EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 27.6.2016.

COM(2016) 424 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Procjena provedbe Okvira EU-a za nacionalne strategije integracije Roma i Preporuke Vijeća o djelotvornim mjerama integracije Roma u državama članicama – 2016.

{SWD(2016) 209 final}

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOJ KOMISIJI, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU

I ODBORU REGIJA

Procjena provedbe Okvira EU-a za nacionalne strategije integracije Roma i Preporuke Vijeća o djelotvornim mjerama integracije Roma u državama članicama – 2016.

1. Uvod

U skladu s Okvirom EU-a za nacionalne strategije integracije Roma do 2020. 1 države članice obvezale su se razviti, provoditi i pratiti strategije 2 u skladu sa sveobuhvatnim pristupom utemeljenim na dokazima. Komisija ocjenjuje provedbu i svake godine izvješćuje Europski parlament i Vijeće. Okvir EU-a pojačan je Preporukom vijeća o djelotvornim mjerama integracije Roma 3 . Preporukom je Okvir proširen na dodatna područja i tražilo se od država članica da svake godine Komisiju izvješćuju o mjerama poduzetima u skladu s Preporukom te da ju izvješćuju o ostvarenom napretku u provedbi strategija. 

U ovoj Komunikaciji izvješćuje se o općim zaključcima u vezi s napretkom u provedbi okvira EU-a. U njoj se također prvi puta preispituju mjere integracije Roma uspostavljene u skladu s Preporukom Vijeća. U pratećem Radnom dokumentu službi Komisije predstavljene su ocjene po državama i ističu se primjeri prakse u različitim tematskim područjima. Izrađen je detaljni predložak za izvješćivanje kao pomoć u izvješćivanju država članica 4 . Neke države članice (Francuska, Njemačka, Slovenija) odlučile su se za alternativni oblik izvješćivanja, a druge (Danska, Luksemburg, Nizozemska) 5 nisu izvješćivale o svojim mjerama.

2. Uloga Komisije u podupiranju država članica

Komisija je povezala praćenje napretka u području uključivanja Roma sa svojim širim programom rasta Europa 2020. Od 2012. pet država članica s najvećim zajednicama Roma i najtežim izazovima zaprimile su posebne preporuke po državama članicama o tome kako pitanja Roma više uključiti u glavne politike. Preporuke iz 2016. koje je predložila Komisija usmjerene su na promicanje sudjelovanja romske djece u kvalitetnom redovnom obrazovanju 6 . Pravni instrumenti, instrumenti politike i financijski instrumenti na europskoj razini potpuno su usklađeni s pokretanjem razdoblja financijskog programiranja 2014. – 2020.

2.1. Jačanje kapaciteta i promicanje suradnje

Komisija i dalje olakšava dijalog između država članica u okviru mreže nacionalnih kontaktnih točaka za Rome 7 . Nastavila je i s radom Radne skupine za pitanja Roma u kojoj su okupljeni relevantni odjeli Komisije koji pridonose postupku EU-a za integraciju Roma. Održavaju se bilateralni posjeti praćenja u države članice zajedno  s opsežnim razgovorima između Komisije, nacionalnih i lokalnih tijela i civilnog društva kao i posjeti zajednicama Roma.

Reforma Europske platforme za uključivanje Roma koja okuplja sve dionike na europskoj razini pokrenuta je 2015. kako bi se osigurao participativniji postupak. Europske krovne organizacije civilnog društva koje održavaju redovite dijaloge s Komisijom sudjelovale su u reformi i pripremi Europske platforme koja se 2015. usredotočila na suradnju više dionika i suzbijanje diskriminacije i netrpeljivosti prema Romima.

Komisija se obvezala pomoći državama članicama u razvoju nacionalnih platformi za Rome. One bi trebale imati ključnu ulogu u osiguravanju transparentnog i uključivog sudjelovanja svih dionika u aktivnostima provedbe, praćenja i izvješćivanja.

Komisija je također pojačala lokalne inicijative za jačanje kapaciteta i umrežavanja podupiranjem:

•provedbe twinninga lokalnih nadležnih tijela (u okviru transnacionalne kampanje „za Rome s Romima”) 8 ,

•zajedničkih programa 9 s Vijećem Europe za ulaganje u mirenje, strukturirani dijalog i jačanje kapaciteta zajednica Roma i lokalnih tijela vlasti,

•mreža za transnacionalnu suradnju između nadležnih tijela na nacionalnoj i lokalnoj razini te nevladinih organizacija koje se zalažu za prava Roma.

2.2. Borba protiv diskriminacije i netrpeljivosti prema Romima

Komisija je 2015. pojačala mjere za borbu protiv diskriminacije, segregacije i netrpeljivosti prema Romima, uključujući mjere protiv govora mržnje i zločina iz mržnje. Komisija, kao čuvarica Ugovora, ima ulogu zajamčiti pravilno prenošenje i provedbu zakonodavstva za suzbijanje diskriminacije, na primjer Direktive o rasnoj jednakosti 10 . Komisija je pokrenula drugi postupak zbog povrede prava zbog diskriminacije romske djece u obrazovanju 11 i nastavila je s istragama predmeta diskriminacije u obrazovanju i stanovanju u nekoliko država članica.

Komisija je započela dijalog s državama članicama kako bi osigurala potpuno i točno prenošenje i provedbu Okvirne Odluke Vijeća o rasizmu i ksenofobiji 12  nakon stjecanja ovlasti za nadzor njezine primjene. Ona je također pojačala napore kako bi pomogla državama članicama da osiguraju djelotvorne mjere na terenu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje. Započela je razgovore s IT poduzećima, državama članicama i civilnim društvom kako bi osigurala brzo uklanjanje nezakonitog govora mržnje na internetu i promicanje pozitivnih sadržaja.

Komisija je pokrenula transnacionalnu kampanju podizanja svijesti „Za Rome s Romima”. Cilj kampanje je suzbijanje stereotipa o Romima suradnjom s medijima, promicanjem razumijevanja među kulturama, organiziranjem školskih natjecanja u crtanju i podupiranjem projekata twinninga među lokalnim tijelima vlasti.

Komisija je 2015. objavila skup od tri referentna materijala za pomoć država članicama u borbi protiv diskriminacije i segregacije:

•smjernice o tome kako se europski strukturni i investicijski fondovi za razdoblje 2014. – 2020. mogu upotrijebiti za suzbijanje obrazovne i prostorne segregacije, sa stručnjacima koji državama članicama kojima je to najpotrebnije pružaju savjete o provedbi 13 ,

•brošuru „Saznajte koja su vaša prava” koja sadržava smjernice o tome kako podnijeti tužbu zbog diskriminacije i u kojoj se jednostavnim jezikom objašnjava kako poboljšati provedbu direktiva o ravnopravnosti i svijest o pravima 14 ,

•europski skup alata za škole o dobroj praksi u obrazovanju, uključujući praksu pružanja ciljane potpore romskoj djeci i radu s romskim obiteljima 15 .

Komisija je snažno podržala rezoluciju Europskog parlamenta 16 o netrpeljivosti prema Romima i priznavanju na razini EU-a dana sjećanja na genocidu nad Romima. U okviru programa Europa za građane Komisija je financirala projekte kojima se obilježava holokaust nad Romima i, u okviru programa Prava, jednakost i građanstvo, lokalne, nacionalne i transnacionalne projekte o integraciji Roma i suzbijanju diskriminacije.

3. Trenutačno stanje integracije Roma u državama članicama

Osim s gospodarskom i financijskom krizom, države članice suočavaju se i s dosad nezabilježenim izazovom izbjegličke krize. Javna tijela pod pritiskom su rješavanja problema povezanih s novopristiglim izbjeglicama, uz postojeće probleme povezane s ranjivim skupinama romskih građana i državljana EU-a ili državljana trećih zemalja romskog podrijetla koji žive na njihovom području. Unatoč izazovima koje donosi integracija tih zajednica, države članice ne bi trebale jednima davati prednost pred drugima. Potreban je uravnoteženi pristup kojim se usklađuju sve integracijske potrebe s uzajamno poticajnim i koordiniranim mjerama.

Ova ocjena temelji se na informacijama koje su dostavile države članice, a koje su nadopunile organizacije civilnog društva. U okviru radne skupine o pokazateljima za integraciju Roma (koju koordinira Agencija za temeljna prava uz sudjelovanje 17 država članica i Komisije) uloženi su napori u razvoj zajedničkog okvira pokazatelja za Rome. Iako je u tom postupku izrađen detaljni predložak za izvješćivanje o uspostavljenim mjerama, potrebno je dalje raditi na okviru pokazatelja za integraciju Roma kako bi se omogućilo povezivanje mjera s ulaznim vrijednostima i rezultatima. Neke su države članice imale problema s predloškom koji se upotrebljavao za ovogodišnje izvješćivanje. Komisija predano razvija metodologiju izvješćivanja prilagođenu korisnicima koja je usko povezana s okvirom pokazatelja.

3.1. Horizontalne mjere

Diskriminacija je i dalje raširena diljem EU-a i prisutna je u svim društvima te u svim ključnim područjima. To je potvrđeno rezultatima nedavne ankete Eurobarometra 17 i povratnim informacijama civilnog društva. Države članice usredotočuju se na promicanje međukulturnog dijaloga, različitosti, informiranja o romskoj povijesti i kulturi, uključujući o holokaustu nad Romima. Školski kurikulumi nekih država članica već sadržavaju te informacije. Važno je pojačati borbu protiv diskriminacije Roma obrazovanjem djece i smještanjem obrazovanja u širi okvir. Neke države članice uspostavljaju aktivnosti osposobljavanja usmjerene na osvješćivanje državnih službenika i pružatelja usluga kako bi oni mogli potpuno razumjeti kulturu Roma dok s njima rade. Neke provode i kampanje protiv zločina mržnje. Sve su te mjere od ključne važnosti za promicanje ravnopravnosti. Države članice potiču se da ih razviju.

Unatoč tim naporima na terenu nisu ostvareni konkretni rezultati. Stoga je potreban sustavniji pristup i potiču se države članice da pokažu veću političku volju za borbu protiv diskriminacije. Netrpeljivost prema Romima kao posebna vrsta rasizma, usko povezana s ukorijenjenim stereotipima i stigmatizacijom Roma, u porastu je. Povezana je i sa širenjem radikalizacije i ekstremizma u EU-u. Važno je da se javna tijela distanciraju od rasističkog i ksenofobnog govora protiv Roma i da učinkovito kriminaliziraju antiromsku retoriku, govor mržnje i zločin iz mržnje. Važno je shvatiti da se nedjelovanjem također pridonosi prihvaćanju netrpeljivosti u društvima.

Iako su neke države članice poduzele korake za uklanjanje diskriminacije i segregacije Roma donošenjem zakonodavstva kojim se potiče uključivanje, posebno u području obrazovanja za poticanje jednakog pristupa romske djece redovnom obrazovanju 18 , i dalje se javljaju slučajevi isključivanja s radnog mjesta, segregacije u obrazovanju i stanovanju. Države članice stoga bi trebale uložiti veće napore u osiguravanje učinkovite provedbe zakonodavstva o suzbijanju diskriminacije u praksi u cilju učinkovitog uklanjanja praksi diskriminacije i segregacije.

Većina država članica prijavila je mjere o promicanju sudjelovanja Roma, ali potrebno se više usmjeriti na mlade Rome. Stanje u pogledu romske djece i dalje je posebno zabrinjavajuće. Neke države članice poduzimaju mjere za borbu protiv zlostavljanja i maltretiranja. Međutim, isključivanje se nastavlja. U nekim državama članicama ono je povezano s neprijavljivanjem i neposjedovanjem osobnih isprava, niskom stopom sudjelovanja u predškolskom obrazovanju i višim stopama ranog napuštanja školovanja.

Romske žene većinom su obuhvaćene glavnim mjerama. Međutim, budući da se suočavaju s višestrukim oblicima diskriminacije (nasilje, trgovina ljudima i brakovi maloljetnika i prisilni brakovi te prosjačenje koje uključuje maloljetnike), na njih će biti usmjerene ciljane mjere u okviru strateškog pristupa prilagođenog različitim spolovima i djeci. U tim područjima većinom nema dovoljno mjera unatoč naznakama o povećanju ljudske trgovine Romima u te svrhe 19 .

Države članice trebale bi bolje riješiti posebni položaj Roma kombinacijom glavnih i ciljanih mjera u cilju osiguravanja njihova jednakog pristupa pravima i osnovnim uslugama.

3.2. Obrazovanje

Države članice u svojim integracijskim mjerama i dalje najveću pozornost posvećuju obrazovanju. Većina država članica prijavila je mjere koje se odnose na predškolsko obrazovanje i skrb, rano napuštanje školovanja, uključivo obrazovanje i prilagođenu potporu. Mnoge države članice donijele su strategije za suzbijanje ranog napuštanja školovanja, ali one nisu posebno usmjerene na Rome koji su i dalje najbrojnija skupina među osobama koje rano napuštaju školovanje. Posvećuje se velika pozornost promicanju pristupa predškolskom obrazovanju i njegovoj kvaliteti u nastojanjima da se spriječi rani prekid školovanja i poboljšaju obrazovni rezultati. Posljednjih godina može se uočiti pozitivna promjena u obliku priznavanja ključne važnosti predškolskog obrazovanja. Na to upućuje dodjela više sredstava za izgradnju vrtića te zakonodavne promjene u nekoliko država članica u cilju uvođenja ili produljenja obveznog predškolskog obrazovanja 20 .

Novija pozitivna promjena jest promicanje uključivog obrazovanja i prilagođene potpore djeci u redovnom obrazovanju čime se nastoji spriječiti smještaj u posebne škole na temelju društvenog podrijetla. Pravni okvir kojim se potiče uključivanje, a koji je pojačan u nekoliko država članica, mora biti popraćen djelotvornim provedbenim mjerama. Mora se osigurati pravilno praćenje, održivo financiranje i relevantno obrazovanje nastavnika u cilju postizanja konkretnih rezultata. Više pozornosti treba posvetiti osiguravanju ponovnog uključivanja u obrazovanje i obrazovanja odraslih, olakšavanju prelaska između stupnjeva obrazovanja, uključujući tercijarno obrazovanje. Prioritet bi trebala biti provedba aktivnih mjera uklanjanja segregacije u cilju pružanja kvalitetnog redovnog obrazovanja romskoj djeci. Programi osposobljavanja trebali bi biti u skladu sa stvarnim potrebama na tržištu rada u cilju djelotvornog poboljšanja mogućnosti zapošljavanja.

3.3. Zapošljavanje

Sudjelovanje Roma na tržištu rada i dalje je slabo. Države članice dale su prednost općim mjerama za nezaposlene, osposobljavanju i subvencioniranom zapošljavanju dugotrajno nezaposlenih osoba. Države članice nude i aktivaciju/javne radove i mjere za osobe migrantskog podrijetla koje, međutim, nemaju veći utjecaj na Rome. Većina ih je prijavila mjere kojima se podupire prvo radno iskustvo, stručno usavršavanje ili usavršavanje na radnom mjestu, cjeloživotno učenje i razvoj vještina. Nekoliko država članica poduzelo je inicijative usmjerene na opće usluge zapošljavanja i samozapošljavanja ili poduzetništva. Unatoč tim mjerama, Romi su i dalje najmanje zastupljena skupina na tržištu rada. Niski stupanj obrazovanja i vještina te raširena diskriminacija čimbenici su kojima se mogu objasniti loši rezultati u zapošljavanju. Aktiviranje i javni radovi možda su poboljšali statističke podatke o zapošljavanju, ali umjesto da se njima osigura put prema otvorenom tržištu rada, imali su učinak zadržavanja sudionika na niskokvalificiranim slabo plaćenim poslovima koji ne omogućuju izlazak iz okvira siromaštva.

Očito je da su potrebni sveobuhvatni, prilagođeni pristupi. Trebalo bi bolje iskoristiti inovativne mjere – promicanje socijalnog poduzetništva i poduzetništva Roma, poticaji za poslodavce, obraćanje privatnim poslodavcima, naglasak na Rome u okviru Jamstva za mlade i promicanje socijalnih aspekata u javnoj nabavi – te integrirane aktivne pristupe uključivanju. Također je važno pažljivo pratiti učinak svih mjera na zapošljavanje Roma. Trebalo bi poticati i borbu protiv diskriminacijske prakse na tržištu rada te je potrebna bliža suradnja s inspekcijom rada. Trebalo bi u cijelosti mobilizirati dodijeljena sredstva iz Europskog socijalnog fonda u cilju osiguranja učinkovitosti i održivosti mjera s pomoću integrirane i prilagođene potpore. Prilike u okviru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj trebalo bi također u cijelosti iskoristiti za promicanje zapošljavanja Roma u ruralnim područjima u kojima živi većina Roma.

3.4. Zdravlje

Suzbijanje neravnopravnosti Roma u području zdravstvene skrbi i dalje je problem, posebno u područjima u najugroženijim područjima. Većina država članica prijavila je mjere kojima se olakšava pristup zdravstvenoj skrbi i koje su usmjerene na preventivne, zaštitne mjere, posebno na cijepljenje djece, planiranje obitelji i podizanje razine svijesti o zdravlju. One surađuju i s nevladinim sektorom. Međutim, neki Romi imaju ograničeni pristup zdravstvenoj skrbi jer nisu registrirani i nemaju zdravstveno osiguranje. Potrebno je uložiti daljnje napore u pružanje pomoći tim ranjivim ljudima, među ostalim njihovim sudjelovanjem u zdravstvenim inicijativama i inicijativama socijalne skrbi. U svim državama članicama potrebno je uspostaviti i aktivnosti podizanja svijesti usmjerene na stručnjake u području zdravstvene skrbi i na Rome.

3.5. Stanovanje

Nedovoljno su se rješavali najvažniji izazovi u području stanovanja, odnosno borba protiv segregacije i sprječavanje prisilnih deložacija 21 . Nekoliko država članica prijavilo je mjere za promicanje nediskriminacijskog pristupa socijalnom stanovanju, a druge su prijavile borbu protiv segregacije. Oba područja trebala bi biti važna za daljnje integriranije, snažnije mjere koje bi se mogle financirati sredstvima EU-a. Trebalo bi izbjegavati korištenje europskim strukturnim i investicijskim fondovima kojima se pridonosi (daljnjoj) segregaciji objekata. Za uklanjanje segregacije potreban je dugoročni pristup. Preduvjeti za uspješno uklanjanje segregacije uključuju sljedeće:

•usmjerenost na regije koje zaostaju u razvoju i ugrožene regije,

•osiguravanje koordinacije između dionika i sudjelovanje pogođenih zajednica Roma u provedbi,

•kombiniranje razvoja infrastrukture i ljudskih resursa,

•ozakonjenje smještaja,

•pokretanje pripremnih i popratnih mjera,

•pružanje odgovarajućeg smještaja u integriranom okruženju,

•uključivanje uklanjanja segregacije u integrirani pristup.

Neke od navedenih država uspostavile su mjere u vezi s drugim prioritetom istaknutim u Okviru EU-a i u Preporuci: osiguravanje mjesta za zaustavljanje za putnike ovisno o potrebama lokalne zajednice. Sve države članice trebale bi osigurati pristup javnim komunalijama u cilju poboljšanja životnih uvjeta Roma.

3.6. Strukturne mjere

Poduzeti su pozitivni koraci u pogledu jačanja radne i institucijske sposobnosti nacionalnih kontaktnih točaka za Rome, ali njihovi mandati i sredstva i dalje se znatno razlikuju. Mnogi sudjeluju ne samo u koordinaciji relevantnih politika već i u njihovom oblikovanju i reviziji. Mnogi su aktivno sudjelovali u usklađivanju prioriteta politika s dostupnim sredstvima za programsko razdoblje 2014. – 2020. 22 . Njihovim naporima pridonijelo se odabiru socioekonomske integracije marginaliziranih zajednica Roma kao posebnog prioriteta ulaganja u okviru operativnih programa. Time se osiguralo održivo financiranje mjera za integraciju Roma do 2020.

Neka nacionalne kontaktne točke blisko surađuju s lokalnim tijelima i pružaju metodološku potporu u razvoju lokalnih akcijskih planova, a surađuju i s predstavnicima civilnog društva koji podržavaju Rome. Dionici imaju sve bolji uvid u njihov rad. Međutim, potrebna su daljnja poboljšanja posebno u pogledu suradnje s lokalnim nadležnim tijelima, civilnim društvom i posebno privatnim sektorom u postupku provedbe. U izvješćima država članica navedeno je da nacionalna javna tijela provode većinu prijavljenih mjera, posebno u području obrazovanja i zdravlja, dok su lokalna tijela obično odgovorna za provedbu mjera u području stanovanja i zapošljavanja. Organizacije civilnog društva najaktivnije su u područjima zdravstva i obrazovanja, ali trebalo bi dalje poticati njihovo partnerstvo u provedbi u svim relevantnim područjima. Moguća uloga privatnog sektora nije dovoljno istražena.

U mnogim državama članicama uspostavljena je suradnja između kontaktnih točaka i tijela za promicanje jednakosti 23 . Oba aktera predlažu politike i, prema potrebi, pružaju potporu. Još je uvijek potrebno povećati ljudske i financijske resurse za oba, poboljšati njihovu suradnju i djelotvornost.

Važnost transnacionalne suradnje sve više priznaju, primjenjuju i promiču svi uključeni akteri i to na svim razinama. Razmjena najbolje prakse odvija se između nadležnih tijela na nacionalnoj razini (npr. mreža EURoma koja objedinjuje kontaktne točke i upravljačka tijela za bolje korištenje europskim strukturnim investicijskim fondovima za uključivanje Roma) i na općinskoj razini (npr. u okviru strategije EU-a za dunavsku regiju). Sklopljeni su bilateralni nacionalni sporazumi (npr. između Francuske i Rumunjske, Švedske i Rumunjske) za jačanje transnacionalne suradnje u području integracije Roma. Transnacionalnom suradnjom na lokalnoj razini obuhvaćena je i integracija Roma (npr. u okviru radne skupine za Rome EUROCITIES ili nove komponente u okviru programa ROMACT kojom se podupire jačanje kapaciteta i aktivnosti transnacionalne suradnje za pomoć tijelima lokalne vlasti). U nekoliko pozitivnih primjera suradnje između općina u zapadnoj i istočnoj Europi naglasak je na pružanju usluga Romima, uključujući u području obrazovanja (npr. Glasgow i Oslo s Belfastom, Aradom, Craiovaom, Temišvarom i zapošljavanja (npr. Gent s Glasgowom, Atenom, Malmöm).

Države članice poduzele su mjere za razvoj praćenja nacionalnih strategija za integraciju Roma. Zahtjev iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u pogledu uspostave pouzdanih metoda praćenja ima važnu ulogu u ocjenjivanju učinka mjera za integraciju Roma. Svejedno je potrebno uložiti daljnje napore u omogućivanje procjene rezultata prijavljenih ciljanih i općih mjera za Rome, uključujući njihov učinak na trendove segregacije, stupnjeve obrazovanja i zapošljavanja Roma i pristup stanovanju i zdravstvenim uslugama u integriranom okruženju. U tu svrhu Agencija za temeljna prava nastavila je raditi na razvoju pokazatelja integracije Roma na kojima bi se trebao temeljiti razvoj metodologije izvješćivanja prikupljanjem doprinosa svih relevantnih dionika. Praćenje mjera integracije Roma i europskih strukturnih i investicijskih fondova za uključivanje Roma trebalo bi biti bolje usklađeno s pomoću bliže koordinacije kontaktnih točaka i upravljačkih tijela za europske strukturne i investicijske fondove kako bi se osiguralo da sredstva stignu do Roma.

3.7. Financiranje

Komisija je u svojoj Komunikaciji iz 2015. predstavila mogućnosti koje su dostupne u programskom razdoblju 2014. – 2020. O većim dodijeljenim sredstvima država članica za društveno uključivanje i borbu protiv siromaštva te za diskriminaciju izvješćuje se po pojedinim državama u radnom dokumentu službi. Treba napomenuti da je u okviru većih dodijeljenih sredstava za društveno uključivanje 12 država članica 24 odabralo novi prioritet za ulaganja kojim se omogućila izričita, ali ne isključiva, usmjerenost na Rome i njemu je dodijeljeno ukupno 1,5 milijardi EUR. Utvrđeno je nekoliko drugih prioriteta za ulaganja iz europskih strukturnih i investicijskih fondova kojima se može pridonijeti uključivanju Roma 25 .

Kada je riječ o nacionalnom javnom financiranju, među važnim područjima politika, najviše se ulaže u obrazovanje i stanovanje, a mnogo manje sredstava izdvaja se za zapošljavanje i još manje za zdravstvo. Prijavljeno nacionalno financiranje za horizontalne i strukturne mjere neznatno je. Kada je riječ o financiranju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova i u skladu s posebnim preporukama po državama članicama u okviru Europskog semestra, uključivo (uključujući rano) obrazovanje i zapošljavanje dva su glavna područja za ulaganja, pri čemu se znatna sredstva dodjeljuju stanovanju. Iznos dodijeljen za ulaganja u zdravstvo znatno je niži. U području horizontalnih i strukturnih mjera najviše sredstava dodjeljuje se zaštiti žena i djece i borbi protiv diskriminacije, većinom iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Nekoliko država članica izradilo je pregled zajednica Roma uvođenjem etničkih ili socioekonomskih pokazatelja (npr. susjedstva u nepovoljnom položaju / odvojena susjedstva, osobe kojima je potreba pomoć, karte s prikazom siromaštva itd.) u cilju boljeg usmjeravanja i dodjele sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za integraciju Roma.

4. Proširenje

Integracija Roma i dalje je ključni prioritet u postupku proširenja. Komisija usko surađuje sa zemljama zapadnog Balkana i Turskom te prati izvršenje obveza. U okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA II) ulažu se važni napori u podupiranje programa za integraciju Roma na nacionalnoj i regionalnoj razini. Međutim, stanje većine romskih zajednica i dalje je zabrinjavajuće. Nije dovoljno donijeti zakonodavne dokumente ili dokumente politike. Na nacionalnoj razini trebalo bi dodijeliti odgovarajuća proračunska sredstva za provedbu mjera integracije pridajući posebnu pozornost provedbi na lokalnoj razini. Romske zajednice moraju u potpunosti sudjelovati u planiranju, provedbi i praćenju. Inicijativom „Desetljeće Roma” 26 osiguralo se da je integracija Roma postala dio političkog programa. U fazi nakon ”Desetljeća Roma” trebalo bi se usmjeriti na postizanje konkretnih rezultata na terenu jasno smanjujući rascjep između romskog i neromskog stanovništva te posvetiti posebnu pozornost prioritetnim područjima (obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvo, stanovanje i matična dokumentacija) i horizontalnim područjima povezanima sa spolom i netrpeljivosti prema Romima. Politike integracije Roma moraju se pojačati kao odgovor na trenutačnu izbjegličku krizu. Romi sada čine veliki udio povratnika na zapadni Balkan, čije se zemlje sada smatraju sigurnim zemljama podrijetla.

5. Zaključci i daljnji koraci

Na europskoj razini uspostavljeni su pravni instrumenti, politike i instrumenti financiranja. Države članice uspostavile su koordinacijske strukture, uvele ciljane i opće mjere kao odgovor na Preporuku Vijeća i dodijelile sredstva. U postupku ocjenjivanja utvrđeni su neki pozitivni trendovi, poput sve veće usmjerenosti na predškolsko obrazovanje, nove povezanosti između prioriteta politika za integraciju Roma i korištenja europskim strukturnim i investicijskim fondovima za razdoblje 2014. – 2020. i uloge nacionalnih kontaktnih točaka za integraciju Roma u planiranju financiranja. Međutim, naporima se nije moglo spriječiti daljnje pogoršanje životnih uvjeta Roma i rašireno neprijateljstvo većinskog stanovništva u društvu. Utvrđena su ozbiljni zastoji u borbi protiv diskriminacije Roma, posebno protiv segregacije u stanovanju i obrazovanju te sprečavanju prisilnih deložacija. Predstoji osigurati održivu predanost problematici i provedbu na lokanoj razini. Suradnja s civilnim društvom i sudjelovanje privatnog sektora u provedbi nisu dovoljni. Trebalo bi sve više uzimati u obzir učinak integracijskih napora na terenu.

Države članice trebale bi nanovo izraziti predanost na političkoj razini osiguravanju integracije Roma kako bi se uspostavljeni pravni instrumenti, instrumenti politike i financijski instrumenti mogli u cijelosti iskoristiti za ostvarivanje konkretnih rezultata na terenu. Od velike je važnosti provedba na lokalnoj razini.

Komisija poziva države članice da se posvete sljedećim hitnim prioritetima:

provedba zakonodavstva za borbu protiv diskriminacije , rasizma i ksenofobije i zaštitnih mjera na nacionalnoj i lokalnoj razini na sljedeće načine:

opraćenjem, suzbijanjem, prijavljivanjem i kažnjavanjem diskriminacije Roma u svim područjima politike,

okriminalizacijom javnog poticanja na nasilje ili mržnju, među ostalim na temelju etničkog podrijetla,

osuzbijanjem trgovine ljudima posebnim mjerama prilagođenima djeci i mjerama s obzirom na spol,

oprovođenje kampanja podizanja razine svijesti i borbe protiv diskriminacije usmjerenih na većinsko stanovništvo i ključne dionike u cilju promicanja razumijevanja gospodarske važnosti i uzajamnih koristi uključivanja Roma;

sprečavanje deložacija na temelju etničkog podrijetla osiguravanjem da se deložacije provode uz poštovanje temeljnih prava, osiguravanjem primjerenog alternativnog smještaja deložiranim obiteljima radi izbjegavanja beskućništva i pogoršavanja isključivanja i istraživanjem prilika u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova za poboljšanje stambenog stanja Roma;

uklanjanje segregacije u obrazovanju i stanovanju u skladu sa Smjernicom Komisije s pomoću zakonodavstva, uključive reforme politike, obrazovanja učitelja, širenja uključivih metoda i izričitih metoda suzbijanja segregacije u kombinaciji s ciljanom potporom za uklanjanje svih prepreka pristupu potpunim iskorištavanjem mogućnosti u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova;

uspostavljanje zaštitnih i ciljanih mjera kojima će se osigurati da Romi budu obuhvaćeni općim intervencijama, posebno u području zapošljavanja i zdravlja;

proširivanje i umnožavanje manjih inicijativa koje su se pokazale uspješnima, s pomoću fondova za razdoblje 2014. – 2020.;

daljnje razvijanje metodologija za prikupljanje podataka, praćenje i izvješćivanje kako bi se zadovoljili zahtjevi odgovornosti za uporabu javnih sredstava i osiguralo ocjenjivanje ciljanih i općih mjera za Rome i postiglo učenje i preispitivanje politika;

potpuno iskorištavanje nacionalnih platforma za Rome kako bi se osiguralo uključivo sudjelovanje svih dionika u provedbi, praćenju, izvješćivanju i preispitivanju politika, za promicanje razmjene, evaluacije i prijenosa dobre prakse, za izgradnju partnerstava i daljnju mobilizaciju zajednica Roma, lokalnih tijela, civilnog društva i privatnog sektora.

Komisija će nastaviti podupirati države članice, osigurati potrebnu predanost za uključivanje Roma na europskoj razini i upotrijebiti sva dostupna sredstva za promicanje dijaloga i suradnje. Glavni prioriteti Komisije sljedeći su:

poduzeti mjere za osiguravanje potpune provedbe zakonodavstva o borbi protiv diskriminacije i za suzbijanje netrpeljivosti prema Romima na temelju dostupnih pravnih instrumenata;

poduprijeti nacionalne platforme za Rome u promicanju uključive suradnje svih dionika na nacionalnoj razini;

podržati napore država članica usmjerene na integraciju Roma olakšavanjem razmjene, suradnje i tematskih rasprava u okviru mreže nacionalnih kontaktnih točaka za integraciju Roma;

omogućiti dijalog na visokoj razini i političke smjernice provođenjem bilateralnih misija praćenja u kojima sudjeluju nacionalna i lokalna tijela te civilno društvo;

promicati suradnju i dijalog svih dionika na europskoj razini u okviru obnovljene Europske platforme za uključivanje Roma;

podržati jačanje kapaciteta lokalnih tijela i civilnog društva u cilju promicanja njihove aktivne mobilizacije;

razviti strateški pristup integraciji Roma nakon 2020. s obzirom na moguće preispitivanje Preporuke Vijeća predviđene za 2019. uzimajući u obzir preostali društveni rascjep između romskog i neromskog stanovništva u područjima obrazovanja, zapošljavanja, zdravstva i stanovanja te u borbi protiv diskriminacije te razmatranja procjene Okvira EU-a za nacionalne strategije integracije Roma tijekom njegove provedbe.

(1)

COM(2011) 173 final koju su potvrdili šefovi država i vlada 23. – 24. lipnja 2011.

(2)

Pojmom strategija obuhvaćeni su integrirani skupovi mjera politike. Za države članice upotrebljavat će se sljedeće kratice: AT-Austrija, BE-Belgija, BG-Bugarska, CY-Cipar, CZ-Češka, DE-Njemačka, DK-Danska, EE-Estonija, EL-Grčka, ES-Španjolska, FI-Finska, FR-Francuska, HU-Mađarska, HR-Hrvatska, IE- Irska, IT-Italija, LT-Litva, LU-Luksemburg, LV-Latvija, MT-Malta, NL-Nizozemska, PL-Poljska, PT-Portugal, RO-Rumunjska, SE-Švedska, SI-Slovenija, SK-Slovačka, UK-Ujedinjena Kraljevina. Na državnom području Malte nema romskog stanovništva.

(3)

SL C 378, 24.12..2013., str. 1.

(4)

Radna skupina za pokazatelje o Romima, uz pomoć Agencije za temeljna prava, u kojoj je sudjelovalo 17 država članica (AT, BE, BG, CZ, EL, ES, FI, FR, HR, HU, IE, IT, NL, PT, RO, SK, UK) razvila je okvir za izvješćivanje na temelju strukture Preporuke. Još nije dovršen okvir za pokazatelje za integraciju Roma u kojem su mjere povezane s ulaznim vrijednostima i rezultatima.

(5)

 Nizozemska je dostavila kvalitativnu studiju o životnim uvjetima Roma koju je naručila vlada od Sveučilišta Erasmus. Danska je dulje vrijeme bila bez imenovane nacionalne kontaktne točke za Rome. Kontaktna točka je nedavno imenovana, ali Komisiji nije dostavljeno nijedno izvješće o mjerama uspostavljenima u skladu s Preporukom Vijeća.

(6)

BG, CZ, HU, RO, SK: http://ec.europa.eu/europe2020/making-it-happen/country-specific-recommendations/index_en.htm .

(7)

 Mreža se sastaje dva puta godišnje. Uspostavljena je 2012. za promicanje uzajamnog učenja i suradnje na provedbi nacionalnih strategija integracije Roma te kako bi Komisiji pružila potporu u rješavanju pitanja koja su utvrdile kontaktne točke. Opsežnije rasprave održavaju se u okviru tematskih radnih skupina (koje su trenutačno usmjerene na transnacionalnu suradnju i romsku djecu) unutar mreža.

(8)

  http://ec.europa.eu/justice/discrimination/roma/for-roma-with-roma/index_en.htm .

(9)

Programi ROMED2 i ROMACT.

(10)

Direktiva Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo OJ L180, 19.07.2000.

(11)

Slovačka u travnju 2015. Prvi postupak pokrenut je u rujnu 2014. protiv Češke.

(12)

2008/913/JHA, SL L 328, 28.11.2008.

(13)

  http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/informat/2014/thematic_guidance_fiche_segregation_en.pdf .

(14)

  http://ec.europa.eu/justice/discrimination/files/rights_against_discrimination_web_en.pdf .

(15)

  http://www.schooleducationgateway.eu/en/pub/resources/toolkitsforschools/general.htm .

(16)

15.04.2015., 2015/2615(RSP).

(17)

Posebno izvješće Eurobarometra br. 437, 2015.

(18)

BG, CZ, SK

(19)

Europol: Izvješće o stanju – Trgovina ljudima u EU-u

(20)

 BG, CZ, HU, FI

(21)

Međunarodne organizacije za ljudska prava i civilno društvo izrazili su tijekom 2015. u više navrata zabrinutost zbog niza prisilnih deložacija u nekoliko država članica. Vidi, na primjer http://www.coe.int/en/web/commissioner/-/european-countries-must-stop-forced-evictions-of-roma . U većini slučajeva nije osiguran alternativno socijalno stanovanje i u nekim slučajevima djeca su udaljena iz svojih obitelji.

(22)

 O sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova: http://ec.europa.eu/regional_policy/en/funding/ ; o pojačanom partnerstvu u planiranju, provedbi i praćenju sredstava europskih strukturnih i investicijskih fondova: http://ec.europa.eu/regional_policy/en/policy/what/glossary/e/european-code-of-conduct .

(23)

Tijela osnovana u skladu s direktivama EU-a o jednakosti 2000/43/EZ, 2004/113/EZ i 2006/54/EZ.

(24)

 AT, BE, BG, CZ, ES, FR, EL, HU, IT, PL, RO, SK

(25)

 Npr. U okviru europskog socijalnog fonda: smanjenje ranog napuštanja školovanja i promicanje jednakog pristupa visokokvalitetnom predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju ili borba protiv svih vrsta diskriminacije i promicanje jednakih prilika. U okviru Europskog fonda za regionalni razvoj: struktura za socijalne, zdravstvene ili obrazovne usluge ili potpora za fizički, gospodarski ili društveni oporavak zajednica u nepovoljnom položaju.

(26)

  http://www.romadecade.org/ .