21.4.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 125/51

Samostalni izvjestitelj:

Ulrich SAMM

1.1

EGSO želi istaknuti da digitalna tehnologija ima sve važniju ulogu u našem gospodarstvu i društvenom životu. Velika ulaganja u digitalnu infrastrukturu moraju biti jedan od glavnih prioriteta želi li se zadržati konkurentnost i omogućiti otvaranje novih poduzeća i radnih mjesta, posebice s obzirom na ulaganja glavnih konkurenata Europe – SAD-a i Azije.

1.2

EGSO pozdravlja Komunikaciju i s njom povezane inicijative EU-a koje se odnose na Europski zakon o elektroničkim komunikacijama, Tijelo europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC), Akcijski plan za 5G i program potpore za tijela javne vlasti koje žele ponuditi besplatan pristup WiFi mreži (WiFi4EU).

1.3

Zbog rascjepkanosti tržišta pružatelja mrežnih usluga u Europi potrebno je donijeti smjernice na razini EU-a kako bi se osigurala dosljedna modernizacije na području cijele Europe.

1.4

EGSO napominje da su strateški ciljevi za 2025. ambiciozni, ali realistični, pri čemu se projekti pokreću i koordiniraju sredstvima EU-a, a njihovo ostvarivanje u velikoj mjeri ovisi o ulaganju (javnom i privatnom) na nacionalnoj razini. U tom kontekstu EGSO pozdravlja uspostavu i podržavanje mreže Stručnih ureda EU-a za uvođenje širokopojasnog pristupa internetu na regionalnoj i nacionalnoj razini koji će lokalnim upravama pomagati u primjeni i korištenju strukturnih fondova.

1.5

EGSO također pozdravlja uvođenje sustava vouchera, čiji je cilj smanjiti administrativne troškove i opterećenja, posebno malim zajednicama i MSP-ovima.

1.6

EGSO sa zadovoljstvom primjećuje da europski strukturni i investicijski fondovi (ESIF) osiguravaju znatna sredstva za širokopojasne mreže velike brzine, a važnu ulogu igra i Europski fond za strateška ulaganja (EFSU). EGSO preporučuje ojačavanje te uloge podupiranjem opsežnih europskih projekata za širokopojasne mreže velike brzine, uključujući i duž transeuropske središnje prometne mreže, kao i utvrđivanjem odgovarajućeg financijskog i regulacijskog okvira.

1.7

Potpuna gospodarska i društvena korist takvog prelaska na gigabitnu povezivosti moći će se ostvariti samo ako Europa u urbanim i ruralnim područjima i u svim segmentima društva bude u stanju osigurati mreže vrlo visokog kapaciteta. Postoji potreba za javnim ulaganjima jer tržište samo po sebi ne pokriva sva udaljena područja i ranjivim članovima našeg društva ne jamči minimalni digitalni pristup.

1.8

EGSO uviđa da u državama članicama trenutno vlada pozitivna dinamika u pogledu ciljeva za širokopojasne veze, koji su postavljeni u okviru Digitalne agende za Europu 2010. godine, a služe kao referentna točka za politike i nacionalne ili regionalne planove za širokopojasne veze.

1.9

EGSO sa zadovoljstvom primjećuje inicijativu „WiFi4EU” za besplatan pristup WiFi mreži namijenjen svim Europljanima na javnim mjestima, u javnim upravama, knjižnicama i bolnicama, kao i na otvorenim prostorima. Ta bi inicijativa svima trebala ponuditi mogućnost besplatne internetske veze istog digitalnog identiteta u cijelom EU-u. Kad je riječ o digitalnom identitetu, EGSO posebice preporučuje postupanje u skladu s Uredbom o eIDAS-u (1) koja pruža jamstva u pogledu zaštite podataka i javne sigurnosti od zlouporabe te usluge (tj. od terorizma).

2.1

Internetska povezivost vrlo visokog kapaciteta ključna je za infrastrukturu namijenjenu prijenosu podataka, na sličan način na koji su ceste, željeznice, luke i zračne luke ključne za prijevoz robe i ljudi. Budući da je prijenos podataka sve važniji za naše gospodarstvo i društveni život, za naše je društvo izuzetno bitno da nastavi ulagati u tu infrastrukturu kako bismo zadržali konkurentnost i omogućili otvaranje novih poduzeća i radnih mjesta.

2.2

Internetska povezivost važna je za jedinstveno digitalno tržište. Komisijina strategija za jedinstveno digitalno tržište iz svibnja 2015. stvorila je odgovarajuće okruženje i uvjete za uvođenje naprednih digitalnih mreža. EGSO se važnošću tih pitanja bavio u nekoliko svojih mišljenja (2), (3).

2.3

Očekivanja u pogledu poboljšanja kvalitete internetske povezivosti do 2025. godine dobro su dokumentirana (primjerice u javnim savjetovanjima Komisije).

2.4

To što je danas širokopojasni internet dostupan gotovo svakom Europljaninu više nije dovoljno. U sljedećih će 10 godina širokopojasne mreže vrlo visokog kapaciteta (gigabitne) biti potrebne za veliki broj različitih aplikacija kao što su internet stvari (uglavnom bežični), računalstvo u oblaku, računalstvo visokih performansi, televizija nove generacije ili virtualna i proširena stvarnost.

2.5

Kvalitetu prijenosa podataka obilježavaju ne samo brzina, već i latencija i pouzdanost. Mnogo manja latencija od trenutačno moguće i visoka pouzdanost otvorit će put novim aplikacijama koje zahtijevaju brzu kontrolu povratnih informacija, kao što su umrežena i automatizirana vožnja, kirurške operacije na daljinu, taktilni internet ili precizna navigacija.

2.6

COM(2016) 587 je komunikacija popraćena radnim dokumentom službi SWD (2016) 300, koja donosi viziju za europsko društvo gigabita s tri strateška cilja za 2025.:

Sva tri cilja ključna su za rast, zapošljavanje, konkurentnost i koheziju u Europi.

3.1

Europa mora ići ukorak s modernizacijom digitalne infrastrukture svojih glavnih konkurenata SAD-a i Azije. Ona je s jedne strane u povoljnijem položaju jer su potrošačke cijene internetskih usluga u Europi niže zahvaljujući većoj konkurentnosti na unutarnjem tržištu, ali je s druge strane u nepovoljnijem položaju zbog mnogo veće rascjepkanosti tržišta pružatelja mrežnih usluga. Stoga postoji jasna potreba za smjernicama EU-a radi ostvarivanja dosljedne sveeuropske modernizacije kojom bi se poduprlo jedinstveno digitalno tržište.

3.2

U tom kontekstu EGSO pozdravlja Komunikaciju i povezane inicijative EU-a kojima se bavio u svojim mišljenjima (4), (5), (6), (7):

program potpore namijenjen tijelima javne vlasti koja žele ponuditi besplatan pristup WiFi mreži.

3.3

EGSO uviđa da su države članice prihvatile ciljeve za širokopojasne veze postavljene u okviru Digitalne agende za Europu 2010. godine te da oni danas služe kao referentna točka za politike u državama članicama. Mnoge države članice uskladile su svoje nacionalne ili regionalne planove za širokopojasne veze s tim ciljevima.

3.4

EGSO također izražava zadovoljstvo zbog toga što su ti ciljevi iskorišteni kao referentne točke za pravila i smjernice europskih strukturnih i investicijskih fondova i Instrumenta za povezivanje Europe (CEF širokopojasne veze) te za smjernice u vezi s državnim potporama za širokopojasne mreže.

3.5

Strateški ciljevi za 2025. predstavljeni u Komunikaciji određuju raspored razvoja europske širokopojasne infrastrukture vrlo visokog kapaciteta. Ti se ciljevi temelje na pretpostavci ubrzanog ulaganja u ambiciozne, ali realistične pothvate:

Do 1. srpnja 2018. treba ocijeniti učinak na troškove projekata za uvođenje širokopojasnih veza koje financira EU i objaviti smjernice za promicanje najboljih praksi.

3.6

Sve gospodarske i društvene koristi te digitalne preobrazbe moći će se ostvariti samo ako Europa bude mogla osigurati potpunu uspostavu i uporabu mreža vrlo visokog kapaciteta u ruralnim i urbanim područjima te u svim slojevima društva. Međutim, tržište neće riješiti sve probleme. Točnije, neće:

Stoga treba provesti programe javne potpore kako bi se postigli ciljevi za cijeli EU te za sve Europljane.

4.1

EGSO pozdravlja uspostavu mreže Stručnih ureda EU-a za uvođenje širokopojasnog pristupa internetu na regionalnoj i nacionalnoj razini i podršku toj mreži. To će biti od ključne važnosti za ruralna područja i male zajednice jer će lokalnim upravama pomoći u primjeni i korištenju strukturnih fondova time što će osigurati najbolje prakse i savjetovati lokalne uprave. To će također biti veliki korak naprijed za razvoj ruralnih područja.

4.2

Strategija i instrumenti EU-a tehnološki su neutralni. Međutim, poznato je da samo optička vlakna mogu osigurati optimalnu učinkovitost. Stari monopolisti (poput njemačkog Telekoma) ne bi trebali sprečavati ugradnju optičkih vlakana i istovremeno ulagati u svoju infrastrukturu bakrenih kablova.

4.3

Samo neke zemlje poput Malte, Litve, Belgije i Nizozemske imaju već gotovo potpunu pokrivenost pristupnim mrežama nove generacije (NGA). Drugdje pokrivenost NGA mrežama nije toliko uznapredovala. Neke države članice čija je infrastruktura u ovom trenutku manje razvijena čak su uspjele preskočiti neke faze u razvoju tehnologije. Ugradnja optičkih vlakana daje im prednost.

4.4

„EDUROAM” je najveći i najuspješniji sustav roaminga za besplatan pristup WiFi mreži diljem svijeta, a razvijen je u EU-u za akademsku zajednicu. Njime se milijunima studenata i drugih članova akademske zajednice omogućava besplatan pristup WiFi mreži. EGSO sa zadovoljstvom primjećuje da bi taj uspjeh mogao poslužiti kao uzor za inicijativu za besplatan pristup WiFi mreži „WiFi4EU” za sve Europljane na javnim mjestima, u javnim upravama, knjižnicama i bolnicama, kao i na slobodno dostupnim otvorenim prostorima. Ta bi inicijativa svima trebala ponuditi mogućnost besplatne internetske veze istog digitalnog identiteta u cijelom EU-u. Kad je riječ o digitalnom identitetu, EGSO posebice preporučuje postupanje u skladu s Uredbom o eIDAS-u koja pruža jamstva u pogledu zaštite podataka i javne sigurnosti od zlouporabe te usluge (tj. od terorizma).

4.5

Voucheri su osmišljeni kao potpora MSP-ovima i rabit će ih lokalne vlasti za instalaciju kabela, antena itd. Da bi bila plaćena, poduzeća koja postavljaju materijale prosljeđivat će vouchere EU-u. Osim što će smanjiti administrativne troškove i opterećenja, taj će sustav omogućiti lako praćenje i postizanje kvalitetnih ciljeva.

4.6

EGSO pozdravlja cilj simetričnog učitavanja i preuzimanja za sve društveno-gospodarske pokretače jer će to biti od ključne važnosti za mnoge buduće aplikacije.

4.7

EGSO je u potrazi za programom kojim bi se ranjivim korisnicima osigurala razumna i odgovarajuća povezivost koja će im omogućiti da društveno i gospodarski sudjeluju u suvremenom društvu. WiFi4EU bi mogao biti dio toga.

4.8

Regulacijski poticaji namijenjeni pružateljima mrežne infrastrukture za potporu ciljeva komunikacije COM(2016) 587 ne bi smjeli biti u sukobu s drugim važnim ciljevima kao što je neutralnost mreže.

4.9

Dugoročno gledano, stanovnici ruralnih područja također bi trebali imati koristi od zdrave konkurencije i slobode izbora pružatelja pristupa internetu. Regulacijske mjere trebale bi stoga poticati takvu konkurenciju.

4.10

Tehnologija 5G neće omogućiti samo nove mobilne aplikacije, već će poslužiti i kao tehnologija premošćivanja zahvaljujući kojoj će veze velike brzine brže stići u ruralna područja. Međutim, samo infrastruktura koja se temelji na vlaknima moći će osigurati stabilnost i pouzdanu širinu pojasa koju zahtijevaju mnoge nove aplikacije.

5.1

EGSO sa zadovoljstvom primjećuje da je financiranje brzih širokopojasnih mreža sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) naglo poraslo s 2,7 milijardi EUR za razdoblje 2007.–2013. na oko 6 milijardi EUR za razdoblje 2014.–2020. Očekuje se da će većina tih ulaganja biti u obliku bespovratnih sredstava. Uzimajući u obzir učinak poluge na nacionalno i/ili regionalno sufinanciranje i privatno sufinanciranje, očekuje se da će se tijekom programskog razdoblja 2014.–2020. u širokopojasne mreže uložiti devet do deset milijardi eura. To će biti od ključne važnosti za komercijalna ulaganja namijenjena osiguranju brze povezivosti za ruralno stanovništvo.

5.2

Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) također ima važnu ulogu. Ta bi se uloga mogla ojačati podupiranjem opsežnih europskih projekata za širokopojasne mreže velike brzine, uključujući duž transeuropske središnje prometne mreže, industrijskih gigabita, Industrije 4.0, kao i uključivanjem predstavnika Glavne uprave CONNECT u upravljački odbor EFSU-a. Komisija bi također trebala proaktivno utvrđivati odgovarajući financijski i regulacijski okvir.

5.3

Instrument za povezivanje Europe (CEF) u digitalnom području ima proračun od 150 milijuna eura namijenjen poticanju uvođenja najnovije širokopojasne infrastrukture, pri čemu financijske instrumente osigurava Europska investicijska banka (EIB). Očekuje se da će širokopojasna komponenta CEF-a aktivirati najmanje milijardu eura dodatnih sredstava kroz namjenski fond za infrastrukturu širokopojasne mreže koje bi mogao dopuniti EFSU.