EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52016AB0015

Mišljenje Europske središnje banke od 17. ožujka 2016. o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o prospektu koji se objavljuje prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili uvrštavanja za trgovanje (CON/2016/15)

OJ C 195, 2.6.2016, p. 1–3 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

2.6.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 195/1


MIŠLJENJE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 17. ožujka 2016.

o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o prospektu koji se objavljuje prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili uvrštavanja za trgovanje

(CON/2016/15)

(2016/C 195/01)

Uvod i pravna osnova

Europska središnja banka (ESB) zaprimila je 8. ožujka 2016. zahtjev od Vijeća za mišljenje o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o prospektu koji se objavljuje prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili uvrštavanja za trgovanje (1) (u daljnjem tekstu „predložena uredba”).

Nadležnost ESB-a za davanje mišljenja utemeljena je na članku 127. stavku 4. i članku 282. stavku 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije budući da predložena uredba sadrži odredbe koje utječu na zadatke Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) da provodi monetarnu politiku i doprinosi nesmetanom vođenju politika nadležnih tijela koje se odnose na stabilnost financijskog sustava, kako je navedeno u članku 127. stavku 2. prvoj alineji i stavku 5. Ugovora. Upravno vijeće donijelo je ovo Mišljenje u skladu s prvom rečenicom članka 17. stavka 5. Poslovnika Europske središnje banke.

1.   Opće napomene

Glavni cilj predložene uredbe, kojom bi se stavila izvan snage Direktiva 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2), jest pojednostavniti postojeća pravila o sastavljanju, odobrenju i distribuciji prospekata i time smanjiti troškove i opterećenja povezane s njihovim sastavljanjem. Konkretno, predloženom uredbom utvrdit će se zahtjevi za objavljivanje koji su prilagođeni izdavateljevim posebnim potrebama te će se društvima, osobito malim i srednjim društvima, olakšati prikupljanje kapitala u Uniji. Pored toga, cilj predložene uredbe je smanjiti različite i rascjepkane propise u Uniji koji proistječu iz heterogene provedbe Direktive 2003/71/EZ u nekim državama članicama. ESB općenito pozdravlja i podržava ciljeve koji se nastoje postići predloženom uredbom te ju smatra pozitivnim korakom u dovršenju uspostave unije tržišta kapitala

2.   Posebne napomene

2.1.   Izuzeća za ponude nevlasničkih vrijednosnih papira koje izdaj ESB i nacionalne središnje banke ESSB-a i za udjele u kapitalu nacionalnih središnjih banaka ESSB-a

ESB pozdravlja činjenicu da su nevlasnički vrijednosni papiri koje izdaju ESB i nacionalne središnje banke ESSB-a isključeni iz područja primjene predložene uredbe (3). Isključenje je ključno radi osiguravanja neometanosti operacija monetarne politike Eurosustava, uključujući, na primjer, moguće izdavanje dužničkih instrumenata od strane ESB-a i nacionalnih središnjih banaka ESSB-a. ESB također pozdravlja izuzeće za udjele u kapitalu nacionalnih središnjih banaka ESSB-a (4), što je od izravne važnosti za one nacionalne središnje banke u kojima udjele drže privatni ulagatelji i/ili su uvršteni na uređeno tržište ili drugo mjesto trgovanja.

2.2.   Obvezni zahtjevi u vezi s upotrebom međunarodnog identifikacijskog broja vrijednosnih papira (ISIN) i globalnog jedinstvenog identifikatora pravnih osoba (LEI)

Cilj predložene uredbe je osigurati zaštitu ulagatelja i učinkovitost tržišta, uz istovremeno unaprjeđenje jedinstvenog tržišta kapitala (5). U tu bi svrhu informacije dostupne ulagateljima trebale bi biti „dostatne i objektivne”, i dostavljene „u sažetom i razumljivom obliku u kojem ih je moguće jednostavno analizirati” (6). Te bi informacije trebale uključivati jedinstveni identifikator vrijednosnog papira i izdavatelja. Kao što je više puta navedeno (7), ESB snažno podupire upotrebu međunarodno dogovorenih standarda, kao što su ISIN i globalni LEI. Jedinstvena identifikacija izdavatelja, ponuditelja i jamaca te vrijednosnih papira ponuđenih javnosti ili uvrštenih za trgovanje na uređenim financijskim tržištima, može biti uspješna samo ako se upotrebljavaju međunarodni standardi kao što su ISIN i globalni LEI.

Prvo, ISIN, kojim se jedinstveno utvrđuje izdanje vrijednosnih papira, vrlo je ustaljen identifikator koji je u širokoj upotrebi na financijskim tržištima. Potreba za jedinstvenim identifikatorom za vrijednosne papire priznata je u predloženoj uredbi, u Uredbi Komisije (EZ) br. 809/2004 (8) i u Uredbi (EU) 2015/2365 (9). Predloženom uredbom propisuje se da sažetak prospekta uključuje odjeljak s ključnim informacijama o vrijednosnim papirima koji bi trebao sadržavati „sve identifikacijske brojeve vrijednosnih papira” (10). Na sličan je način Uredbom (EZ) br. 809/2004 određeno da prospekti za dužničke vrijednosne papire, dionice i izvedenice moraju sadržavati „opis vrste i roda vrijednosnih papira koji su predmet ponude i/ili uvrštenja za trgovanje, uključujući ISIN … ili neku drugu identifikacijsku oznaku vrijednosnog papira (11). Međutim, priroda takvih alternativnih identifikacijskih oznaka vrijednosnog papira nije podrobnije određena čime je prepuštena tumačenju, mogu li oznake s ograničenom primjenom predstavljati alternativno rješenje. Ova neodređenost ograničava upotrebljivost ovih informacija za ulagatelje i postavlja prepreke za uniju tržišta kapitala. Naposljetku, Uredba (EU) 2015/2365 predviđa da kod izvješćivanja o transakcijama financiranja vrijednosnih papira, one moraju uključivati, među ostalim, ISIN tih vrijednosnih papira (12). Velika većina dužničkih vrijednosnih papira izdanih u europodručju imaju oznaku ISIN, dok se dužnički vrijednosni papiri bez ISIN-a u načelu pretežito nalaze na posebnim tržištima i sektorima te se koriste u posebne svrhe. Iz dostupnih informacija proizlazi da je u određenim okolnostima izdavanje vrijednosnih papira bez ISIN-a izgleda namijenjeno smanjivanju sljedivosti tih poslova, pri čemu im se i dalje omogućuje da se na njih primjenjuje pravno uređenje dužničkih vrijednosnih papira. Nadalje, postoji zabrinutost da bi se vrijednosni papiri bez ISIN-a mogli izdavati kako bi se izbjeglo otkrivanje informacija nadzornim tijelima i tvorcima politike. Iz tih razloga ESB preporučuje da se uklone sve informacijske praznine koje postoje tako da se stvaranjem obveze uključivanja ISIN-a u prospekte za vrijednosne papire na koje se primjenjuje predložena uredba, osiguraju jednaki uvjeti tržišnog natjecanja na svim tržištima i pravnim porecima.

Drugo, ESB podupire upotrebu globalnog sustava LEI, podržanog od strane Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) i Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) (13), na način koji je u skladu s preporukama Odbora za financijsku stabilnost (FSB) (14). Globalni LEI omogućuje jedinstvenu identifikaciju izdavatelja, ponuditelja i jamaca vrijednosnog papira, pružajući time ulagatelju ključne informacije. Nadalje, upotreba globalnog LEI-a ubrzano raste u pogledu identifikacije pravnih osoba i struktura te stoga ESB smatra korisnim širenje njegove uporabe tako da se stvori obveza uključivanja globalnog LEI-a u prospekte ili registracijske dokumente za vrijednosne papire obuhvaćene predloženom uredbom.

ESB je mišljenja da obveza dostavljanja ISIN-a i LEI-a treba biti utvrđena i u predloženoj uredbi i u svim povezanim delegiranim aktima Komisije za provedbu predložene uredbe koje Komisija mora donijeti radi utvrđivanja oblika prospekata (15). ESB iznosi prijedlog nacrta u vezi s tim pitanjem (16).

2.3.   Objava prospekata u mehanizmu pohrane na internetu

Predloženom uredbom predviđena je odgovornost ESMA-e da na svojim mrežnim stranicama objavi sve prospekte koje je primila od nadležnih tijela. ESMA treba osigurati objavu putem centraliziranog mehanizma pohrane (17). ESB shvaća da će taj mehanizam pohrane imati funkciju pretraživanja. ESB smatra da mehanizam pohrane također treba na strojno čitljiv način prikazivati informacije sadržane u prospektima, koristeći meta podatke, barem za određene ključne atribute kao što je identifikacija vrijednosnih papira, izdavatelja, ponuditelja i jamaca, jer su te informacije ključne za to da se osigura pristup (institucionalnih) ulagatelja pouzdanim podacima koji se mogu pravovremeno i učinkovito koristiti analizirati. ESB iznosi prijedlog nacrta u vezi s tim pitanjem (18).

2.4.   Uklanjanje potpore izdavanju dužničkih vrijednosnih papira velike nominalne vrijednosti

Kako bi ishodili povoljno postupanje na temelju Direktive 2003/71/EZ neki izdavatelji za određene vrijednosne papire koje izdaju trenutno određuju pravila o minimalnom i/ili višestrukom iznosu namire na razini središnjeg depozitorija vrijednosnih papira (CSD). Međutim, namire koje nisu u skladu s ovim pravilima mogu se i dalje odvijati na razini CSD-a, na primjer netiranje djelatnosti trgovanja u standardnim iznosima preko središnje druge ugovorne strane (CCP) ili druge djelatnosti nevezanih s trgovanjem, kao što je obrada korporativnih akcija. Kao posljedica toga, nalozi za takve namire, čak i ako ne proturječe zahtjevima Direktive 2003/71/EZ ne mogu se provesti putem standardne obrade koju pružaju tehničke platforme nacionalnih infrastruktura financijskog tržišta. To se obično ublažava upotrebom neučinkovitih i neizvjesnih ručnih zaobilaznih rješenja (tehnički postupci neizravne obrade) ili složenijih tehničkih funkcionalnosti.

S obzirom na gore navedeno, ESB pozdravlja ukidanje potpore izdavanju dužničkih vrijednosnih papira velike nominalne vrijednosti, odnosno iznad 100 000 EUR (19). Nadalje, ESB smatra da je određivanje minimalnih nominalnih vrijednosti i najnižih iznosa na razini namire protivno duhu Direktive 2003/71/EZ. Iako se ovom Direktivom uvode ograničenja samo na razini inicijalne ponude ili trgovanja, neki ih izdavatelji u Uniji uvode na razini CSD-a što stvara dodatno opterećenje za učinkovitost infrastruktura financijskog tržišta i za njihove korisnike, to jest središnje depozitorije vrijednosnih papira, središnje druge ugovorne strane i njihove sudionike koji će se možda trebati poslužiti tehničkim postupcima neizravne obrade ili razviti dodatne složene funkcionalnosti kako bi se nosili s nestandardnim namirama. Nadalje, u kontekstu Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (20) te pokretanja platforme Eurosustava TARGET2-Securities, sadašnja će se neučinkovitost, koja potječe od pravila o najnižem iznosu namire, pojačati zbog očekivanog širenja djelatnosti prekogranične namire vrijednosnih papira.

2.5.   Tehničke napomene i prijedlog nacrta

Na mjestima gdje ESB preporučuje izmjenu predložene uredbe, poseban prijedlog nacrta naznačen je u zasebnom tehničkom radnom dokumentu uz popratno obrazloženje. Tehnički radni dokument priložen je ovom Mišljenju i dostupan je na engleskom jeziku na mrežnim stranicama ESB-a.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 17. ožujka 2016.

Predsjednik ESB-a

Mario DRAGHI


(1)  COM (2015) 583 final.

(2)  Direktiva 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenoga 2003. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja u trgovanje te o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (SL L 345, 31.12.2003., str. 64.).

(3)  Vidjeti članak 1. stavak 2. točku (b) predložene uredbe.

(4)  Vidjeti članak 1. stavak 2. točku (c) predložene uredbe.

(5)  Vidjeti uvodnu izjavu 7. predložene uredbe.

(6)  Vidjeti uvodnu izjavu 21. predložene uredbe.

(7)  Vidjeti šesti podstavak stavka 2.4 Mišljenja CON/2014/49 o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izvješćivanju i transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira. Sva mišljenja ESB-a objavljena su na mrežnim stranicama ESB-a na www.ecb.europa.eu.

(8)  Uredba Komisije (EZ) br. 809/2004 od 29. travnja 2004. o provedbi Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu informacija koje sadrže prospekti te o njihovom obliku, upućivanju na informacije i objavljivanju takvih prospekata i distribuciji oglasa (SL L 149, 30.4.2004., str.1.).

(9)  Uredba (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe te o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 337, 23.12.2015., str.1.).

(10)  Vidjeti članak 7. stavak 7. točku (a) prvu alineju predložene uredbe.

(11)  Vidjeti točku 4.1. Priloga III., točku 4.1. Priloga V., točku 4.1.1. Priloga XII., točku 4.2. Priloga XIII. Uredbe (EZ) br. 809/2004.

(12)  Vidjeti članak 4. stavak 10. točku (b) Uredbe (EU) 2015/2365.

(13)  Vidjeti Preporuku EBA-e o uporabi identifikatora pravnih osoba (LEI) (EBA/REC/2014/01), dostupnu na mrežnoj stranici EBA-e na www.eba.europa.eu, i dokument ESMA-e Pitanja i odgovori, „Provedba Uredbe (EU) br. 648/2012 o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (EMIR)” (ESMA/2016/242), 4. veljače 2016., str. 73., dostupan na mrežnoj stranici ESMA-e na www.esma.europa.eu.

(14)  Vidjeti izvješće FSB-a „Globalni identifikator pravnih osoba za financijska tržišta”, 8. lipnja 2012., dostupno na mrežnim stranicama FSB-a na www.financialstabilityboard.org.

(15)  Vidjeti članke 13. i 42. predložene uredbe.

(16)  Vidjeti predložene izmjene 2., 3., 4. i 5. u Prilogu ovom Mišljenju.

(17)  Vidjeti članak 20. stavak 6. predložene uredbe.

(18)  Vidjeti predloženu izmjenu 6. u Prilogu ovom Mišljenju.

(19)  Vidjeti predloženu izmjenu 1. u Prilogu ovom Mišljenju.

(20)  Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (SL L 257, 23.12.2015., str.1.).


Top