Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52016DC0615

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU I VIJEĆU Bolja regulativa: bolji rezultati za snažniju Uniju

COM/2016/0615 final

Bruxelles, 14.9.2016.

COM(2016) 615 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE

Bolja regulativa: bolji rezultati za snažniju Uniju


Uvod

Bolja je regulativa važna. Zakonodavstvo nije samo sebi svrha, ono je sredstvo ostvarivanja stvarne koristi za europske građane i rješavanja zajedničkih izazova s kojima se Europa suočava. Veća je vjerojatnost da će se dobro usmjerena i jednostavno napisana regulativa temeljena na dokazima pravilno provesti i ostvariti svoje ciljeve u praksi, bilo da su oni gospodarski, društveni ili ekološki. Suvremena, primjerena pravila koja služe svrsi ključna su za vladavinu prava i održavanje zajedničkih vrijednosti, ali i za učinkovitost javne uprave i poduzeća.

Europska unija nerijetko je, često opravdano, predmet kritika zbog prekomjerne i loše napisane regulative te zbog uplitanja u živote građana i poduzeća suvišnim i predetaljnim pravilima. Često se, utemeljeno ili neutemeljeno, govori o slučajevima pogrešne regulative ili pravila koji očito detaljno upravljaju gospodarskom i društvenom svakodnevicom. Istovremeno građani očekuju da se Europa više usredotoči na osiguravanje učinkovitih rješenja za velike izazove – među ostalim zapošljavanje i rast, ulaganja, sigurnost, migracijske tokove i digitalnu revoluciju.

Od samog početka mandata Junckerova je Komisija naglašavala da ćemo prekinuti s prošlošću i promijeniti način Komisijina rada i određivanja politika stavljanjem načela bolje regulative u središte postupka donošenja politika kako bi se osiguralo da se politikama ostvaruju bolji rezultati za građane, poduzeća i javne uprave. Obvezali smo se da ćemo u velikim stvarima biti veliki, a u malima mali, usmjeravanjem djelovanja na pitanja od stvarne važnosti za naše građane i za koja je djelovanje na europskoj razini najpotrebnije te osigurati da države članice preuzmu odgovornost kada je djelovanje na nacionalnoj razini primjerenije.

Obvezali smo se i na blisko partnerstvo s Europskim parlamentom i Vijećem te na usku suradnju s državama članicama s ciljem stvaranja programa i određivanja zajedničkih političkih prioriteta kako bi europske institucije zajedno mogle ostvariti bolju i usmjereniju Uniju. Usredočivanjem na mjere koje su uistinu potrebne, a ne bavljenjem stvarima marginalne važnosti ili onima koje se bolje rješavaju na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini u državama članicama, otvaraju se prostor i sredstva koje institucije zajednički brže mogu mobilizirati kako bi se odgovorilo na nove uvjete, kao tijekom migracijske krize.

Nakon gotovo dvije godine mandata Komisija je na pragu ostvarenja obveza koje smo preuzeli u pogledu bolje regulative. U našem smo se radu od početka vodili usmjerenim političkim smjernicama 1 radi srednjoročnog upravljanja djelovanjem u ključnim izazovima s kojima se suočava EU: zapošljavanje, rast i ulaganja; migracije: sigurnost: digitalna revolucija; energetika ili produbljivanje jedinstvenog tržišta. Mjere kojima se provode te strategije svake se godine utvrđuju u godišnjim, usmjerenim i pojednostavnjenim programima rada. Programu rada za 2014. sadržavao je 100 inicijativa. Programu rada za 2015. sadržavao je 23 nove prioritetne inicijative i paketa. U 2016. bilo ih je također svega 23.

Dijagram 1. Bolja regulativa u brojkama u razdoblju 2015. – 2016.

Istovremeno se broj prijedloga Komisije za uredbe i direktive koje u okviru redovnog zakonodavnog postupka donose Europski parlament i Vijeće smanjio sa 159 u 2011. na 48 u 2015. Od 2000. broj direktiva i uredaba koje su u okviru redovnog zakonodavnog postupka donijeli Europski parlament i Vijeće bio je svake godine različit, a najviše ih je, njih 141, doneseno u 2009. U 2015., prvoj godini Junckerove Komisije, doneseno je 56 zakonodavnih akata.

Dijagram 2. Broj zakonodavnih prijedloga u razdoblju 2011. – 2015.

Komisija se ne nastoji samo usredotočiti na potrebne i važne stvari za građane, nego se i bori protiv inercije. U posljednje je dvije godine 90 prijedloga koji su zastarjeli ili nisu napredovali u europskom zakonodavnom postupku u skinuto s dnevnog reda suzakonodavaca kako bi se pozornost preusmjerila na prioritetne akte. Od postojećih propisa EU-a ukinuta su 32 zastarjela akta te se počelo raditi na pojednostavnjenju postojećih pravila u 103 područja.

U okviru bolje regulative potrebno je i regulativu izrađivati imajući na umu očekivane učinke kako bi se maksimalno povećao pozitivan učinak i izbjegli nepotrebno opterećenje i birokracija za građane, poduzeća i tijela javne vlasti. Određivanje pravila temeljenih na dokazima dio je obveza koje je Komisija preuzela u pogledu bolje regulative. Prije predlaganja novih akata Komisija pozorno proučava stečeno iskustvo, procjenjuje moguće učinke i o njima se savjetuje te odlučuje je li potrebno djelovati na razini Unije ili će to prepustiti državama članicama.

Bolja regulativa nije samo u nadležnosti Europske komisije – ona je zajednički pothvat s Europskim parlamentom, Vijećem i državama članicama i svatko od njih ima svoju ulogu i zadaće. Bolja regulativa nije važna samo pri pripremi i izradi novog zakonodavstva. Trebalo bi je uzeti u obzir u svakoj fazi ciklusa politika, od zakonodavnih pregovora između Parlamenta i Vijeća do prenošenja i provedbe u državama članicama i Komisiji. Kako bismo uspjeli, svi se moramo usredotočiti, biti učinkoviti, pojednostavnjivati, biti transparentni i djelovati na pravoj razini.



Veliki u velikim stvarima

Tijekom prošle godine Komisija je ostvarila napredak u pogledu rezultata u ostvarivanju deset prioriteta predsjednika Junckera. Svoj smo rad usmjerili na važne inicijative koje imaju visoku dodanu vrijednost EU-a u smislu konkretnih rezultata za građane i poduzeća te smo hitro reagirali na nove izazove na koje je potrebno brzo, ali i razborito odgovoriti. U mnogim je slučajevima Komisija mogla izraditi i predstaviti inicijative u rekordnom roku, uz analizu njihova učinka temeljenu na dokazima koja odgovara pojedinoj situaciji. Poštovanjem načela bolje regulative lakše su se oblikovali prijedlozi koji su služili svrsi i koje su stoga ostale institucije mogle pravovremeno donijeti, kao što su primjerice mjere povezane s izbjegavanjem poreza.

Primjeri toga da smo „veliki u velikim stvarima”

Poticanje ulaganja: za pomoć oporavku i poticanje ulaganja u rast
Komisija je predložila Plan ulaganja za Europu koji je donesen 2015. U
godinu dana iz fonda su mobilizirana nova ulaganja u vrijednosti od 116 milijardi EUR u 26 država članica. Zahvaljujući njemu dosad je otvoreno 100 000 novih radnih mjesta. Odobrena su 192 financijska sporazuma s pomoću kojih je 200 000 malih i novoosnovanih poduzeća dobilo bolji pristup financijama.

Odgovor na izbjegličku krizu: Komisija je žurno donijela mjere za rješavanje neposrednih i dugotrajnih izazova migracijske krize. Poduzete su mjere upravljanja nezakonitim migracijskim tokovima, spašavanja života na moru, osiguravanja solidarnosti za pogođene države članice predlaganjem premještanja i preseljenja tražitelja azila te jačanja kontrole vanjskih granica i vraćanja izbjeglica. Prošle su godine države članice pristale na Komisijine prijedloge o premještanju 160 000 osoba kojima je bila potrebna međunarodna zaštita iz Italije i Grčke te o preseljenju 22 000 raseljenih osoba iz trećih zemalja. Dosad je premješteno ili preseljeno znatno više od 13 000 ljudi. Prošle je godine EU proveo nezapamćenu mobilizaciju proračuna EU-a u iznosu većem od 10 milijardi EUR u 2015. i 2016. radi rješavanja izbjegličke krize i pomoći najugroženijim zemljama 2 .

Jačanje granica: Komisijin prijedlog uredbe o uspostavi europske granične policije i obalne straže iz prosinca 2015. suzakonodavci su u srpnju ove godine dogovorili u rekordnom roku. Prijedlogom se rješavaju nedostaci koji su utvrđeni tijekom migracijske krize uvođenjem preventivnih procjena ranjivosti sustava granične kontrole država članica, sustavnog pristupa poticanju djelovanja na razini Unije i uspostave stalnih centara za ljudske resurse i opremu 3 .

Poticanje inovacija u okviru jedinstvenog digitalnog tržišta: Komisija je predložila uklanjanje ključnih prepreka povezanih s ugovornim pravom koje ometaju prekograničnu opskrbu digitalnim sadržajem i internetsku prodaju robe ili prodaju na daljinu 4 . Procjenama učinaka pokazalo se da će se usklađenim pravilima za proizvode digitalnog sadržaja smanjiti troškovi za trgovce te da će ih se potaknuti na širenje izvan granica. Očekuje se da će se internetskom prodajom u ostale države članice početi baviti najmanje 122 000 dodatnih poduzeća, čime će dobiti od 8 do 13 milijuna novih kupaca.

Izgradnja energetske unije i borba protiv klimatskih promjena: Komisija je u veljači 2016. predstavila nove mjere za energetsku sigurnost kojima će se poboljšati interkonekcije diljem Europe i smanjiti rizici od prekida opskrbe. Solidarnošću među državama članicama lakše će se zaštititi kućanstva i osnovne socijalne usluge u slučaju krize. Komisija je bila vodeća u izradi Sporazuma o klimatskim promjenama iz Pariza te ispunjava preuzete obveze Europske unije u pogledu obveza država članica da smanje godišnje emisije stakleničkih plinova u razdoblju od 2021. do 2030. 5 , uključujući izmjenu sustava EU-a za trgovanje emisijama, kako bi se potaknula troškovno učinkovita smanjenja emisija i ulaganja za niske emisije ugljika. S pomoću temeljite procjene učinka izrađen je prijedlog koji je primjeren i kojim se osigurala proporcionalna podjela nastojanja među državama članicama, zaštita međunarodne konkurentnosti industrije te bolja i veća ulaganja u niskougljične tehnologije.

Borba protiv utaje i izbjegavanja poreza: U studenome 2014. procurile su informacije o sporadičnoj zlouporabi poreznih mišljenja. Komisija je žurno izradila sveobuhvatan program za pravednije, jednostavnije i učinkovitije oporezivanje poduzeća u EU-u. Komisijin prijedlog o automatskoj razmjeni podataka o poreznim mišljenjima država članica predstavljen je u siječnju 2015. i donesen do kraja te godine. Prijedlozi o tome da multinacionalna poduzeća izvješćuju o poreznim podacima i o razmjeni tih podataka među državama članicama te prijedlog direktive o borbi protiv izbjegavanja poreza predstavljeni su u siječnju 2016. te dogovoreni u ožujku i lipnju 2016.

Bolja regulativa za bolje rezultate

Boljom regulativom omogućuju se jednostavnija pravila kojima se postižu učinkovitiji rezultati. Komisija i dalje ulaže napore u pojednostavnjenje postojećeg zakonodavstva. Od početka programa za primjerenost propisa (REFIT) 6 pokrenuto je gotovo 200 inicijativa za smanjenje i pojednostavnjenje opterećenja.

Primjeri su sljedeći: smanjenje financijskog izvještavanja za 5 milijuna mikropoduzeća (procijenjena godišnja ušteda iznosi oko 6,3 milijarde EUR); smanjenje i do 95 % naknada za registraciju za MSP-ove koje se moraju platiti na temelju zakonodavstva o kemikalijama (REACH) i nova pravila o elektroničkoj nabavi zahvaljujući kojima bi se trebali smanjiti troškovi nabave za najviše 20 %.

Primjeri Komisijinih prijedloga za smanjenje regulatornog opterećenja i birokracije

Komisija je 6. travnja 2016. donijela revidirani zakonodavni prijedlog za pametne granice koji uključuje izmjene Zakonika o schengenskim granicama kako bi se unijele tehničke izmjene potrebne za nov sustav elektroničkog ulaza/izlaza. Revidiranim prijedlogom smanjili su se procijenjeni troškovi sa 1,1 milijarde EUR na 480 milijuna EUR 7 .

Komisija je 7. travnja 2016. predstavila akcijski plan o PDV-u 8 kojim su najavljene glavne inicijative za pojednostavnjenje, uključujući prijedlog (koji će biti predstavljen u jesen) za modernizaciju sustava PDV-a za prekograničnu e-trgovinu. To bi moglo dovesti do povećanja prihoda od PDV-a u iznosu od 7 milijardi EUR godišnje i smanjiti troškove usklađivanja poslovanja za barem 55 %.

Prijedlogom odluke o zajedničkom naporu kojim bi se države članice obvezale na godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova u razdoblju od 2021. do 2030. smanjit će se upravni troškovi povezani s praćenjem usklađenosti i izvješćivanjem za otprilike 345 000 do 460 000 EUR godišnje. To će biti popraćeno daljnjim pojednostavnjenjima u praćenju i izvješćivanju u okviru zakonodavstva u području energetike i klime.

Komisija je predložila reformu propisâ o prospektu kako bi se poboljšao pristup financiranju za poduzeća i pojednostavnile informacije za ulagatelje. Pogotovo će malim i srednjim poduzećima biti lakše prikupiti financijska sredstva pri izdavanju dionica ili duga. Primjerenijim pravilima o objavljivanju moglo bi se uštedjeti oko 130 milijuna EUR godišnje (na temelju rezultata javnog savjetovanja) 9 . Prospekt EU-a zahtijevao bi se samo za prikupljanja kapitala iznad 500 000 EUR (dosad je prag bio 100 000 EUR). Manje složeni prospekti zahtijevali bi se i za manje izdavatelje koji žele djelovati na europskim tržištima.

Prijedlogom za pojednostavnjenje financijskih pravila EU-a (preinaka Financijske uredbe i izmjena 15 zakonskih akata o uspostavi sektorskih financijskih pravila), donesenim kao dio revizije u sredini razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira, predlažu se jedinstvena financijska pravila kojima bi se za 25 % smanjila postojeća pravila, kombinacijom primjenjivih pravila raznih instrumenata financiranja kad god je moguće.

U pripremi je ambiciozan program pojednostavnjenja u području zajedničke poljoprivredne politike, u kojem je već provedeno više od 20 pojednostavnjenja, što će izravno koristiti poljoprivrednicima i nacionalnim upravama. Izrađuju se i prijedlozi o ekologizaciji u kontekstu REFIT-a. Isto tako, u pripremi je akcijski plan za pravila o poljoprivrednim tržištima s ciljem znatnog smanjenja početnog broja od 250 Komisijinih uredaba na oko 20 delegiranih i 20 provedbenih akata.

Novom Uredbom o zaštiti podataka stvoren je jedinstven sveeuropski zakon kojim je zamijenjeno 28 različitih zakona iz država članica. Time će se smanjiti administrativno opterećenje i mnogim poduzećima olakšati pristup novim tržištima. Nova će pravila donijeti korist u iznosu od otprilike 2,3 milijarde EUR godišnje 10 .

   Uzimanjem u obzir komentara onih koji će buduća pravila morati primjenjivati i s njima raditi daje se snažan doprinos boljoj regulativi. Zbog toga Komisija od svibnja 2015. uvodi postupne promjene u suradnju sa svim dionicima tijekom pripreme novih inicijativa i evaluacije postojećih politika. Uvedeni su novi, aktivniji i transparentniji način uzlaznog savjetovanja sa svim relevantnim stranama. Dionici i građani sada mogu putem interneta slati povratne informacije o početnim zamislima Komisije o politikama 11 , sudjelovati u javnim savjetovanjima putem weba te komentirati prijedloge Komisije 12 i provedbeno zakonodavstvo prije nego što ga Komisija pod nadzorom zakonodavca donese kao zakonodavne akte.12

  
Komisija je istodobno ojačala svoj portal za transparentnost i registar transparentnosti kako bi postupak donošenja odluka u EU-u učinila otvorenijim i olakšala sudjelovanje u njemu
13 , a ujedno objavljuje i pregovaračke tekstove i ostale dokumente povezane s međunarodnim trgovinskim pregovorima. 

Komisija je uspostavila i platformu REFIT kako bi dionike i države članice uključila u rad na svojem programu REFIT. Platforma okuplja stručnjake na visokoj razini iz svih 28 država članica, iz Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija te iz poslovnog sektora, redova socijalnih partnera i civilnog društva koji se imenuju otvorenim i transparentnim postupkom. Dionici koji imaju određene bojazni ili prijedloge mogu na Platformi putem namjenskog web-mjesta 14 iznijeti svoja stajališta o učinku zakonodavstva EU-a te predložiti kako ga poboljšati.
Platforma je već razmotrila više od 100 dosad iznesenih stajališta, što je dovelo do 17 mišljenja s konkretnim prijedlozima o širokoj paleti pitanja
15 .
Komisija će o svojim planovima za daljnje postupanje izvijestiti u okviru Programa rada Komi
sije za 2017.

Kako bi unaprijedila svoje alate za bolju regulativu, Komisija i dalje radi na poboljšanju postojećih alata i praksi te uvođenju novih. Od 2003. 16  
Komisija je pripremila 975
procjena učinka kako bi podržala svoje prijedloge. Komisija je od 2010. provela 688 evaluacija i 704 otvorena javna savjetovanja. Neovisna kontrola kvalitete Komisijinih procjena učinka od ključne je važnosti te se u Komisiji provodi od kraja 2007. Kako bi se ta kontrola ojačala, 1. srpnja 2015. dotadašnji Odbor za procjenu učinka zamijenjen je novim Odborom za regulatorni nadzor, koji ima i tri vanjska člana 17 te opsežnije, proširene ovlasti koje obuhvaćaju i evaluaciju postojećeg zakonodavstva. Komisijin sustav procjene učinka prošao je vanjsku evaluaciju, a njegovu je kvalitetu priznao i visoko ocijenio OECD 18 .

Dijagram 3. Pregled djelovanja u području bolje regulative od njihova pokretanja u Komisiji

Dosadašnji rezultati pokazuju da predanost Komisije boljoj regulativi nije samo prazna priča. Ona je stvarnost. Promjena načina pripreme regulative, transparentnija suradnja s dionicima i sustavno uzimanje u obzir njihovih komentara snažno su pridonijeli promjeni u kvaliteti i usredotočenosti prijedloga Komisije. U mnogim slučajevima, alati za bolju regulativu pridonijeli su smanjenju ili izbjegavanju nepotrebnih troškova, rješavanju konkretnih problema koje su naveli dionici 19 te odabiru primjerenijih pristupa kojima se ukupno gledano nameću manja opterećenja.

Primjeri u kojima je razmišljanje o boljoj regulativi rezultiralo primjerenijim pristupima

Snažnija decentralizacija upravljanja državnim potporama: države članice sada upravljaju s gotovo 90 % slučajeva državne potpore bez prethodnog odobrenja Komisije.

Na temelju preporuka iz provjere prikladnosti provedene u okviru programa REFIT osmišljena su nova, jednostavnija pravila o sigurnosti pomorskog prometa. Zbog toga se sigurnost približno 400 milijuna putnika, koliko ih u prosjeku svake godine putuje vodama EU-a, sada može zajamčiti na djelotvorniji i učinkovitiji način 20 .

Smjernice Komisije kojima se potrošačima, poduzećima i tijelima javne vlasti olakšava samopouzdano sudjelovanje u dinamičnoj ekonomiji dijeljenja: cilj je poticati regulatorno okruženje kojim se omogućuje razvoj novih poslovnih modela uz istodobnu zaštitu potrošača te osiguravanje pravednog oporezivanja i uvjeta rada 21 .

Nakon otkrića o korištenju „poremećajnih uređaja“ kojima se sprječavao odgovarajući nadzor nad štetnim emisijama iz putničkih automobila izneseni su novi, stroži i transparentniji preduvjeti za homologaciju motornih vozila, uključujući poboljšane odredbe o praćenju i nadzoru 22 .

Budući koraci

Svrha bolje regulative jest postići bolje i transparentnije funkcioniranje Europske unije, sa snažnim naglaskom na jednostavnije djelovanje, i to samo kada je to u interesu građana. To je posao svih institucija, kao i država članica. Svakoga se to tiče. Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva koji su sklopili Europski parlament, Vijeće i Europska komisija te koji je na snagu stupio 2016. važan je korak naprijed u kulturi bolje regulative. No bolja regulativa sama je po sebi dinamičan program. Potrebno je više djelovati.

Komisija

Ustrajnost u djelovanju: 10 prioriteta Junckerove Komisije i dalje će biti temelj Programa rada Komisije za 2017., a naglasak će biti na prijedlozima koji su najvažniji za rješavanje izazova s kojima je EU trenutačno suočen. Kao i prošle dvije godine, samo dobro obrazloženi prijedlozi naći će se u Programu rada, a pripremat će se na temelju prethodne procjene učinka i uz uzimanje u obzir komentara dionika prikupljenih javnim savjetovanjem.

Rad Platforme REFIT, koja počinje izdavati sugestije i preporuke, unijet će dodatnu vrijednost u postupak. Područja kao što su zakonodavstvo o kemikalijama, zdravlje i sigurnost na radnome mjestu, financijske usluge, PDV i zajednička poljoprivredna politika analizirat će se radi mogućeg uvođenja poboljšanja i pojednostavnjenja.

Zajednički rad: Građanima EU-a mora se zajamčiti uživanje u prednostima jednostavnijeg, jasnijeg i usmjerenijeg zakonodavstva, a to nije zadatak samo Komisije. Do promjene u kulturi izrade zakonodavstva na razini EU-a može doći samo ako svi uključeni akteri prihvate taj program i odigraju svoju ulogu. Komisija radi na provedbi obveza koje je preuzela u okviru Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva te će sa zadovoljstvom surađivati s Europskim parlamentom i Vijećem.

Intenzivnija provedba: Izvor problema često nije nedostatak zakonodavstva EU-a, već nedostatak njegove djelotvorne primjene i pravne zaštite građana. I dalje postoji znatan raskorak između onoga što je navedeno u pravilima EU-a i pravila koja se primjenjuju na terenu. Komisija jača svoja djelovanja u području primjene, provedbe i izvršavanja zakonodavstva EU-a. Partnerski odnos s državama članicama od ključne je važnosti i mora se jačati u cijelom ciklusu politika. Komisija će s državama članicama surađivati i na omogućivanju jednostavnog pristupa građana informacijama o provedbi pravila EU-a na nacionalnoj razini te o njihovim pravima u smislu pravne zaštite. Komisija osobit naglasak stavlja na povrede zakonodavstva koje imaju znatan učinak na ostvarenje važnih ciljeva politika EU-a. Istodobno će sustavno pratiti usklađenost nacionalnih zakona sa zakonodavstvom EU-a te će se više koristiti mogućnošću da Sudu Europske unije predloži uvođenje financijskih sankcija ako države članice ne prenesu na vrijeme zakonodavstvo EU-a u svoj pravni poredak.

Europski parlament/Vijeće: 

Politička volja za poboljšanjem kvalitete i transparentnosti izrade zakonodavstva, zakonodavnim djelovanjem samo u slučajevima u kojima to donosi neupitnu korist građanima te ukidanjem zastarjelog ili skupog postojećeg zakonodavstva zajednička je trima glavnim institucijama EU-a. Zajedno s Komisijom, Parlament i Vijeće obvezali su se poboljšati svoje procese u skladu s načelima bolje regulative. Postoji niz koraka u kojima je moguće ostvariti napredak:

Preinačivanje – tehnika kojom se u jedan novi akt spajaju izvorni zakonodavni akt i njegove brojne kasnije izmjene – trebalo bi biti glavna zakonodavna metoda za izradu objedinjenog, jasnog, sveobuhvatnog zakonodavnog teksta. Kada preinačivanje nije moguće, treba se koristiti mogućnošću kodifikacije. Komisija će izraditi program s uredbama koje treba preinačiti i planiranim rokovima. Tijesna suradnja triju institucija bit će od ključne važnosti za jamstvo djelotvornog daljnjeg djelovanja.

Potencijal za pojednostavnjenje i smanjenje opterećenja u prijedlozima Komisije treba zadržati i poboljšati u zakonodavnom postupku. Prijedlozima kojima se donose trenutačne prednosti građanima i poduzećima treba dati prioritet.

U skladu s Međuinstitucijskim sporazumom, Europski parlament i Vijeće trebaju pojačati vlastiti interni rad na procjenama učinka kojima će podržati svoje bitne izmjene zakonodavstva. Europski parlament dosad je proveo procjenu učinka tridesetak svojih izmjena, dok Vijeće nije provelo nijednu te još istražuje kada bi i kako trebalo pripremiti takve procjene. Radi usporedbe, Komisija je od 2003. pripremila gotovo tisuću procjena učinka kao podršku prijedlozima koje donosi.

Institucije EU-a i države članice trebale bi produbiti suradnju na osiguravanju boljeg praćenja, mjerenja i evaluacije stvarnog učinka regulative EU-a na gospodarstvo, strukturu društva i okoliš u državama članicama.

Europski parlament i Vijeće pozivaju se na suradnju s Komisijom u osmišljavanju metoda i alata potrebnih za primjenu bolje regulative i provedbu obveza preuzetih u okviru Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva.

Nadalje, tri će institucije ove godine prvi put imati priliku surađivati, na temelju Programa rada Komisije, na izradi skupa prijedloga koji će dobiti prioritet u zakonodavnom postupku. Time će se zajamčiti veća odgovornost te ubrzano razmatranje najvažnijih prijedloga.

Države članice:

EU se često proziva zbog birokracije i regulatornog opterećenja. No građani i poduzeća ponekad otkriju da je zapravo sama država dometnula dodatna pravila pri prenošenju zakonodavstva EU-a u nacionalni pravni poredak, čime je došlo do prekomjernog reguliranja. Novim Međuinstitucijskim sporazumom nastoji se uvesti jasnoća i odgovornost u način na koji države članice provode pravila EU-a. Države članice odsad bi trebale obavijestiti Komisiju i objasniti svojim građanima kada u svoje nacionalno zakonodavstvo uvedu dodatne uvjete u odnosu na zakonodavstvo Unije.

Države članice pozivaju se i da tijesno surađuju s Komisijom kako bi se zajamčilo pravovremeno i pravilno prenošenje i primjena zakonodavstva Unije.

Prioritetne mjere

Ustrajnost u djelovanju: Program rada Komisije za 2017. i dalje će biti usredotočen na manji broj dobro odabranih inicijativa kojima se u prvi plan stavljaju mjere u okviru 10 prioriteta kojima se rješavaju najhitniji izazovi s kojima je EU danas suočen, a obuhvaćat će povlačenje zastarjelih sugestija o pojednostavnjenju i prijedlozima u skladu s prvim rezultatima rada Platforme REFIT.

Transparentnost: Komisija je odlučna poboljšati transparentnost u kontaktima s dionicima i lobistima. Komisija će uskoro predložiti novi registar transparentnosti koji će obuhvaćati i Vijeće i Europski parlament.

Preuzimanje odgovornosti: Komisija će razmotriti izmjene pravila o postupcima izdavanja odobrenja za cijeli EU u određenim osjetljivim sektorima kako bi se osiguralo da u slučajevima u kojima države članice ne mogu dati mišljenje odgovornost za djelovanje ne bude samo na Komisiji.

Izvješćivanje o opterećenju: Komisija će Europskom parlamentu i Vijeću predstaviti „godišnji pregled opterećenja“ koji će obuhvaćati procjenu izvedivosti ciljeva smanjenja opterećenja u ključnim sektorima.

Intenzivnija provedba: Komisija će predstaviti komunikaciju o primjeni zakonodavstva Unije radi promicanja djelotvornije primjene, provedbe i izvršenja u skladu s političkim prioritetima Komisije.

(1)  Vidi https://ec.europa.eu/priorities/index_en  
(2)   http://ec.europa.eu/echo/files/EU_Emergency_Support/Graphic_Provision_en.pdf  
(3)  COM(2015) 671
(4)  COM(2015) 634;COM(2015) 635: http://ec.europa.eu/justice/contract/digital-contract-rules/index_en.htm  
(5)  COM(2016) 482
(6)   http://ec.europa.eu/info/law-making-process/evaluating-and-improving-existing-laws/refit-making-eu-law-simpler-and-less_en  
(7)  COM(2016) 196
(8)  COM(2016) 148; https://ec.europa.eu/taxation_customs/sites/taxation/files/docs/body/com_2016_148_en.pdf  
(9)  COM(2015) 583; http://ec.europa.eu/finance/securities/prospectus/index_en.htm  
(10)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka); http://ec.europa.eu/justice/data-protection/document/factsheets_2016/data-protection-factsheet_01a_en.pdf  
(11)   http://ec.europa.eu/info/law/contribute-law-making_hr  
(12)  Komisija u razdoblju od 8 tjedana nakon donošenja svojih prijedloga poziva dionike na dostavu povratnih informacija koje zatim stavlja na raspolaganje Europskom parlamentu i Vijeću ministara tijekom zakonodavnog postupka. To se nedavno pokazalo uspješnim u slučaju prijedloga Komisije o vatrenom oružju koji je privukao 27 680 odgovora, od kojih su veliku većinu poslali pojedinačni građani te koji su pridonijeli oblikovanju zakonodavčeva političkog stajališta.
(13) http://ec.europa.eu/transparency/index_hr.htm Vidi:
(14)  „Smanjenje opterećenja – iznesite svoje mišljenje“: http://ec.europa.eu/smart-regulation/refit/simplification/consultation/consultation_hr.htm#up  
(15)  Rad Platforme, uključujući preporuke, može se pogledati na adresi: http://ec.europa.eu/smart-regulation/refit/refit-platform/index_hr.htm#members . Platforma je 28. lipnja 2015. donijela 17 mišljenja u područjima kao što su kemikalije, komunikacijske mreže, tržišno natjecanje, zaštita okoliša, financijske usluge, zdravlje i sigurnost hrane, unutarnje tržište, oporezivanje i statistika.
(16)  Godine 2003. Europski parlament, Vijeće Europske unije i Europska komisija potpisali su međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva, u kojem su se te tri institucije obvezale na provedbu procjena učinka kojima će se podupirati prijedlozi zakonodavstva i njegove bitne izmjene. U travnju 2016. taj je sporazum zamijenjen novih sporazumom SL L 123, 12. svibnja 2016, str. 1. http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=OJ:L:2016:123:TOC
(17)  Odbor za regulatorni nadzor sastoji se od sedmero stalnih članova, od kojih troje nije iz Komisije (jedno je mjesto trenutačno slobodno, no očekuje se da će se popuniti tijekom jeseni 2016.). http://ec.europa.eu/smart-regulation/impact/iab/members_en.htm
(18)   http://www.oecd.org/regreform/oecd-regulatory-policy-outlook-2015-9789264238770-en.htm
(19)  Vidi poziv na dostavu očitovanja o okviru EU-a za financijske usluge: http://ec.europa.eu/finance/consultations/2015/financial-regulatory-framework-review/index_en.htm  
(20)  COM(2016) 369, COM(2016) 370, COM(2016) 371: http://ec.europa.eu/transport/modes/maritime/news/2016-06-06-passenger_ship_safety_rules_en.htm  
(21)  COM(2016) 356
(22)  SWD (2016) 9, 2. dio
Top