27.9.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 353/27

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. veljače 2013. o poboljšanju pristupa malih i srednjih poduzeća financiranju (1),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2014. o reindustrijalizaciji Europe u svrhu promicanja konkurentnosti i održivosti (2),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. studenoga 2014. o reviziji smjernica Komisije za procjenu učinka i ulozi testa utjecaja zakonodavstva na mala i srednja poduzeća (test MSP) (3),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Prvo misli namalo: Akt o malom poduzetništvu za Europu” (COM(2008)0394),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije naslovljenu „Revizija Akta o malom poduzetništvu za Europu” (COM(2011)0078),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Prilike za učinkovito korištenje resursa u građevinskom sektoru” (COM(2014)0445),

—

uzimajući u obzir anketu Eurobarometra o MSP-ovima, učinkovitoj upotrebi resursa i zelenim tržištima (Flash Eurobarometer 381) i anketu Eurobarometra o ulozi javnih potpora u komercijalizaciji inovacija (Flash Eurobarometer 394),

—

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (doneseno na 109. plenarnoj sjednici održanoj 3. i 4. prosinca 2014.) o paketu o industrijskoj politici,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Zeleni akcijski plan za mala i srednja poduzeća” COM(2014)0440),

—

uzimajući u obzir manifest Europske platforme za učinkovitu upotrebu resursa i preporuke o politikama iz ožujka 2014.,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Prema kružnom gospodarstvu: program nulte stope otpada za Europu” (COM(2014)0398),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Inovacija za održivu budućnost – akcijski plan za ekološke inovacije” (COM(2011)0899),

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i mišljenja Odbora za proračune i Odbora za regionalni razvoj (A8-0135/2015),

A.

budući da mala i srednja poduzeća čine više od 98 % europskih poduzeća, osiguravaju više od 67 % ukupne zaposlenosti u Uniji i 58 % bruto dodane vrijednosti; budući da su osnova gospodarstva Europske unije i ključan pokretač dugoročnog europskog gospodarskog rasta i održivih prilika za otvaranje radnih mjesta u 28 država članica; budući da je zapošljavanje u sektoru ekoloških roba i usluga od 2007. do 2011. unatoč krizi poraslo 20 % te da taj sektor malim i srednjim poduzećima (MSP) pruža mogućnost još većeg pokretanja gospodarske aktivnosti i otvaranja radnih mjesta, uključujući područja obilježena iseljavanjem i starenjem stanovništva; budući da stoga imaju važnu ulogu u industrijskom ekosustavu zajedno sa srednje kapitaliziranim poduzećima i multinacionalnim kompanijama; budući da su devet od deset MSP-ova mala poduzeća s 10 ili manje zaposlenih i da ta mikropoduzeća predstavljaju 53 % svih radnih mjesta u Europi;

B.

budući da se u ovom trenutku svjetsko tržište ekoloških roba i usluga procjenjuje na 1 000 milijardi EUR godišnje te da se procjenjuje da će se taj iznos udvostručiti ili čak utrostručiti do 2020. i tako stvoriti nevjerojatne prilike za europske MSP-ove i gospodarski rast u EU-u općenito; budući da Europska unija u svjetskim razmjerima ima vodeću ulogu i u uvozu i u izvozu ekološke robe; budući da se uz tu robu neodvojivo vežu usluge, no i dalje postoje necarinske prepreke za pružatelje ekoloških usluga;

C.

budući da se Europska unija obvezala reindustrijalizirati Europu ulaganjem u načela održivosti, konkurentnosti i inovacije te podržavanjem tih načela kako bi do 2020. ostvarila udio od najmanje 20 % u industrijskoj proizvodnji BDP-a država članica EU-a; budući da se Europsko vijeće obvezalo smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 40 % tako što će do 2030. godine povećati udio obnovljive energije za najmanje 27 % i povećati energetsku učinkovitost za najmanje 27 % uz želju da taj cilj poveća na 30 %; budući da bi MSP-ovi trebali imati važnu ulogu u ispunjavanju tih ciljeva jer njih 93 % (4) već poduzima mjere kako bi učinkovitije upotrebljavali resurse; budući da bi prema Komisiji boljim ekološkim dizajnom, sprečavanjem stvaranja otpada, recikliranjem otpada i njegovom ponovnom uporabom poduzeća u EU-a mogla ostvariti neto uštede koje se procjenjuju na 600 milijardi EUR, odnosno 8 % godišnjeg prometa, uz istodobno smanjenje ukupnih emisija stakleničkih plinova za 2 – 4 %;

D.

budući da je jedno od načela Akta o malom poduzetništvu omogućiti MSP-ovima da ekološke izazove pretvore u gospodarske prilike djelujući održivo, no budući da nije ostvaren veći politički napredak i da su MSP-ovi prilikom pokretanja posla i provedbe ekoloških standarda često suočeni s nedosljednim politikama;

E.

budući da će i tržište i zakonodavstvo poticati usklađenost MSP-ova sa sve većim brojem ekoloških standarda; budući da bi EU i države članice u novim i postojećim propisima trebale smanjiti administrativno opterećenje i truditi se da izbjegnu stvaranje dodatnih troškova za poduzeća koja se trebaju uskladiti s tim propisima; budući da su predložene nove inicijative za smanjenje regulatornog opterećenja za MSP-ove i druge sektore te da bi ih trebale provesti Komisija i države članice;

F.

budući da su 90 % poduzeća u EU-u mikropoduzeća; budući da unatoč nedavnim naporima MSP-ovi i mikropoduzeća i dalje imaju otežan pristup vještinama, informacijama i financiranju i dovoljno raznolikom izboru vlasničkih i dužničkih instrumenata potrebnih tijekom rasta poduzeća te budući da se programima EU-a još uvijek neznatno doprinosi inovacijama; budući da su postupci prijavljivanja za financijska sredstva EU-a namijenjena MSP-ovima i dalje prebirokratski i stoga za velik broj njih predstavljaju prepreku;

G.

budući da je potrebno voditi računa o potencijalu koji proračun EU-a, kao proračun usmjeren na ulaganja, ima za olakšavanje pristupa financiranju za europske MSP-ove smanjenjem birokracije, uporabom specijaliziranih financijskih alata te povećanjem financiranja za program LEOs (lokalni uredi za poduzetništvo); budući da bi trebalo poboljšati razvoj postupaka za razne oblike potpore koji su pristupačni korisnicima;

H.

budući da mala poduzeća u odnosu na velike subjekte imaju proporcionalno više koristi od mjera kojima se poboljšava učinkovita upotreba resursa i trebala bi im se pri osmišljavanju politika poklanjati veća pozornost; budući da potencijalna bruto korist od poboljšanja učinkovite upotrebe resursa iznosi od 10 do 17 % prometa, ovisno o sektoru;

I.

budući da su digitalne tehnologije istovremeno važan alat s pomoću kojega MSP-ovi mogu imati koristi od optimalne upotrebe resursa kao i sektor u kojem se slobodno mogu otvarati i razvijati novi MSP-ovi;

J.

budući da je fokus uglavnom na visoko tehnološkim MSP-ovima koji izravno stvaraju zelene inovacije, no potrebno je i druga poduzeća podupirati na usklađenost s ekološkim propisima, provedbu mjera koje se odnose na zelene inovacije i poboljšanje ekološke učinkovitosti; budući da ekoinovacije mogu biti ideja za novo poduzeće, ali i način unapređivanja postojećih poduzeća u okviru zelenog gospodarstva;

K.

budući da, iako ne postoji međunarodni dogovor o definiciji zelenog rasta, postoji konsenzus da je to kombinacija gospodarskog rasta i ekološke održivosti; budući da je ključan izazov za MSP-ove unaprjeđivanje vještina i osposobljavanje, kojima bi trebalo posvetiti posebnu pozornost, posebno u pogledu inovacija i učinkovite upotrebe resursa; budući da je nedostatan pristup rizičnom kapitalu, posebno u početnoj fazi, i dalje jedna od glavnih prepreka osnivanju i razvoju poduzeća usmjerenih na rast;

L.

budući da je hitno potrebna dosljedna upotreba definicije mikropoduzeća s obzirom da su ona zaslužna za tisuće radnih mjesta i čak do 53 % zaposlenosti diljem Europe te im je zbog toga potreban drugačiji okvir za rad; budući da su mikropoduzeća suočena s nekoliko većih poteškoća kao što su prepreke u propisima o javnoj nabavi, pretjerano regulatorno opterećenje i pristup financiranju;

1.

podržava ideju zelenog rasta i kružnog gospodarstva i napominje da su mogućnosti koje iz toga proizlaze povezane s raznim područjima koja su od velike važnosti kao što su obnovljivi izvori energije, a posebno gospodarski isplativo iskorištavanje energije vjetra, sunčeve, hidro- i geotermalne energije, gospodarenje otpadom, smanjenje emisija, elektrifikacija i pristup „od kolijevke do kolijevke”; naglašava znatan potencijal tih područja za gospodarstvo i zapošljavanje u različitim sektorima; napominje da bi zeleni rast trebao biti dio šire strategije za promicanje otvaranja radnih mjesta i gospodarskog rasta među MSP-ovima;

2.

naglašava da bi zeleni rast trebalo šire sagledati i da bi on trebao obuhvaćati napore koji se koriste u cijelom lancu vrijednosti i diljem poduzetničkog ekosustava, uključujući napore industrijskih proizvođača da smanje ekološki otisak svojih proizvoda, proizvodnih procesa, poslovne prakse i usluga; podsjeća na preporuke Europske platforme za učinkovitu upotrebu resursa, u kojima se naglašava da je za učinkovitu upotrebu resursa potreban dinamičan regulatorni okvir kojim se proizvođačima i potrošačima šalju odgovarajuće poruke u cilju poboljšanja uspješnosti proizvoda tijekom njihovog životnog ciklusa; poziva Komisiju da uspostavi sveobuhvatan politički okvir, uključujući konkretne ciljeve politika, bolje povezivanje i racionalizaciju postojećih političkih instrumenata kako bi se zajamčile mogućnosti za MSP-ove i njihovo sudjelovanje u zelenom i kružnom gospodarstvu;

3.

naglašava činjenicu da će svjetsko gospodarstvo morati dostajati za stanovništvo čija brojka ne prestaje rasti (9 milijardi ljudi do 2050.) te da su naši prirodni resursi ograničeni i stoga bismo ih trebali upotrebljavati na održiv i vrlo učinkovit način; ističe nova inovativna, zelena i održiva rješenja za te izazove, kao što su novi proizvodi, proizvodni procesi, poslovne prakse i usluge, na primjer uključivanjem inovativnih digitalnih tehnologija, te novi pravni okvir kao podrška;

4.

podsjeća Komisiju i države članice da su MSP-ovi diljem Europe vrlo heterogeni, u rasponu od vrlo tradicionalnih obiteljskih poduzeća do poduzeća koja brzo rastu, visoko tehnoloških poduzeća, mikropoduzeća, socijalnih i novoosnovanih (start-up) poduzeća te podsjeća da pristupi kojima im se pomaže moraju biti podjednako raznovrsni;

5.

vjeruje da EU mora drastično promijeniti svoju poduzetničku kulturu da bi doprinio gospodarskom rastu i to većom brojkom ljudi koji osnivaju vlastita poduzeća i istražuju dodatne poslovne prilike, posebno na području zelenog rasta, te prihvaćanjem stečaja i preuzimanja rizika; naglašava činjenicu da je važno da to bude središnje pitanje prilikom izrade politika; poziva države članice da se u svojim zakonodavnim okvirima pobrinu za mekši pad nakon poslovnog stečaja kako bi ljudima omogućilo osnivanje novog poduzeća nedugo nakon stečaja prethodnog pothvata, posebno u novim i inovativnim sektorima; poziva Komisiju da ublaži strah od stečaja kampanjama za podizanje osviještenosti i obrazovanjem;

6.

ističe dodanu vrijednost proračuna EU-a u pomaganju MSP-ovima, mikropoduzećima, socijalnim poduzećima i zadrugama da ostvare pristup financiranju i međunarodnim tržištima, posebno preko programa COSME i u okviru Obzora 2020. te europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF); naglašava da nacionalni regulatori trebaju jasno i u cijeloj Uniji na jednak način tumačiti propise te da su potrebna pravila o otvorenoj javnoj nabavi;

7.

napominje da brojni europski MSP-ovi danas konkuriraju na međunarodnoj razini za rješenja koja obuhvaćaju i proizvode i takozvane „zelene usluge”, kao što građevinarstvo, instalacije, popravci i upravljanje; napominje da su te usluge ključne za razvoj, prodaju i izvoz zelenih proizvoda; poziva Komisiju da uključi zelene usluge u tekuće pregovore o Sporazumu o ekološkim dobrima te u bilateralne trgovinske sporazume kao što je TTIP kako bi se smanjile prepreke za europske MSP-ove i pružatelje usluga koji žele poslovati na međunarodnoj razini;

8.

ističe da su dobro upravljanje, nezavisno pravosuđe, transparentnost i vladavina prava u cijeloj Europskoj uniji važni za stvaranje povoljne poslovne klime i tržišta s ravnopravnim uvjetima za SMP-ove;

9.

ističe da se u trenutnim okolnostima, u kojima je nedostatan pristup odgovarajućim izvorima rizičnog kapitala, posebno u ranim fazama, i dalje jedno od najvećih ograničenja za osnivanje i razvoj poduzeća usmjerenih na rast, akcijskim planom Komisije o poboljšanju pristupa malih i srednjih poduzeća financiranju puno pozornosti želi posvetiti poduzetničkom kapitalu kao mogućem načinu financiranja rasta; ističe međutim da je taj oblik financiranja prikladan samo za mali broj MSP-ova i da bankovni zajmovi i dalje predstavljaju važan izvor financiranja te da bi alternative trebao razviti privatni sektor; napominje s tim u vezi važnost promicanja alternativnih oblika kreditiranja MSP-ova, kao što su kreditne unije; ističe potencijalne mogućnosti financiranja koje je potrebno istražiti kroz Europski fond za strateška ulaganja;

10.

poziva države članice da potiču strane ulagače tako da uklone jezične prepreke; napominje da je prihvaćanje prijava i pružanje podataka na engleskom, uz službeni jezik (službene jezike) pojedine države članice, korak u pravom smjeru;

11.

naglašava da ne postoji jedan model financiranja koji bi svima odgovarao i poziva Komisiju da interese MSP-ova uzme u obzir u svim postojećim i mogućim budućim programima, instrumentima i inicijativama, posebno za nove poslovne modele u zelenom gospodarstvu, od vlasničkih (kao što su poslovni anđeli, grupno financiranje (eng. crowdfunding) i multilateralne trgovinske platforme), kvazivlasničkih (kao što je mezaninsko financiranje) i dužničkih instrumenata (kao što su obveznice malih poduzeća, jamstveni instrumenti i platforme) do partnerstava između banaka i drugih subjekata koji se bave financiranjem MSP-ova (stručnjaci za računovodstvo, poslovna udruženja i udruženja MSP-ova ili gospodarske komore) radi podrške poduzećima u fazi osnivanja, rasta i prijenosa uzimajući u obzir njihovu veličinu, promet i financijske potrebe; poziva države članice te lokalne i regionalne vlasti da zajamče dostatne poticaje i pruže fiskalne poticaje za te modele financiranja; naglašava važnost revizije postojećih instrumenata za potporu MSP-ova kako bi se obuhvatile dodatne mogućnosti za zeleni rast;

12.

naglašava potrebu za usklađenošću financijskih instrumenata u proračunu EU-a i njihovim međusobnim nadopunjavanjem, posebno u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF), Programa EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) i programa LIFE;

13.

poziva Komisiju i države članice da prate rezultate koje postižu MSP-ovi koji su ostvarili pristup financiranju za zelene inovacije kako bi se izmjerila učinkovitost takvog financiranja; potiče Komisiju da što prije provede promjene potrebne da bi financiranje bilo učinkovitije ako rezultati ne budu zadovoljavajući;

14.

napominje da je zbog vrlo tehničke prirode brojnih zelenih investicijskih planova ključno naglasiti važnost standardiziranih modela rizičnosti i povrata te važnost razvoja novih modela za nove izazove i sektore;

15.

podsjeća da se od MSP-ova može očekivati važna uloga u kružnom gospodarstvu jer će pružati održive usluge koje zahtijevaju velik broj radne snage, kao što su popravci, preuređenje i recikliranje;; napominje da Komisija, Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), Međunarodni monetarni fond (IMF), Međunarodna organizacija rada (ILO), Parlament i Euroskupina općenito podupiru načelo preusmjeravanja poreza s rada na upotrebu prirodnih resursa i potrošnju; zahtijeva od Komisije da procjeni utjecaj preusmjeravanja poreza s rada na upotrebu prirodnih resursa;

16.

naglašava da bi poduzetnici, MSP-ovi, poslovna udruženja i organizacije za potporu trebali biti bolje upoznati s mogućnostima financiranja za uspješnije tehnologije ili ugovaranje usluga kao što je savjetovanje, podučavanje i izobrazba o ekološkom dizajnu, upravljanju resursima i zelenom poduzetništvu te o dostupnosti zelenih tehnologija, proizvoda i usluga koje mogu koristiti njihovom poslovanju; poziva države članice da na tim područjima pojačaju pružanje usluga MSP-ovima te također ističe potrebu za jednostavnim i dostupnim izvorima informacija i bazama podataka za te proizvode i usluge; podsjeća Komisiju i države članice da bi se te informacije trebale širiti na način koji najviše odgovara logici i načinima rada MSP-ova;

17.

primjećuje da se programima EU-a ne doprinosi u znatnoj mjeri ekološkim inovacijama i kružnom gospodarstvu te napominje da Komisija stoga treba bolje usmjeriti sredstva iz programa COSME i Obzor 2020. u razvoj ekološki inovativnih rješenja MSP-ova i za MSP-ove te poduprijeti financiranje poboljšanja dizajna proizvoda i uspješnosti procesa, nadovezujući se na uspješna iskustva iz prethodnog VFO-a; posebno smatra da je potrebno u potpunosti provesti instrument za MSP-ove u okviru Obzora 2020.;

18.

poziva Komisiju i EIB da se pobrinu da u fazi provedbe Plana ulaganja za Europu mala i srednja poduzeća, posebno zelena i inovativna poduzeća, budu glavni korisnici potpora koje se pružaju u skladu s tim prijedlogom; uvjeren je da je za ostvarenje tog cilja nužno razviti jasne kriterije, uključujući europsku dodanu vrijednost, te da je potrebno poboljšati pružanje savjetodavnih usluga MSP-ovima o učinkovitoj upotrebi resursa i ekoinovacijama; poziva EIB i Komisiju da zajamče dostatnu korist za sve kategorije koje su popisane u preporuci Komisije u vezi s definicijom mikro, malih i srednjih poduzeća (C(2003)1422); ističe važnost programa Obzor 2020. i COSME za potporu MSP-ovima te potrebu za cjelovitom provedbom instrumenta za MSP-ove u okviru Obzora 2020.;

19.

smatra da je za jamčenje komplementarnosti financijskih programa namijenjenih malim i srednjim poduzećima ključno uskladiti mjere poduzete u okviru kohezijske politike i drugih programa, kao što je program Obzor 2020., i to na nacionalnoj i regionalnoj razini; ističe važnost donošenja zakona kojima se malim i srednjim poduzećima omogućava da zadrže konkurentnost;

20.

poziva Komisiju i države članice da brzo pronađu trajno rješenje za golem zaostatak u plaćanjima u vezi s regionalnom politikom i u pogledu upravljanja pomoći iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za prethodno razdoblje financiranja kako bi se zajamčilo da mala i srednja poduzeća, kao projektni partneri, uslijed odgoda u plaćanjima ne budu odvraćena od sudjelovanja u programima i projektima potpore;

21.

naglašava važnost aktivnog rada na suradnji među sektorima, lancima vrijednosti i zemljopisnim područjima, koja pruža mogućnost za poticanje inovacija i novih mogućnosti za rast međusobnim oplemenjivanjem ideja i inovativnih koncepata; pozdravlja mjeru iz programa Obzor 2020. pod nazivom „Projekti uz potporu klastera za nove industrijske lance vrijednosti” u cilju boljeg poticanja inovativnog potencijala MSP-ova, uključujući ponudu ekoinovativnih rješenja i rješenja u kojima se učinkovito upotrebljavaju resursi;

22.

pozdravlja osnivanje Europskog centra izvrsnosti za učinkovitu upotrebu resursa, koji pruža savjete i pomaže MSP-ovima koji žele poboljšati svoju uspješnost na području učinkovite upotrebe resursa; naglašava da taj centar treba predstavljati snažnu mrežu partnera diljem regija Europske unije i koristiti iskušana iskustva država članica; smatra da bi MSP-ove trebao usmjeravati prema europskim, nacionalnim i regionalnim programima na tom području djelovanja i pružati pristup stručnosti, mrežama i infrastrukturi;

23.

naglašava važnost prijenosa znanja i razmjenu znanja među više dionika, uključujući prekograničnu razmjenu preko neformalnih mreža, posebno za MSP-ove i mikropoduzeća, u cilju podizanja svijesti o postojećim i novim inovativnim tehnikama, najboljoj praksi, načinima pronalaženja odgovarajućeg financiranja, mogućim programima vladinih potpora i relevantnim zakonodavnim okvirima koji ne predstavljaju prekomjeran administrativan teret te podsjeća da su postojeće nacionalne kontaktne točke za programe financiranja EU-a i Europska poduzetnička mreža (EPM) u potpunosti uključeni u potporu MSP-ovima i proaktivno pružaju informacije, vodstvo i podršku MSP-ovima u pronalasku financijskih opcija na europskoj, nacionalnoj ili regionalnoj razini; podržava organiziranje europske kampanje za učinkovitu upotrebu resursa u cilju informiranja MSP-ova o prednostima i mogućnostima koje pruža učinkovita upotreba resursa te kako ostvariti industrijske sinergije u recikliranju; poziva Komisiju i Europsku poduzetničku mrežu da na području učinkovite upotrebe resursa surađuju s industrijskim udruženjima, sindikatima, MSP-ovima, NVO-ima, akademskom zajednicom i regionalnim inicijativama; pozdravlja u tom kontekstu usredotočenost Komisije na simbioze i klastere te potiče Komisiju da pripremi konkretne inicijative za jednostavniju međusektorsku suradnju i upravljanje resursima;

24.

potiče sektorska udruženja da preuzmu istaknutiju ulogu u pružanju odgovarajućih informacija i savjeta o zelenim tehnologijama, mogućnostima financiranja i relevantnim postupcima; poziva Komisiju i države članice da uskoče tamo gdje potpora nedostaje te da u suradnji sa sektorskim udruženjima i poduzećima dodatno istraže koje su mogućnosti na raspolaganju i da ubrzaju održiva rješenja te da ulažu u ekološki prihvatljive tehnologije, učinkovitu upotrebu resursa i gospodarstvo koje reciklira; napominje da je sve veći nesklad između potreba MSP-ova i vještina zaposlenika; napominje da 26 % poslodavaca u Europi ima problema u pronalasku zaposlenika koji imaju odgovarajuće vještine;

25.

naglašava da je potrebno postići veću učinkovitost u razvijanju osnovnog istraživanja i razvoja, u potpunosti uključiti MSP-ove u taj postupak i aktivno podupirati daljnje pretvaranje osnovnih ishoda istraživanja i razvoja u nove tehnološke pomake; naglašava važnost reindustrijalizacije Europe s obzirom na važnost koju proizvodna industrija ima za istraživanje, razvoj i inovacije, a time i za buduću konkurentsku prednost EU-a; vjeruje da je uz rješenja koja su usmjerena na tehnologiju dostatnu pažnju potrebno posvetiti i netehnološkim, organizacijskim i sistemskim inovacijama te inovacijama u javnom sektoru;

26.

naglašava da je važno da europska poduzeća komercijaliziraju i valoriziraju rezultate istraživanja i razvoja; poziva Komisiju i države članice da pruže stabilniji regulatorni okvir i odgovarajuće financijske programe kako bi se omogućila gospodarska inicijativa i poduzetništvo te kako bi se ograničilo vrijeme stavljana novih proizvoda, usluga i poslovnih praski na tržište, posebice u zelenom gospodarstvu;

27.

ističe potencijal nove europske svemirske infrastrukture u pogledu inovacija i zelenog rasta; poziva Komisiju da među MSP-ovima promiče upotrebu podataka dobivenih iz te infrastrukture u poslovnim rasadnicima i inkubatorima; poziva Komisiju da uspostavi sustav za MSP-ove s pomoću kojega bi imali izravan pristup podacima iz tih infrastruktura u fazama istraživanja, razvoja i komercijalizacije;

28.

napominje da je prema Innobarometru iz svibnja 2014. samo 9 % svih poduzeća izjavilo da su od siječnja 2011. bili korisnici javne financijske potpore za svoje aktivnosti na području istraživanja, razvoja i inovacija; naglašava potrebu da se razviju postupci za razne oblike potpore koji su pristupačni korisnicima;

29.

napominje prednosti koje jedinstveni europski patent donosi MSP-ovima, posebno na području zelenih tehnologija; poziva sve države članice da se uključe u jedinstveni europski patentni sustav; poziva države članice da bez odgode ratificiraju Sporazum o jedinstvenom sudu za patente, što je potrebno za primjenu jedinstvenog europskog patenta; poziva Komisiju da predloži pojednostavljeni postupak u skladu s kojim bi MSP-ovi pokretali tužbu zbog povrede pred jedinstvenim sudom za patente;

30.

poziva na poboljšan politički okvir za kružno gospodarstvo, uključujući donošenje i provedbu pametnih propisa, standarda i kodeksa ponašanja kojima se žele internalizirati vanjski učinci, riješiti problem proizvoda koji zahtijevaju intenzivnu upotrebu resursa, stvoriti ravnopravni uvjeti, nagraditi predvodnike i ubrzati prijelaz na održivo gospodarstvo u kojem se resursi upotrebljavaju učinkovito;

31.

poziva Komisiju da u paket o kružnom gospodarstvu uključi širenje instrumenta o ekološkom dizajnu kako bi se obuhvatila ideja učinkovite upotrebe resursa; smatra da bi se ekološkim dizajnom trebalo riješiti pitanje trajnosti proizvoda te mogućnosti popravljanja i recikliranja, uključujući standarde za zajamčeni minimalni vijek trajanja i rastavljanje;

32.

potiče širenje inovativnih programa potpore, poput vaučera za zelene inovacije, kojima se može promicati uvođenje održivih tehnologija te ekološki prihvatljivih rješenja i rješenja otpornih na klimatske promjene; kada je riječ o podnošenju zahtjeva za potporu, smatra da su potrebna jednostavna i jasna pravila koja ne bi smjela predstavljati administrativno opterećenje; nadalje, poziva Komisiju i države članice da iznađu inovativna rješenja za financiranje malih i srednjih poduzeća i da pruže u potpunosti dostupne instrumente financiranja; podsjeća da su održivi rast i kapacitet za inovacije europskih malih i srednjih poduzeća jedna od glavnih konkurentskih prednosti EU-a na globaliziranim tržištima;

33.

poziva države članice da izbjegavaju stvaranje prepreka unutarnjem tržištu prekomjernom regulacijom, da revidiraju svoje postojeće propise, uklone sve suvišne ili neučinkovite propise koji sadržavaju tržišne prepreke te da se pobrinu za dosljedno prenošenje propisa u nacionalno zakonodavstvo; poziva Komisiju da se pobrine da se u svim procjenama učinka u potpunosti primjenjuje test utjecaja zakonodavstva na mala i srednja poduzeća; poziva Komisiju da pojača svoje napore u rješavanju prekomjerne regulacije pojedinačno s državama članicama; naglašava da nacionalni regulatori trebaju jasno i u cijeloj Uniji na jednak način tumačiti propise i ističe potrebu za pravilima o otvorenoj javnoj nabavi, uključujući zelenu nabavu i e-nabavu, što je trenutno znatna prepreka MSP-ovima koji žele stupiti na međunarodno tržište, ali istovremeno i sjajna prilika da se države članice brzo prilagode, među ostalim kada je riječ o proizvodima i rješenjima koji su učinkoviti u pogledu resursa i energije;

34.

pozdravlja odluku Komisije o povlačenju zastarjelih zakonodavnih prijedloga ili onih koji predstavljaju pretjerano opterećenje; očekuje od Komisije da podnese ambiciozniji prijedlog zakonodavstva o otpadu u skladu s najavom potpredsjednika Timmermansa na plenarnoj sjednici Parlamenta u prosincu 2014.; poziva Komisiju da se suzdrži od zakonodavnih prijedloga koji bi doveli do nepotrebnih administrativnih opterećenja za poduzeća i MSP-ove te da neprestano revidira postojeće zakonodavstvo u cilju smanjenja trenutnog administrativnog opterećenja, poboljšanja kvalitete i učinkovitosti zakonodavstva i njegova prilagođavanja novim poslovnim modelima; naglašava međutim da su za postizanje ekoloških ciljeva EU-a potrebne ambiciozne mjere, primjerena i pravovremena provedba postojećeg zakonodavstva te uključenost dionika iz relevantnih industrija i MSP-ova od samog početka, također i u fazi procjene učinka;

35.

podsjeća koliko je važno zakonodavstvo koje je tehnološki neutralno i prilagođeno inovacijama čime se dopušta testiranje i procjena različitih novih tehnologija na tržištu; pozdravlja razvoj programa provjere ekoloških tehnologija kao novog alata s pomoću kojega bi inovativne ekološke tehnologije lakše mogle doprijeti na tržište; poziva države članice da u svojim programima javnih potpora dostatno upotrebljavaju tržišne instrumente i da se suzdrže od upotrebe subvencija koje su štetne za okoliš i kojima se narušava tržište; podsjeća da bi se javne intervencije trebale upotrebljavati za rješavanje tržišnih nedostataka poput nenaplaćivanja eksternalija; poziva Komisiju da izradi zajedničke smjernice za nacionalne programe javnih potpora za projekte zelenih ulaganja radi stvaranja ujednačenog niza mjera;

36.

napominje da disruptivne industrije i tehnologije često ukazuju na nedostatke postojećeg zakonodavstva; naglašava da je potrebno stalno nadzirati i ažurirati postojeće zakonodavstvo i njegovu primjenu kako održive ili ekoinovativne tehnologije ili novi tehnološki pomaci ne bi nailazili na prepreke;

37.

vjeruje da bi razvoj poduzetničkih vještina i programe kojima se uči kako tržište, gospodarstvo i financijski sustavi funkcioniraju i međusobno djeluju, te ekološku osviještenost i utjecaj novih tehnologija na poticanje učinkovitih, inovativnih i zelenih mogućnosti trebalo uključiti u osnovno i srednje obrazovanje te promicati u izvanškolskim aktivnostima i cjeloživotnom učenju; smatra da je dobro pripremljen poslovni plan prvi korak prema uspješnijem pristupu financiranju i održivosti; poziva Komisiju i države članice da bez odgode u svoje obrazovne programe uključe podučavanje o poduzetništvu, financijama, gospodarstvu i okolišu; s time u vezi podupire program „Erasmus za mlade poduzetnike”, namijenjen promicanju poduzetničke kulture i razvoju jedinstvenog tržišta i konkurentnosti;

38.

naglašava da bi mikropoduzećima i novoosnovanim (start-up) poduzećima također trebalo pružiti pomoć i smjernice za približavanje održivom zelenom rastu; poziva Komisiju da zajamči da će ta poduzeća biti dostatno obuhvaćena novim inicijativama koje se odnose na mogućnosti za zeleni rast MSP-ova;

39.

napominje da se programom Erasmus+ studentima i mladima omogućuje razvijanje poduzetničkih vještina, među ostalim financiranjem stažiranja; podupire program „Erasmus za mlade poduzetnike”, namijenjen promicanju poduzetničke kulture i razvoju jedinstvenog tržišta i konkurentnosti;

40.

napominje važnost rješavanja neodrživih obrazaca potrošnje i promicanja promjene u ponašanju potrošača; naglašava da je potrebno na odgovarajući način obrazovati potrošače i podržavati poticaje za održivu potrošnju; poziva Komisiju i države članice da pojačaju mjere na strani potražnje, kao što je iskorištavanje javne nabave da bi se pojačala potražnja za proizvodima i rješenjima koji su učinkoviti u pogledu resursa i energije; naglašava vrijednost uključivanja podataka o upotrebi resursa na proizvode i ekooznake kako bi se ojačala uloga potrošača;

41.

naglašava važnost jednostavnijeg osnivanja novih (start-up) i supsidijarnih poduzeća kroz suradnju s tehnološkim i istraživačkim zavodima, sveučilištima i ustanovama za strukovno osposobljavanje;

42.

naglašava da je izvoz važan za otvaranje radnih mjesta i rast u Europi; poziva Komisiju da ubrza otvorene trgovinske sporazume s našim partnerima kako bi se europskim MSP-ovima olakšao pristup novim tržištima;

43.

smatra da se žensko poduzetništvo do sada podcjenjuje u pogledu mogućnosti za rast i konkurentnost EU-a i da bi ga trebalo poticati i jačati te da je potrebno ukloniti sve prepreke, posebice diskriminaciju u pogledu plaća, s kojima se žene suočavaju, uključujući u zelenom gospodarstvu, kako bi žene i muškarci mogli ostvariti jednake prednosti; smatra da bi redovito prikupljanje usklađenih statističkih podataka, uključujući utjecaj zakonodavstva po spolu i podatke o radu po spolu, olakšalo donošenje politika i nadzor na temelju podataka te popunile praznine u znanju kada je riječ o zelenim temama;

44.

poziva Komisiju da prouči i definira sektore europske industrije i zemljopisna područja u kojima su ispunjeni uvjeti za stvaranje novih klastera i čvorišta (hubs) te da podrži njihov razvoj;

45.

poziva Komisiju i države članice da obrate posebnu pozornost i odgovore na mogućnosti i izazove specifične za ruralna područja kada je riječ o MSP-ovima, zelenom rastu i ekološkim inovacijama u tim područjima;

46.

poziva države članice (na razini nacionalnih, regionalnih i lokalnih tvoraca politike i upravljačkih tijela) da kontinuirano promiču održivi rast u okviru strategija pametne specijalizacije i u suradnji s ključnim dionicima, čime se pogoduje osnivanju klastera, sinergija i mreža koje se temelje na aktivnostima u okviru zelenog gospodarstva; poziva Komisiju da izvijesti Parlament o provedbi strategija pametne specijalizacije na nacionalnoj i/ili regionalnoj razini, po potrebi, te osobito u pogledu različitih obrazaca „daljnjih aktivnosti” koji se primjenjuju na razini EU-a i država članica; poziva Komisiju i države članice da dostave informacije o praktičnim mjerama koje su poduzete kako bi se razvile kompetencije ekološki inovativnih srednjih i malih poduzeća međusobnim povezivanjem regionalnih inovacijskih središta i ključnih mreža potpore;

47.

poziva Komisiju da u okviru regionalne politike pripremi specifične programe koji će sadržavati sve elemente zelenog rasta relevantne za mala i srednja poduzeća; ističe potrebu za punim korištenjem poduzetničkog potencijala mladih u kontekstu zelenog rasta malih i srednjih poduzeća; poziva Komisiju da oblikuje mjere kojima bi se obrazovne institucije mogle povezati s europskim programima i mjere usmjerene na podupiranje zelenog gospodarstva; zahtijeva od Komisije i država članica da upotrijebe sva sredstva koja imaju na raspolaganju kako bi se pružili savjeti zaposlenima u malim i srednjim poduzećima i kako bi se među njima podigla razina svijesti te na taj način unaprijedila njihova znanja i vještine; poziva da se potpora za osposobljavanje usmjeri na mlade i na skupine u najnepovoljnijem položaju;

48.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.