EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 19.7.2016.

COM(2016) 476 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE VIJEĆU I EUROPSKOM PARLAMENTU

Izvješće o napretku u provedbi Strategije EU-a i Akcijskog plana za upravljanje rizicima u carinskim pitanjima

{SWD(2016) 242 final}

SADRŽAJ

1.Uvod

2.Opća ocjena

2.1.Svrha i metodologija

2.2.Cilj 1 — Poboljšanje kvalitete podataka i postupaka prijave

2.3.Cilj 2 — Osiguravanje dostupnosti podataka o lancu opskrbe, razmjena informacija relevantnih za rizike te rezultata kontrole

2.4.Cilj 3 — Provođenje mjere nadzora i mjera za smanjenje rizika prema potrebi („ocjenjivanje unaprijed — kontrola ako je potrebno”)

2.5.Cilj 4 — Jačanje kapaciteta za osiguravanje učinkovite provedbe zajedničkog okvira za upravljanje rizikom i ubrzavanje odgovora na novoutvrđene rizike

2.6.Cilj 5 — Poticanje suradnje među agencijama i razmjene informacija između carinskih i drugih tijela na razini države članice i EU-a

2.7.Cilj 6 — Poboljšavanje suradnje s trgovinom

2.8.Cilj 7 — Mobiliziranje potencijala međunarodne carinske suradnje

3. Preliminarni zaključci

1.Uvod

U zaključcima Vijeća od 4. prosinca 2014. kojima se odobrava EU-ova Strategija za upravljanje rizicima u carinskim pitanjima te Akcijski plan iz 2014. 1 (dalje u tekstu: „Strategija” i „Akcijski plan”) Komisija se poziva na podnošenje izvješće Vijeću, u roku od 18 mjeseci, o provedbi Strategije i Akcijskog plana i o postignutim rezultatima.

Ovo je Izvješće o napretku (dalje u tekstu: „Izvješće”) odgovor Komisije na taj zahtjev.

Sveukupan je cilj Strategije postići visokokvalitetan, višeslojan pristup upravljanju rizicima koji je djelotvoran i učinkovit. Strategijom se utvrđuje sedam ključnih ciljeva, i to:

I.poboljšanje kvalitete podataka i postupaka prijave;

II.osiguravanje dostupnosti podataka o lancu opskrbe i razmjene informacija relevantnih za rizike među carinskim tijelima;

III.provođenje mjera nadzora i mjera za smanjenje rizika prema potrebi;

IV.jačanje kapaciteta;

V.poticanje međusektorske suradnje i razmjene informacija među carinskim i drugim tijelima na razini države članice i EU-a;

VI.poboljšavanje suradnje s trgovinom; i

VII.mobiliziranje potencijala međunarodne carinske suradnje.

Akcijskim planom utvrđuje se niz aktivnosti (ukupno 22 aktivnosti i 54 podaktivnosti) koje treba poduzeti za svaki cilj. Razvijen je plan provedbe aktivnosti u kojem su utvrđena 64 očekivana rezultata. Većinu aktivnosti provodi Komisija ili se provode pod njezinom odgovornošću.

U provedbi Strategije Komisiji pomaže Koordinacijska grupa za provedbu strategije upravljanja rizicima koja se sastoji od predstavnika iz svih država članica. Ova je grupa doprinijela pripremi ovog Izvješća.

2.Opća ocjena

2.1.Svrha i metodologija

U ovom se Izvješću iznosi ukupna kvalitativna ocjena provedbe Strategije 2 . Njome se ističe postignut napredak prema svakom od sedam ključnih ciljeva i donosi neke preliminarne zaključke. Imajući u vidu kratko razdoblje proteklo od pokretanja aktivnosti, u ovom se Izvješću ne nastoji ocijeniti njihov učinak.

Informacije predstavljene u ovom Izvješću pribavljene su anketom provedenom unutar Komisije i u državama članicama. Ona je obuhvatila provedbu pojedinačnih aktivnosti (i onih što su već započete i onih koje se tek trebaju pokrenuti) te je Komisiji omogućila da utvrdi i uspješne primjere i izazove s kojima se suočava, te prikupljanje komentara i prijedloga za proces provedbe općenito 3 .

Anketa pokazuje da je u trenutku pripremanja ovog Izvješća, tj. 18 mjeseci nakon početka procesa provedbe, velika većina aktivnosti i podaktivnosti opisanih u Akcijskom planu pokrenuta odnosno u tijeku 4 .

U Radnom dokumentu službi Komisije priloženom ovom Izvješću iznose se dodatne informacije o postignutom napretku u pogledu pojedinačnih aktivnosti i podaktivnosti.

2.2.Cilj 1 — Poboljšanje kvalitete podataka i postupaka prijave

U Strategiji i Akcijskom planu poziva se na uspostavljanje pravnog okvira kojim će se osigurati dostupnost visokokvalitetnih podataka o ranim informacijama o teretu koji se odnose na kretanje lanca opskrbe i njihovo pravilno korištenje od strane carine i drugih nadležnih tijela za potrebe upravljanja rizicima. Središnju ulogu u osiguravanju kvalitete podataka ima uvođenje „višestrukog prijavljivanja” – podnošenja informacija povezanih s istim specifičnim zadatkom od strane različitih subjekata – i ukidanje postojećih izuzetaka za poštanske pošiljke i pošiljke male vrijednosti. Pravni okvir su Carinski zakonik Unije 5 i detaljna pravila sadržana u delegiranim 6 i provedbenim 7 aktima. To novo zakonodavstvo na snazi je od 1. svibnja 2016., a razvoj i dogradnja relevantnih informacijskih sustava nužnih za njegovu provedbu odvijat će se u skladu s vremenskim rasporedom utvrđenim u Programu rada za Carinski zakonik Unije 8 .

Potpuni pravni okvir u kojem su određeni zahtjevi u pogledu višestrukog prijavljivanja i poboljšanja kvalitete podataka time je ostvaren i treba ga samo primijeniti.

2.3.Cilj 2 — Osiguravanje dostupnosti podataka o lancu opskrbe, razmjena informacija relevantnih za rizike te rezultata kontrole

Poboljšanje kvalitete podataka i postupaka prijave te osiguravanje dostupnosti i dijeljenje podataka o lancu opskrbe i informacija mjerodavnih za rizik između carinskih tijela ovisi o razvoju i dostupnosti nužnih informacijskih sustava, tj. ponajviše novog sustava kontrole uvoza.

Informacijski sustavi za druge carinske postupke također se trebaju razviti ili dograditi u okviru Carinskog zakonika Unije.

Sustav kontrole uvoza

Jedna prioritetna aktivnost utvrđena u Strategiji razvoj je i provedba odgovarajućih informatičkih rješenja za poboljšanje kvalitete podataka, postupaka prijave i dostupnosti podataka za otkrivanje sigurnosnih rizika na mjestu ulaska roba. Razvoj novog sustava kontrole uvoza glavni je očekivani rezultat u okviru ovog prioriteta. Komisija je uz podršku država članica pripremila prikaz poslovne opravdanosti i dokument vizije na temelju vanjske analize koristi i troškova i studija izvedivosti 9 .

Novi sustav kontrole uvoza donijet će značajna poboljšanja EU-ova upravljanja rizicima u carinskim pitanjima. Zajednička baza podataka o naprednim informacijama o teretu u srži je potrebnih poboljšanja u kvaliteti i dostupnosti podataka i njihov je osnovni preduvjet. Uz uvođenje višestrukog prijavljivanja i očekivano povećanje obujma ranih informacija o teretu – s približno 40 milijuna deklaracija godišnje u trenutačnom sustavu na otprilike 400 milijuna prema novom sustavu kontrole uvoza – decentralizirani pristup bio bi vrlo veliko opterećenje za carinu i trgovinu. Analizom koristi i troškova izvršena 2013. godine i dodatnom analizom mogućih opcija već je utvrđeno da samo centralizirani sustav može zadovoljiti potrebu za visokom razinom dostupnosti sustava i osigurati harmonizirani pristup upravljanju rizicima u carinskim pitanjima u pogledu ranih informacija o teretu. Zajednička baza podataka omogućit će pohranu i obradu povećane količine naprednih informacija o teretu, te će omogućiti svim državama članicama u bilo kojem lancu opskrbe da izravno i istovremeno izvršavaju djelotvorno i učinkovito ocjenjivanje rizika koristeći se informacijama u bazi podataka. Ona će također omogućiti dijeljenje informacija mjerodavnih za rizik i rezultata kontrole među državama članicama.

Odgođeno je pokretanje formalne faze razrade ICS-a 2.0, no trenutačno se rješavaju preostala pitanja povezana s proračunom, sustavom upravljanja, strategijom ostvarivanja rezultata i planiranjem, operativnim načinom rada, specijaliziranim provedbenim aktom za informacijski sustav i kapacitetom projekta. Treba slijediti pragmatičan postupni pristup (koristeći se „sastavnim elementima”) za njegov daljnji razvoj i provedbu.

2.4.Cilj 3 — Provođenje mjere nadzora i mjera za smanjenje rizika prema potrebi („ocjenjivanje unaprijed — kontrola ako je potrebno”)

Napredak u ovom području postignut je uvelike zbog napretka u pogledu aktivnosti koje su već bile u tijeku u vrijeme usvajanja Strategije, posebice onih što se odnose na zabrane i ograničenja. Izrađen je niz informativnih letaka (u suradnji s državama članicama) za odabrane dijelove zakonodavstva kojima se određuju zabrane i ograničenja u pogledu svakog uvoza i izvoza robe koja se treba kontrolirati na vanjskoj granici EU-a. Informativni letci daju opis pravnog okvira, uloge carine te dokumentarne i fizičke provjere. Oni osiguravaju osnovu za određivanje vremenskog rasporeda carinskih kontrola i jesu li potrebne daljnje preporuke za carinu i druga tijela.

Službe Komisije pripremile su smjernice za potporu pripremi ili reviziji pravnih akata EU-a o tome kako se treba predvidjeti uključenost carine, uključujući na koji način treba uzeti u obzir upravljanje rizicima u carinskim pitanjima.

2.5.Cilj 4 — Jačanje kapaciteta za osiguravanje učinkovite provedbe zajedničkog okvira za upravljanje rizikom i ubrzavanje odgovora na novoutvrđene rizike

Napredak je spor unatoč brojnim aktivnostima u tijeku, namijenjenima povećanju kapaciteta država članica i EU-a da provedu trenutačni okvir za upravljanje rizicima u carinskim pitanjima. Iako su države članice bile aktivne u identificiranju nedosljednosti u provedbi zajedničkog okvira za upravljanje rizikom na nacionalnoj razini i pronalaženju načina za odgovor na te slabosti, postoje pitanja koja se odnose na sposobnost država članica da primijene rješenja i sposobnost EU-a da državama članicama osigura odgovarajuću potporu u pogledu kapaciteta za analizu rizika putem inicijative novog sustava kontrole uvoza.

U 2015. stručnjaci Komisije i država članica obradili su i identificirali potrebu za poboljšanim informacijskim sustavom radi dijeljenja informacija o rizicima, tj. sljedeću generaciju sustava upravljanja rizicima u carinskim pitanjima.

Zajednički kriteriji za rizik ocijenjeni su i na razini država članica i na razini EU-a. Države članice pokrenule su pilot projekte kako bi ocijenile i ispitale provedbu zajedničkih kriterija za rizik. Usporedo s time, alati za prikupljanje podataka i projekti za analizu podataka ispitani su na podacima dostupnima na razini EU-a. Cilj ovih testova bio je identificirati moguće dodatne sposobnosti upravljanja rizicima i poboljšanje usmjeravanja, posebice za kontejnerski prijevoz.

Kao dio stalnog procesa razvijanja zajedničkih kriterija za potpuni raspon rizika, Komisija i države članice počele su raditi na definicijama različitih financijskih rizika i revidiranju postojećih kriterija rizika za zaštitu i sigurnost, posebice u pogledu sigurnosti zrakoplovnog prijevoza tereta.

Komisija i države članice također su poduzele korake kako bi osigurale usklađenu provedbu kriterija rizika.

Pri praćenju i ocjenjivanju provedbe, one su uspjele ostvariti sinergije s provedbom učinkovitosti carinske unije.

2.6.Cilj 5 — Poticanje suradnje među agencijama i razmjene informacija između carinskih i drugih tijela na razini države članice i EU-a

Suradnja među agencijama se u cijelosti poboljšala, posebice u područjima koja se ne odnose na carinsku politiku.

Primjerice, razvijena je metodologija za razmjenu informacija o rizicima između carinskih tijela i tijela za nadzor tržišta u području sigurnosti proizvoda. Prikaz ove metodologije podijeljen je s državama članicama u prosincu 2015. 10

Moguće je postići poboljšanja u suradnji između carinskih i drugih graničnih tijela u pogledu dijeljenja informacija u vezi s kontrolama roba što ih nose putnici ili članovi posade. To je pitanje istaknuto u Komunikaciji iz travnja 2016., Jači i pametniji informacijski sustavi za granice i sigurnost 11 .

U tijeku je ocjenjivanje suradnje između carinika i granične policije, uključujući provedbu smjernica iz travnja 2013. 12 Početni rezultati pokazuju ukupno dobru razinu suradnje i identificiran je skup dobrih praksi.

Seminar visoke razine o kontrolama putnika organiziran je u Rigi 7. i 8. svibnja 2015. radi poboljšanja integriranog upravljanja granicom između carinskih i drugih tijela. Seminar je identificirao program za daljnji rad i suradnju između carinskih i drugih graničnih tijela, uključujući stavljanje unaprijed dostavljenih podataka o putnicima na raspolaganje carini. Radi poboljšanja suradnje s Frontexom 13 , pokrenut je formalni dijalog koji je usmjeren na funkcije koje su uključene u okvir te agencije i okvir carine, uključujući upravljanje rizicima u carinskim pitanjima.

Odjel za upravljanje rizicima Odbora za carinski zakonik ocijenio je implikacije, povezane s carinom, dijeljenja informacija danih prema direktivama o evidenciji podataka o putnicima (PNR) i unaprijed dostavljenim podacima o putnicima (API). Osiguravanje sudjelovanja carine u nacionalnim odjelima za podatke o putnicima (PIU) i/ili pristup carine tim podacima u skladu s Direktivom (EU) 2016/681 14 , važni su za djelotvoran i učinkovit carinski nadzor roba u putničkom prometu. Smatra se da su ti podaci vrlo vrijedni za identificiranje rizika povezanih s prtljagom putnika (ili gotovim novcem koji nose putnici) te omogućuju carini da provede ciljane kontrole, utemeljene na riziku, na dolasku, čime se doprinosi borbi protiv teškog i organiziranog kriminala, terorizma i financiranja terorizma uz poštovanje zaštite podataka i zaštite privatnosti.

Osiguravanje suradnje s drugim tijelima koja provode zakone ostaje izazov (uključujući, u nekim slučajevima, između odjela odgovornih za carinske kontrole/upravljanje rizicima i onih koji su odgovorni za istrage unutar carinske uprave). Tijekom razdoblja obuhvaćenog Izvješćem, u središtu pažnje bili su bolje komuniciranje i objašnjavanje uloge upravljanja rizicima te postojeće i moguće buduće sposobnosti carine. Kao rezultat, poboljšano je uzajamno razumijevanje različitih odgovornosti u pogledu carine i drugih tijela provedbe zakonodavstva, no potrebni su dodatni napori.

Opseg razmjene informacija za potrebe uzajamne pomoći između carinskih tijela država članica i između tih tijela i Komisije proširen je izmjenama Uredbe o uzajamnoj pomoći 15 . Izmijenjenom Uredba omogućuje se šira pravna osnova za više aktivnosti s ciljem bolje usklađenosti gospodarskih subjekata s carinskim i poljoprivrednim zakonodavstvom. Pristup podacima prikupljenima na temelju izmijenjene Uredbe za upravljanje rizicima poboljšao bi upravljanje rizicima u carinskim pitanjima na razini država članica i na razini EU-a.

Jedan je doprinos carine provedbi Europskog programa sigurnosti 16 razvoj pravila o specifičnim pravilima (zajednički kriteriji rizika) za potrebe sigurnosti zračnih tereta. Postignut je sporazum o preliminarnom skupu zajedničkih kriterija rizika. Kako se kriteriji u području zrakoplovnog tereta ne odnose samo na carinu nego i na druga tijela, mjerodavne službe Komisije, Centar Europske unije za analizu obavještajnih podataka i stručnjaci iz nacionalnih carina, civilnog zrakoplovstva te stručnjaci za borbu protiv terorizma stoga su također uključeni u njihov razvoj. Zajednički kriteriji rizika za zrakoplovni teret stoga se temelje na multidisciplinarnim, međusektorskim ulaznim informacijama dobivenima od svih mjerodavnih stranaka i dopunjavat će postojeće sigurnosne mjere u civilnom zrakoplovstvu za teret i poštu kao dodatni sloj sigurnosti. Kako će nova pravila o rizicima biti primijenjena tek na temelju novog sustava kontrole uvoza, ona neće biti primijenjena prije kraja 2020.

Strategijom se podupire i provedbu Strategije pomorske sigurnosti EU-a i njezina akcijskog plana koji je Vijeće usvojilo 16. prosinca 2014. Posebice provedbu Zajedničkog okruženja za razmjenu informacija (CISE) koje je razvijeno kao meta-projekt radi poboljšane suradnje i razmjene informacija između civilnih i vojnih vlasti s ciljem dodatnog poboljšanja zajedničke informiranosti o stanju u pomorstvu i razmjene podataka. Radi poboljšavanja opskrbnog lanca sigurnosti i podržavanja nadzora kretanja roba na temelju rizika u području pomorstva, CISE-om se potiče razmjena informacija između različitih tijela uključenih u borbu protiv terorizma i organiziranog kriminala (npr. krijumčarenje roba, krijumčarenje i nedopušteno trgovanje oružjem i narkoticima i prekogranična kretanja gotovine proistekle iz nezakonite trgovine). Mjerodavne agencije EU-a 17 pozvane su ojačati međuagencijsku suradnju. Predoperativnim programom za potvrdu „EUCISE 2020” ispitat će se CISE u većim razmjerima od 2017. do 2018., nakon čega slijedi postupna provedba do 2020.

Pri svakom prethodno navedenom dijeljenju informacija poštovat će se temeljna prava, a posebno prava na privatnost i zaštitu osobnih podataka.

2.7.Cilj 6 — Poboljšavanje suradnje s trgovinom

Suradnja između carine i trgovine već je poboljšana jačanjem koncepta ovlaštenog gospodarskog subjekta (AEO). Promjene AEO koncepta uvedene su Carinskim zakonikom Unije i njegovim delegiranim i provedbenim aktima, a ta zbog njih je postalo nužno ažurirati smjernice o AEO-u 18 .

Skupina za mrežu AEO-a, uspostavljena 2007. radi praćenja provedbe koncepta AEO-a, pokrenula je svoju drugu inicijativu za praćenje 2013., s ciljem osiguravanja ispravne i ujednačene primjene pravila AEO-a. Vježba praćenja potvrdila je da je koncept AEO-a snažan i pouzdan. Države članice razvile su robusne procedure kojima se jamči visokokvalitetno, učinkovito i dosljedno upravljanje tim konceptom.

U 2015. stvorene su dvije specifične ciljne skupine unutar sustava upravljanja rizicima u carinskim pitanjima radi razmjene informacija o riziku koje se odnose na AEO procese i procedure: jedna grupa za razmjenu osjetljivih informacija u AEO procesu i još jedna grupa za razmjenu informacija o nepravilnostima uključenim u AEO zemlje partnera.

Napredak je sporiji na drugim područjima, kao što je poboljšavanje znanja o opskrbnim lancima.

Stvaranje pravnog okvira radi osiguravanja dostupnosti visokokvalitetnih podataka za potrebe upravljanja rizicima dovelo je do postavljanja pitanja kako bi se podaci koje podnose trgovci i oni uključeni u carinske deklaracije za poštanske pakete (tj. deklaraciju CN23) mogli staviti na raspolaganje i iznova koristiti za podnošenje ulazne skraćene deklaracije za sigurnost i carinske deklaracije. Rasprava je također relevantna uzimajući u obzir sve veću količinu malih pošiljki koje se šalju zbog e-trgovine. Carinska tijela država članica, kao i pružatelji poštanskih usluga, trgovinska udruženja i međunarodni partneri (SAD, Kanada i Kina) uključeni su u analiziranje dostupnih opcija unutar globalnog poštanskog modela Svjetske poštanske unije. Bez obzira na odabir opcija, važno je da ona može raditi uz novi sustav kontrole uvoza.

2.8.Cilj 7 — Mobiliziranje potencijala međunarodne carinske suradnje

Nekoliko je aktivnosti pokrenuto i one su u tijeku, s ciljem poboljšavanja upravljanja rizicima opskrbnog lanca s pomoću međunarodne suradnje.

Uspjesi uključuju reviziju okvira normi SAFE Svjetske carinske organizacije (WCO) 19 , razvoj međunarodnih standarda, npr. o predaji informacija o zrakoplovnom teretu unaprijed 20 , i razvoj uzajamnog priznanja koncepata ovlaštenog gospodarskog subjekta (AEO-a) 21 . Nekoliko je projekata u tijeku, a odnose se na razmjenu informacija sa zemljama izvan EU-a (npr. u kontekstu pilot projekta Pametni i sigurni trgovinski pravci razvijenog s Kinom 22 ). Za uspjeh tih projekata bit će potrebni pouzdani informacijske sustavi.

3. Preliminarni zaključci

Reforma upravljanja rizicima u carinskim pitanjima postupak je za koji su potrebni resursi. Za postizanje rezultata potrebno je vrijeme. Premda je pokrenut velik broj aktivnosti, napredak je neujednačen.

Napredak je najočitiji kod aktivnosti koje su u nadležnosti carine, a sporiji je kod onih aktivnosti za koje je potrebna povećana suradnja između carine i drugih tijela, posebice suradnja s agencijama za provedbu zakonodavstva i sigurnosnim agencijama.

U ovoj fazi procesa provedbe, glavni izazov povezan je s informatičkom tehnologijom. Iako su izvediva rješenja pronađena, npr. za osiguravanje dostupnosti podataka, razmjenu informacija i automatiziranje analize rizika, uspješna provedba ovisi i o dogradnji postojećih informacijskih sustava i razvoju i uspostavi novih sustava (bilo da ih poduzimaju države članice s podrškom Komisije ili bez nje ili sama Komisija).

Nedovoljno financiranje za razvoj potrebnih informacijskih sustava predstavlja velik problem koji otežava napredak, ponajviše u pogledu novog sustava kontrole uvoza. Premda je prepoznat kao europski informacijski sustav u Uredbi o programu Carina 2020., proračun programa Carina 2020. nije dovoljan da pokrije troškove informatičke provedbe.

Slična ograničenja resursa postoje na razini država članica. U nekim državama članicama može biti teško opravdati dodatne resurse potrebne za razvoj nužnih informacijskih sustava s obzirom na broj deklaracija koji treba obraditi.

Zbog nedostatka dodatnih resursa nekoliko aktivnosti neće moći biti provedeno do kraja 2020. kako je to predviđeno Strategijom i Akcijskim planom. Kašnjenje bi također utjecalo na provedbu obveza u pogledu carine u kontekstu Europskog programa sigurnosti.

Treba provesti i dodatnu analizu utjecaja novog zakonodavstva EU-a o zaštiti podataka, posebno u pogledu tijela za provedbu zakonodavstva.

U ovoj fazi procesa provedbe Komisija ne predlaže unošenje izmjena u Strategiju i Akcijski plan.

Vanjski događaji i kretanja 23 koji nisu uključeni u plan provedbe Strategije i Akcijski plan mogu, međutim, imati utjecaj na provedbu i mogu zahtijevati izmjene određenih aktivnosti i dodjelu prvenstva određenim podaktivnostima. Stoga je potrebno ažuriranje plana provedbe stoga zahtijeva ažuriranje.

Razmotrit će se preporuke Vijeća i Europskog parlamenta i utjecaj na temeljna prava.

Bit će potrebno dubinsko razmatranje dostupnosti resursa za potpunu provedbu potreba za upravljanjem rizicima u carinskim pitanjima utvrđenih u Strategiji i Akcijskom planu, uključujući za potporu transnacionalnoj analizi rizika u svim carinskim procedurama.

(1)  COM(2014) 527 final.

(2)  Nisu bili dostupni kvantitativni pokazatelji rezultata za potrebe mjerenja postignutog napretka u provedbi Strategije.

(3)  Anketa je obuhvatila sve države članice i deset glavnih uprava Komisije (GU za oporezivanje i carinsku uniju, GU za poljoprivredu i ruralni razvoj, GU za proračun, GU za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike, GU za migracije i unutarnje poslove, GU za pravosuđe i zaštitu potrošača, GU za pomorstvo i ribarstvo, GU za mobilnost i promet, GU za zdravlje i sigurnost hrane, i Europski ured za borbu protiv prijevara).

(4)  Od 54 podaktivnosti utvrđenih u Strategiji i Akcijskom planu, 41 je dovršena ili u tijeku (tj. 76 %). Dodatno, od 64 očekivana rezultata utvrđenih u planu provedbe, 11 je dovršeno (tj. 17 %), a 34 su u postupku finalizacije (tj. 53 %).

(5)  Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.).

(6)

     Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/2446 od 28. srpnja 2015. o dopuni Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o detaljnim pravilima koja se odnose na pojedine odredbe Carinskog zakonika Unije (SL L 343, 29.12.2015., str. 1.); Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/341 od 17. prosinca 2015. o dopuni Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu prijelaznih pravila za određene odredbe Carinskog zakonika Unije dok odgovarajući elektronički sustavi još nisu operativni te o izmjeni Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/2446, (SL L 69, 15.3.2016., str. 1.).

(7)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2447 оd 24. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju Carinskog zakonika Unije (SL L 343, 29.12.2015., str. 558.).

(8)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/578 оd 11. travnja 2016. o uspostavi programa rada u pogledu razvoja i uvođenja elektroničkih sustava iz Carinskog zakonika Unije (SL L 99, 15.4.2016., str. 6.).

(9)  Prikaz poslovne opravdanosti i dokumenti vizije predstavljeni su skupini za carinsku politiku 3. prosinca 2015.

(10)  Suradnja između tijela za nadzor tržišta (MSA) i carine u pogledu upravljanja rizicima u području sigurnosti proizvoda i kontrole usklađenosti kod uvezene robe.

(11)  COM(2016) 205, 6.4.2016.

(12)  Smjernice za suradnju između granične policije – carinskih uprava koje djeluju na vanjskim granicama, travanj 2013.

(13)  Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije.

(14)  Direktiva (EU) 2016/681 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o uporabi podataka iz evidencije podataka o putnicima (PNR) u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage i kaznenog progona kaznenih djela terorizma i teških kaznenih djela (SL L 119, 4.5.2016., str. 132.).

(15)  Uredba (EU) 2015/1525 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 2015. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 515/97 o uzajamnoj pomoći upravnih tijela država članica i o suradnji potonjih s Komisijom radi osiguravanja pravilne primjene propisa o carinskim i poljoprivrednim pitanjima (SL L 243, 18.9.2015., str. 1.) stupit će na snagu 1. rujna 2016., kao i Komisijini provedbeni akti: Uredbe (EU) 2016/345 (SL L 65, 11.3.2016., str. 38.) i (EU) 2016/346 (SL L 65, 11.3.2016., str. 40.).

(16)  COM(2015) 185 final.

(17)  EMSA, EFCA, FRONTEX, EDA, EUROPOL i ESA.

(18)  http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/customs/policy_issues/customs_security/aeo_guidelines_en.pdf.

(19)

     Ciklusom revizije okvira SAFE WCO-a koji je podržalo Vijeće WCO-a u lipnju 2015., uvedene su izmjene u WCO SAFE okvir, uključujući one o unosu informacija o zrakoplovnom teretu unaprijed.

(20)  Tj. unutar zajedničke radne skupine Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO) i WCO-a o informacijama o zrakoplovnom teretu.

(21)

     Sporazumi o uzajamnom priznavanju AEO-a sklopljeni su s Norveškom, Švicarskom, Andorom, SAD-om, Japanom i Kinom; u tijeku su pregovori s Kanadom. Uspostavljen je sustav automatizirane razmjene podataka za potrebe uzajamnog priznavanja s Kinom, Japanom, Švicarskom i SAD-om.

(22)

     Cilj je pilot projekta Pametni i sigurni trgovinski pravci (SSTL), pokrenut 2006.,ispitati specifične sigurnosne preporuke izdane na temelju WCO SAFE okvira u trgovini između EU-a i Kine. U 2014. stručna grupa SSTL-a za informacijske tehnologije počela je razvijati novi informatički alat za razmjenu podataka kojim će se omogućiti razmjenu većih te stoga i smislenijih količina podataka.

(23)  Primjerice teroristički napadi 2015. u Parizu i 2016. u Bruxellesu, Posebno izvješće Europskog revizorskog suda 24/2015 Borba protiv prijevara unutar Zajednice u području PDV-a: potrebno je odlučnije djelovati.