Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52016DC0230

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU I VIJEĆU o provedbi Europskog programa sigurnosti za borbu protiv terorizma i stvaranje uvjeta za uspostavu učinkovite i istinske sigurnosne unije

COM/2016/0230 final

Bruxelles, 20.4.2016.

COM(2016) 230 final

PRILOG

KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU I VIJEĆU

o provedbi Europskog programa sigurnosti za borbu protiv terorizma i stvaranje uvjeta za uspostavu učinkovite i istinske sigurnosne unije


KLJUČNE ZAKONODAVNE I POLITIČKE INICIJATIVE O SIGURNOSTI / BORBI PROTIV TERORIZMA

Inicijative

drugo tromjesečje 2016.

revizija pravne osnove EURODAC-a radi daljnjeg poboljšanja njegovih funkcija u pogledu nezakonitih migracija i vraćanja

delegirani akt o crnoj listi EU-a kako bi se utvrdio popis trećih zemalja visokog rizika u kojima mjere sprečavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma imaju strateške nedostatke

zakonodavni prijedlog za reviziju Četvrte direktive o borbi protiv pranja novca

komunikacija o sprečavanju radikalizacije

treće tromjesečje 2016.

inicijativa za daljnji razvoj Europskog centra za borbu protiv terorizma i jačanje rada Europola

provedbena odluka o interoperabilnosti odjela za informacije o putnicima radi razmjene podataka iz evidencije podataka o putnicima

četvrto tromjesečje 2016.

zakonodavni prijedlog o usklađivanju kaznenih djela i sankcija povezanih s pranjem novca

zakonodavni prijedlog o borbi protiv nezakonitog kretanja gotovine

zakonodavni prijedlog o jačanju uzajamnog priznavanja naloga za zamrzavanje i pljenidbu imovine stečene kaznenim djelima

revizija Schengenskog informacijskog sustava

zakonodavni prijedlog o borbi protiv prijevara i krivotvorenja bezgotovinskih sredstava plaćanja

revizija Uredbe o prekursorima eksploziva

prvo tromjesečje 2017.

zakonodavni prijedlog o jačanju ovlasti i suradnje carinskih tijela te o financiranju terorizma povezanog s trgovinom robe

drugo tromjesečje 2017.

zakonodavni prijedlog protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima

Top

Bruxelles, 20.4.2016.

COM(2016) 230 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU I VIJEĆU

o provedbi Europskog programa sigurnosti za borbu protiv terorizma i stvaranje uvjeta za uspostavu učinkovite i istinske sigurnosne unije


1.    Uvod

Bombaški napadi u Bruxellesu 22. ožujka 2016. ponovno su istaknuli sigurnosne rizike s kojima se Europa suočuje zbog terorizma. Dogodivši se nakon strahota u Madridu, Londonu, Kopenhagenu i Parizu, ti su napadi daljnji podsjetnik na potrebu za ambicioznom sigurnosnom politikom EU-a, koja je dorasla razmjerima prijetnji.

Rad na osiguranju visoke razine sigurnosti za sve Europljane cilj je utvrđen osnivačkim ugovorima i „zajednička europska odgovornost”, kako je to izjavio predsjednik Jean-Claude Juncker u svojim političkim smjernicama od 15. srpnja 2015. U vremenu u kojem terorizam i drugi teški zločini prelaze geografsko-političke granice, i Europska unija i njezine države članice imaju prema svojim građanima odgovornost da stvore područje unutarnje sigurnosti u kojem su pojedinci zaštićeni, poštujući pritom u cijelosti temeljna prava EU-a. Države članice imaju najveću odgovornost za sigurnost 1 , ali samostalnim djelovanjem ne mogu se učinkovito suočiti s transnacionalnim prijetnjama. Zato na europskoj razini trebamo razviti instrumente, infrastrukturu i okruženje u kojem nacionalna tijela mogu djelotvorno surađivati pri rješavanju zajedničkih izazova: potrebna je učinkovita i istinska sigurnosna unija u kojoj su prava i slobode građana dobro zaštićeni.

Europski program sigurnosti pruža jasan okvir za bolju suradnju EU-a u području sigurnosti 2 te je poslužio kao temelj za potporu Europskog vijeća pruženu obnovljenoj strategiji unutarnje sigurnosti 3 . Terorizam je, uz organizirani kriminal i kiberkriminalitet, jedan od tri prioriteta. Nakon napada u Bruxellesu Europski parlament, ministri pravosuđa i unutarnjih poslova država članica EU-a i Komisija sastali su se 4 kako bi istaknuli svoju odlučnost u pogledu nastavka provedbe predviđenih mjera i jačanja borbe protiv terorizma. Zbog toga se u ovoj komunikaciji, godinu dana nakon predstavljanja programa sigurnosti, analizira napredak ostvaren u njegovoj provedbi u pogledu doprinosa EU-a protuterorističkom djelovanju.

Europska unija uspostavljena je kako bi se njezinim građanima osiguralo područje slobode, sigurnosti i pravde bez unutarnjih granica. Europljani moraju biti sigurni da su, kamo god se kretali unutar Europe, njihove sloboda i sigurnost dobro zaštićene, čime se u potpunosti poštuju vrijednosti Unije, uključujući vladavinu prava i temeljna prava. U tom pogledu osnivačkim je ugovorima predviđena potreba za osiguranjem visoke razine sigurnosti, među ostalim i zahvaljujući preventivnim mjerama te koordinaciji i suradnji policijskih, sudskih i drugih nadležnih tijela 5 . Zato EU i njegove države članice trebaju izići iz okvira suradnje 6 u cilju zaštite unutarnje nacionalne sigurnosti i započeti djelovati vođeni idejom zaštite kolektivne sigurnosti Unije u cjelini.

Kad je riječ o najtežim oblicima zločina i terorizma, unutarnja sigurnost pojedinačne države članice pitanje je unutarnje sigurnosti svih država članica. Kako je predsjednik Juncker izjavio u Parlamentu 12. travnja 2016., sada je trenutak za djelovanje. U području sigurnosti, kao i u mnogim drugim europskim pitanjima, rascjepkanost nas čini ranjivima. Europi je potrebna istinska sigurnosna unija. U sigurnosnoj uniji policijski službenik jedne države članice trebao bi jednako refleksno dijeliti bitne informacije s kolegama preko granice kao što to čini i unutar svoje zemlje. Za to je potrebna odlučna promjena na dvjema razinama. Na europskoj razini hitno moramo riješiti preostale praznine, rascjepkanost i operativna ograničenja koji su povezani s postojećim instrumentima za razmjenu informacija kako bi se omogućilo da strukture za suradnju budu što djelotvornije te se osiguralo da europsko zakonodavstvo koje se primjenjuje na počinitelje terorizma i njihove aktivnosti bude ažurirano i pouzdano. To je potrebno kako bi se stvorilo povjerenje među nacionalnim tijelima te uspostavili pravni i praktični instrumenti za suradnju u rješavanju zajedničkih izazova. Cjelokupna dodana vrijednost djelotvorne sigurnosne unije uvelike ovisi o tome kako će se ti instrumenti i strukture iskoristiti za uklanjanje bilo kakvih budućih operativnih nedostataka i popunjavanje praznina u policijskoj razmjeni obavještajnih podataka. Za to je potrebna kulturna promjena na razini država članica kako bi njihova tijela za izvršavanje zakonodavstva stekla naviku sustavne suradnje i razmjene informacija, sve do najniže policijske razine. Osjećaj zajedničke odgovornosti te volja i sposobnost da se to provede u praksi nužni su za prevladavanje rascjepkanosti koju teroristi i kriminalci vješto zlorabe.

U provedbi Europskog programa sigurnosti već je postignut znatan napredak 7 . Države članice i institucije EU-a trebaju sada udvostručiti svoje napore kako bi se osigurala njegova cjelovita provedba i bez daljnje odgode postigli djelotvorni rezultati. Istodobno višestruki i preklapajući izazovi s kojima je Europa suočena, povezani s nestabilnošću u susjedstvu i širim globalnim silnicama, znak su toga da je došao trenutak za ispitivanje njegove provedbe u kontekstu šireg kretanja politika, osobito mjera poduzetih u kontekstu Europskog migracijskog programa, jedinstvenog digitalnog tržišta, energetske unije i suzbijanja hibridnih prijetnji. Uspostavljanjem tih poveznica i boljom koordinacijom Unija može biti otpornija, brže reagirati i biti spremnija u skladu sa zaključcima Vijeća o obnovljenoj strategiji Europske unije za unutarnju sigurnost u razdoblju 2015. – 2020. 8  

Stoga je cilj ove komunikacije dvojak. Prvo, ocjenjuje se provedba Europskog programa sigurnosti u odnosu na posebna operativna pitanja i utvrđuju provedbene praznine u borbi protiv terorizma. Drugo, utvrđuju se mjere koje su potrebne za premošćivanje tih praznina i razvoj, na temelju postojećih instrumenata, novih struktura suradnje među operativnim službama nadležnima za borbu protiv terorizma kako bi se povezao rad Europola, Eurojusta, obavještajnih službi, policijskih snaga i pravosudnih tijela. Komunikacija sadržava plan za operativnu i djelotvornu sigurnosnu uniju, čime se povećava naša kolektivna sposobnost za suočivanje s terorističkom prijetnjom.

2.    Obuhvaćanje svih dimenzija terorističke prijetnje

U području protuterorističkog djelovanja i radikalizacije Europski program sigurnosti osmišljen je u cilju provedbe ciljanih operativnih mjera povezanih s posebnim rizicima i neposrednog jačanja kolektivne sposobnosti EU-a za suzbijanje terorizma. U nedavnim su napadima, unatoč mnogim poduzetim mjerama, do izražaja došli ponavljajući obrasci.

U mnogim je slučajevima riječ o radikaliziranim, otprije poznatim pojedincima, često povezanima s organiziranim kriminalom, koji se smatraju sigurnosnim rizikom zato što se mogu slobodno kretati po državama članicama ili se u njih vratiti iz trećih zemalja. To je zabilježeno i u slučajevima kad je njihovo kretanje dojavljeno u baze podataka tijela za izvršavanje zakonodavstva ili je bilo poznato obavještajnim službama. Tijela za izvršavanje zakonodavstva već su ranije tražila neke od osoba uključenih u napade koje su iskoristile logističku potporu lokalnih mreža, što im je omogućilo da se sakriju i planiraju napade. Napadi su obilježeni i sposobnošću počinitelja da proizvedu velike količine eksploziva zahvaljujući pristupu znatnim količinama prekursora i pirotehničkih naprava. Teroristi su imali nezakonit pristup vojnom oružju i streljivu. Naposljetku, u napadima je do izražaja došla sposobnost počinitelja da odabere i napadne ključnu infrastrukturu i velike javne prostore u različitim državama članicama unatoč prethodno uvedenim mjerama zaštite.

Te su kriminalne aktivnosti obuhvaćene mjerama borbe protiv terorizma i organiziranog kriminala koje su već utvrđene u okviru Europskog programa sigurnosti. U okviru prioriteta borbe protiv terorizma Europski program sigurnosti usredotočen je na prijetnje od povrataka stranih terorističkih boraca, prevenciju radikalizacije te sankcioniranje terorista i njihovih pristalica. Istaknuta je važnost blokiranja pristupa terorista financiranju, oružju i eksplozivima, poboljšanja zaštite građana i ključne infrastrukture te rješavanja vanjske dimenzije u borbi protiv terorizma izvan granica EU-a. Naglašena je i važnost bolje razmjene informacija radi djelotvornog praćenja osoba uključenih u terorističke aktivnosti. Stoga je cjelovita provedba Europskog programa sigurnosti nužna za postizanje konkretnih poboljšanja u tim područjima.

Ta ključna područja interesa ojačana su akcijskim planom o vatrenom oružju i eksplozivima donesenim u prosincu 2015. 9 , o jačanju borbe protiv financiranja terorizma donesenim u veljači 2015. 10 te komunikacijom o jačim i pametnijim informacijskim sustavima za granice i sigurnost donesenom 6. travnja 2016. 11  

2.1.    Uklanjanje prijetnji koje proizlaze iz povratka stranih terorističkih boraca

Prema nedavnom istraživanju 12 30 % od 4000 stranih boraca za koje se vjeruje da dolaze iz država članica EU-a vratilo se u svoje matične zemlje. Strani borci povratnici povezani su s terorističkim napadima 2015. i 2016. Neki strani borci dobili su vjerojatno upute da se vrate u Europu i počine terorističke napade, šire propagandu Islamske države te radikaliziraju i novače druge.

Prvi je prioritet taj da nacionalna tijela budu obaviještena o kretanjima stranih terorističkih boraca, i u odlasku i u dolasku, te da te informacije dijele međusobno i s agencijama EU-a. Komisija je predložila nekoliko mjera koje države članice trebaju brzo donijeti i provesti.

Schengenski informacijski sustav: taj je sustav najveća sigurnosna baza podataka u Europi. Sadržava više od 64 milijuna upozorenja koje je unijelo 29 europskih zemalja. Nacionalna tijela obavila su u 2015. više od 3 milijarde pretraživanja u bazi. To je u odnosu na lipanj 2013. povećanje od 300 %. Na sastanku Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove u lipnju 2016. istražit će se načini za rješavanje operativnih problema u Schengenskom informacijskom sustavu u vezi sa stranim terorističkim borcima. Kasnije ove godine Komisija će predložiti reviziju Schengenskog informacijskog sustava u vezi s povratkom nezakonitih migranata i zabranama ulaska, primjeni fotografija lica za biometrijsku identifikaciju i formuliranje novih upozorenja za tražene nepoznate osobe, čime će se povećati dodana vrijednost sustava za potrebe izvršavanja zakonodavstva 13 . Do sredine 2017. u sustav će se dodati funkcija automatskog pretraživanja otisaka prstiju kako je već predviđeno postojećim pravnim okvirom. U međuvremenu države članice trebaju u sustav unositi upozorenja koja se odnose na sve mjere protjerivanja, odbijanja ulaska ili udaljavanja osoba s državnog područja države članice.

Zajednički pokazatelji rizika: U lipnju 2015. Komisija je dovršila prvi paket zajedničkih pokazatelja rizika u vezi sa stranim terorističkim borcima kako bi se stekao uvid u putovanja motivirana terorizmom 14 . Zajednički pokazatelji rizika i smjernice FRONTEX-a sada su potpora u radu nacionalnih graničnih tijela pri pojedinačnim kontrolama osoba.

Jače vanjske granice: Nakon što je suzakonodavci prihvate najkasnije do lipnja, europska granična i obalna straža 15 označit će novu fazu u integriranom upravljanju granicama i strože zajedničke standarde na vanjskoj granici. Komisija je predstavila i prijedlog za izmjenu Zakonika o schengenskim granicama 16 radi uvođenja obveze da se na vanjskoj granici u bazama podataka tijela za izvršavanje zakonodavstva sustavno provjeravaju sve osobe, uključujući građane EU-a i njihove obitelji, kako bi pronašle osobe koje se smatraju prijetnjom javnom redu i unutarnjoj sigurnosti. Komisija je revidirala i Schengenski priručnik radi objašnjavanja „nesustavnih provjera” i davanja smjernica službenicima na granici pri oduzimanju nevažećih dokumenata.

Žarišne točke: Neki teroristi pokušali su iskoristiti veliki neregulirani priljev osoba na vanjskim granicama EU-a u zadnjih nekoliko mjeseci. Koncept žarišnih točaka olakšava identifikaciju pojedinaca koje se smatraju prijetnjom sigurnosti EU-a i njihovo odvajanje od osoba kojima je potrebna zaštita. Koncept žarišnih točaka i postupak premještanja uključuju integrirane i sustavne sigurnosne kontrole 17 , uz potporu koju pri registraciji i uzimanju otisaka prstiju na ulasku pružaju Frontex i Europol.

Komisijin prijedlog direktive o borbi protiv terorizma 18 (vidi odjeljak 2.3.) uključuje nova kaznena djela putovanja u inozemstvo, u EU i izvan EU-a u terorističke svrhe 19 . Ambiciozan cilj Komisijina prijedloga morao bi se očuvati u zakonodavnom postupku kako bi rješavanje problema prijetnje, osobito one koja proizlazi iz ponovnog ulaska terorista u EU, bilo primjereno.

Potrebni su i daljnji koraci: Nužno je utvrditi identitet svih stranih boraca povratnika, razgovarati s njima i provjeriti ih kako bi se utvrdila razina rizika koju donose. Oni koji se smatraju opasnima ne bi smjeli moći pobjeći. Informacije o povratnicima trebale bi se sustavno, s pomoću Schengenskog informacijskog sustava razmjenjivati među Europskim centrom Europola za borbu protiv terorizma i drugim državama članicama.

Osim toga Vijeće bi trebalo hitno donijeti direktivu o uporabi podataka iz evidencije podataka o putnicima (PNR), koja bi se i hitno trebala provesti 20 .

Sljedeći koraci:

Države članice trebale bi učiniti sljedeće:

-sustavno u Schengenski informacijski sustav unositi sve informacije o terorizmu; sve bitne informacije koje se odnose na pojedince i objekte trebale bi biti jasno označene kao „terorističke aktivnosti”

-sustavno obavješćivati Europolov Centar za borbu protiv terorizma o povratnicima

-primjenjivati pri graničnim kontrolama zajedničke pokazatelje rizika

-osigurati sustavnu registraciju i sigurnosne kontrole svih dolazaka na žarišnim točkama te u Europol i Frontex uputiti potrebne stručnjake

-sustavno obavljati razgovore i provjere svih povratnika radi procjene razine rizika koju donose

-hitno donijeti u Vijeću i provesti direktivu o uporabi podataka iz evidencije podataka o putnicima.

Europski parlament i Vijeće trebali bi učiniti sljedeće:

-najkasnije do lipnja 2016. donijeti Komisijine prijedloge direktiva o borbi protiv terorizma, europskoj graničnoj i obalnoj straži te o izmjenama Zakonika o schengenskim granicama u obliku u kojem bi se očuvale velike ambicije tih prijedloga.

Komisija će učiniti sljedeće:

-do lipnja 2016. pripremiti, u suradnji s Predsjedništvom, operativne mjere za bolju primjenu Schengenskog informacijskog sustava u vezi sa stranim terorističkim borcima;

-do kraja 2016. predložiti reviziju Schengenskog informacijskog sustava radi poboljšanja dodane vrijednosti za potrebe provedbe zakonodavstva;

-do listopada 2016. pripremiti provedbenu odluku o interoperabilnosti odjela za informacije o putnicima radi razmjene podataka iz evidencije podataka o putnicima.

2.2.    Sprečavanje i borba protiv radikalizacije

Većina osumnjičenika za terorizam uključenih u napade u Parizu i Bruxellesu državljani su EU-a koji su radikalizirani prema nasilnim ideologijama koje izričito odbacuju zajedničke europske vrijednosti. Kao apsolutni prioritet mora se istaknuti sprečavanje radikalizacije daljnjih osoba i osiguranje toga da se osobe koje su već uključene u programe deradikalizacije spriječe u širenju terorističke propagande i govora mržnje.

Komisija je poduzela mjere u sljedećim područjima, a države članice ih sada trebaju provesti na operativnoj razini:

Centar za izvrsnost Mreže za osvješćivanje o radikalizaciji: Centar je osnovan 1. listopada 2015. radi jačanja potpore državama članicama i prioritetnim trećim zemljama. Za sljedećih pet godina u proračun mu je stavljeno 25 milijuna EUR.

Teroristička propaganda i govor mržnje na internetu: Jedinica EU-a za prijavljene internetske sadržaje osnovana je 1. srpnja 2015. u Europolu radi praćenja terorističkog materijala na internetu i ocijenila je preko 4700 sadržaja na 45 platforma i uputila je internetskim poduzećima preko 3200 zahtjeva za uklanjanje sadržaja, od čega je stvarno uklonjeno 91 %. U Jedinicu EU-a za prijavljene internetske sadržaje države članice trebaju upućivati stručnjake. Internetski forum EU-a pokrenut je u prosincu 2015. kao partnerski projekt s internetskom industrijom za ograničavanje dostupnosti internetskog terorističkog sadržaja i jačanje djelotvornog protuterorističkog diskursa, dok Komisija podržava mjere za promicanje djelotvorne alternativne argumentacije. Internetska industrija razvija, uz punu uključenost Europola, zajedničku platformu za prijavljivanje sadržaja koja će pridonijeti rješavanju problema ponovne objave sadržaja na nekom mjestu nakon što su s jednog drugog mjesta već bili uklonjeni. Programom osnaživanja civilnog društva, koji se provodi na razini EU-a, pridonosit će se potpori jačanju djelotvornosti kampanja za alternativni diskurs. U Fondu za unutarnju sigurnost za te je dvije inicijative rezervirano 10 milijuna EUR. Nadalje, Komisija intenzivnije, u suradnji s internetskim poduzećima, državama članicama i civilnim društvom, pristupa rješavanju problema govora mržnje na internetu te će o napretku u tom području izvijestiti, među ostalim, u skoroj komunikaciji o sprečavanju radikalizacije.

Suzbijanje radikalizacije u zatvorima: Mlade osobe koje prvi put prekrše zakone ili završe u zatvoru zbog prekršaja posebno su podložne radikalizaciji ili terorističkom novačenju. Komisija je u 2015. i 2016. na raspolaganje stavila 8 milijuna EUR za provedbu zaključaka Vijeća 21 , odnosno financiranje razvoja programa rehabilitacije i deradikalizacije u zatvoru i izvan zatvora, alata za procjenu rizika i obuku stručnog osoblja. Države članice trebaju ta sredstva mudro iskoristiti osiguravajući učinkovito njihovu usmjerenost na najranjivije skupine.

Sprečavanje radikalizacije obrazovanjem i informiranjem mladih: U okviru programa Erasmus+ prioritet se sada daje projektima za promicanje uključivanja i temeljnih vrijednosti. Za to je na raspolaganje stavljeno do 400 milijuna EUR, a u ožujku je objavljen poziv na dostavu prijedloga za utvrđivanje i širenje najbolje prakse vrijedan 13 milijuna EUR. Komisija će pokrenuti opširne programe virtualne razmjene s trećim zemljama radi promicanja interkulturnog razumijevanja među učiteljima, djecom i mladima, osobito u okviru programa eTwinning i Erasmus+.

Glavni akteri u borbi protiv radikalizacije nužno se nalaze na lokalnoj razini, pa prioritet za države članice mora biti utvrđivanje i angažiranje sugovornika na lokalnoj razini koji imaju dostatan utjecaj i odgovarajuću stručnost za širenje poruka protiv radikalizacije i predstavljanje modela koji su u suprotnosti s onima koje šire radikalni propovjednici i skupine organiziranog kriminala.

Uz te preventivne i obrazovne mjere protiv radikalizacije potreban je pristup koji je u većoj mjeri orijentiran na sigurnost kako bi se među državama članicama osigurala razmjena informacija o osuđenicima koju su pušteni na slobodu i osumnjičeni za radikalizaciju ili poznatim radikalnim pojedincima, čime bi se osiguralo praćenje i primjereno djelovanje u odnosu na visokorizične osobe.

Sljedeći koraci:

Države članice trebale bi učiniti sljedeće:

-aktivno podupirati nacionalne i lokalne inicijative za sprečavanje radikalizacije, obuku stručnjaka i lokalnih aktera te optimalno iskorištavanje dostupnih sredstava EU-a;

-odmah uputiti stručnjake u Jedinicu EU-a za prijavljene internetske sadržaje;

-proaktivno razmjenjivati s drugim državama članicama sve bitne informacije o osuđenicima koji su pušteni na slobodu i osumnjičeni za radikalizaciju ili poznatim radikalnim pojedincima kako bi se osiguralo praćenje visokorizičnih osoba.

Komisija će učiniti sljedeće:

-donijeti komunikaciju o sprečavanju radikalizacije u drugom tromjesečju 2016.;

-žurno provesti, u partnerstvu s industrijom, konkretne mjere iz plana za 2016. razvijenog u kontekstu internetskog foruma EU-a.

2.3.    Sankcioniranje terorista i njihovih pristalica

Nedavni događaji pokazali su da se teroristi oslanjaju na lokalnu potporu. Uz alternativni diskurs za suzbijanje terorističke propagande i radikalizacije komunikacijske bi kampanje trebale sadržavati jasne informacije o tome da se pomaganje i sudioništvo u terorističkim djelima te njihovo poticanje, primjerice pružanje smještaja, transporta ili materijalna potpora teroristima te javni pozivi na činjenje terorističkih djela, smatraju terorističkim aktivnostima koje će se strogo sankcionirati. Zakonodavstvo EU-a prema kojem se takvo ponašanje diljem Unije smatra kaznenim djelom već postoji, 22 a zahvaljujući Komisijinu prijedlogu direktive o borbi protiv terorizma taj će se okvir ojačati dodavanjem djela povezanih s putovanjem terorista, pasivnim osposobljavanjem, financiranjem i pružanjem bilo kakve materijalne potpore te posredovanjem. Direktivom se osigurava podlijeganje tih djela zajedničkim minimalnim kaznenim sankcijama. U prijedlog su uključene posebne odredbe o pravima žrtava terorizma. Komisija poziva Europski parlament i Vijeće na brzo postizanje dogovora o toj direktivi 23 .

Ključan element uspješnog sprečavanja, istraživanja i progona teških i organiziranih kaznenih i terorističkih djela jesu brzo osiguravanje i zaprimanje digitalnog dokaznog materijala, kako je istaknuto u zajedničkoj izjavi o terorističkim napadima u Bruxellesu koju su 24. ožujka 2016. dali ministri EU-a za pravosuđe i unutarnje poslove i predstavnici institucija EU-a. 24 Bitne informacije često su u posjedu privatnih poduzeća, pohranjene na njihovim poslužiteljima, često smještenima izvan državnog područja istražnog tijela za izvršavanje zakonodavstva, pa tako i izvan njegove nadležnosti. Ne računajući postupke za međusobnu pravnu pomoć i nekoliko ograničenih pravila uvrđenih međunarodnim sporazumima, usklađeni pristup za uređivanje dostupnosti tih informacija ne postoji. Kao rezulat toga razvijen je širok spektar različitih nacionalnih pristupa, što dovodi do problema u istragama. Komisija će surađivati s privatnim sektorom kako bi se olakšala suradnja utemeljena na suglasnosti diljem EU-a u području pristupa elektroničkim informacijama i dokaznom materijalu te će predložiti rješenja koja će, bude li to potrebno, uključivati pravni instrument.

Sljedeći koraci:

Europski parlament i Vijeće trebali bi učiniti sljedeće:

-do lipnja 2016. zaključiti raspravu o Komisijinu prijedlogu direktive o borbi protiv terorizma kao pitanje prioriteta, uz očuvanje velikih ambicija tog prijedloga.

Komisija će učiniti sljedeće:

-do ljeta 2017. predložiti rješenja, prema potrebi uključujući i zakonodavne prijedloge, za probleme pri dobivanju dokaznog materijala u kaznenim istragama.

2.4.    Poboljšanje razmjene informacija

Ne bi se smjelo dopustiti da poznati kriminalci i identificirane osobe koje se smatraju potencijalno opasnima izbjegnu otkrivanje. U Europskom programu sigurnosti već su predložene mjere za rješavanje glavnih izazova u pogledu učinkovitog i održivog djelovanja na razini EU-a za borbu protiv terorizma i organiziranog kriminala, posebice na temelju bolje razmjene informacija među tijelima za izvršavanje zakonodavstva država članica i agencijama EU-a te poboljšanja interoperabilnosti relevantnih baza podataka i informacijskih sustava.

Komisija je iznijela niz prijedloga kako bi se suočila s tim izazovima. Zajedničkim pravilima o zaštiti podataka tijelima za izvršenje zakonodavstva i pravosudnim tijelima sada će se omogućiti učinkovitija suradnja te će se izgraditi povjerenje i osigurati pravna sigurnost. Direktivu o zaštiti podataka za policijska i kaznenopravna tijela, koja je donesena 14. travnja 2016., potrebno je hitno prenijeti u nacionalna zakonodavstva. Osim toga Europska unija dogovorila je s vladom Sjedinjenih Američkih Država međunarodni okvirni sporazum („krovni sporazum o zaštiti podataka”) kako bi se osigurala visoka razina zaštite osobnih podataka koji se prenose između EU-a i SAD-a radi sprečavanja, otkrivanja, istrage i progona zbog kaznenih djela, uključujući terorizam. Taj bi sporazum trebalo hitno sklopiti.

Nužno je da Europski parlament i Vijeće hitno odobre zakonodavne prijedloge te da države članice ubrzaju primjenu postojećih sustava za razmjenu informacija:

Konačno donošenje revidirane uredbe o Europolu, koja će se početi primjenjivati od proljeća 2017., ključno je kako bi Europol mogao postati središte za razmjenu informacija među tijelima za izvršavanje zakonodavstva u EU-u.

Europski centar za borbu protiv terorizma pri Europolu uspostavljen je u siječnju 2016. za pružanje potpore u borbi protiv terorizma i radikalizacije poboljšanjem koordinacije i suradnje među relevantnim tijelima i pružanjem sigurnog komunikacijskog okruženja 25 . Države članice moraju hitno staviti na raspolaganje stručno znanje u skladu sa Zajedničkom izjavom ministara pravosuđa i unutarnjih poslova država članica EU-a

i predstavnika institucija EU-a od 24. ožujka 2016. 26 Sada je potrebno ojačati Europski centar za borbu protiv terorizma kako bi djelovao kao središte za obavještajne aktivnosti u području izvršenja zakonodavstva i za potrebe analize terorizma i procjene prijetnji i podrške razvoju protuterorističkih operativnih planova. Komisija će predložiti inicijative za razvoj čvršće strukture Centra, s kapacitetom za zajedničko operativno planiranje, procjenu prijetnji i koordinaciju obavještajnih aktivnosti u području izvršenja zakonodavstva, sa zaposlenicima iz nadležnih institucija država članica i Komisije i podložno primjerenim demokratskim nadzornim mehanizmima. Posao bi trebali obavljati Centar, EU-ov obavještajni centar i situacijski centar, uz pomoć Komisije i blisko surađujući sa skupinom za borbu protiv terorizma nacionalnih sigurnosnih službi. Europski centar za borbu protiv terorizma i obavještajni i situacijski centar već bi sada trebali hitno započeti zajedničku procjenu prijetnji u području terorizma i radikalizacije.

Nedavnom komunikacijom o jačim i pametnijim informacijskim sustavima za granice i sigurnost  27 pokrenuti su rasprava i postupak o načinu rješavanja nedostataka u trenutačnim podatkovnim sustavima, praznina u arhitekturi i ograničene interoperabilnosti, međusobne povezanosti i pristupa, uz istovremenu potpunu usklađenost s pravilima o zaštiti podataka. To bi mogla biti podloga za uspostavu europskog zajedničkog registra podataka i integriranog biometrijskog upravljanja identitetima na razini EU-a za potrebe putovanja, migracija i sigurnosti. Ti se radovi trebaju ubrzati.

Komisija je predložila i EU-ov sustav ulazaka i izlazaka za vanjske granice EU-a 28 uz upotrebu biometrijskih podataka, čime se omogućuje pristup tijelima za izvršavanje zakonodavstva i interoperabilnost s drugim sustavima (posebno s viznim informacijskim sustavom).

Prekogranična razmjena informacija ključna je za izvršavanje zakonodavstva u EU-u. Postojeći Ugovor iz Prüma mora se provesti i u potpunosti iskoristiti. Njime se omogućuje automatska usporedba DNK profila, otisaka prstiju i podataka iz registra vozila. Među prioritetima trebala bi biti i sustavnija i dosljednija uporaba Interpolove baze podataka o ukradenim i izgubljenim putnim ispravama.

Proširenje Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije na državljane trećih zemalja: Europski parlament i Vijeće trebali bi donijeti prijedlog Komisije o izmjeni EU-ova sustava razmjene informacija o kaznenim osudama kako bi se njime obuhvatila razmjena kaznene evidencije državljana trećih zemalja.

Nadležnost za pristup digitalnim dokazima: Komisija će na temelju savjetovanja sa stručnjacima i drugim dionicima surađivati s Europskim parlamentom i Vijećem kako bi se uspostavio zajednički stav EU-a u pogledu određivanja nadležnosti tijelâ za izvršavanje zakonodavstva kada ona izravno pristupaju podacima koji su pohranjeni ili se nalaze u inozemstvu (odnosno razmotrit će se i druge moguće poveznice osim načela teritorijalnosti).



Sljedeći koraci:

Države članice trebale bi učiniti sljedeće:

-povećati broj upućenih stručnjaka u Europskom centru za borbu protiv terorizma

-hitno osigurati da se Ugovor iz Prüma u potpunosti provede te sustavnije i dosljednije koristiti Interpolovu bazu podataka o ukradenim i izgubljenim putnim ispravama.

Europski parlament i Vijeće trebali bi učiniti sljedeće:

-do lipnja 2016. hitno finalizirati revidiranu uredbu o Europolu

-do kraja 2016. hitno se dogovoriti o prijedlozima Komisije o EU-ovu sustavu ulazaka i izlazaka i o proširenju Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije na državljane trećih zemalja.

Komisija će učiniti sljedeće:

-do jeseni 2016. predložit će inicijative kako bi se unaprijedio Europski centar za borbu protiv terorizma

-do svibnja 2016. osnovati skupinu stručnjaka koja će iznositi prijedloge u cilju poboljšanja i/ili razvoja postojećih informacijskih sustava, rješavanja informacijskih praznina i napretka u pogledu interoperabilnosti informacijskih sustava, kako je utvrđeno u komunikaciji o jačim i pametnijim informacijskim sustavima za granice i sigurnost, uz ambiciozne rokove

-upotrijebit će svoje ovlasti na temelju osnivačkih ugovora kako bi osigurala propisnu provedbu pravne stečevine EU-a.

2.5.    Onemogućivanje pristupa terorista vatrenom oružju i eksplozivima

Ključno je ograničiti pristup terorista prekursorima eksploziva i detonatorima. Komisija je već utvrdila znatne praznine 29 u provedbi Uredbe 98/2013 o prekursorima eksploziva 30 od strane država članica i poduzima mjere kako bi ih riješila. Komisija će procijeniti je li potrebno revidirati tu uredbu u 2016. Drugi ključni element jest sigurnost civilnih i vojnih zaliha eksploziva.

Pristup terorista automatskom oružju i dalje je velik problem. Nedostaci koji su omogućavali ponovno osposobljavanje vatrenog oružja riješeni su donošenjem provedbene uredbe Komisije o normama onesposobljavanja vatrenog oružja 18. studenoga 2015. 31 Ona se počela primjenjivati 8. travnja 2016. i njome će se osigurati da onesposobljeno vatreno oružje postane neopozivo neuporabljivo.

Osim toga Komisija je 18. studenoga 2015. predložila reviziju Direktive 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja 32 . Cilj je tog prijedloga ograničiti dostupnost nekih najjačih vrsta poluatomatskog oružja i onih koje se mogu lako preinačiti u automatsko oružje te poboljšati razmjenu informacija među državama članicama, sljedivost i pravila o označivanju vatrenog oružja. Njegovo donošenje od strane Europskog parlamenta i Vijeća trebalo bi biti prioritet u cilju dopune poduzetih mjera za suzbijanje ponovnog osposobljavanja i krijumčarenja vojnog oružja.

Međutim najveći je izazov nezakonito oružje. Nabava prokrijumčarenog oružja iz susjednih regija i dalje je velik problem, a potrebno je smanjiti i rizik od pojave novih izvora. U akcijskom planu o vatrenom oružju i eksplozivima od 2. prosinca 2015., koji bi trebao biti hitno proveden, navedene su detaljne mjere za ograničavanje pristupa nezakonitom vatrenom oružju i eksplozivima, pojačanje operativne suradnje i poboljšanje prikupljanja i razmjene operativnih informacija optimalnom upotrebom postojećih alata.

Sljedeći koraci:

Države članice trebale bi učiniti sljedeće:

-hitno osigurati da se poduzmu sve potrebne mjere za potpunu provedbu Uredbe 98/2013 o prekursorima eksploziva

-u potpunosti primijeniti provedbenu uredbu o normama onesposobljavanja vatrenog oružja, koja se počela primjenjivati 8. travnja 2016.

Europski parlament i Vijeće trebali bi učiniti sljedeće:

-hitno prihvatiti prijedlog Komisije o reviziji Direktive 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja vatrenog oružja.

   

Komisija će učiniti sljedeće:

-poduzeti potrebne mjere radi brže provedbe relevantnih radnji iz akcijskog plana o vatrenom oružju i eksplozivima od 2. prosinca 2015., uz ambiciozne rokove

-upotrijebit će svoje ovlasti na temelju osnivačkih ugovora kako bi osigurala propisnu provedbu pravne stečevine EU-a.

2.6.    Onemogućivanje pristupa terorista financijskim sredstvima

Jedno od obilježja nedavnih napada jest da se ukupan iznos povezanih financijskih sredstava čini nerazmjerno niskim u usporedbi s njihovim razornim učinkom.

U novodoneseni akcijski plan za borbu protiv financiranja terorizma 33 već su uključeni ambiciozni rokovi na koje se Komisija u potpunosti obvezala i koje će ispuniti. U njemu se promiču dva glavna cilja. Prvo, kako pojačati napore za otkrivanje i sprečavanje kretanja sredstava i druge imovine terorističkih organizacija i njihovih pristalica te kako osigurati da financijske transakcije, kad god je to moguće, posluže tijelima za izvršavanje zakonodavstva da lociraju teroriste i da ih spriječe u počinjenju kaznenih djela. Drugo, kako dodatno destabilizirati izvore prihoda terorističkih organizacija ograničavanjem njihove sposobnosti prikupljanja sredstava. Komisija će, među ostalim, u sljedećim mjesecima iznijeti zakonodavne prijedloge. Države članice bi sa svoje strane trebale doprinijeti i što je prije moguće provesti već dogovoreno zakonodavstvo.

Sljedeći koraci:

Države članice trebale bi učiniti sljedeće:

-pomaknuti rok za učinkovito prenošenje i početak primjene Četvrte direktive o sprečavanju pranja novca na najkasnije četvrto tromjesečje 2016.



Komisija će učiniti sljedeće:

-do lipnja 2016. donijeti zakonodavni prijedlog za reviziju Četvrte direktive o sprečavanju pranja novca

-do lipnja 2016. donijeti delegirani akt kako bi se utvrdio popis trećih zemalja visokog rizika u kojima mjere sprečavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma imaju strateške nedostatke (crna lista EU-a)

-do prosinca 2016. donijeti zakonodavni prijedlog o usklađivanju kaznenih djela i sankcija povezanih s pranjem novca

-do prosinca 2016. donijeti zakonodavni prijedlog o borbi protiv nezakonitog kretanja gotovine

-do prosinca 2016. donijeti zakonodavni prijedlog o jačanju uzajamnog priznavanja naloga za zamrzavanje i pljenidbu imovine stečene kaznenim djelima

-do prosinca 2016. donijeti zakonodavni prijedlog za borbu protiv prijevara i krivotvorenja bezgotovinskih sredstava plaćanja

-do prvog tromjesečja 2017. donijeti zakonodavni prijedlog o jačanju ovlasti i suradnje carinskih tijela te o financiranju terorizma povezanog s trgovinom robe

-do drugog tromjesečja 2017. objaviti izvješće o nadnacionalnoj procjeni rizika pranja novca i financiranja terorizma te preporuke državama članicama o odgovarajućim mjerama za uklanjanje tih rizika.

-do drugog tromjesečja 2017. donijeti zakonodavni prijedlog protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima.

2.7.    Zaštita građana i ključne infrastrukture

Način na koji su počinjeni napadi u Parizu i Bruxellesu istaknuo je osjetljivost velikih javnih događanja i ključne infrastrukture. Kako bi bila u najvećoj mogućoj mjeri spremna za takve rizike, tijela za izvršavanje zakonodavstva i ostala ključna tijela, primjerice tijela odgovorna za promet, trebaju na učinkovit način razmjenjivati relevantne informacije i na koordiniran način osmisliti preventivne mjere na transnacionalnoj razini. To podrazumijeva i potporu istraživanjima i novim tehnologijama, primjerice za otkrivanje eksploziva.

Osim toga teroristi mogu zlouporabiti novu tehnologiju za nove vrste napada. Kiberkriminalitet, koji je jedan od prioriteta Europskog programa sigurnosti, akutna je prijetnja koja bi mogla prerasti u novu mogućnost za terorizam te se mora riješiti na odgovarajući način.

Akcijski plan o vatrenom oružju i eksplozivima od 2. prosinca 2015. 34 sadržava i brojne mjere za sprečavanje terorističkih napada. One uključuju sljedeće: i. posebne mjere o upotrebi tehnologije otkrivanja i standardizaciji njezine uporabe (lake mete, ključna infrastruktura, javna područja), ii. razvoj inovativnih alata za otkrivanje, iii. jačanje postojećih mjera i osmišljavanje novih u svrhu povećanja sigurnosti putnika u različitim prijevoznim sredstvima, iv. upotreba novih tehnologija za jačanje sigurnosti, v. distribucija smjernica o zaštiti lakih meta i vi. vježbe otkrivanja i zaštite. Važno je i dati prednost pitanju provjere osoblja koje je zaposleno u ključnoj infrastrukturi i ostalim javnim mjestima, posebno stranih terorističkih boraca povratnika i ostalog radikaliziranog osoblja, kako bi se spriječila uporaba povlaštenih informacija za terorističke aktivnosti.

Komisija je iznijela sljedeće inicijative:

Europskim programom zaštite ključne infrastrukture pruža se sveobuhvatan okvir za aktivnosti kojima se želi poboljšati zaštita ključne infrastrukture u Europi. U okviru tog programa Komisija surađuje s državama članicama kako bi se smanjila osjetljivost ključne infrastrukture i povećala njezina otpornost. 

Distribucija smjernica o zaštiti lakih meta: u svibnju 2014. Komisija i EU-ova mreža aerodromske policije dovršile su priručnik EU-a o zaštiti lakih meta u zračnim lukama koji sadržava smjernice o zaštiti lakih meta. Taj je priručnik preveden na sve službene jezike EU-a i distribuirat će se svim policijskim snagama. U listopadu 2015. Komisija je započela i izradu smjernica o zaštiti drugih područja koja su lake mete, poput željeznice i podzemne željeznice te drugih mjesta na kojima se okuplja puno ljudi (stadioni, trgovački centri, javne garaže itd.). Ubrzat će se dovršetak tih smjernica te će se organizirati i primjerena obuka.

Vježbe otkrivanja i zaštite: u veljači 2015. Komisija je s nekoliko država članica pokrenula vježbe otkrivanja i zaštite u različitim operativnim okruženjima, kao što su zračne luke, željeznički kolodvori, sportska događanja i javne zgrade. U svibnju 2016. predviđene su ponovne vježbe, uključujući u kontekstu žarišnih točaka.

Procjene sigurnosnih rizika: Komisija je osmislila načine procjene sigurnosnih rizika kako bi osigurala da se politike koje se izrađuju na razini EU-a u područjima poput sigurnosti prijevoza, sigurnosti granica i financiranja terorizma temelje na primjerenoj analizi relevantnih sigurnosnih rizika kako bi se mogli utvrditi učinkoviti odgovori na te rizike i moguće prijetnje. Na tome Komisija surađuje s državama članicama, Europskom službom za vanjsko djelovanje i mjerodavnim agencijama EU-a.

Hibridne prijetnje: Komisija i visoka predstavnica donijeli su zajedničku komunikaciju o zajedničkom okviru za suzbijanje hibridnih prijetnji 35 koja sadržava provedive prijedloge za suzbijanje hibridnih prijetnji te za jačanje otpornosti EU-a i država članica te partnera. Sve se strane potiču na brzu provedbu tih mjera.

U borbi protiv kriminala i terorizma potrebno je neprestano se oslanjati na nove tehnologije i sposobnosti. Potrebne su dodatne mjere kako bi se riješili problemi otkrivanja prijetnji. Komisija će sredstva za istraživanje usmjeriti i na buduće potrebe u pogledu tehnologije i sposobnosti. Program sigurnih društava iz Obzora 2020. ima na raspolaganju iznos od 1,7 milijardi EUR za razdoblje 2014. – 2020. Dogovoreni su radni programi za 2016. – 2017., a nekoliko se mjera odnosi posebno na borbu protiv terorizma. Budući pozivi na podnošenje prijedloga i sljedeći godišnji programi trebali bi biti više usmjereni na tehnologiju i sposobnost u području suzbijanja terorizma i temeljiti se na radu Europskog centra za borbu protiv terorizma i nacionalnih obavještajnih tijela i tijela za izvršavanje zakonodavstva.

Europskim programom sigurnosti istaknuto je da se konkurentnom industrijom EU-a u području sigurnosti također može pridonijeti autonomiji EU-a u ispunjavanju sigurnosnih potreba. EU potiče razvoj inovativnih rješenja u području sigurnosti, primjerice normama i zajedničkim certifikatima. Komisija će u 2016. iznijeti prijedloge o opremi za pregled u zračnim lukama kako bi se uklonile zapreke europskom jedinstvenom tržištu i povećala konkurentnost industrije EU-a u području sigurnosti na izvoznim tržištima.

Informacijski sustavi ključan su element našeg društva. Iako bi snažne mjere kibersigurnosti trebale biti prva linija obrane, potrebno je osigurati i učinkovito istraživanje i progon kaznenih djela usmjerenih na te sustave ili kojima se ti sustavi iskorištavaju. Direktivom o napadima na informacijske sustave (2013/40/EU) predviđen je zajednički europski okvir kaznenog zakona u tom području. Komisija trenutačno prati provedbu te direktive u državama članicama te će 2017. podnijeti izvješće Parlamentu i Vijeću, uzimajući u obzir razvoj tehničke i pravne prirode u području kiberkriminaliteta i moguće potrebe daljnjeg jačanja pravnog okvira. Kako bi se upotpunila predložena direktiva o sigurnosti mreža i podataka (NIS) 36 , u cilju jačanja suradnje i razmjene informacija o kibernetičkim prijetnjama, Komisija će u lipnju predložiti dodatne mjere kako bi se podržala suradnja u tom području i razvili industrijski kapaciteti.

Tretiranje dodatnih fiskalnih rashoda povezanih sa sigurnošću

Zaštita podrazumijeva troškove: za obavještajne usluge, policijske i vojne snage ili za jačanje infrastrukture. Međutim ti se troškovi trebaju staviti u odnos s ljudskom i ekonomskom štetom koju može prouzročiti nekoliko kriminalaca. S obzirom na ozbiljnost prijetnje s kojom je EU trenutačno suočen, Komisija će predložiti upotrebu fleksibilnosti koja je ugrađena u Pakt o stabilnosti i rastu kako bi se pri razmatranju dodatnih fiskalnih rashoda koji su izravno povezani s tom prijetnjom vodilo računa o neuobičajenim događajima izvan državne kontrole. Komisija će surađivati s državama članicama kako bi se postigao potreban dogovor o daljnjem djelovanju.

Sljedeći koraci:

Komisija će učiniti sljedeće:

-hitno poduzeti potrebne mjere radi brže provedbe relevantnih radnji iz akcijskog plana o vatrenom oružju i eksplozivima od 2. prosinca 2015.

-do rujna 2016. predložiti pravila na razini EU-a o certifikaciji opreme za pregled u zračnim lukama

-do prosinca 2016. ažurirati priručnik EU-a o zaštiti lakih meta u zračnim lukama

-do svibnja 2016. izvršiti nove vježbe otkrivanja i zaštite, uključujući u kontekstu žarišnih točaka

-usmjeriti sredstva za istraživanje na buduće potrebe u pogledu tehnologije i sposobnosti

-predložiti pristup za tretiranje izvanrednih fiskalnih rashoda koji su izravno povezani sa suzbijanjem terorizma u kontekstu Pakta o stabilnosti i rastu. Komisija namjerava iskoristiti takav pristup u paketu europskog semestra ovog proljeća.

2.8.    Vanjska dimenzija

Europski program sigurnosti osmišljen je i kako bi se osigurala veća dosljednost između unutarnjeg i vanjskog djelovanja u području sigurnosti s obzirom na to da su oni izravno povezani te kako bi se kao temelj iskoristio rad EU-ova koordinatora za borbu protiv terorizma, Komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje.

Posebna je pozornost usmjerena na susjedne zemlje. Već su pokrenuti usmjereni i unaprijeđeni dijalozi u području sigurnosti i borbe protiv terorizma, posebno s Jordanom, Libanonom, Marokom, Tunisom i Turskom, s kojima se dogovaraju konkretni akcijski planovi. Stručnjaci u području sigurnosti i borbe protiv terorizma angažirani su u delegacijama EU-a u Alžiru, Iraku, Jordanu, Maroku, Nigeriji, Saudijskoj Arabiji, Tunisu i Turskoj. EU bi na temelju tih iskustava trebao pokrenuti protuteroristička partnerstva s državama Sredozemlja te proširiti mrežu stručnjaka u području sigurnosti i borbe protiv terorizma na druge prioritetne zemlje i regije (primjerice Libanon, Sahel, zapadni Balkan).

Nedavna su događanja pokazala da postoje bitni nedostaci u suradnji sa sredozemnim partnerima, unatoč zajedničkim problemima. Potrebno je hitno ojačati diplomaciju EU-a u području pravosuđa i unutarnjih poslova i protuterorističku suradnju s partnerima od Turske do Maroka, uz podršku Europskog centra za borbu protiv terorizma, kako bi se osigurala učinkovita razmjena informacija i policijska suradnja u primjerenom okviru zaštite podataka.

EU mora osnažiti svoju prisutnost u relevantnim protuterorističkim i sigurnosnim multilateralnim međunarodnim forumima (kao što su Ujedinjeni narodi, Globalni forum za borbu protiv terorizma, G7 i Stručna skupina za financijsko djelovanje) u cilju promicanja međunarodne suradnje u području sigurnosti i borbe protiv terorizma.

U akcijskom planu o vatrenom oružju i eksplozivima od 2. prosinca 2015. 37 i akcijskom planu o jačanju borbe protiv financiranja terorizma od 2. veljače 2016 38 navedena su specifična djelovanja prema trećim zemljama, posebno onima u EU-ovu neposrednom susjedstvu. Posebice se predviđa da će EU pojačati suradnju sa susjednim zemljama u pogledu sigurnosti, uključujući borbu protiv nezakonite trgovine malim i lakim oružjem i borbu protiv nezakonite trgovine ljudima, kulturnim dobrima i drogom. Predviđeno je da se nezakonita trgovina i uporaba vatrenog oružja i eksploziva sustavno integrira u dijaloge o sigurnosti s ključnim partnerskim zemljama i organizacijama.

I u revidiranoj europskoj susjedskoj politici predviđen je okvir za djelovanje u susjednim zemljama, u kojem se dosljedno ujedinjuju sigurnosna dimenzija i ostali elementi stabilizacije, kao što su borba protiv korupcije i zlouporabe ovlasti, gospodarski razvoj, mogućnosti ulaganja i zapošljavanja mladih te posebna financijska potpora civilnom društvu uz dimenziju suzbijanja radikalizacije.

Sljedeći koraci:

Komisija će učiniti sljedeće:

-poduzeti potrebne mjere kako bi ubrzala provedbu vanjske dimenzije akcijskog plana o vatrenom oružju i eksplozivima od 2. prosinca 2015., uz ambiciozne rokove, a posebna pozornost usmjerit će se na suzbijanje trgovine vatrenim oružjem i eksplozivima iz zapadnog Balkana i mogućih novih izvora krijumčarenog oružja iz drugih regija u EU-ovu neposrednom susjedstvu

-poduzeti potrebne mjere radi brže provedbe relevantnih radnji iz akcijskog plana o vatrenom oružju i eksplozivima od 2. veljače 2016.

-razmotriti načine za dovršetak i produbljenje pojačanih dijaloga povezanih s borbom protiv terorizma s prioritetnim državama Sredozemlja u cilju razvoja učinkovitog protuterorističkog partnerstva

-podržati provedbu zajedničkog akcijskog plana uspostavljenog u kontekstu inicijative za borbu protiv terorizma na zapadnom Balkanu.

3.    Zaključak

Sigurnost je, naravno, jedno od glavnih pitanja za građane. Zbog prošlogodišnjih terorističkih napada u Europskoj uniji, u kojima su stotine ljudi izgubile život ili su ranjene, zabrinutost za to pitanje se povećala. Svi akteri moraju sudjelovati kako bi Europska unija mogla učiniti sve što može u okviru svojih nadležnosti da bi osigurala sigurnost građana.

U današnjem svijetu teroristi i ostali kriminalci djeluju u prekograničnom i transnacionalnom kontekstu. Za učinkovito suočavanje s prijetnjama koje oni predstavljaju, europska tijela za izvršavanje zakonodavstva moraju neometano surađivati, ujediniti svoje resurse i obavještajne podatke te zajedno djelovati. To je jedini način za učinkovito suzbijanje terorističke prijetnje. Unutarnja sigurnost jedne države članice znači unutarnju sigurnost svih država članica.

U ovoj su komunikaciji navedene dosad poduzete mjere i mjere koje se trebaju poduzeti u bliskoj budućnosti, na europskoj i nacionalnoj razini, kako bi se europskim građanima omogućila visoka razina sigurnosti koju očekuju. U Prilogu je naveden plan za ostvarenje istinske sigurnosne unije u Europi: Komisija će izvijestiti o napretku. Zajedno smo odgovorni za to da što hitnije i u potpunosti provedemo te mjere te da prevladamo rascjepkanost sredstava, informacija i mentaliteta jer će ih u protivnome teroristi i dalje iskorištavati za ugrožavanje vrijednosti do kojih je Europljanima veoma stalo. Komisija smatra da bi Europski parlament i Vijeće trebali što prije razmotriti te mjere te poziva Europsko vijeće da na svojem sljedećem sastanku analizira postupke poduzete nakon ove komunikacije.

(1)

     Članak 72. UFEU-a

(2)

     COM(2015) 185 final, 28. travnja 2015.

(3)

     Zaključci Europskog vijeća od 26. lipnja 2015. EUCO 22/15

(4)

     Zajednička izjava od 24. ožujka 2016.

(5)

     Članak 67. stavak 3. UFEU-a

(6)

     Uzimajući u obzir posebne uvjete Protokola 22. za Dansku te protokola 21. i 36. za Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku, koji tim dvjema državama članicama dopuštaju, ali ih ne obvezuju na uključivanje u inicijative u politiku u području slobode, sigurnosti i pravde uz istodobno poštovanje njihove dosljednosti i praktične provedivosti.

(7)

     http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-16-1062_en.htm.

(8)

     Zaključci Vijeća od lipnja 2015., 9798/15

(9)

     COM(2015) 624 final, 2. prosinca 2015.

(10)

     COM(2016) 50 final, 2. veljače 2016.

(11)

     COM(2016) 205 final, 6. travnja 2016.

(12)

     http://icct.nl/wp-content/uploads/2016/03/ICCT-Report_Foreign-Fighters-Phenomenon-in-the-EU_1-April-2016_including-AnnexesLinks.pdf.

(13)

     Vidi odjeljak 4.

(14)

     To je razvijeno u bliskoj suradnji s nacionalnim stručnjacima, EEAS-om, agencijama EU-a i Interpolom.

(15)

     COM(2015) 671 final, 15. prosinca 2015.

(16)

     COM(2015) 670 final, 15. prosinca 2015.

(17)

     U kontekstu žarišnih točaka i premještanja postoje tri različite vrste sigurnosnih provjera: 1. fizička provjera i provjera osobnih predmeta, 2. provjere u različitim nacionalnim i međunarodnim bazama podataka (osobito Schengenski informacijski sustav i Interpol SLTD) i 3. ako postoje naznake koje upućuju na temelje za odbijanje prava ulaska, postojanje prijetnje sigurnosti i javnom redu, sekundarne provjere podnositelja zahtjeva za azil mogu se provesti u bazama podataka, razgovorima, na internetu i u socijalnim medijima.

(18)

     COM(2015) 625 final, 2. prosinca 2015.

(19)

     Konkretno, rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju terorizma.

(20)

     Evidencija podataka o putnicima nije ograničena na rješavanje problema stranih terorističkih boraca, ali je u ovom kontekstu od posebnog interesa.

(21)

     Zaključci Vijeća od 20. studenoga 2015., 845/15

(22)

Okvirna odluka 2002/475/PUP o suzbijanju terorizma kako je izmijenjena Okvirnom odlukom 2008/919/PUP

(23)

     Vidi prethodni odjeljak 1.

(24)

     http://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2016/03/24-statement-on-terrorist-attacks-in-brussels-on-22-march

(25)

   Komisija je za Europski centar za borbu protiv terorizma predložila dodatnih 25 radnih mjesta, 10 mjesta za vanjsko osoblje i povezana odobrena sredstva za borbu protiv terorizma u 2016., što je odobreno u izmjeni proračuna koja je prihvaćena 13. travnja 2016.

(26)

     http://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2016/03/24-statement-on-terrorist-attacks-in-brussels-on-22-march

(27)

COM(2016) 205 final, 6. travnja 2016.

(28)

COM(2016) 194 final, 6. travnja 2016.

(29)

     http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs/what-we-do/policies/crisis-and-terrorism/explosives/explosives-precursors/docs/list_of_measures_en.pdf.

(30)

     Uredba (EU) br. 98/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2013. o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva, SL L 39, 9.2.2013., str. 1–11.

(31)

     Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2403 оd 15. prosinca 2015. o utvrđivanju zajedničkih smjernica o normama i tehnikama onesposobljavanja kako bi se osiguralo da je onesposobljeno vatreno oružje postalo neopozivo neuporabljivo, SL L 333, 19.12.2015., str. 62–72.

(32)

     COM(2015) 750 final, 18. studenoga 2015.

(33)

     COM(2016) 50 final; 2. veljače 2016.

(34)

     COM(2015) 624 final, 2. prosinca 2015.

(35)

     JOIN(2016) 18 final, 6. travnja 2016.

(36)

COM (2013) 48 final, 7. veljače 2013.

(37)

     COM(2015) 624 final, 2. prosinca 2015.

(38)

     COM(2016) 50 final; 2. veljače 2016.

Top