odbora donesene na prijedlog Komisije.

9. Odluke o imenovanju, produljenju mandata ili razrješenju dužnosti izvršnog direktora donosi upravni odbor dvotrećinskom većinom glasova članova s pravom glasa.

Članak 46.

Odgovornosti izvršnog direktora

1. Izvršni direktor upravlja Agencijom. Izvršni direktor odgovara upravnom odboru.

2. Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije i upravnog odbora, izvršni je direktor neovisan u obavljanju svojih dužnosti te ne smije tražiti ni primati upute ni od koje vlade, institucije ili osobe ni od bilo kojeg drugog tijela.

3. Izvršni direktor na poziv izvješćuje Europski parlament o izvršavanju svojih dužnosti. Vijeće može pozvati izvršnog direktora da ga izvijesti o izvršavanju svojih dužnosti.

4. Izvršni direktor pravni je zastupnik Agencije.

5. Izvršni direktor odgovoran je za provedbu zadaća dodijeljenih Agenciji ovom Uredbom. Izvršni je direktor posebno odgovoran za sljedeće:

(a)svakodnevno upravljanje Agencijom;

(b)provedbu odluka koje donese upravni odbor;

(c)pripremanje programskog dokumenta i njegovo podnošenje Upravnom odboru nakon savjetovanja s Komisijom;

(d)provedbu programskog dokumenta i izvješćivanje upravnog odbora o njegovoj provedbi;

(e)pripremanje konsolidiranog godišnjeg izvješća o aktivnostima Agencije i njegovo dostavljanje upravnom odboru na donošenje;

(f)pripremanje akcijskog plana na temelju zaključaka iz izvješća i evaluacija unutarnje ili vanjske revizije te istraga Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) i podnošenje izvješća o napretku dvaput godišnje Komisiji, a redovito upravnom i izvršnom odboru;

(g)ne dovodeći u pitanje istražnu nadležnost OLAF-a, zaštitu financijskih interesa Unije primjenom preventivnih mjera protiv prijevare, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti, učinkovitim provjerama i, ako su utvrđene nepravilnosti, povratom pogrešno isplaćenih iznosa te, prema potrebi, određivanjem učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih administrativnih i novčanih kazni;

(h)pripremanje strategije Agencije za borbu protiv prijevara i njezino podnošenje Upravnom odboru na odobrenje;

(i)pripremanje nacrta financijskih pravila koja se primjenjuju na Agenciju;

(j)pripremanje nacrta izvješća Agencije o procjeni prihoda i rashoda i izvršenje njezina proračuna;

(k)izvršavanje ovlasti utvrđenih člankom 55. u odnosu na osoblje Agencije;

(l)donošenje svih odluka o upravljanju informacijskim sustavima predviđenima ovom Uredbom, uključujući informacijski portal iz članka 8. stavka 2. točke (b);

(m)donošenje svih odluka o upravljanju unutarnjim strukturama Agencije;

(n)podnošenje zajedničke analize upravnom odboru u skladu s člankom 10. stavkom 2.;

(o)podnošenje nacrta izvješća i nacrta preporuka u kontekstu postupka praćenja dotičnoj državi članici te nakon toga upravnom odboru u skladu s člankom 14. stavcima 3. i 4.;

(p)evaluaciju, odobravanje i koordiniranje zahtjeva za operativnu i tehničku pomoći u skladu s člankom 16. stavkom 2. i člankom 20.;

(q)osiguravanje provedbe operativnog plana iz članka 19.;

(r)osiguravanje koordinacije aktivnosti Agencije u timovima za potporu upravljanju migracijama s Komisijom i drugim relevantnim agencijama Unije u skladu s člankom 21. stavkom 1.;

(s)osiguravanje provedbe odluke Komisije iz članka 22. stavka 3.;

(t)odlučivanje, uz savjetovanje s upravnim odborom, o nabavi ili najmu tehničke opreme u skladu s člankom 23. stavkom 2.;

(u)imenovanje koordinacijskog službenika Agencije u skladu s člankom 25. stavkom 1.

Članak 47.

Zamjenik izvršnog direktora

1. Zamjenik izvršnog direktora pomaže izvršnom direktoru.

2. Odredbe članka 45. primjenjuju se na zamjenika izvršnog direktora.

Članak 48.

Savjetodavni forum

1. Agencija vodi bliski dijalog s relevantnim organizacijama civilnog društva i relevantnim nadležnim tijelima koja djeluju u području politike azila na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, razini Unije ili međunarodnoj razini. U tu svrhu Agencija osniva savjetodavni forum.

2. Savjetodavni forum mehanizam je za razmjenu informacija i dijeljenje znanja. On osigurava blisku suradnju između Agencije i relevantnih organizacija ili tijela iz stavka 1. te pomaže izvršnom direktoru i upravnom odboru u pogledu pitanja obuhvaćenih ovom Uredbom.

3. Agencija u taj forum poziva Agenciju Europske unije za temeljna prava, Europsku agenciju za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije, UNHCR te druge odgovarajuće organizacije ili tijela iz stavka 1.

Upravni odbor na prijedlog izvršnog direktora odlučuje o sastavu i načinu rada savjetodavnog foruma, uključujući savjetodavne skupine usmjerene na tematska ili geografska područja, te o načinima dostavljanja informacija savjetodavnom forumu.

4. Savjetodavni forum pomaže izvršnom direktoru i upravnom odboru u pitanjima povezanima s azilom u skladu sa specifičnim potrebama u područjima definiranima kao prioritet rada Agencije.

5. Savjetodavni forum posebice:

(a)daje prijedloge upravnom odboru u pogledu godišnjeg i višegodišnjeg programiranja iz članka 41.;

(b)dostavlja povratne informacije upravnom odboru i predlaže mjere koje treba poduzeti na temelju godišnjeg izvješća o stanju u području azila iz članka 65.; te

(c)izvršnom direktoru i upravnom odboru dostavlja zaključke i preporuke konferencija, seminara i sastanaka kao i zaključke studija ili terenskog rada koji su mjerodavni za rad Agencije i koje su provele bilo koje organizacije ili tijela iz sastava savjetodavnog foruma.

6. Savjetodavni forum sastaje se najmanje dvaput godišnje.

POGLAVLJE 10.

FINANCIJSKE ODREDBE

Članak 49.

Proračun

1. Procjene prihoda i rashoda Agencije pripremaju se svake financijske godine, koja odgovara kalendarskoj godini, i prikazuju se u proračunu Agencije.

2. Proračun Agencije mora biti uravnotežen u pogledu prihoda i rashoda.

3. Ne dovodeći u pitanje druge izvore, u prihode Agencije ubrajaju se:

(a)doprinos Unije iz općeg proračuna Europske unije;

(b)financiranje Unije u obliku sporazuma o delegaciji ili ad hoc bespovratnih sredstava u skladu s njezinim financijskim pravilima iz članka 53. i u skladu s odredbama odgovarajućih instrumenata kojima se podupiru politike Unije;

(c)svi dobrovoljni doprinosi država članica;

(d)svi doprinosi pridruženih država;

(e)naknade za publikacije i sve druge usluge koje pruža Agencija.

4. U rashode Agencije ubrajaju se naknade osoblju, administrativni i infrastrukturni troškovi te troškovi poslovanja.

Članak 50.

Utvrđivanje proračuna

1. Izvršni direktor svake godine sastavlja privremeni nacrt izjave o procjeni prihoda i rashoda Agencije za sljedeću financijsku godinu, u koji je uključen i plan radnih mjesta, te ga šalje upravnom odboru.

2. Upravni odbor na osnovi tog privremenog nacrta donosi privremeni nacrt procjene prihoda i rashoda Agencije za sljedeću financijsku godinu.

3. Privremeni nacrt procjene prihoda i rashoda Agencije šalje se Komisiji, Europskom parlamentu i Vijeću do 31. siječnja svake godine.

4. Komisija šalje izjavu o procjenama proračunskom tijelu zajedno s nacrtom općeg proračuna Europske unije.

5. Komisija na temelju procjene u nacrt općeg proračuna Europske unije uvrštava procjene koje smatra potrebnima za plan radnih mjesta i iznos subvencije na teret općeg proračuna te ga podnosi proračunskom tijelu u skladu s člancima 313. i 314. Ugovora.

6. Proračunsko tijelo odobrava sredstva za doprinos Agenciji.

7. Proračunsko tijelo donosi plan radnih mjesta Agencije.

8. Proračun Agencije donosi Upravni odbor. Proračun postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna Europske unije. Proračun se prema potrebi prilagođava na odgovarajući način.

9. Na svaki projekt izgradnje objekata koji bi mogao imati znatan utjecaj na proračun Agencije primjenjuju se odredbe Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1271/2013 28 .

Članak 51.

Izvršenje proračuna

1. Izvršni direktor izvršava proračun Agencije.

2. Izvršni direktor svake godine šalje proračunskom tijelu sve informacije koje su važne za zaključke postupaka evaluacije.

Članak 52.

Podnošenje financijskih izvještaja i razrješnica

1. Računovodstveni službenik Agencije mora dostaviti privremeni financijski izvještaj računovodstvenom službeniku Komisije i Revizorskom sudu do 1. ožujka iduće financijske godine.

2. Agencija mora dostaviti izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu do 31. ožujka iduće financijske godine.

Računovodstveni službenik Komisije mora Revizorskom sudu dostaviti privremeni financijski izvještaj Agencije, konsolidiran s financijskim izvještajem Komisije, do 31. ožujka iduće financijske godine.

3. Nakon primitka primjedbi Revizorskog suda u pogledu privremenih financijskih izvještaja Agencije u skladu s člankom 148. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 29 , izvršni direktor sastavlja završne financijske izvještaje Agencije na svoju odgovornost i prosljeđuje ih upravnom odboru radi dobivanja njegova mišljenja.

4. Upravni odbor daje mišljenje o završnim financijskim izvještajima Agencije.

5. Izvršni direktor do 1. srpnja nakon svake proračunske godine završni financijski izvještaj, zajedno s mišljenjem upravnog odbora, šalje Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu.

6. Završni financijski izvještaj objavljuje se u Službenom listu Europske unije do 15. studenoga sljedeće godine.

7. Izvršni direktor mora Revizorskom sudu do 30. rujna dostaviti odgovor na njegove primjedbe. Izvršni direktor taj odgovor šalje i upravnom odboru.

8. Izvršni direktor Europskom parlamentu na njegov zahtjev podnosi sve podatke potrebne za nesmetanu primjenu postupka davanja razrješnice za predmetnu financijsku godinu u skladu s člankom 165. stavkom 3. Financijske uredbe.

9. Na temelju preporuke Vijeća koje odlučuje kvalificiranom većinom, Europski parlament prije 15. svibnja godine N + 2 daje razrješnicu izvršnom direktoru za izvršenje proračuna za godinu N.

Članak 53.

Financijska pravila

1.Financijska pravila koja se primjenjuju na Agenciju donosi upravni odbor nakon savjetovanja s Komisijom. Ona moraju biti u skladu s Delegiranom uredbom (EU) br. 1271/2013, osim ako je odstupanje od odredaba te Uredbe posebno potrebno za rad Agencije i ako je Komisija dala svoju prethodnu suglasnost.

2.Agencija može dodijeliti bespovratna sredstva za ispunjavanje zadaća iz članka 2. u skladu s ovom Uredbom ili ako joj je Komisija povjerila tu zadaću u skladu s člankom 58. stavkom 1. točkom (c) podtočkom iv. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 30 . Primjenjuju se mjerodavne odredbe Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 i Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1268/2012 31 .

POGLAVLJE 11.

OPĆE ODREDBE

Članak 54.

Pravni status

1. Agencija je tijelo Unije. Ima pravnu osobnost.

2. U svim državama članicama Agencija ima najširu pravnu sposobnost koja prema njihovim nacionalnim zakonima pripada pravnim osobama. Ona posebice može stjecati pokretnine i nekretnine i raspolagati njima te biti stranka u sudskim postupcima.

3. Agencija je neovisna u pogledu operativnih i tehničkih pitanja.

4. Agenciju zastupa njezin izvršni direktor.

5. Sjedište je Agencije u Malti.

Članak 55.

Osoblje

1. Na osoblje Agencije primjenjuju se Pravilnik o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika Unije te pravila za primjenu Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Unije donesena dogovorom među institucijama Unije.

2. Upravni odbor donosi odgovarajuća provedbena pravila za primjenu Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju.

3. Agencija u odnosu na svoje osoblje izvršava ovlasti koje su Pravilnikom o osoblju dodijeljene tijelu za imenovanje te one koje su Uvjetima zaposlenja ostalih službenika dodijeljene tijelu koje je nadležno za sklapanje ugovora.

4. Agencija može angažirati upućene nacionalne stručnjake i drugo osoblje koje nije zaposleno u Agenciji. Upravni odbor donosi odluku kojom utvrđuje pravila o upućivanju nacionalnih stručnjaka u Agenciju.

5. Agencija može zapošljavati osoblje za terenski rad u državama članicama.

Članak 56.

Povlastice i imuniteti

Na Agenciju i njezino osoblje primjenjuje se Protokol o povlasticama i imunitetima Europske unije.

Članak 57.

Pravila o jezicima

1. Na Agenciju se primjenjuju odredbe utvrđene Uredbom Vijeća br. 1. 32

2. Ne dovodeći u pitanje odluke donesene na temelju članka 342. Ugovora, konsolidirano godišnje izvješće o aktivnostima Agencije i programski dokument sastavljaju se na svim službenim jezicima institucija Europske unije.

3. Usluge prevođenja potrebne za rad Agencije pruža Prevoditeljski centar za tijela Europske unije.

Članak 58.

Transparentnost

1. Na dokumente koje posjeduje Agencija primjenjuje se Uredba (EZ) br. 1049/2001.

2. Agencija može u područjima u okviru svoje misije komunicirati na vlastitu inicijativu. Ona objavljuje konsolidirano godišnje izvješće o aktivnostima te posebno osigurava da se javnosti i svim zainteresiranim stranama brzo pruže objektivne, pouzdane i lako razumljive informacije u pogledu njezina rada.

3. Upravni odbor u roku od šest mjeseci od datuma svojeg prvog sastanka donosi detaljna pravila za primjenu stavaka 1. i 2.

4. Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo obratiti se Agenciji u pisanom obliku na bilo kojem od službenih jezika Unije. Ta osoba ima pravo primiti odgovor na tom jeziku.

5. Protiv odluka koje Agencija donese na temelju članka 8. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 može se podnijeti pritužba Europskom ombudsmanu ili pokrenuti postupak pred Sudom Europske unije u skladu s uvjetima utvrđenima člankom 228. odnosno člankom 263. Ugovora.

Članak 59.

Borba protiv prijevara

1. Kako bi se olakšala borba protiv prijevara, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti, odredbe Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća  33 primjenjuju se bez ograničenja. Agencija pristupa Međuinstitucionalnom sporazumu od 25. svibnja 1999. o unutarnjim istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i donosi odgovarajuće odredbe koje se primjenjuju na sve zaposlenike Agencije na temelju predloška iz Priloga tom Sporazumu.

2. Europski revizorski sud ovlašten je za provođenje revizija, na temelju dokumenata i na licu mjesta, svih korisnika bespovratnih sredstava, izvođača i podizvođača koji su od Agencije primili sredstva Unije.

3. OLAF može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se utvrdilo postoji li prijevara, korupcija ili druga nezakonita aktivnost kojom se ugrožavaju financijski interesi Unije u vezi s bespovratnim sredstvima ili ugovorom koji je financirala Agencija, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbi Vijeća (EZ, Euratom) br. 2185/96 34 .

4. Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3., sporazumi o suradnji s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, ugovori, sporazumi o bespovratnim sredstvima i odluke Agencije o bespovratnim sredstvima sadržavaju odredbe kojima se Revizorskom sudu i OLAF-u daje izričita ovlast za provođenje tih revizija i istraga u skladu s njihovim odgovarajućim nadležnostima.

Članak 60.

Sigurnosna pravila za zaštitu klasificiranih i osjetljivih neklasificiranih podataka

1. Agencija primjenjuje sigurnosne propise Komisije utvrđene odlukama Komisije (EU, Euratom) 2015/443 35 i 2015/444 36 . Ti se propisi primjenjuju posebice na razmjenu, obradu i pohranu klasificiranih podataka.

2. Agencija primjenjuje i sigurnosna načela koja se odnose na obradu neklasificiranih osjetljivih podataka kako je utvrđeno odlukama iz stavka 1. i kako ih provodi Komisija. Upravni odbor donosi mjere za primjenu tih sigurnosnih načela.

Članak 61.

Odgovornost

1. Ugovorna odgovornost Agencije uređena je pravom koje se primjenjuje na predmetni ugovor.

2. Sud Europske unije nadležan je za donošenje presuda na temelju bilo koje odredbe o arbitraži koja je sadržana u ugovoru koji je sklopila Agencija.

3.U slučaju izvanugovorne odgovornosti Agencija u skladu s općim načelima koja su zajednička zakonodavstvima država članica nadoknađuje svu štetu koju pri obavljanju svojih dužnosti prouzroče njezini odjeli ili osoblje.

4. U sporovima koji se odnose na naknadu štete iz stavka 3. nadležan je Sud Europske unije.

5. Osobna odgovornost osoblja prema Agenciji uređena je odredbama utvrđenima Pravilnikom o osoblju ili Uvjetima zaposlenja koje se na njih primjenjuju.

Članak 62.

Administrativno praćenje

Aktivnosti Agencije podliježu nadzoru Europskog ombudsmana u skladu s člankom 228. Ugovora.

Članak 63.

Sporazum o sjedištu i uvjeti djelovanja

1. Potrebni dogovori o smještaju Agencije u državi članici domaćinu te objekti i oprema koje ta država članica daje na raspolaganje te posebna pravila koja se u državi članici domaćinu primjenjuju na izvršnog direktora, članove upravnog odbora, osoblje Agencije i članove njihovih obitelji utvrđuju se sporazumom o sjedištu između Agencije i države članice domaćina koji se sklapa nakon dobivanja odobrenja upravnog odbora.

2. Država članica domaćin Agencije mora osigurati najbolje moguće uvjete za rad Agencije, uključujući višejezično i europski usmjereno školovanje te primjerenu prometnu povezanost.

POGLAVLJE 12.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 64.

Postupak odbora

1. Komisiji pomaže odbor. Taj odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 37 .

2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3. Ako se mišljenje odbora pribavlja pisanim postupkom, taj se postupak prekida bez ishoda ako u roku za dostavljanje mišljenja tako odluči predsjednik odbora ili ako to zatraže dvije trećine članova odbora.

4. Ako odbor ne donese nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

5. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 8. Uredbe (EU) br. 182/2011 u vezi s njezinim člankom 5.

Članak 65.

Izvješćivanje

1.Agencija sastavlja godišnje izvješće o aktivnostima i stanju u području azila u Uniji, uzimajući pri tome u obzir već dostupne informacije iz drugih odgovarajućih izvora. U tom izvješću Agencija ocjenjuje rezultate aktivnosti provedenih u skladu s ovom Uredbom te iznosi sveobuhvatnu komparativnu analizu tih aktivnosti radi povećanja kvalitete, dosljednosti i učinkovitosti CEAS-a.

2.Agencija prosljeđuje godišnje izvješće o aktivnostima upravnom odboru, Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji. Izvršni direktor podnosi godišnje izvješće Europskom parlamentu.

Članak 66.

Evaluacija i preispitivanje

1. Najkasnije tri godine nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe te svakih pet godina nakon toga Komisija naručuje provedbu evaluacije kako bi se posebice procijenila uspješnost djelovanja Agencije u odnosu na njezine ciljeve, ovlasti i zadaće. U tu je evaluaciju uključen učinak Agencije na praktičnu suradnju u pitanjima povezanima s azilom i na CEAS. U evaluaciji se posebno razmatra napredak postignut u okviru njezinih ovlasti, uključujući i procjenu jesu li potrebne dodatne mjere za osiguravanje učinkovite solidarnosti i podijeljene odgovornosti s državama članicama koje su pod posebnim pritiskom.

Evaluacijom se posebno obuhvaćaju moguća potreba za izmjenom ovlasti Agencije i financijske posljedice bilo koje takve izmjene. Ispituje se i je li upravljačka struktura primjerena za izvršavanje dužnosti Agencije. Pri evaluaciji se uzimaju u obzir mišljenja dionika na razini Unije i na nacionalnoj razini.

2. Komisija Europskom parlamentu, Vijeću i upravnom odboru šalje izvješće o evaluaciji zajedno sa svojim zaključcima. Zaključci evaluacije moraju biti objavljeni.

3. Pri svakoj drugoj evaluaciji Komisija razmatra je li nastavak postojanja Agencije opravdan uzimajući u obzir njezine ciljeve, ovlasti i zadaće te može predložiti da se ova Uredba u skladu s tim izmijeni ili stavi izvan snage.

Članak 67.

Stavljanje izvan snage

1. Uredba (EU) br. 439/2010 stavlja se izvan snage s učinkom od dana stupanja ove Uredbe na snagu.

2. Upućivanja na uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu u skladu s korelacijskom tablicom utvrđenom u Prilogu.

Članak 68.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu

Za Europski parlament    Za Vijeće

Predsjednik    Predsjednik

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA

1.1.Naslov prijedloga

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB

1.3.Vrsta prijedloga

1.4.Ciljevi

1.5.Osnova prijedloga

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

1.7.Predviđene metode upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA

3.1.Naslov višegodišnjeg financijskog okvira i proračunska linija rashoda na koju se prijedlog odnosi

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.4.Usklađenost s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinos trećih osoba

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA

1.1.Naslov prijedloga

Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o Agenciji Europske unije za azil i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 439/2010

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB 38  

Područje politike: azil i migracije (Glava 18.)

Aktivnost: azil

1.3.Vrsta prijedloga

 Prijedlog se odnosi na novo djelovanje 

 Prijedlog se odnosi na novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 39  

 Prijedlog se odnosi na produženje postojećeg djelovanja. 

 Prijedlog se odnosi na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje.

1.4.Cilj

1.4.1.Višegodišnji strateški cilj Komisije na koji se odnosi prijedlog

Cilj je ovog prijedloga ojačati ulogu EASO-a i pretvoriti ga u punopravnu agenciju koja olakšava provedbu zajedničkog europskog sustava azila (CEAS) te poboljšava njegovo funkcioniranje.

U skladu s tim razvojem ovim je prijedlogom EASO preimenovan u Agenciju Europske unije za azil.

1.4.2.Posebni ciljevi i odgovarajuće djelatnosti u okviru strukture ABM/ABB

Posebni cilj br. 1: Olakšavanje provedbe i poboljšavanje funkcioniranja zajedničkog europskog sustava azila (CEAS)

– praćenje i procjena provedbe CEAS-a

– potpora (aktivnosti) za provedbu CEAS-a

– potpora (aktivnosti) za praktičnu suradnju među državama članicama

– informacije o zemlji podrijetla i zajednička analiza

– promicanje prava Unije i operativnih standarda u pogledu azila

Posebni cilj br. 2: Pružanje veće operativne i tehničke pomoći državama članicama

– jačanje praktične suradnje i razmjene informacija

– aktivnosti za operativnu potporu

– suradnja s partnerima i dionicima

– operativni standardi, smjernice i najbolje prakse u području azila

– komunikacija, razmjena informacija

Odgovarajuća aktivnost u okviru strukture ABM/ABB

Aktivnost 18 03: azil i migracije

1.4.3.Očekivani rezultati i utjecaj

Navesti učinke koje bi prijedlog trebao imati na ciljane korisnike/skupine.

Cilj je pretvoriti EASO u punopravnu agenciju koja je sposobna za:

– pružanje potrebne operativne i tehničke pomoći državama članicama;

– jačanje praktične suradnje i razmjene informacija među državama članicama;

– podupiranje održive i pravedne raspodjele zahtjeva za međunarodnu zaštitu;

– praćenje i procjenu provedbe CEAS-a i kapaciteta sustava azila i prihvata u državama članicama; te

– omogućavanje usklađivanja procjenjivanja zahtjeva za međunarodnu zaštitu diljem Unije.

1.4.4.Pokazatelji rezultata i utjecaja

Navesti pokazatelje koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga.

– broj nedostataka utvrđenih tijekom praćenja i procjene provedbe CEAS-a tijekom jedne godine

– broj pruženih potpora (aktivnosti) za provedbu CEAS-a tijekom jedne godine

– broj pruženih potpora (aktivnosti) za praktičnu suradnju među državama članicama tijekom jedne godine

– broj zemalja podrijetla za koje su sastavljena izvješća s informacijama o zemlji podrijetla (COI) i za koje je provedena zajednička analiza tijekom jedne godine

– broj operativnih standarda, smjernica i najboljih praksi u području azila tijekom jedne godine

– broj primjera praktične suradnje i razvijenih mreža tijekom jedne godine

– broj dogovora o razmjeni informacija tijekom jedne godine

– broj aktivnosti za operativnu potporu tijekom jedne godine

– broj dogovora i aktivnosti s partnerima i dionicima tijekom jedne godine

– broj komunikacijskih aktivnosti tijekom jedne godine

1.5.Osnova prijedloga

1.5.1.Zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

Ovaj se prijedlog temelji na trenutačnim ovlastima EASO-a i proširuje ih kako bi EASO postao punopravna Agencija koja posjeduje nužne alate za: 1. jačanje praktične suradnje i razmjene informacija o azilu; 2. promicanje prava Unije i operativnih standarda kako bi se osigurao visok stupanj ujednačenosti primjene pravnog okvira za azil; 3. osiguranje veće usklađenosti u procjeni potreba za zaštitom diljem Unije; 4. praćenje i procjena provedbe CEAS-a; 5. pružanje veće operativne i tehničke pomoći državama članicama u upravljanju sustavima azila i prihvata, posebno u slučajevima nerazmjernog pritiska.

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a

Ciljevi su ovog prijedloga olakšavanje provedbe zajedničkog europskog sustava azila i poboljšavanje njegova funkcioniranja, jačanje praktične suradnje i razmjene informacija među državama članicama u pitanjima povezanima s azilom, promicanje prava Unije i operativnih standarda kako bi se osigurao visok stupanj ujednačenosti u pogledu postupaka azila, uvjeta prihvata i procjena potrebe za zaštitom diljem Unije, zatim praćenje operativne i tehničke primjene prava i standarda Unije u pogledu azila te pružanje veće operativne i tehničke potpore državama članicama pri upravljanju sustavima azila i prihvata, posebno državama članicama koje trpe nerazmjerni pritisak na sustave azila i prihvata.

Budući da je zajednički i dijeljeni interes osigurati pravilnu primjenu pravnog okvira za azil zajedničkim djelovanjem država članica uz potporu Agencije Europske unije za azil radi uspostavljanja stabilnosti i reda u funkcioniranju zajedničkog europskog sustava azila, ciljeve ovog prijedloga ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Od početka svojeg djelovanja 2011. EASO podupire države članice u primjeni važećih pravila i poboljšanju funkcioniranja postojećih alata. Agencija je stekla iskustvo i uspostavila vjerodostojnost rada u pogledu praktične suradnje država članica te u podupiranju provedbe njihovih obveza u okviru zajedničkog europskog sustava azila. Zadaće EASO-a s vremenom su se razvile kako bi se ispunile sve veće potrebe država članica i cijelog zajedničkog europskog sustava azila. Države članice sve se više oslanjaju na operativnu i tehničku potporu Agencije. Agencija je stekla veliko znanje i iskustvo u području azila te je stoga vrijeme da se pretvori u zaseban stručni centar koji se neće više toliko oslanjati na podatke i stručno znanje država članica.

Prema mišljenju Komisije Agencija je jedan od alata koji se može upotrijebiti za djelotvorno uklanjanje strukturnih nedostataka u zajedničkom europskom sustavu azila pogoršanih obilnim i nekontroliranim priljevom migranata i tražitelja azila u Europsku uniju posebno tijekom prošle godine. Ne bi imalo smisla provoditi reformu zajedničkog europskog sustava azila, a da se ovlasti Agencije pritom ne prošire na zahtjeve koji će biti rezultat reforme. Važno je Agenciji osigurati sredstva nužna za pomoć državama članicama u kriznim situacijama, ali još je važnije sastaviti čvrst pravni, operativni i praktični okvir kojim bi mogla ojačati i dopuniti sustave azila i prihvata u državama članicama.

1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

Ovaj je prijedlog dosljedan sveobuhvatnoj dugoročnoj politici boljeg upravljanja migracijama kako ju je Komisija utvrdila u Europskom migracijskom programu, u kojem su političke smjernice predsjednika Junckera razrađene u skup usklađenih inicijativa s uzajamnim učinkom koje se temelje na četiri stupa. Ti stupovi uključuju smanjivanje poticaja za nezakonitu migraciju, osiguravanje vanjskih granica i spašavanje života, čvrstu politiku azila i novu politiku u području zakonite migracije. Ovim se prijedlogom Europski migracijski program nastavlja provoditi, posebice u pogledu cilja jačanja politike azila Europske unije jer će Agencija Europske unije za azil osigurati punu i usklađenu provedbu CEAS-a.

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

 Prijedlog ograničenog trajanja

   prijedlog na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

   financijski utjecaj od GGGG do GGGG

 Prijedlog neograničenog trajanja

provedba s razdobljem uspostave od GGGG do GGGG,

nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Predviđene metode upravljanja 40  

 Izravno upravljanje Komisije

◻ koje obavljaju njezini odjeli, uključujući njezino osoblje u delegacijama Unije,

   koje obavljaju izvršne agencije

 Podijeljeno upravljanje s državama članicama

 Neizravno upravljanje delegiranjem zadaća provedbe:

◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile,

◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti),

◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu,

tijelima na koja se upućuje u člancima 208. i 209. Financijske uredbe,

◻ tijelima javnog prava,

◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva,

◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva,

◻ osobama kojima je povjerena provedba posebnih aktivnosti u ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

Agencija Europske unije za azil mora izvješćivati o svojim aktivnostima. Agencija Europske unije za azil mora sastaviti godišnje izvješće o aktivnostima i stanju u području azila u kojem treba ocijeniti rezultate aktivnosti koje provodi tijekom godine. Izvješće mora sadržavati komparativnu analizu aktivnosti Agencije kako bi Agencija mogla poboljšati kvalitetu, dosljednost i djelotvornost CEAS-a. Agencija to godišnje izvješće o aktivnostima mora dostaviti upravnom odboru, Europskom parlamentu i Vijeću.

Komisija mora naručiti provedbu evaluacije u roku od tri godine od stupanja na snagu ove Uredbe, a zatim svakih pet godina, kako bi posebice procijenila učinak, djelotvornost i učinkovitost Agencije te njezinih načina rada. U tu evaluaciju mora biti uključen učinak Agencije na praktičnu suradnju u pitanjima povezanima s azilom te na CEAS. Komisija Europskom parlamentu, Vijeću i upravnom odboru mora dostaviti izvješće o evaluaciji zajedno sa svojim zaključcima. Zaključci evaluacije moraju biti objavljeni.

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.Utvrđeni rizici

– proširenje postojeće nadležnosti Agencije potrebno je radi provedbe CEAS-a i reformiranog Dublinskog sustava. Agenciji su potrebni dodatno osoblje i resursi kako bi osigurala ispunjenje svoje zadaće. CEAS je izložen riziku ako te promjene ne budu provedene.

– sustavi azila i prihvata i dalje su izloženi pritisku zbog velikog i nekontroliranog priljeva migranata, što je prouzročilo odgodu prijelaza s izvanrednog načina djelovanja na uredno upravljanje migracijskim sustavima i sustavima azila.

– zapošljavanje osoblja: dinamika zapošljavanja može predstavljati rizik jer je trenutačni kapacitet Agencije i dalje smanjen, zapošljavanje se provodi polako, a opseg budućih zadataka sve je veći. Komisija to nastoji ublažiti pružanjem stalne potpore i praćenja.

– kašnjenje u donošenju pravne osnove za reformirani Dublinski sustav i s tim povezan razvoj informatičkih sustava koje bi Agencija trebala upotrebljavati i njima upravljati, čime bi se moglo ometati ispunjenje njezinih novih zadaća u tom pogledu.

– daljnja izražena ovisnost o prikupljenom znanju država članica i kašnjenje Agencije u pogledu stvaranja vlastite baze znanja i prerastanja u pravi zaseban stručni centar.

2.2.2.Predviđene metode kontrole

Financijski izvještaji Agencije podnosit će se na odobrenje Revizorskom sudu, podložno postupku davanja razrješnice. Komisijina Služba za unutarnju reviziju izvršavat će revizije u suradnji s unutarnjim revizorom Agencije.

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu.

– u okviru Agencije: Izvršni direktor izvršavat će proračun Agencije. On će svake godine Komisiji, upravnom odboru i Revizorskom sudu podnositi detaljne financijske izvještaje o svim prihodima i rashodima u prethodnoj financijskoj godini. Osim toga, Komisijina Služba za unutarnju reviziju pružat će pomoć u upravljanju financijskim poslovanjem Agencije putem kontrole rizika, praćenja usklađenosti pružanjem neovisnog mišljenja o kvaliteti sustava upravljanja i kvalitete te davanjem preporuka u svrhu poboljšanja učinkovitosti i djelotvornosti poslovanja te osiguravanja ekonomične upotrebe sredstava Agencije.

Agencija će donijeti svoju Financijsku uredbu u skladu s Uredbom br. 1271/2013 nakon što dobije suglasnost Komisije i Revizorskog suda. Agencija će uspostaviti sustav unutarnje revizije sličan sustavu koji je Komisija uvela u okviru vlastitog restrukturiranja.

– suradnja s OLAF-om: Osoblje koje podliježe Komisijinom Pravilniku o osoblju surađivat će s OLAF-om u suzbijanju prijevara.

– Revizorski sud: Revizorski sud ispitivat će financijske izvještaje u skladu s člankom 248. Ugovora i objavljivati godišnje izvješće o aktivnostima Agencije.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA

3.1.Naslov višegodišnjeg financijskog okvira i proračunska linija rashoda na koju se prijedlog odnosi

Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Proračunska linija

Vrsta
rashoda

Doprinos

Broj
[Naslov 3.]

Dif./Nedif. 41 .

zemalja EFTA-e 42

zemalja kandidatkinja 43

trećih zemalja

u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe

18.03.02 Europski potporni ured za azil (EASO)

Dif./Nedif.

NE

NE

DA*

NE

* EASO prima doprinose pridruženih zemalja.

Zatražene nove proračunske linije

Nije potrebno zatražiti novu proračunsku liniju, ali je potrebno na odgovarajući način izmijeniti proračunsku liniju 18 03 02

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Proračunska linija

Vrsta
rashoda

Doprinos

Broj
[Naslov………………………………………]

Dif./Nedif.

zemalja EFTA-e

zemalja kandidatkinja

trećih zemalja

u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe

[XX.YY.YY.YY]

DA/NE

DA/NE

DA/NE

DA/NE

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

3.

Sigurnost i građanstvo

Agencija Europske unije za azil

Godina
2017. 44

Godina
2018.

Godina
2019.

Godina
2020.

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)

UKUPNO

• Odobrena sredstva za poslovanje

Broj proračunske linije

Preuzete obveze

(1)

Plaćanja

(2)

Broj proračunske linije

Preuzete obveze

(1a)

Plaćanja

(2a)

Odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 45  

Broj proračunske linije

(3)

UKUPNA odobrena sredstva
za Agenciju Europske unije za azil

Preuzete obveze

=1 + 1a + 3

66 206

86 971

96 686

114 100

363 963

Plaćanja

=2 + 2a

+3

66 206

86 971

96 686

114 100

363 963







Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

5

„Administrativni rashodi”

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Godina
2017.

Godina
2018.

Godina
2019.

Godina
2020.

UKUPNO

KOMISIJA

• Ljudski resursi

0,536

0,536

0,536

0,536

2,144

• Ostali administrativni rashodi

0,030

0,030

0,030

0,030

0,120

UKUPNO KOMISIJA

Odobrena sredstva

0,566

0,566

0,566

0,566

2,264

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 5
višegodišnjeg financijskog okvira
 

(ukupne preuzete obveze = ukupna plaćanja)

0,566

0,566

0,566

0,566

2,264

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Godina
2017. 46

Godina
2018.

Godina
2019.

Godina
2020.

UKUPNO

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 1 – 5
višegodišnjeg financijskog okvira
 

Preuzete obveze

66 206,5

86 971,5

96 686,5

114 100,5

363 963,5

Plaćanja

66 206,5

86 971,5

96 686,5

114 100,5

363 963,5

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva Agencije Europske unije za azil

   Za prijedlog nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

   Za prijedlog su potrebna sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Navesti ciljeve i rezultate

Godina
2017.

Godina
2018.

Godina
2019.

Godina
2020.

UKUPNO

Vrsta 47

Prosječni trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Ukupni broj

Ukupni trošak

POSEBNI CILJ br. 1 48 : Olakšavanje provedbe i poboljšavanje funkcioniranja zajedničkog europskog sustava azila (CEAS)

– Rezultat

Aktivnosti potpore za provedbu CEAS-a

90 104,922

70

7 810 000,00

120

10 810 000,00

150

13 810 000,00

170

13 523 510,20

510

45 953 510,200

– Rezultat

Aktivnosti potpore za praktičnu suradnju među državama članicama

40 586,80

100

6 081 250

150

6 081 250

200

6 981 250

200

7 237 654

650

26 381 404,080

– Rezultat

Informacije o zemlji podrijetla i zajednička analiza

494 651,327

8

4 306 250,00

10

4 645 000,00

10

4 845 000,00

12

5 989 803,06

40

19 786 053,060

Međuzbroj za posebni cilj br. 1

625 343,05

178

18 197 500,000

280

21 536 250,000

360

25 636 250,000

382

26 750 967,340

1200

92 120 967,340

POSEBNI CILJ br. 2: Pružanje veće operativne i tehničke pomoći državama članicama

– Rezultat

Aktivnosti za operativnu potporu

572 666,823

70

28 633 341,16

70

28 633 341,16

70

28 633 341,16

70

28 633 341,16

280

114 533 364,620

– Rezultat

Suradnja s partnerima i dionicima

73 281,678

15

1 240 000,00

20

1 740 000,00

25

1 740 000,00

30

1 875 351,02

90

6 595 351,020

– Rezultat

Operativni standardi i najbolje prakse u području azila

43 969,007

15

500 000

20

700 000

20

800 000

20

1 297 675,51

75

3 297 675,510

– Rezultat

Komunikacija, razmjena informacija

82 441,888

10

500 000

10

700 000

10

800 000

10

1 297 675,51

40

3 297 675,510

Međuzbroj za posebni cilj br. 2

772 359,40

110

30 873 341,155

120

31 773 341,155

125

31 973 341,155

130

33 104 043,195

485

127 724 066,660

UKUPNI TROŠAK

1 309 064,436

288

49 070 841,155

400

53 309 591,155

485

57 609 591,155

512

59 855 010,535

1685

219 845 034,000

* U ovoj su tablici prikazani samo rashodi poslovanja prema Glavi 3.                

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.3.1.Sažetak

   Za prijedlog nisu potrebna odobrena administrativna sredstva.

   Za prijedlog su potrebna sljedeća odobrena administrativna sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Ljudski resursi

2017.

2018.

2019.

2020.

Osnovno brojčano stanje osoblja prema aktu C(2013) 519

51

51

51

51

Izmjene

40

40

40

40

Izmijenjeno osnovno brojčano stanje

91

91

91

91

Potrebna dodatna radna mjesta (nekumulativno)*

64

59

70

82

Broj stalno zaposlenog osoblja

155

214

284

366

od čega AD

107

135

179

231

od čega AST

48

79

105

135

Vanjsko osoblje (EPRV)

52

83

106

134

od čega ugovorno osoblje

41

72

95

123

od čega upućeni nacionalni stručnjaci (UNS)

11

11

11

11

Ukupno osoblja

207

297

390

500

* za 2017. zatražena su 34 radna mjesta prema važećim ovlastima, a 30 dodatnih radnih mjesta zatraženo je imajući u vidu nove ovlasti.

Rashodi za osoblje

2017.

2018.

2019.

2020.

Radna mjesta prema planu radnih mjesta
(prebrojana)

16 482 000

24 723 000

33 366 000

43 550 000

– od čega AD

12 060 000

16 214 000

21 038 000

27 470 000

– od čega AST

4 422 000

8 509 000

12 328 000

16 080 000

Vanjsko osoblje (EPRV)

3 238 000

4 813 000

6 703 000

8 488 000

– od čega ugovorno osoblje

2 380 000

3 955 000

5 845 000

7 630 000

od čega upućeni nacionalni stručnjaci (UNS)

858 000

858 000

858 000

858 000

Ukupno osoblja

19 720 000

29 536 000

40 069 000

52 038 000

Prijedlog je u skladu s reformom smanjenja osoblja za 5% (2013. – 2017.) jer se osoblje Agencije postupno smanjuje po stopi od 1 % za plan radnih mjesta za 2017. (slična stopa smanjenja primijenjena je u godinama 2013. – 2016.).

Tijekom razdoblja 2014. – 2015. plan radnih mjesta Agencije za 2016. dopunjen je s dodatnih 40 radnih mjesta kako bi mogla na najučinkovitiji način riješiti potrebe različitih država članica u području azila. Međutim, kako bi provela svoje nove zadaće predviđene u Uredbi, Agencija će do 2020. trebati dodatnih 275 stalnih radnih mjesta. Posebno su potrebna sljedeća povećanja broja radnih mjesta:

Dodatno osoblje potrebno EASO-u radi provedbe svoje zadaće u skladu s novim ovlastima

(detaljno prema operativnom cilju)

Ukupno osoblje (EPRV)

AD

AST

CA

Cilj

55

36

8

11

Cilj 1.: mehanizam za praćenje i procjenu sustava azila i prihvata te postupak praćenja i ocjenjivanja koji provodi Agencija; upravljanje Dublinskim sustavom i njegova provedba

44

21

12

11

Cilj 2.: informacije o provedbi CEAS-a; razmjena informacija među državama članicama; analiza informacija o stanju u području azila; postupci za kvalitetu i stručno znanje

32

13

8

11

Cilj 3.: europska mreža za informacije o zemlji podrijetla; zajednička analiza informacija o zemlji podrijetla; određivanje sigurnih zemalja podrijetla i sigurnih trećih zemalja

126

66

29

31

Cilj 4.: operativni plan; intervencijska skupina za azil; timovi za potporu u pitanjima azila; aktivnosti premještanja; nerazmjerni pritisak na sustav azila i prihvata; tehnička oprema; timovi za potporu upravljanju migracijama

34

16

13

5

Cilj 5.: suradnja s EASO-om u pogledu zemalja Europske politike susjedstva (izdvojeno); suradnja s Danskom, pridruženim zemljama, trećim zemljama, agencijama, tijelima i uredima Unije, UNHCR-om i drugim međunarodnim organizacijama, potpora državama članicama u pogledu CEAS-a, savjetodavni forum

23

11

9

3

Cilj 6.: operativni standardi, smjernice i najbolje prakse

15

2

7

6

Cilj 7.: komunikacijske aktivnosti na vlastitu inicijativu u područjima u okviru svojih ovlasti.

28

9

15

4

upravljačka i administrativna podrška za nove zadaće

357

174

101

82

3.2.3.2.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

   Za prijedlog nisu potrebni ljudski resursi.

   Za prijedlog su potrebni sljedeći ljudski resursi:



Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

2017.

2018.

2019.

2020.

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)

Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeni djelatnici)

XX 01 01 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)

4

4

4

4

XX 01 01 02 (Delegacije)

XX 01 05 01 (Neizravno istraživanje)

10 01 05 01 (Izravno istraživanje)

Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV) 49

XX 01 02 01 (UO, UNS, INT iz „globalne omotnice”)

XX 01 02 02 (UO, LO, UNS, INT i MSD u delegacijama)

XX 01 04 gg  50

– u sjedištu

– u delegacijama

XX 01 05 02 (UO, UNS, INT – neizravno istraživanje)

10 01 05 02 (UO, UNS, INT – izravno istraživanje)

Ostale proračunske linije (navesti)

UKUPNO

4

4

4

4

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebni ljudski resursi doći će iz redova osoblja Glavnih uprava koje je već zaduženo za upravljanje djelovanjem i/ili koje je već preraspoređeno unutar glavne uprave i uz upotrebu, ako je potrebno, bilo kojih dodatnih sredstava koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadataka koje treba izvršiti:

Dužnosnici i privremeno osoblje

Predstavljanje Komisije u upravnom odboru Agencije. Izrada mišljenja Komisije o godišnjem programu rada i nadzor njegove provedbe. Nadzor pripreme proračuna Agencije i praćenje izvršenja proračuna. Pomaganje Agenciji u razvoju aktivnosti u skladu s politikama EU-a, među ostalim sudjelovanjem na sastancima stručnjaka.

Vanjsko osoblje

3.2.4.Usklađenost s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom

   Prijedlog je u skladu s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom i može uključivati upotrebu posebnih instrumenata kako je definirano u Uredbi Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 51 .

       Zbog prijedloga je potrebno reprogramirati relevantni naslov višegodišnjeg financijskog okvira.

Proračuni Agencije za 2015. i 2016. znatno su povećani. U proračunu za 2015. u plan radnih mjesta dodano je 40 članova osoblja zbog uvećane uloge Agencije u potpori državama članicama u pitanjima azila. Proračun za 2016. znatno je povećan u pogledu operativnih rashoda, a razmjeri EASO-vih intervencija u svrhu potpore državama članicama stalno se povećavaju.

   Prijedlog zahtijeva primjenu instrumenta fleksibilnosti ili reviziju višegodišnjeg financijskog okvira 52 .

3.2.5.Doprinos trećih osoba

◻ Prijedlogom se ne predviđa sudjelovanje trećih osoba u financiranju.

☑ Prijedlogom se predviđa sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

2017.

2018.

2019.

2020.

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)

Ukupno

Doprinosi država pridruženih Schengenu 

pm

pm

pm

pm

UKUPNA sredstva sufinanciranja




Procijenjeni utjecaj na prihode

   Prijedlog nema financijski utjecaj na prihode.

   Prijedlog ima sljedeći financijski utjecaj:

   na vlastita sredstva

   na razne prihode

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Proračunska linija u okviru prihoda:

Odobrena sredstva dostupna za tekuću proračunsku godinu

Utjecaj prijedloga 53

Godina
N

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.)

Članak ………….

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Navesti metodu izračuna utjecaja na prihode.

(1) COM(2016) 197 final.
(2) EUCO 19.2.2016., SN 1/16.
(3) COM(2015) 240 final.
(4) Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvi za razdoblje 2014. – 2020. (SL L 347, 20.12.2013., str. 884.).
(5) Zaključci Vijeća o približavanju u praksama odlučivanja o azilu, 21. travnja 2016., 8210/16.
(6) COM(2015) 671 final.
(7) Uredba (EU) br. 439/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o osnivanju Europskog potpornog ureda za azil (SL L 132, 29.5.2010., str. 11.).
(8) Uredba (EZ) br. 862/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o statistici Zajednice o migracijama i međunarodnoj zaštiti i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 311/76 o izradi statistike o stranim radnicima (SL L 199, 31.7.2007., str. 23.).
(9) SL L […]
(10) Odluka Vijeća od 14. svibnja 2008. o uspostavi Europske migracijske mreže (SL L 131, 21.5.2008., str. 7.).
(11) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(12) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(13) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).
(14) SL L 136, 31.5.1999., str. 15.
(15) Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).
(16) Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).
(17) SL L […]
(18) SL L […]
(19) SL C […]
(20) SL L […]
(21) Direktiva 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o zajedničkim postupcima za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite (preinačena) (SL L 180, 29.6.2013., str. 60.).
(22) Direktiva 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o standardima za kvalifikaciju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva za ostvarivanje međunarodne zaštite, za jedinstveni statusa izbjeglica ili osoba koje ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zaštitu te sadržaj odobrene zaštite (preinačena) (SL L 337, 20.12.2011., str. 9.).
(23) SL L […]
(24) Uredba (EU) br. 1077/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o osnivanju Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informatičkim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (SL L 286, 1.11.2011., str. 1.).
(25) Odluka Vijeća 2013/488/EU od 23. rujna 2013. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 274, 15.10.2013., str. 1.).
(26) Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/444 od 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 72, 17.3.2015., str. 53.).
(27) Uredba Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 od 29. veljače 1968. kojom se utvrđuje Pravilnik o osoblju za dužnosnike i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica i kojom se uvode posebne mjere koje se privremeno primjenjuju na dužnosnike Komisije (SL L 56, 4.3.1968., str. 1.).
(28) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 7.12.2013., str. 42.).
(29) Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).
(30) Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).
(31) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima za primjenu Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L 362, 31.12.2012., str. 1.).
(32) Uredba br. 1 od 15. travnja 1958. o određivanju jezika koji se koriste u Europskoj ekonomskoj zajednici (SL 17, 6.10.1958., str. 385.).
(33) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).
(34) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).
(35) Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/443 оd 13. ožujka 2015. o sigurnosti u Komisiji (SL L 72, 17.3.2015., str. 41.).
(36) Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/444 od 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 72, 17.3.2015., str. 53.).
(37) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(38) ABM: activity-based management (upravljanje prema aktivnostima); ABB: activity-based budgeting (priprema proračuna na temelju aktivnosti).
(39) Kako je navedeno u članku 54. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.
(40) Informacije o načinima upravljanja i upućivanju na Financijsku uredbu dostupne su na internetskim stranicama BudgWeb: http://www.cc.cec/budg/man/budgmanag/budgmanag_en.html
(41) Dif. = diferencirana odobrena sredstva / Nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.
(42) EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.
(43) Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.
(44) Godina N početna je godina provedbe prijedloga.
(45) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja, izravnih istraživanja.
(46) Godina N početna je godina provedbe prijedloga.
(47) Rezultati su proizvodi i usluge koji se isporučuju (npr. broj financiranih studentskih razmjena, broj kilometara izgrađenih prometnica itd.).
(48) Kako je opisano u točki 1.4.2. „Posebni ciljevi...”
(49) UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; INT = interno osoblje; MSD = mlađi stručnjaci u delegacijama.
(50) U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).
(51) Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvi za razdoblje 2014. – 2020. (SL L 347, 20.12.2013., str. 884.).
(52) Vidjeti članke 11. i 17. Uredbe Vijeća (EU, EURATOM) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.
(53) Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi umanjeni za 25 % na ime troškova naplate.
Top

Bruxelles, 4.5.2016.

COM(2016) 271 final

PRILOG

Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća

o Agenciji Europske unije za azil i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 439/2010


PRILOG

Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća

o Agenciji Europske unije za azil i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 439/2010

Korelacijska tablica

Uredba (EU) br. 439/2010

Ova Uredba

Članak 1. i članak 2. stavak 1.

Članak 1. stavak 1.

-

Članak 1. stavak 3.

-

Članak 2. stavak 1. (osim članka 2. stavka 1. točaka (g) i (h))

Članak 2. stavak 2.

Članak 2. stavak 1. točka (g)

-

Članak 2. stavak 3.

Članak 2. stavak 3.

-

Članak 2. stavak 4.

Članak 1. stavak 2.

-

Članak 3. stavak 1. i članak 3. stavak 3.

Članak 2. stavak 5.

Članak 3. stavak 2.

Članak 2. stavak 6.

-

Članak 3.

Članak 12. stavak 1.

Članak 4.

Članak 8.

Članak 5.

Članak 2. stavak 1. točka (h)

-

Članak 6.

Članak 6.

Članak 7.

-

Članak 9.

-

Članak 10.

-

Članak 11.

-

Članak 12. stavak 3.

-

Članak 13.

-

Članak 14.

-

Članak 15.

Članak 7. stavak 1.

Članak 2. stavak 2.

Članak 7. stavak 2.

Članak 35. stavak 4.

Članak 7. stavak 3.

Članak 35. stavak 2.

Članak 8.

Članak 22. stavak 1.

Članak 9.

Članak 4.

Članak 10.

Članak 16. stavak 3.

Članak 11.

Članak 5.

Članak 12. stavak 1.

Članak 65.

Članak 12. stavak 2.

Članak 12. stavak 2.

Članak 13. stavak 1.

Članak 16. stavak 1.

-

Članak 16. stavak 2.

Članak 13. stavak 2.

Članak 16. stavak 3.

Članak 14.

Članak 16. stavak 3.

Članak 15.

Članak 17.

Članak 16.

-

-

Članak 18.

Članak 17.

Članak 20.

Članak 18.

Članak 19.

-

Članak 21.

-

Članak 22. stavci od 2. do 7.

-

Članak 23.

Članak 19.

Članak 24.

Članak 20.

Članak 25.

Članak 21.

Članak 26.

Članak 22.

Članak 27.

Članak 23.

Članak 28.

-

Članak 29.

-

Članak 30.

-

Članak 31.

-

Članak 32.

Članak 24.

Članak 38.

Članak 25.

Članak 39.

-

Članak 41.

Članak 26.

Članak 42.

Članak 27.

Članak 43.

Članak 28.

Članak 44.

Članak 29.

Članak 40.

Članak 30.

Članak 45.

Članak 31.

Članak 46.

Članak 32.

-

-

Članak 47.

Članak 33.

Članak 49.

Članak 34.

Članak 50.

Članak 35.

Članak 51.

Članak 36.

Članak 52.

Članak 37.

Članak 53. stavak 1.

-

Članak 53. stavak 2.

Članak 38.

Članak 55.

Članak 39.

Članak 56.

Članak 40.

Članak 54.

Članak 41.

Članak 57.

Članak 42.

Članak 58.

Članak 43.

Članak 60.

Članak 44.

Članak 59.

Članak 45.

Članak 61.

Članak 46.

Članak 66.

Članak 47.

Članak 62.

Članak 48.

Članak 33.

Članak 49. stavak 1.

Članak 34.

Članak 49. stavak 2.

Članak 35. stavak 1.

-

Članak 35. stavci 3., 5. i 6.

Članak 50. stavak 1.

Članak 37.

Članak 50. stavak 2.

-

Članak 51.

Članak 48.

Članak 52.

Članak 36.

Članak 53.

Članak 63.

-

Članak 64.

Članak 54.

-

-

Članak 67.

Članak 55.

Članak 68.

Top