17.12.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 423/53

—

snažno potiče Europsku uniju (EU) da u potpunosti preuzme svoju ulogu voditelja u međunarodnim pregovorima,

—

poziva EU da prije 2020. godine i stupanja na snagu novog klimatskog sporazuma ubrza svoje djelovanje, posebice u pogledu energetske učinkovitosti, cjenovnog signala CO2 u Europi i mobilizacije međunarodnog financiranja za borbu protiv klimatskih promjena u zemljama u razvoju,

—

potiče EU da prije Pariza, a najkasnije do 2016., povisi razinu svog predviđenog i na nacionalnoj razini određenog doprinosa (INDC – Intended Nationally Determined Contribution) i smatra da bi sporazum u Parizu trebao biti održiv i dinamičan te sadržavati mehanizam koji će omogućiti redovito (petogodišnje) ocjenjivanje i povećavanje doprinosa država članica,

—

potiče EU da pokaže na koji će način poštovati svoj dio financijskih sporazuma preuzetih 2009. godine u Kopenhagenu te da stane u obranu pravičnog pristupa financiranju i diferencijaciji koji joj omogućavaju da podrži energetsku tranziciju i otpornost najsiromašnijih i najugroženijih područja na svijetu,

—

poziva na novi model globalnog upravljanja na području klime koji se temelji na načelima višerazinskog upravljanja i u okviru kojeg se djelovanje nedržavnih dionika u potpunosti priznaje, a svaka razina upravljanja može maksimalno pojačati svoje aktivnosti na području klime.

1.

S obzirom na 5. izvješće o procjeni Međuvladina tijela za klimatske promjene (IPCC) i njegovo objedinjeno izvješće, OR je duboko zabrinut zbog toga što svijet nije na dobrom putu da zadrži rast temperature ispod 2 oC. Uviđa da je hitno potrebno ubrzati poduzimanje mjera za smanjenje stakleničkih plinova, prilagodbu posljedicama klimatskih promjena i usvajanje sporazuma u Parizu koji će omogućiti zadržavanje temperature ispod tog praga.

2.

OR stoga poziva EU da aktivno podrži dugoročni globalni cilj zasnovan na najsigurnijim predviđanjima IPCC-a. Cilj je da se emisije ugljika do 2050. godine smanje na nulu. Takav zajednički cilj svim bi zemljama i dionicima, a posebice ulagačima, odaslao snažan signal da svjetsko gospodarstvo udalje od fosilnih energija.

U vezi s tim, OR podsjeća da si je EU postavio dugoročni cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova od 80–95 % do 2050. godine .

3.

Iako smatra da prve obveze koje je EU preuzeo u okviru svog predviđenog i na nacionalnoj razini određenog doprinosa idu u dobrom smjeru, OR ga ipak poziva da ode korak dalje time što će povećati broj svojih obveza koje je utvrdilo Europsko vijeće u listopadu 2014. godine. OR smatra (2) da bi smanjenje od najmanje 50 % stakleničkih plinova u Europi za nju bilo ostvarivo i dobro. Također je moguće, a i poželjno, postići udio od barem 40 % energije iz obnovljivih izvora i 40 % energetske učinkovitosti. Osim toga, OR smatra da bi EU trebao potaknuti uvrštavanje u pariški sporazum razdoblja za izvršavanje obaveza i petogodišnjeg ciklusa revizije koji bi počeli 2025. godine, kako bi se izbjegla dugoročna razdoblja niskih ambicija i redovito vodilo računa o razvoju znanosti i tehnologije.

4.

OR poziva Europsku Uniju i razvijene zemlje izvan EU-a da najave „financijski paket” prije konferencije COP21 kako bi se podržala prilagodba klimatskim promjenama i ublažile posljedice emisija stakleničkih plinova u zemljama u razvoju. OR očekuje da EU izradi plan za povećanje financiranja koje mora biti predvidljivo, transparentno, novo i dodatno. U tom će dokumentu EU navesti kako namjerava ispuniti obvezu aktiviranja svog dijela obveze od 100 milijardi američkih dolara godišnje do 2020. godine. U sporazumu u Parizu EU također mora podržati načelo preuzimanja novih financijskih obveza za razdoblje nakon 2020., koje se određuje svakih pet godina sa zasebnim ciljevima prilagodbe i kojem se dodjeljuje puno manje sredstava nego borbi protiv klimatskih promjena.

5.

OR pozdravlja stav Europske komisije da sporazum i prateća odluka moraju osigurati okvir za snažna pravila o transparentnosti i zajednički, jedinstveni sustav redovitog mjerenja, izvješćivanja i potvrđivanja rezultata svake od stranaka u ostvarivanju ciljeva na području emisije stakleničkih plinova. Takav okvir bit će ključni temelj sadržajne globalne suradnje na području klime, a nužan je i kako bi se promicalo povjerenje u ispunjavanje preuzetih obveza. On će isto tako biti nužan i za razumijevanje dostignute razine ublažavanja te poticanje ambicioznosti. Takav je okvir ujedno i u interesu svih strana.

6.

OR pozdravlja stav Europske komisije, koja prilagodbu želi uključiti kao jedan od stupova sporazuma (uz smanjenje stakleničkih plinova i financiranje). Od ključne je važnosti prepoznati jasnu vezu između porasta temperature i sve veće potrebe za prilagodbom.

OR izražava zadovoljstvo i zbog toga što je Zeleni klimatski fond (eng. Green Climate Fund) odlučio svoja sredstva jednakomjerno podijeliti na ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu. Europskoj komisiji preporuča da inicijativu Mayors Adapt, pokrenutu 2014. godine u okviru europske strategije za prilagodbu klimatskim promjenama, iskoristi kao primjer dobre prakse koju bi međunarodni partneri mogli slijediti kako bi poboljšali otpornost lokalnih i regionalnih područja.

Kad se radi o posljedicama klimatskih promjena, najugroženije su zemlje u razvoju, a posebice najmanje razvijene zemlje i male otočne države. Novi klimatski sporazum trebao bi omogućiti da se u obzir uzme njihova potreba za prilagodbom.

7.

OR Europskoj uniji preporuča da smjesta pojača svoje napore u borbi protiv klimatskih promjena (i da ne čeka da pariški sporazum stupi na snagu 2020. godine) i to tako da:

8.

Gradovi i regije igraju ključnu ulogu u ostvarivanju i provođenju nacionalnih klimatskih ciljeva. Budući da se bave mobilnošću i prometom, urbanizmom, izgradnjom, energijom i zelenom infrastrukturom, oni su nezaobilazni sudionici u naporima koji se na globalnoj razini ulažu u smanjenje stakleničkih plinova i povećanje otpornosti na posljedice klimatskih promjena.

9.

OR izražava zadovoljstvo zato što se može očekivati da će u okviru novog klimatskog režima veći naglasak biti na učinkovitom ispunjavanju obaveza preuzetih Pariškim protokolom. Ulogu gradova i regija naglašavaju Europska komisija i brojni drugi sudionici u UN-ovim (4) klimatskim pregovorima. Oni se zalažu za to da novi sporazum uvaži mjere koje gradovi i regije poduzimaju, a bez kojih države članice ne bi mogle ispuniti svoje obveze. Vjerodostojnost obveza koje su strane preuzele ovisit će o čvrstoj i stvarnoj predanosti gradova i regija, kao i sektora ili ulagača.

10.

Treba se više usredotočiti na Sporazum gradonačelnika i produžiti ga do 2030. i 2050. godine kako bi 6  500 europskih gradova i regija koji su ga potpisali i obvezali se da će nadmašiti europske ciljeve smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2020. godine dobili novi poticaj.

OR potiče globalno širenje Sporazuma gradonačelnika i poziva Europsku komisiju da osigura sredstva potrebna za takav razvoj koji će se odvijati u skladu sa stvarnom situacijom na terenu. To bi se proširenje trebalo ostvariti u skladu s drugim međunarodnim i nacionalnim inicijativama koje provode mreže lokalnih vlasti poput inicijative Compact of Mayors (Ugovor gradonačelnika) i uvažavanjem tih inicijativa. U isto vrijeme ne treba marginalizirati gradove koji su odlučili uhvatiti se u koštac s klimatskim promjenama, a nisu potpisnici Sporazuma.

11.

OR poziva EK da se u sklopu novog sporazuma založi da se u obzir uzmu kvalitativno i kvantitativno mjerljivi napori gradova i regija u okviru nacionalnih doprinosa (povezani sa smanjenjem stakleničkih plinova, uštedom energije i energijom iz obnovljivih izvora). Europska komisija posebice bi se mogla osloniti na rad inicijativa Compact of States and Regions (Ugovor gradova i regija) i Compact of Mayors te Sporazuma gradonačelnika, koji svi sadrže jasne, konkretne i transparentne obveze gradova i regija u Europi i diljem svijeta.

OR smatra da također treba postaviti potrebne uvjete (u pogledu regulative i financijskih mehanizama) kako bi se gradovima i regijama omogućilo optimalno djelovanje.

12.

OR ističe potrebu za dobrovoljnom i inovativnom investicijskom politikom usmjerenom prema regijama iz održivih projekata, posebice na području energije i prilagodbe. Ta bi politika gradove i regije uključila u proces dodjeljivanja financijskih sredstava, a u skladu s Junckerovim planom uključila bi i manje projekte. Odbor preporuča da se prouči mogućnost da se ulaganja u klimatska pitanja isključe iz izračuna „maastrichtskog” duga.

13.

OR preporučuje da se gradovima i regijama olakša pristup glavnim globalnim fondovima za klimu – Zelenom klimatskom fondu, Globalnom fondu za okoliš (eng. Global Environment Facility) i Fondu za prilagodbu (eng. Adaptation Fund).

Izravni pristup regionalnih i lokalnih tijela najugroženijih zemalja u razvoju globalnim klimatskim fondovima, pogotovo Zelenom klimatskom fondu, omogućio bi im da poduzimaju više aktivnosti u sklopu zajedničkog pristupa klimatskim promjenama i milenijskim razvojnim ciljevima.

14.

OR predlaže globalno upravljanje na području klime u okviru kojeg će djelovanje gradova i regija biti formalizirano i koje će se temeljiti na načelima višerazinskog upravljanja:

15.

OR pozdravlja Svjetski sastanak na vrhu o klimi i teritorijima koji će se 1. i 2. srpnja održati u Lyonu, kao i Svjetski samit lokalnih vlasti o klimatskim pitanjima koji će se održati u Parizu 4. i 7. prosinca, na kojima namjerava sudjelovati. Ti događaji pružaju priliku svim nedržavnim dionicima da zajedno rade prije i tijekom konferencije COP21 i da ponovo potvrde svoju ključnu ulogu time što će najaviti preuzimanje čvrstih obaveza čiji je cilj potaknuti globalnu borbu protiv klimatskih promjena, posebice onu koju vode države članice.

16.

Naposljetku, OR Europskoj uniji preporuča da podrži provedbu odluke Konferencije ugovornih strana kojom se za gradove i regije uspostavlja program rada za borbu protiv klimatskih promjena i koja definira način rada između lokalnih i regionalnih vlasti s jedne strane i država članica s druge. Kao primjer možemo uzeti Konvenciju o biološkoj raznolikosti (CBD) u kojoj je 2010. godine usvojen „plan rada za gradove i regije” (5). Takvim bi se planom na fleksibilan način primijenilo načelo višerazinskog upravljanja na međunarodnoj razini.

Za uspjeh konferencije COP21 i svjetske borbe protiv klimatskih promjena neophodna je uključenost svih dionika.

17.

IPCC i Program Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša (UNEP) jasno nam poručuju da je, želi li se do kraja ovog stoljeća porast temperature zadržati ispod 2 oC neophodno da svi dionici smjesta počnu intenzivno raditi na smanjenju emisija, počevši sa zemljama koje su najodgovornije za klimatske promjene.

Nova klimatska politika trebala bi se zasnivati na širokoj podršci svih dionika i provoditi se pristupom odozdo prema gore. U tom pogledu gradovi i regije igraju ključnu ulogu u smislu obavještavanja, obrazovanja i okupljanja dioničkih inicijativa.

18.

Uzimajući u obzir rasprave koje se trenutno vode o „Akcijskom programu” koji su predložili francuski i peruanski supredsjedatelji COP-om kako bi potakli sve dionike na borbu protiv klimatskih promjena, OR ponavlja svoju želju da se gradovi i regije uključe u taj program. Odbor regija:

19.

U tom duhu kolektivnog djelovanja, OR namjerava prenijeti poruke koje su u skladu s porukama Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, kako bi pokazao da su gradovi i regije, zajedno s civilnim društvom i poduzećima, spremni za COP21.

20.

Globalno zatopljenje jedan je od najvećih izazova s kojima se suočava ljudski rod sa stanovišta održivog razvoja, zdravlja i globalne ekonomije. Pariška konferencija nije sama sebi cilj. Ona predstavlja početak jednog dinamičnog i naprednog procesa kojim će se međunarodnoj zajednici omogućiti da se prilagodi i vrati na pravi put, koji će osigurati da se porast temperature zadrži ispod 2 oC. Novi svjetski sporazum o klimatskim promjenama u Parizu neophodan je da bi se među dionicima stvorila i ojačala volja te da bi se osigurala zajednička reakcija koja bi bila na razini problema s kojima se suočavaju.