Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52016AE3623

Mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora o „Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o rješavanju problema geografskog blokiranja i drugih oblika diskriminacije na unutarnjem tržištu na temelju nacionalnosti, mjesta boravišta ili mjesta poslovnog nastana klijenata te o izmjeni Uredbe (EZ) Br. 2006/2004 i Direktive 2009/22/EZ” (COM(2016) 289 završna verzija – 2016/0152 (COD))

OJ C 34, 2.2.2017, p. 93–99 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

2.2.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 34/93


Mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora o „Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o rješavanju problema geografskog blokiranja i drugih oblika diskriminacije na unutarnjem tržištu na temelju nacionalnosti, mjesta boravišta ili mjesta poslovnog nastana klijenata te o izmjeni Uredbe (EZ) Br. 2006/2004 i Direktive 2009/22/EZ”

(COM(2016) 289 završna verzija – 2016/0152 (COD))

(2017/C 034/14)

Izvjestitelj:

Joost VAN IERSEL

Zahtjev za savjetovanje:

Europski parlament, 9.6.2016.

Vijeće Europske unije, 10.6.2016.

Pravni temelj:

članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

 

(COM(2016) 289 završna – 2016/0152 (COD))

Nadležna stručna skupina:

Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju

Datum usvajanja u Stručnoj skupini:

4.10.2016.

Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

19.10.2016.

Plenarno zasjedanje br.:

520

Rezultat glasovanja

(za/protiv/suzdržani):

216/3/6

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO pozdravlja prijedlog uredbe o geografskom blokiranju poduzeća i potrošača kao neizostavan element strategije jedinstvenog digitalnog tržišta. Međutim, to predstavlja tek mali korak koji neće donijeti korjenite promjene. Trgovačka društva i klijenti (i potrošači i poduzeća kao krajnji korisnici) nastavit će se pri prodaji i kupovini širom jedinstvenog tržišta suočavati sa znatnim poteškoćama.

1.2.

EGSO poziva Europsku komisiju i Vijeće da donesu ambiciozne i jasno formulirane zakonske odredbe za uspješno jedinstveno digitalno tržište koje bi bile od koristi i klijentima i trgovačkim društvima, a istodobno stvorile preduvjete za izgradnju otpornog europskog gospodarstva u odnosu na ostatak svijeta. Time bi se proširila i pozitivna slika Europske unije.

1.3.

Nije još potpuno jasno hoće li ova Uredba zaista ublažiti frustracije potrošača. Iako će tradicionalno izvanmrežno trgovanje zadržati svoju važnost, broj poduzeća trenutačno uključen u prekograničnu mrežnu trgovinu još uvijek je ograničen. Međutim, potencijal za mrežnu kupovinu i prodaju, pogotovo preko granica, je ogroman.

1.4.

Hitno je potrebno uspostaviti jednake tržišne uvjete za mrežnu i izvanmrežnu trgovinu. EU bi se stoga trebala usredotočiti ne samo na okončanje neopravdanog geografskog blokiranja, već i na rješavanje preostalih prepreka na jedinstvenom tržištu koje trgovce obeshrabruju ili sprečavaju u prekograničnoj mrežnoj i/ili izvanmrežnoj prodaji.

1.5.

Povjerenje među trgovačkim društvima i potrošačima treba jačati istovremenim donošenjem drugih pravnih odredbi. Neke od najvažnijih su Uredba o dostavi paketa (1) – kojom se olakšavaju problemi prijevoza i smanjuju troškovi zahvaljujući poštenom tržišnom natjecanju, koja uključuje socijalne odredbe i u potpunom je skladu sa zakonodavstvom EU-a na tom području – i uravnotežena revizija pravila EU-a o autorskim pravima.

1.6.

EGSO se protivi neopravdanom geografskom blokiranju. Međutim, EGSO priznaje da postoji velik broj opravdanih razloga zbog kojih bi trgovačka društva, a posebice MSP-ovi i mikropoduzeća, izbjegavala ili odbijala prekograničnu mrežnu trgovinu ili prilagođavala cijene i/ili uvjete zbog razlika među tržištima. Te razlike, među ostalim, uključuju različita pravna okruženja, dodatne uvjete na nacionalnoj razini, dodatne troškove prijevoza, jezične zahtjeve u pogledu informacija prije sklapanja ugovora i zahtjeve u vezi s pozadinskim uredima.

1.7.

EGSO ističe da opravdano geografsko blokiranje do kojeg dolazi zbog velikih razlika u industrijskim politikama država članica i nepodudarnih pravnih sustava ometa spontani razvoj MSP-ova i rastućih poduzeća (eng. scale-ups) koja djeluju širom Europe. Te nepodudarnosti također narušavaju transparentnost i predvidljivost koje su neophodno potrebne za poticanje ulaganja i smirivanje tržišta u digitalnom dobu.

1.8.

Predložena Uredba trgovcima koji (još) ne vrše isporuke u zemlju klijenta niti u njoj posluju, s pravom ne nameće nikakve obveze u pogledu isporuke robe u tu zemlju ili pružanja usluga u njoj.

1.9.

Svi klijenti na jedinstvenom tržištu s pravom će imati pristup svim ponudama i moći kupiti robu ili usluge pod uvjetom da sami organiziraju preuzimanje robe ili primanje usluge u području u kojem trgovac već djeluje, čime će mu na razuman način biti omogućeno djelovanje u skladu s pravilima njegove matične države.

1.10.

Nadalje, EGSO pozdravlja zahtjeve za informacijama nametnute trgovcima radi jačanja transparentnosti i pružanja informacija klijentima u skladu s Direktivom o pravima potrošača iz 2011. godine. Uspostava informativnih internetskih stranica EU-a mogla bi u tome pomoći. U kontekstu Direktive o pravima potrošača iz 2011. godine, trgovačka društva obavezna su osigurati transparentnost cijena. EGSO potiče trgovačka društva da, kao bi zadobila povjerenje potrošača, učine više od onoga što zahtijevaju minimalne norme.

1.11.

EGSO pozdravlja početne nalaze istrage provedene u sektoru e-trgovine koje je nedavno objavila Europska komisija (2) i koji dokazuju da je e-trgovina važan pokretač transparentnosti i konkurentnosti cijena. Neopravdano geografsko blokiranje ometa ovaj prirodni razvoj.

1.12.

Međutim, određeni aspekti zaslužuju dodatna pojašnjenja, posebice:

1.12.1

.Hitno je potrebno pojasniti formulaciju o utvrđivanju primjenjivog prava (članak 1. stavak 5. navodi da trgovac može „prodavati” kao što prodaje kod kuće, oslanjajući se na pravila iz svoje matične države).

1.12.2.

Usluge nakon prodaje (u slučajevima neusklađenosti, troškova povrata, mogućnosti naknade itd.) nisu posebno pokrivene Uredbom i stoga su uređene Direktivom o pravima potrošača iz 2011. Uredba o geografskom blokiranju trebala bi sadržavati upućivanje na relevantno zakonodavstvo EU-a koje bi se u tim slučajevima primjenjivalo. To zahtijeva dodatno razmatranje.

1.12.3

.Neke važnije odredbe (kao što je članak 7. o kaznama za kršenje i članak 8. o pomoći potrošačima) odgovornost za provedbu Uredbe prenose na države članice. Mora se osigurati da potencijalno različita tumačenja ne dovedu do veće rascjepkanosti i, posljedično, do slabljenja učinka Uredbe. EGSO pozdravlja spremnost Komisije da uvede europski obrazac za podnošenje pritužbi potrošača (3).

1.13.

Datum koji je u članku 11. spomenut kao rok za primjenu članka 4. stavka 1. točke (b), odnosno 1. srpnja 2018., treba ostati otvoren i treba ga utvrditi tek u kasnijoj fazi, ovisno o trajanju zakonodavnog postupka.

1.14.

EGSO podržava prijedlog Komisije za jedinstveni obrazac za pritužbe.

2.   Uvod

2.1.

Globalna digitalna transformacija trgovačkih društava i digitalnih tržišta sve više uzima maha. S obzirom na goleme posljedice tih dinamičkih procesa, Komisija je s pravom jedinstveno digitalno tržište proglasila jednim od svojih glavnih prioriteta.

2.2.

EGSO je također u velikoj mjeri uključen u rasprave o digitalnoj transformaciji. U jednom nizu mišljenja, već je izrazio svoje mišljenje o sveoubuhvatnim i horizontalnim aspektima digitalizacije i prijedlozima koje je Komisija predstavila u vezi s određenim specifičnim pitanjima (4).

2.3.

Prema mišljenju EGSO-a, digitalna revolucija zahtjeva sigurnije uvjete za promicanje jedinstvenog tržišta u ovom novom dobu. Ti uvjeti moraju se definirati odgovarajućim (novim i/ili preispitanim) zakonodavnim okvirom kojim će se zajamčiti prava građana i potrošača. Također, trgovačka društva trebalo bi poticati na upotrebu digitalnih alata i inovativnih rješenja za prekogranično poslovanje.

2.4.

Svaki od 16 zakonodavnih i nezakonodavnih prijedloga sadržanih u paketu mjera za jedinstveno digitalno tržište mora se u potpunosti razmotriti s tog polazišta, a isto vrijedi i za prijedlog o geografskom blokiranju.

2.5.

Na temelju procjene postojećih praksi može se jasno zaključiti da su prekogranične mrežne transakcije još uvijek suočene s brojnim preprekama. Ograničeni razvoj prekograničnog tržišta često nije posljedica nepoštene segmentacije tržišta već nesigurnosti trgovaca u pogledu stavova potrošača, preostalih administrativnih prepreka, različitih regulatornih okruženja i jezičnih prepreka. Nesigurnost te vrste šteti i povjerenju potrošača.

2.6.

Zbog nedostatka informacija, e-trgovina (kupovina i prodaja) ubrzano se razvija na nacionalnoj razini, ali je i dalje nerazvijena u prekograničnom kontekstu.

2.7.

Transnacionalna trgovina znatno varira ovisno o sektoru, veličini trgovačkih društava i vrsti subjekata poput trgovaca ili posrednika i internetskih stranica. Isto tako, postoje znatne varijacije u obujmu međunarodne mrežne trgovine među državama članicama.

2.8.

Situacija je složena. Kako bi se potaklo stvaranje potrebnih jednakih uvjeta i transparentnih rješenja za trgovačka društva i potrošače, treba na dosljedan način uvoditi paket pravnih mjera za jedinstveno digitalno tržište. Istodobno, treba u potpunosti uskladiti druge zakonodavne odredbe o povezanim pitanjima, primjerice o PDV-u, dostavi paketa, propisima o zbrinjavanju otpada i zakonu o zaštiti potrošača.

2.9.

Gospodarski i tehnološki trendovi su nezaustavljivi. Stoga u današnjem svijetu, u kojem će se mrežna trgovina u svakom slučaju sve više širiti, treba što prije stvoriti jednake uvjete za sve europske građane i trgovačka društva.

3.   Široki opseg

3.1.

U današnje vrijeme velikih preokreta, industrija (i proizvodnja i uslužne djelatnosti) se stalno mijenja, pojavljuju se novi poslovni modeli ekonomije dijeljenja, a metode trgovanja se u skladu s time prilagođavaju. Društveni mediji i usluge bitno utječu na razvoj novih obrazaca trgovanja i kupovanja robe. To ima goleme posljedice po trgovačka društva i potrošače. EU bi postojeće i novo zakonodavstvo trebao uskladiti s novom situacijom na tržištu, ali pritom ne bi smio postupati grubo kako ne bi spriječio razvoj novih poslovnih modela i inovativnih pristupa.

3.2.

Geografsko blokiranje kosi se s temeljnim načelom jedinstvenog tržišta. Iako često postoje opravdani razlozi za različito postupanje u pogledu određivanja cijena ili uvjeta zbog, na primjer, fragmentacije preostalog tržišta ili razlika među nacionalnim tržištima, poduzeća i potrošači imat će koristi od otvorenog i konkurentnog tržišta koje će im ponuditi veći izbor i bolju kvalitetu po pravednijim cijenama.

3.3.

Značaj e-trgovine B2C (između poduzeća i potrošača) – gdje su i poduzeće i potrošač krajnji korisnici – mora se promatrati u širem kontekstu. Danas više nego ikada, trgovačka društva imaju obvezu inovativnosti i učinkovitog poslovanja uz umjerene cijene. Nova postignuća pomiču granice i poduzećima pomažu da postanu snažnija i otpornija. Iz tog razloga, među ostalim, EGSO u potpunosti podržava ukidanje svakog oblika diskriminacije klijenata na temelju državljanstva i/ili boravišta.

3.4.

Međutim, odlučivanje o tome hoće li svoje poslovanje internacionalizirati isključivo je pravo svakog društva, a tako će i ostati. U praksi je dokazano da (velika) većina poduzeća bira nacionalni pristup.

3.5.

U usporedbi s SAD-om, Europa još uvijek zaostaje. Kineski i indijski digitalni sektor zauzimaju sve snažniju poziciju. Niti jedno od 20 vodećih svjetskih trgovačkih društava koja posluju preko interneta nije europsko. Prema međunarodnim studijama, Europa je prvak u pokretanju poduzeća. Međutim, rascjepkanost europskog tržišta otežava spontani razvoj novih i rastućih paneuropskih poduzeća. Segmentiranost često sprečava razvoj tržišta.

3.6.

Komisija s pravom razlikuje između opravdanog i neopravdanog geografskog blokiranja. Opravdano geografsko blokiranje trgovine između poduzeća i potrošača prvenstveno je posljedica fragmentacije tržišta EU-a i netransparentnih situacija.

3.7.

Borba protiv geografskog blokiranja ima jednu vrlo indikativnu nuspojavu, a to je razotkrivanje (novih) slabosti unutarnjeg tržišta. Od ključne je važnosti pažljivo analizirati sve pojedinačne slučajeve kako bi se otkrilo postoje li razlozi za ograničavanje pristupa određenoj usluzi ili za određivanje različite cijene i/ili uvjeta na temelju nacionalnosti ili boravišta.

3.8.

Iako skup i teško provediv, prikaz potencijalnog geografskog blokiranja i razvoja tržišta na jednom velikom unutarnjem tržištu poput onoga u SAD-u bio bi izuzetno koristan. To bi Europi moglo poslužiti kao primjer. Kao i u Europi, pojedinačne države SAD-a imaju određene zakonske ovlasti koje otežavaju poslovanje poduzeća na području cijele države, ali te su ovlasti zasigurno bitno ograničenije od onih koje imaju europske države. Pobornici slobodnog poduzetništva i potražnje potrošača velikom većinom prednost daju e-trgovini između poduzeća i potrošača i tako na američkom domaćem tržištu stvaraju pogodno okruženje za tržišno natjecanje i brzorastuća nova poduzeća.

3.9.

Takav bi prikaz mogao pomoći u ocjenjivanju budućeg razvoja situacije u Europi. Analize koje je Komisija provela putem anketa u poduzećima otkrivaju da su prakse koje trenutačno prevladavaju na tržištima nacionalne prirode. Primjer SAD-a prikazuje stvarni potencijal gospodarskih aktivnosti koje se odvijaju prema modelu e-trgovine između poduzeća i potrošača nakon uklanjanja svih velikih prepreka.

3.10.

Promicanje prekogranične prodaje već je neko vrijeme u programu EU-a. Uveden je niz direktiva kao što su Direktiva o uslugama iz 2006. i Direktiva o pravima potrošača iz 2011. U njima se naglašava zaštita potrošača i istodobno nastoji primorati trgovačka društva da zajamče dovoljnu transparentnost za potrošače i prekinu neopravdanu prekograničnu diskriminaciju.

3.11.

EGSO je razočaran zbog toga što neodgovarajuća provedba, nepravilna primjena i slabo izvršenje postojećeg zakonodavstva EU-a često stvaraju trajne prepreke.

3.12.

Međutim, učinak pravnih odredbi koje potiču prekograničnu trgovinu još uvijek je ograničen. Na temelju dalekosežnih studija tržišta i anketa provedenih u poduzećima i među potrošačima, Komisija zaključuje da „iako je mrežna kupovina potrošačima postala uobičajena, prekogranična mrežna kupovina još uvijek je iznimka. Tek polovica trgovačkih društava koja se bave mrežnom prodajom to čini preko granice.” (5)

3.13.

EGSO se slaže da prekogranična ograničenja povezana s državljanstvom ili boravištem narušavaju povjerenje u jedinstveno tržište i da se protiv njih treba boriti. Na temelju opsežnih anketa bilo bi potpuno opravdano zaključiti da i potrošači i poduzetnički sektor velikom većinom podržavaju otvaranje europskog tržišta mrežnoj trgovini između poduzeća i potrošača. Europski parlament dijeli isto mišljenje (6).

4.   Trenutačno stanje

4.1.

Kako bi poboljšala prekograničnu kupovinu i prodaju, Komisija je pripremila paket mjera u raznim područjima kao što su: prijava PDV-a, pravila o PDV-u na e-trgovinu, dostava paketa, reforma autorskih prava, reforma Uredbe o suradnji u zaštiti potrošača. Također je nužno vertikalne sporazume među dobavljačima i distributerima te jednostrane mjere koje poduzimaju pojedinačna poduzeća u potpunosti uskladiti s politikom tržišnog natjecanja EU-a.

4.2.

Prijedlog uredbe o geografskom blokiranju dio je tog paketa. Treba napomenuti da određeni važni sektori nisu obuhvaćeni Uredbom, primjerice pacijenti/zdravstvo, željeznički prijevoz putnika, (maloprodajne) financijske usluge, elektronička glazba, audiovizualne usluge i određeni oblici kockanja. To se može objasniti time što ti sektori zahtijevaju posebne sektorske odredbe koje bi, prema EGSO-u, trebale biti uskoro provedene kako bi se popunile praznine u zakonodavstvu o jedinstvenom digitalnom tržištu.

4.3.

Isto vrijedi i za iznimno važno pitanje autorskih prava. Premda problemi autorskih prava s pravom nisu obuhvaćeni ovim prijedlogom (iako su definitivno s njim povezani) EGSO potiče Komisiju da poduzme odgovarajuće mjere za suzbijanje rascjepkanosti na tom području kako bi smanjila frustracije potrošača i pomogla u izgradnji istinskog jedinstvenog digitalnog tržišta.

4.4.

Prema zaključku sažetka javnog savjetovanja održanog 2015. godine o geografskom blokiranju, potrošači i trgovačka društva općenito nisu zadovoljni trenutačnom rascjepkanošću jedinstvenog tržišta. Međutim, izgleda da trgovačka društva i poduzetničke udruge ipak prihvaćaju trenutačno stanje stvari, pripisujući ga različitim pravnim sustavima država članica (7).

4.5.

EGSO napominje da je za MSP-ove važno da ih se prijedlogom ne obveže na isporučivanje u cijeloj Europi. Međutim, MSP-ovi će u svakom slučaju imati koristi od mogućnosti koje im se pružaju (8) za prodaju proizvoda i usluga širom kontinenta, posebice u pograničnim regijama, a istodobno, kao krajnji korisnici, uživaju ista prava kao potrošači, što pomaže pri kupnji proizvoda i usluga od drugih država članica. EGSO također ističe da je uspješna provedba Uredbe o uslugama dostave paketa neophodna za podržavanje i poticanje prekogranične trgovine.

4.6.

Razlike u pravnim sustavima pomažu objasniti razliku između opravdanog i neopravdanog geografskog blokiranja. Ako se izuzmu trgovačka društva koja jednostavno odluče da neće internacionalizirati svoje poslovanje, suzdržanost poduzeća u pogledu ukidanja geografskog blokiranja treba većinom pripisati njihovoj nesigurnosti u pogledu različitih praksi koje se upotrebljavaju u Europi i ometaju međunarodnu trgovinu.

4.7.

Potrošači se često žale na prekogranično trgovanje, no dostupni su uzorci ograničeni te je poželjna daljnja procjena. Pritužbe obuhvaćaju širok raspon problema, kao što je nedostatak informacija, ograničenost ili odbijanje isporuke, uskraćivanje opravdanja ili objašnjenja u slučaju odbijene usluge ili robe, preusmjeravanje, razlike u cijeni, odbijanje određenih kreditnih kartica, razlike temeljene na adresi fakturiranja i dostave te jeziku. Neke od njih posljedica su razlike između pravnih sustava. Druge su, međutim, posljedica ugovornih odredbi ili usklađenog djelovanja, što dovodi do relativno raširene vertikalne segmentacije tržišta, odnosno temelje se na individualnim svojstvima, i trebale bi biti zabranjene (9). Jačanje povjerenja potrošača i poduzeća u mrežna tržišta ključno je za jačanje prekogranične e-trgovine u korist potrošača, trgovačkih društava i građana.

4.8.

Neopravdano geografsko blokiranje treba zabraniti kao i različito postupanje u pogledu cijene, uvjeta ili drugih aspekata usluga pruženih u isto vrijeme i na istom mjestu (na primjer praćenjem IP adrese ili profiliranjem). Nema opravdanja za sustavno različito postupanje na području usluga kao što su iznajmljivanje automobila, zabavni parkovi ili hoteli. Međutim, treba dozvoliti privremene akcije ili razlike u cijeni, primjerice tijekom školskih praznika (dakle privremene i horizontalne).

4.9.

Ograničenja koja se ugovorima nameću na prekograničnu prodaju pojavljuju se u brojnim oblicima, a teritorijalna ugovorna ograničenja mogu se naći u svim kategorijama proizvoda (10). Međutim, neka ograničenja koja se čine neopravdanima ustvari su prihvatljiva (npr. uobičajen primjer određivanja različitih cijena). Komisija u ovom kontekstu s pravom govori o sivoj zoni (11). Primjerice, razlike u cijenama mogu se (barem djelomično) objasniti različitim tržištima, različitim kategorijama ciljanih potrošača i većim troškovima do kojih dolazi uslijed različitih ili dodatnih nacionalnih propisa i pravnih savjeta, platnih usluga, dostave i obrade povrata (12).

4.10.

Potrošači, kao i poduzeća, često imaju negativnu predodžbu o jedinstvenom tržištu pa se žale zbog njegovih lažnih obećanja. Te su žalbe uglavnom posljedica dviju pojava koje se međusobno preklapaju: nacionalnih industrijskih politika i različitih zakonodavstava.

4.11.

EGSO je često kritizirao činjenicu da postoji 28 industrijskih politika jer nacionalna usmjerenost na industrijsku politiku otežava odvijanje poslovnih poduhvata na razini cijele Europe, a naročito dovodi u pitanje mogućnosti koje se MSP-ovima pružaju za prekogranično djelovanje. Nekoordinirane i očito neujednačene nacionalne politike prema potrebi ometaju prekogranično planiranje. Nesigurnost dodatno pogoršava nepredvidljive ili proizvoljne mjere pojedinih vlada.

4.12.

Trenutno stanje je vrlo raznoliko: postoje različiti državni standardi i različite sheme izdavanja dozvola; neke internetske stranice su blokirane da prodaju ne bi mogle vršiti iz neke druge zemlje; načini plaćanja obično se razlikuju; potrebne jezične kompetencije mogu predstavljati prepreku; tijela za nadzor tržišta ponekad nameću dodatne obveze (13), a postojeće direktive EU-a provode se loše, a ponekad uopće i ne. Poznati je primjer članak 20. Direktive o uslugama koji države članice sustavno ignoriraju, iako u ovom slučaju nije potpuno jasno kako se taj članak može pravilno provesti. Svi ti čimbenici dovode u pitanje i transparentnost tržišta i jednake uvjete kojima svi teže.

4.13.

Unutarnje tržište ključni je čimbenik. Mrežno društvo njegovu ulogu stavlja u centar pažnje. Poduzeća i potrošači diljem kontinenta se zbližavaju. Jednim klikom miša otvara se široki izbor i ogroman broj različitih mogućnosti. Mogućnosti specijaliziranih i prilagođenih rješenja mogu eksponencijalno rasti. Međutim, treba imati na umu da bi se regije, čak i kad bi jedinstveno tržište rada funkcioniralo savršeno, još uvijek razlikovale.

4.14.

Umjetne prepreke otežavaju spontani razvoj trgovačkih društava, a posebice MSP-ova. Kako bi osigurala svoj položaj na tržištu, društva usklađenim djelovanjem nastoje izbjeći probleme i savladati prepreke. Vertikalni i horizontalni sporazumi između trgovaca i distributera, kao i razni oblici segmentacije tržišta za koje se općenito smatra da dovode do neopravdanog geografskog blokiranja sigurno se često smatraju i obrambenim mjerama protiv onoga što poduzeća smatraju proizvoljnim nacionalnim preprekama. Na primjer, otpremni troškovi i troškovi usluga nakon prodaje mogu se zbog nacionalne politike neočekivano pokazati većima. Trgovačko društvo koje se obvezalo na isporuku u svim okolnostima moglo bi zbog nepoznatih uvjeta imati poteškoća s ispunjavanjem svojih obveza.

4.15.

U nekim se slučajevima koriste prekogranični posrednici koji rješavanju probleme koji na nacionalnoj razini nastaju između društva u zemlji podrijetla i korisnikâ u drugoj državi. Međutim, koliko god to bilo korisno, to obično ne olakšava neposredne odnose između društava dobavljača i kupaca.

4.16.

Nema dvojbe da neopravdano geografsko blokiranje treba mapirati i da se protiv njega treba boriti. Međutim, EGSO inzistira na tome da se prilikom stvaranja odgovarajućih uvjeta trebaju izvući i pravi zaključci na temelju postojeće rascjepkanosti unutarnjeg tržišta do koje je došlo uslijed različitih nacionalnih pristupa.

Bruxelles, 19. listopada 2016.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Georges DASSIS


(1)  Mišljenje EGSO-a o Prijedlogu uredbe o uslugama prekogranične dostave paketa koje dopunjuje prijedloge iz ovog mišljenja (vidjeti stranicu 106 Službenog lista).

(2)  Istraživanje je objavljeno u svibnju 2015., a početni nalazi objavljeni 15. rujna 2016.

(3)  S obzirom na razlike u pristupu među zemljama, to je izuzetno teško ostvariti. O tom pitanju trenutno raspravljaju Komisija i Vijeće.

(4)  SL C 264, 20.7.2016, str. 86;

SL C 264, 20.7.2016, str. 57;

SL C 264, 20.7.2016, str. 51;

SL C 71, 24.2.2016, str. 65.

(5)  Vidjeti: Ocjena učinka na geografsko blokiranje i druge oblike diskriminacije na temelju nacionalnosti, mjesta boravišta ili mjesta poslovnog nastana u Europi (COM(2016) 289 završna verzija, str. 2.). Međutim, Komisija je s pravom u svojoj Komunikaciji o uslugama iz 2012. godine zaključila da poduzeća imaju pravo odrediti zemljopisno područje na koje usmjeravaju svoje aktivnosti u EU-u, „čak i prilikom mrežne prodaje”.

(6)  Rezolucija Europskog parlamenta od 19. siječnja 2016. pod naslovom „Prema aktu o jedinstvenom digitalnom tržištu” (2015/2147(INI))

(7)  Sažetak odgovora danih tijekom javnog savjetovanja Europske komisije o geografskom blokiranju održanog 2015. godine, str. 15.

(8)  Vidjeti: Europski savez malih poduzetnika (European Small Business Alliance, ESBA).

(9)  Vidjeti također dokument za raspravu koji sadrži početne nalaze o anketi koju je GU za tržišno natjecanje provela u sektoru e-trgovine SWD(2016) 70 završna verzija, točka 7.

(10)  Op. cit., točke 98. i 99.

(11)  Op. cit., točka 102. Tu sivu zonu bi trebalo jasnije definirati.

(12)  Op. cit., točka 114.

(13)  Vidjeti primjer Njemačke.


Top