EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 7.12.2016.

COM(2016) 942 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

EUROPSKE SNAGE SOLIDARNOSTI

 Ususret Europskim snagama solidarnosti

I. Solidarnost u Europi

Europska unija izgrađena je na solidarnosti: solidarnosti među građanima, prekograničnoj solidarnosti među državama članicama i solidarnosti koja karakterizira njezino unutarnje i vanjsko djelovanje. Solidarnost je zajednička vrijednost koja je snažno prisutna na svim razinama europskog društva. Jedna je od glavnih odrednica europskog projekta koji bi se trebao neprestano naglašavati i jačati. Utkana je u vrijednosti na kojima se temelji europski san koji je nadahnjivao mnoge generacije. Europske unija mnogo je više od zajedničkih pravila, institucija ili tržištâ: ona je zajednica vrijednosti.

Da bismo očuvali europsko jedinstvo, trebamo više solidarnosti. Solidarnost je jamstvo jedinstva koje nam je potrebno za rješavanje aktualnih i budućih kriza jer je utemeljena na čvrstim moralnim načelima. Ona je i jasan orijentir za mlade Europljane u njihovoj težnji za boljom Unijom. Upravo su mladi ti koji u svojim umovima i srcima nose snagu i ideje potrebne za napredovanje europskog projekta. A aktualni lideri Europe imaju moralnu zadaću osigurati im pretpostavke za to.

U svojem govoru o stanju Unije održanom 14. rujna 2016. predsjednik Juncker najavio je ideju o osnivanju Europskih snaga solidarnosti:

„U Europi ima mnogo mladih socijalno osviještenih osoba koje su voljne znatno pridonijeti društvu i pomoći u iskazivanju solidarnosti. Možemo im stvoriti priliku za to […] Solidarnost je ljepilo koje Uniju drži na okupu […] Mladi diljem EU-a moći će pružiti svoju pomoć ondje gdje je najpotrebnija, kao odgovor na krizne situacije […] Ti će mladi ljudi dobiti priliku razvijati vještine te steći ne samo radno nego i vrijedno životno iskustvo.”

Mladi Europljani trebaju više prilika koje su im ujedno lakše dostupne kako bi mogli izraziti svoju solidarnost. Europske snage solidarnosti povezat će entuzijastične i predane mlade ljude koji su spremni i voljni raditi na zajedničkom projektu solidarnosti. To će biti inspirativno i osnažujuće iskustvo za mlade čija je želja pomagati, učiti i razvijati se, pritom stječući vrijedno iskustvo. Cilj je da se Europskim snagama solidarnosti do 2020. pridruži prvih 100 000 mladih Europljana.

Europske snage solidarnosti učvrstit će temelje za solidarno djelovanje diljem Europe. Osigurat će široku bazu za potporu organizacijama širom Europe koje pružaju prilike mladima da djeluju solidarno. Odgovorit će na potrebe ranjivih zajednica, javnih nacionalnih i lokalnih struktura u različitim područjima, npr. u osiguravanju hrane za potrebite osobe, čišćenje šuma i plaža, pružanje potpore regijama pogođenima katastrofama ili pružanje pomoći u integraciji izbjeglica.

II. Pravi trenutak za uspostavu Europskih snaga solidarnosti

Mnogi su već aktivni...

Mladi Europljani žele se angažirati u svojim zajednicama. Gotovo je polovina njih već učlanjena u barem jednu organizaciju. Najpopularniji su sportski klubovi (29 %), klubovi ili organizacije mladih (16 %), lokalne organizacije koje pružaju potporu lokalnoj zajednici (11 %) i kulturne organizacije (10 %). Svaka četvrta mlada osoba u Europskoj uniji bila je uključena u neku vrstu organizirane volonterske aktivnosti u posljednjih 12 mjeseci, a to su uglavnom bile aktivnosti povezane s dobrotvornim radom, humanitarnom i razvojnom pomoći, zaštitom okoliša, obrazovanjem, osposobljavanjem i sportom. 1

U okviru Europskog socijalnog fonda i Inicijative za zapošljavanje mladih mladi imaju brojne mogućnosti da se u vlastitoj zemlji angažiraju u aktivnostima koje doprinose socijalnoj uključenosti i integraciji, pri čemu stječu radno iskustvo i izražavaju solidarnost s ranjivim zajednicama i potrebitim ljudima diljem EU-a.

…ali moglo bi ih biti i više…

Želja za volontiranjem premašuje ponudu prilika za volontiranje koje se nude. Samo 6 % mladih izjavilo je da su bili u inozemstvu radi volontiranja, a od onih koji to nisu probali 88 % je reklo da nisu imali priliku. Općenito gledano više od četiri od deset mladih Europljana kažu da bi htjeli raditi, studirati ili osposobljavati se u nekoj drugoj državi članici EU-a 2 .

Prema jednoj studiji koja je još u tijeku 3 u 2015. je u sektorima povezanima sa solidarnošću u EU-u bilo zaposleno više od 40 milijuna ljudi. Na primjer, procijenjeni broj zaposlenih u području socijalne integracije i socijalnog rada, uključujući prihvat i integraciju tražitelja azila i migranata, trenutačno iznosi 170 000. Taj procijenjeni broj zaposlenih veći je u sektorima kao što su obrazovanje i zdravstvo. Kao primjer potencijalnog interesa, prema podacima portala EURES 4 oko 80 000 tražitelja zaposlenja traži posao u inozemstvu u sektorima povezanima sa solidarnošću.

…a neke su skupine aktivnije od drugih…

Ankete su pokazale da bi se razina sudjelovanja mladih u volonterskim aktivnostima mogla povećati u svim socio-demografskim skupinama. U organiziranim volonterskim aktivnostima češće sudjeluju mladi koji su završili svoje školovanje u dobi od 20 ili više godina (njih 26 %) nego oni koji su školovanje završili u dobi od 16 do 19 godina (njih 20 %) ili u dobi od 15 ili manje godina (njih 15 %). U 2014. samo je malo više od četvrtine mladih koji su sudjelovali u organiziranoj volonterskoj aktivnosti dobilo neku vrstu formalnog priznanja (npr. certifikat ili diplomu).

Mladi su jako zainteresirani za rad u drugoj državi članici EU-a, ali postojeća ponuda nije dovoljna da zadovolji taj interes. Od kada je u okviru programa EaSI (2014. – 2020.) pokrenuta inicijativa „Tvoj prvi posao preko EURES-a”, na 8615 prijava i zahtjeva za pomoć bilo je moguće odgovoriti sa samo 1469 mjesta.

…zbog čega Europske snage solidarnosti moraju biti ambiciozne i odgovoriti na svačije potrebe.

Iz ukupne slike proizlazi da nema dovoljno prilika s obzirom na interes koji mladi pokazuju ne samo za volonterske aktivnosti u području solidarnosti, već i za plaćeni rad u području solidarnosti, i kod kuće i u inozemstvu. Zajednički je nazivnik djelovanje usmjereno na solidarnost. Potrebno je pružiti više prilika koje bi ujedno bile kvalitetnije, pokrivale širok spektar aktivnosti, u okviru kojih bi bilo osigurano adekvatno osposobljavanje i nakon kojih bi se osobama izdala formalna potvrda o stečenim vještinama i iskustvu. Kako bi se omogućilo sudjelovanje što većeg broja mladih, aktivnosti bi trebale pokrivati velik broj različitih vještina. Potrebno je osigurati više prilika za sudionike Europskih snaga solidarnosti koji žele poboljšati svoje izglede na tržištu rada istovremeno djelujući solidarno.

III. Cilj, načela i dodana vrijednost

Glavni je cilj Europskih snaga solidarnosti jačanje kohezije i promicanje solidarnosti u europskom društvu. Na taj će način više mladih moći sudjelovati u širokom rasponu aktivnosti u području solidarnosti, bilo da volontiraju ili da stječu radno iskustvo sudjelovanjem u pronalaženju rješenja za izazove diljem Europe. Europske snage solidarnosti bit će podrška nacionalnim i lokalnim tijelima, nevladinim organizacijama i poduzećima u njihovim naporima da se nose s raznim izazovima i krizama, ali i mladima koji će biti njihovi sudionici. Europske snage solidarnosti temeljit će se na vrijednosti solidarnosti. Kako stoji u njihovoj izjavi o misiji, Europske snage solidarnosti okupit će mlade oko projekta izgradnje uključivijeg društva, koje podupire ranjive osobe i odgovara na društvene izazove. To će biti inspirativno i osnažujuće iskustvo za mlade koji žele pomagati, učiti i razvijati se.

Aktivnosti Europskih snaga solidarnosti temeljit će se na nekoliko ključnih načela koje će mladi sudionici morati poštovati. Ta se načela, među ostalim, odnose na poštovanje ljudskog dostojanstva i ljudskih prava, promicanje društva pravde i jednakosti, konstruktivni angažman u društvu, poštovanje pravila i praksi na temelju kojih funkcioniraju organizacije sudionice ili dobrovoljnu odluku mlade osobe da postane sudionikom Europskih snaga solidarnosti. Svi mladi ljudi trebali bi imati mogućnost da sudjeluju bez obzira na društveni položaj, obrazovanje, vještine ili invaliditet.

Sve organizacije sudionice ili organizacije posrednice koje podupiru angažmane u okviru komponente plaćenog rada (npr. javne službe za zapošljavanje) morat će potpisati povelju u kojoj će biti utvrđena njihova prava i odgovornosti tijekom svih faza iskustva solidarnosti: prijave, odabira i aktivnosti prije, tijekom i poslije angažmana. U povelji će stajati i da su organizacije sudionice dužne osigurati sigurne uvjete života i rada za sudionike Europskih snaga solidarnosti. Organizacije sudionice ili organizacije posrednice koje podupiru angažmane osigurat će i potrebno osposobljavanje i potporu za sudionike kako bi im pomogle u obavljanju njihovih zadaća. Organizacije sudionice izdavat će sudionicima certifikate nakon njihova angažmana i, ako je moguće, evidentirati ishode učenja sudionika tijekom razdoblja angažmana. Nadalje, organizacije sudionice ne mogu od sudionika Europskih snaga solidarnosti zahtijevati plaćanje financijskog doprinosa ili naknade.

Europske snage solidarnosti integrirat će dvije komplementarne komponente: volontiranje i plaćeni rad.

Komponentom volontiranja ojačat će se i proširiti postojeći program Europske volonterske službe, koji se financira putem programa Erasmus+. U posljednjih je 20 godina u Europsku volontersku službu bilo uključeno oko 100 000 mladih, i to na temelju jasnih standarda kvalitete (npr. akreditiranje organizacija), te je ta služba dokazala koliko je vrijedan njezin doprinos razvoju vještina i kompetencija koje su mladima potrebne da bi se angažirali u društvu i pri traženju posla. Među volonterima Europske volonterske službe njih 70 % smatra da im je volontersko iskustvo povećalo izglede za zapošljavanje, 74 % je na taj način ojačalo svoje poduzetničke vještine, a 85 % ih je steklo dodatne vještine rada u timu.

Sudjelovanje u komponenti volontiranja Europskih snaga solidarnosti trebalo bi za svaku mladu osobu značiti važno postignuće i prednost pri traženju posla. Europske snage solidarnosti stvorile bi novu priliku za mnoge mlade Europljane da se uključe u konstruktivne aktivnosti koje bi mogle biti odskočna daska za njihov uspjeh na tržištu rada.

Na temelju pravne osnove navedenih programa, Europske snage solidarnosti poduprijet će mlade u volonterskom radu u trajanju od dva mjeseca do godine dana u vlastitoj zemlji ili u inozemstvu. Njihova će se provedba u početku uglavnom temeljiti na solidnoj i učinkovitoj mreži nacionalnih agencija za Erasmus+. Druge volonterske aktivnosti financirat će se putem postojećih programa kao što su LIFE, Europa za građane, Fond za azil, migracije i integraciju, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, Europski fond za regionalni razvoj i zdravstveni program. U pravilu će troškovi smještaja, hrane, putovanja, osiguranja i džeparac za mlade koji dobiju volonterski angažman biti pokriveni iz sredstava EU-a.

U okviru komponente plaćenog rada mladima će se nuditi prilike da pronađu posao, pripravništvo ili naukovanje u raznim sektorima koji su povezani s aktivnostima solidarnosti u vlastitoj zemlji ili u inozemstvu i u kojima se traže visokomotivirani i socijalno osjetljivi mladi ljudi. Ta će se komponenta uspostaviti postupno sklapanjem partnerstava s javnim tijelima i službama (osobito javnim službama za zapošljavanje), postojećim nevladinim i drugim organizacijama koje djeluju u tim sektorima, temeljeći se primjerice na partnerstvima koja su već uspostavljena u okviru komponente volontiranja. Uparivanje sudionika Europskih snaga solidarnosti s konkretnim ponudama događat će se upravo putem tih partnerstava. Radni angažman će trajati između dva mjeseca i godinu dana s mogućnošću rada u punom radnom vremenu ili na pola radnog vremena. Aktivnosti će se u početku financirati iz programa EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije i iz drugih postojećih programa EU-a kao što su Fond za azil, migracije i integraciju i Europa za građane.

Aktivnostima u okviru komponente plaćenog rada nadopunit će se aktivnosti koje već provode nacionalne službe za zapošljavanje, a posebno europska mreža za zapošljavanje (EURES), koja općenito podupire obavještavanje i pronalaženje radnih mjesta za radnike u svim državama članicama EU-a. Stavljanjem naglaska na vrijednosti koje se temelje na solidarnosti, Europske snage solidarnosti obogatit će postojeće prakse zapošljavanja u državama članicama i ponuditi nove prilike onim kategorijama mladih koji do sada nisu imali koristi od pomoći.

Za sudionike koji dobiju angažman u obliku radnog mjesta, naukovanja ili pripravništva osigurat će se ugovor o radu koji će biti u skladu s regulatornim okvirom države domaćina. Za naukovanje i pripravništvo bit će predviđen doprinos EU-a za pokrivanje troškova dnevnica. Moguće je osigurati dodatnu potporu za mlade iz socijalno ugroženih skupina, koji se pri traženju posla suočavaju s dodatnim preprekama (npr. mladi koji žive u siromaštvu ili mladi s invaliditetom). Za sudionike koji dobiju radni angažman uvijek će se osigurati ugovor o radu i plaća koji će biti u skladu s nacionalnim zakonima, propisima i kolektivnim ugovorima. Tako će sudionici biti osigurani putem nacionalnih sustava socijalne zaštite. Kako bi se postigli rezultati koji će voditi prema uključivanju mladih na tržište rada, bit će potrebno aktivno sudjelovanje javnih službi za zapošljavanje.

U okviru komponente volontiranja i komponente plaćenog rada sudionicima će se izdavati certifikat o sudjelovanju u kojem će jasno stajati što su radili za vrijeme njihova angažmana. Komisija će također promicati ocjenjivanje i potvrđivanje vještina stečenih u Europskim snagama solidarnosti.

Dodana vrijednost Europskih snaga solidarnosti bit će da one postanu središnja točka solidarnog djelovanja diljem Europske unije. Surađujući s državama članicama i dionicima na nacionalnoj razini i na razini EU-a, Europske snage solidarnosti dopunit će postojeće nacionalne programe i ojačati njihove temelje okupljanjem instrumenata financiranja na jednom mjestu. Kombinacija jedinstvene točke ulaza, dvaju komponenti djelovanja, djelotvornog i optimalnog alata za odabir i uparivanje, naknada, osiguranja i certifikata omogućit će mladima diljem Europe da izraze vrijednosti koje se temelje na solidarnosti.

Organizacije sudionice 5 bit će povezane s Europskim snagama solidarnosti i moći će angažirati njihove sudionike, koristeći se tim dragocjenim resursom za jačanje vlastitih aktivnosti na terenu na dobrobit građana i društva u cjelini. Sudjelovanjem u Europskim snagama solidarnosti organizacije sudionice mogu imati veću mogućnost izbora potencijalnih zaposlenika/volontera s vještinama koje traže. Osim toga, dodatna bi korist za te organizacije ili poduzeća mogla biti to što će dobiti priliku pokazati da drže do socijalne odgovornosti.

IV. Vremenski raspored uspostave i glavne karakteristike Europskih snaga solidarnosti

Postupni pristup

Europske snage solidarnosti uspostavljat će se postupno u uskoj suradnji s dionicima na svim razinama. U prvoj fazi, koja se pokreće ovom Komunikacijom, mladi koji žele izraziti svoj interes za sudjelovanje u Europskim snagama solidarnosti moći će to učiniti putem internetske stranice za prijavu na Europskom portalu za mlade ( http://europa.eu/solidarity-corps ). Postupak prijave bit će brz i jednostavan. Prve usluge, kao što su osposobljavanje i jezična potpora na internetu, bit će dostupne već u prvoj fazi provedbe.

Prva će faza obuhvatiti primjenu postojećih programa financiranja i korištenje sredstava kojima se želi poduprijeti angažmane sudionika u Europskim snagama solidarnosti. Organizacije sudionice moći će se prijaviti za financiranje za potrebe projekata u okviru tih programa kako bi mogle angažirati sudionike Europskih snaga solidarnosti.

Različite mogućnosti financiranja za komponentu volontiranja i za komponentu plaćenog rada sažete su u nastavku 6 .

Uzimajući u obzir doprinose dionika, u drugoj će fazi doći do provedbe procesa konsolidacije i konkretnog uvođenja i provedbe Europskih snaga solidarnosti do 2020. Za potrebe komponente plaćenog rada uzet će se u obzir mogućnosti financiranja u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih. Europske snage solidarnosti u svojoj cjelini (komponenta volontiranja i komponenta plaćenog rada) trebale bi se financirati iz vlastite proračunske linije utemeljene na zasebnoj pravnoj osnovi, koja mora biti predložena do proljeća 2017., te s pomoću eventualnih proračunskih korekcija u okviru sadašnjeg financijskog okvira. Komisija će poduzeti potrebne mjere u tom pogledu.

Širok spektar aktivnosti

Mladi će se moći baviti brojnim aktivnostima. Te bi aktivnosti mogle biti povezane s uslugama od općeg interesa i obuhvaćati područja kao što su obrazovanje i aktivnosti za mlade, zdravstvo, socijalna integracija i uključivanje na tržište rada, pomoć u opskrbi prehrambenim i neprehrambenim proizvodima, izgradnja skloništa, izgradnja i obnova lokacija i njihovo upravljanje, prijem i pružanje potpore migrantima i izbjeglicama te njihova integracija, proces pomirenja nakon sukoba, zaštita okoliša i očuvanje prirode ili sprečavanje prirodnih katastrofa (ali ne i izravno reagiranje na katastrofe koje zahtijeva specijalizirane vještine i osposobljavanje).

Geografsko područje djelovanja Europskih snaga solidarnosti prvenstveno pokriva teritorij EU-a i, ovisno o slučaju, druge zemlje uključene u razne postojeće instrumente financiranja koji doprinose Europskim snagama solidarnosti. Prijaviti se mogu mladi ljudi u dobi od 17 do 30 godina koji su građani EU-a i imaju boravište 7 u EU-u. Međutim, mladi mogu dobiti angažman u okviru Europskih snaga solidarnosti tek nakon što navrše 18 godina.

Višejezične internetske stranice s poboljšanim uslugama i snažnim vizualnim identitetom

Alat za prijavu u Europske snage solidarnosti dostupan je na Europskom portalu za mlade i može ga se pronaći s pomoću internetskih pretraživača. Mladi mogu iskazati interes unošenjem osnovnih osobnih podataka, u potpunosti u skladu s propisima o zaštiti podataka. Podrobnije informacije, potrebne da bi se dobio što potpuniji profil sudionika, prikupljat će se u kasnijoj fazi.

Alat za prijavu bit će dostupan na 24 službena jezika EU-a i prilagođen mobilnim uređajima. Pri prijavi mladi će moći odabrati zemlje u kojima bi htjeli biti angažirani, žele li volontirati i/ili raditi i navesti aktivnosti koje ih zanimaju te znanje i iskustvo kojima mogu doprinijeti aktivnostima Europskih snaga solidarnosti.

Sve organizacije sudionice, ili organizacije posrednice koje ih predstavljaju, koje žele provoditi projekte preko Europskih snaga solidarnosti moraju potpisati povelju Europskih snaga solidarnosti. Da bi provodile takve projekte, te će organizacije, ovisno o instrumentu provedbe, morati proći provjeru na temelju koje postaju akreditirane ili će se od njih zahtijevati da poštuju visoke standarde kvalitete. Nakon toga će imati pristup bazi podataka Europskih snaga solidarnosti i među prijavljenim mladima tražiti kandidate koji im odgovaraju. Postupno će se razvijati i materijali i alati potrebni za korištenje ponuđenim uslugama, kao što su ciljano osposobljavanje, alati za učenje jezika i certifikacija.

Mlade će se redovito obavještavati i aktivno usmjeravati prema solidarnom djelovanju. Mrežna aplikacija bit će ažurirana kako bi se omogućilo stvaranje zajednice onih koji sudjeluju u aktivnostima Europskih snaga solidarnosti. Planira se i niz inicijativa kojima se želi zadržati interes prijavljenih mladih ljudi u razdoblju od prijave u sustav do njihova prvog angažmana, npr. slanje e-biltena s najnovijim informacijama o Europskim snagama solidarnosti i provedba aktivnosti koje organiziraju Komisijina predstavništva u državama članicama, a na koje će se pozivati sudionici Snaga solidarnosti. Predviđena je i uspostava internetske platforme putem koje će mladi sudionici Europskih snaga solidarnosti i organizacije sudionice moći razmjenjivati iskustva.

Dodatno će se usavršavati informatički alati kako bi sudionici Europskih snaga solidarnosti mogli ostati u kontaktu jedni s drugima i pronalaziti projekte te kako bi organizacije sudionice i organizacije posrednice 8 mogle odabirati sudionike za svoje projekte.

U svim državama članicama provest će se informativna kampanja, koja će imati snažan vizualni identitet, kako bi se u javnosti probudila svijest i pobudio interes za Europske snage solidarnosti. Kampanja će trajati tijekom cijele 2017. i stavit će naglasak, među ostalim, na prve angažmane i iskustva mladih ljudi i organizacija koji sudjeluju u Snagama solidarnosti.

V. Zaključak: pripreme za uspostavu Europskih snaga solidarnosti

Suradnja sa svim dionicima

Uspostava Europskih snaga solidarnosti zahtijeva potporu brojnih dionika i blisku suradnju s tim dionicima, uključujući javna tijela i udruge na međunarodnoj, europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, mreže na razini EU-a i drugim razinama, nevladine udruge i poduzeća. Ti su dionici uključeni u aktivnosti povezane sa solidarnošću i volontiranjem ili koje mogu imati ključnu ulogu u uključivanju mladih u angažmane koji im se nude preko Europskih snaga solidarnosti. Mnoge države članice EU-a imaju dugogodišnju tradiciju i iskustvo volontiranja, a EU ima 20 godina iskustva u upravljanju Europskom volonterskom službom kao prekograničnom aktivnošću. Europske snage solidarnosti oslonit će se na tu tradiciju i iskustvo, pri čemu neće zamijeniti postojeće sustave volontiranja u državama članicama. Njihov je cilj prepoznati potrebe na koje još nisu dani odgovori, povećati broj uspješnih projekata i uključiti više organizacija.

Kako bi pripremila prvu fazu uspostave Europskih snaga solidarnosti, Komisija je već pokrenula aktivnosti podizanja svijesti i održala ciljana savjetovanja. Ova se Komunikacija temelji na dragocjenom doprinosu sudionika tih savjetovanja.

Većina sudionika dala je potporu Europskim snagama solidarnosti i naglasila njihov potencijal kao čimbenika u podupiranju integracije, poticanju međueuropske i međugeneracijske solidarnosti, promicanju zajedničkih vrijednosti, slabljenju nacionalizma i općenito jačanju koncepta građanstva. Izdvojeno je nekoliko ključnih pitanja među kojima i. potreba za postupnom provedbom, ii. potreba da se postojeći programi dopune odgovaranjem na potrebe za koje još nije pronađen adekvatan odgovor te da se izbjegne kopiranje već postojećih programa, iii. potreba da se mladima ponudi više prilika povećavanjem, proširivanjem i osiguravanjem odgovarajućeg financiranja, iv. jasan poziv na uspostavu Europskih snaga solidarnosti koje bi karakterizirala uključivost, a ne elitizam, i koje bi podupirale sudjelovanje manjina i ranjivih društvenih skupina, v. potreba za prilagođenim osposobljavanjem i jasno definiranom certifikacijom stečenih vještina, vi. temeljit i jednostavan proces akreditacije i vii. potreba da se osigura da volontiranje bude dopuna plaćenom radu, a ne zamjena za njega.

Predstavnici nacionalnih tijela koja su sudjelovala u savjetovanju naglasili su potrebu za jasnom strateškom vizijom Europskih snaga solidarnosti koje bi se mogle usredotočiti na pomaganje potrebitima. Stoga bi potrebe i zahtjevi lokalnih zajednica mogli biti važan kriterij kvalitete za utvrđivanje prihvatljivih projekata. Udruge koje su bile uključene u savjetovanje, većinom na europskoj razini, također su predložile uspostavu virtualne mreže organizacija sudionica za razmjenu iskustava i dobre prakse. Nevladine organizacije smatraju da su Europske snage solidarnosti velika prilika da Europa da mlade ponovno privuče volontiranju. One su, osim toga, naglasile koliko je važno da se osiguraju financijska sredstva kako bi Europske snage solidarnosti bile dostupne i lokalnim i nacionalnim nevladinim organizacijama te da se za taj program stvori jedinstveni mrežni portal. Predložile su i da se organizacije sudionice pita koje su njihove specifične potrebe.

Dijalog s dionicima intenzivirat će se tijekom svih faza uspostave i provedbe Europskih snaga solidarnosti. Taj će se dijalog promicati u okviru ciljane informativne kampanje, koja će biti posebno usmjerena na mlade. Komisija će se posavjetovati i s državama članicama EU-a i drugim organizacijama koje se bave solidarnošću kako bi osigurala da Europske snage solidarnosti svojim djelovanjem nadopune već postojeće programe solidarnosti.

Praćenje napretka i rad s institucijama EU-a

Europska komisija pomno će pratiti interes za sudjelovanje u Europskim snagama solidarnosti, stvaran broj angažmana i sektora koji su obuhvaćeni aktivnostima solidarnosti, pritom vodeći računa o širem cilju osiguravanja da zainteresirani mladi ljudi u cijeloj Europi imaju jednake prilike za sudjelovanje u aktivnostima Europskih snaga solidarnosti i da ih se angažira tamo gdje su potrebni.

Europska komisija poduzet će sve što je u njezinoj moći kako bi se projekt Europskih snaga solidarnosti nastavio razvijati na temelju vlastitog aktivnog angažmana i uske suradnje s dionicima, državama članicama i europskim institucijama.

(1) Eurobarometar „European youth” 2015 (EC, 408).

(2) Eurobarometar Europskog parlamenta: „Mladi Europe u 2014. godini.” (EP EB395)

(3) Izvješće „Labour demand in solidarity-related sectors in the EU”, koje će uskoro biti objavljeno.

(4) Ocjena na temelju stanja u određenom trenutku u studenome ove godine. Portal sadržava ponude poslova i korisnicima omogućuje da pretražuju ponude i izrade svoj životopis na internetu kako bi bili vidljivi poslodavcima koji se prijave na portal. Kandidati u svojem životopisu mogu navesti informacije o svojem obrazovanju i radnom iskustvu te posao koji bi željeli raditi.

(5) U kontekstu inicijative Europskih snaga solidarnosti termin „organizacija sudionica” koristi se za sva javna ili privatna tijela koja će sudjelovati u Europskim snagama solidarnosti tako što će sudionicima Snaga solidarnosti pružati prilike za angažman u okviru obje komponente inicijative. Europske snage solidarnosti otvorene su svim subjektima koji nude prilike za volontiranje ili plaćeni rad koji su u djelokrugu onoga čime se bave Europske snage solidarnosti i pripadaju istom području djelatnosti (npr. nevladine organizacije, javna tijela, institucije, poduzeća).

(6)  Iznos izdvojen za svaki od programa pokrit će i troškove sudjelovanja i s time povezane usluge. Osim toga, inicijativa Europskih snaga solidarnosti inicijalno će se podupirati programima kao što su AMIF i Europa za građane putem djelovanja širih razmjera. Stoga se navedeni iznosi moraju smatrati maksimalnim doprinosom inicijativi.

(7) Samo za komponentu volontiranja.

(8) U okviru komponente plaćenog rada, sve aktivnosti uparivanja ponude i potražnje događat će se preko odabranih partnerstava u koja će biti uključene relevantne javne službe za zapošljavanje.