Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52015DC0662

IZVJEŠĆE KOMISIJE OSMO GODIŠNJE IZVJEŠĆE O PROVEDBI EUROPSKOG FONDA ZA RIBARSTVO (2014.)

COM/2015/0662 final

Bruxelles, 17.12.2015.

COM(2015) 662 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE

OSMO GODIŠNJE IZVJEŠĆE O PROVEDBI EUROPSKOG FONDA ZA RIBARSTVO (2014.)

{SWD(2015) 295 final}


Sadržaj

1.UVOD

2.UKUPNA OCJENA PROVEDBE EFR-a

2.1.Financijska provedba EFR-a od strane država članica

2.2.Glavna područja intervencije EFR-a

2.3.Razvoj po prioritetnoj osi

2.4.Provedba proračuna od strane Komisije

2.5.Korištenje tehničke pomoći od strane država članica

2.6.Korištenje tehničke pomoći od strane Komisije

2.7.Koordinacija EFR-a sa strukturnim fondovima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR)

2.8.Prijavljene nepravilnosti od strane država članica

3.OCJENA PROVEDBE EFR-a PO OSI

3.1.Os 1. Mjere za prilagodbu ribarske flote Zajednice.

3.1.1.Gospodarski učinak ribarske flote EU-a u 2013. (na temelju Godišnjeg gospodarskog izvješća iz 2015.)

3.1.2.Trajna obustava ribolovnih aktivnosti

3.1.3.Privremena obustava ribolovnih aktivnosti

3.1.4.Ulaganja u ribarska plovila i selektivnost

3.1.5.Ribolov koji se obavlja malim plovilima i u obalnom području

3.1.6.Društveno-gospodarska kompenzacija za upravljanje ribarskom flotom.

3.2.Os 2. Akvakultura, slatkovodni ribolov, prerada i stavljanje na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture.

3.2.1.Slatkovodno ribarstvo

3.2.2.Akvakultura

3.2.3.Prerada

3.3.Os 3. Mjere od zajedničkog interesa.

3.3.1.Ribarske luke, iskrcajna mjesta i zakloništa

3.3.2.Razvoj novih tržišta i promotivne kampanje

3.3.3.Pilot-operacije.

3.4.Os 4. Održiv razvoj ribolovnih područja.

4.Prvi skup operativnih zaključaka o EFR-u za razdoblje 2007. – 2013.

1.UVOD

U skladu s člankom 68. Uredbe o Europskom fondu za ribarstvo (EFR) 1 , Komisija svake godine do 31. prosinca Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija mora dostaviti izvješće o provedbi EFR-a. Izvješće se temelji na ispitivanju i procjeni godišnjih izvješća država članica i svih ostalih dostupnih informacija od strane Komisije. Sadržava i analizu provedbe nekih ključnih mjera EFR-a.

Prateći Radni dokument službi Komisije sadržava sažetak provedbe EFR-a u svakoj državi članici kao i pet tablica s detaljnim podatcima o financijskom izvršenju 2 . Ovo posljednje izvješće Komisije predstavlja ukupnu ocjenu provedbe EFR-a od strane država članica i Komisije tijekom 2014. Podatci o izdvajanjima koje su dostavile države članice bili su dovoljni za opsežniju analizu do 31. svibnja 2015., čime je osigurana obuhvatnija slika aktualne provedbe EFR-a manje od jedne godine prije roka za provedbu EFR-a na terenu (31. prosinca 2015.). Budući da države članice u skladu s Delegiranom uredbom 2015/895 3 ne moraju u 2016. podnijeti godišnja izvješća o provedbi operativnog programa tijekom 2015., Komisija neće predstaviti godišnje izvješće o provedbi EFR-a tijekom te godine.

Međutim, uključit će sažetak revizija sustava upravljanja i kontrole uspostavljenih u državama članicama i potrebnoj pomoći iz EFR-a u okviru članka 68. stavka 3. točke (d) Uredbe o EFR-u kao prilog „Sažetom izvješću za 2016. u vezi s programima ESI fondova” predviđenom u članku 53. Uredbe o zajedničkim odredbama 4 .

2.UKUPNA OCJENA PROVEDBE EFR-a

2.1.Financijska provedba EFR-a od strane država članica

Ovjerena privremena plaćanja koja su poslale države članice u 2014. iznosila su 567 milijuna EUR, što predstavlja povećanje od 4 % u usporedbi s iznosom u 2013. (544 milijuna EUR).

Od 2007. do 31. svibnja 2015., izdvajanja iz EFR-a država članica iznosila su 3,91 milijardu EUR. To predstavlja povećanje od 14,5 % izdvajanja iz EFR-a u odnosu na 31. svibnja 2014. (495 milijuna EUR u jednoj godini), kada je razina izdvajanja još uvijek bila relativno niska. Do 31. svibnja 2015. izdvojeno je samo 90,83 % sredstava EFR-a 5 .

Izdvajanja i ovjereni izdatci na razini država članica još su uvijek ispod očekivane razine prije završetka provedbe EFR-a. Do 31. svibnja 2015., više od 9 % dodijeljenih sredstava EFR-a (oko 394 milijuna eura) još nije bilo izdvojeno, što ukazuje na hitnu potrebu za ubrzanjem izdvajanja, što je, kao i u slučaju ovjerenih plaćanja, razlog za određenu zabrinutost s obzirom na to da je krajnji rok za prihvatljivost izdataka 31. prosinca 2015.

Javni nacionalni doprinos do 31. svibnja 2015. iznosio je 2,44 milijarde EUR, što predstavlja povećanje od 321,62 milijuna EUR u odnosu na 31. svibnja 2014. (+ 15,17 %).

Tijekom tog istog razdoblja, privatni doprinosi mjerama koje se podupiru iz EFR-a iznosili su 2,92 milijarde EUR, što predstavlja dodatnih 375,36 milijuna EUR, tj. povećanje od 14,73 % u odnosu na 31. svibnja 2014. Kao što se već vidjelo u prethodnim izvješćima, privatni doprinosi mogu se naći uglavnom u preradi (45,62 %), akvakulturi (24,95 %) i ulaganjima u ribarska plovila (10,23 %). Njima je potrebno dodati ulaganja u razvoj ribarskih područja (8,57 %). Te četiri mjere čine gotovo 90 % ukupnih privatnih ulaganja.

Ulaganja u sektor ribarstva i akvakulture za razdoblje od 1. siječnja 2007. do 31. svibnja 2015. iznosila su ukupno 9,27 milijardi EUR: 42,14 % iz EFR-a, 26,33 % iz javnih nacionalnih doprinosa i 31,52 % iz privatnih sredstava. Ti su postotci ostali u osnovi stabilni uz lagano smanjenje (– 1,5 %) komponente EFR-a tijekom cijelog razdoblja.

U smislu učinka financijske poluge svaki izdvojeni euro potpore iz EFR-a stvara 1,37 EUR izdvojene nacionalne potpore (+ 2,2 % u usporedbi s 31. svibnja 2014.), od čega 0,75 EUR privatnih sredstava i 0,62 EUR javnih nacionalnih doprinosa.

2.2.Glavna područja intervencije EFR-a

U tablici u nastavku uspoređene su razine izdvajanja za pet najvažnijih mjera do kraja srpnja 2012., svibnja 2013., svibnja 2014., odnosno svibnja 2015.:

Tablica 1.

31. srpnja 2012.

31. svibnja 2013.

31. svibnja 2014.

31. svibnja 2015.

Trajna obustava (19,61 %)

Prerada (17,41 %)

Prerada (16,65 %)

Prerada (17,53 %)

Akvakultura (12,98 %)

Trajna obustava (17,25 %)

Trajna obustava (15,44 %)

Akvakultura (14,33 %)

Prerada (12,79 %)

Akvakultura (14,83 %)

Akvakultura (14,43 %)

Trajna obustava (13,98 %)

Ribarske luke (10,89 %)

Ribarske luke (11,46 %)

Ribarske luke (11,61 %)

Razvoj ribarskih područja (11,47 %)

Privremena obustava (7,67 %)

Privremena obustava (7,40 %)

Razvoj ribarskih područja (9,25 %)

Ribarske luke (11,15 %)

Koncentracija izdvajanja iz EFR-a za tih pet mjera prilično je visoka (68,46 %); ta je brojka slična onoj za 2013. i nešto je viša od brojke za 2014.

Trajna i privremena obustava nastavljaju padati u relativnim pojmovima (vidi tablicu 3.), a posebno potonja koja je s 5,83 % izdvajanja preuzeta zajedničkim djelovanjima u okviru osi 3. (7,36 % izdvajanja) i sada je peta najvažnija mjera. U tablici u nastavku istaknut je ovaj pad; stopa izdvajanja tih dviju mjera zajedno smanjena je za 30 % u promatranom razdoblju.



Tablica 2.

Trajna i privremena obustava

(% ukupnih izdvajanja iz EFR-a)

31.7.2012.

28,28 %

31.5.2013.

24,65 %

31.5.2014.

22,2 %

31.5.2015.

19,81 %

2.3.Razvoj po prioritetnoj osi

U tablici u nastavku prikazan je razvoj relativne važnosti ukupnih izdvajanja prema prioritetnoj osi za razdoblje od srpnja 2012. do svibnja 2015.

Situacija 31. svibnja 2015. slijedi trend prethodnih godina, uključujući smanjenje osi 1., osim za os 4. u kojoj dolazi do znatnog povećanja relativne važnosti od 2012.

Tablica 3.

Prioritetna os 6

31. srpnja 2012.

31. svibnja 2013.

31. svibnja 2014.

31. svibnja 2015.

Os 1.

33,05 %

30,42 %

27,77 %

25,72 %

Os 2.

28,96 %

32,64 %

31,44 %

32,3 %

Os 3.

27,59 %

27,38 %

28,46 %

27,26 %

Os 4.

7,1 %

7,2 %

9,25 %

11,47 %

Os 5.

3,29 %

2,42 %

3,07 %

3,25 %

U tablici i grafikonu u nastavku prikazan je odnos između stvarnih izdvajanja i planiranih izdataka u 2007. prema prioritetnoj osi za razdoblje od 2012. do 2015.

Tablica 4.

Prioritetna os

31. srpnja 2012.

31. svibnja 2013.

31. svibnja 2014.

31. svibnja 2015.

% napretka 2015./2012.

Os 1.

67,24 %

74,36 %

79,61 %

+ 26,78 %

Os 2.

56,6 %

77,47 %

86,77 %

98,4 %

+ 73,85 %

Os 3.

57,8 %

67,31 %

83,80 %

93,85 %

+ 62,37 %

Os 4.

28 %

44,60 %

56,89 %

80,9 %

+ 188,92 %

Os 5.

44,04 %

44,60 %

65,34 %

83,86 %

+ 90,43 %

Ukupno izdvajanja iz EFR-a

56,31 %

67,37 %

79,33 %

+ 61,3 %

Prethodne tablice i grafikoni prikazuju da je u trogodišnjem razdoblju došlo do konvergencije u stopi izdvajanja među različitim osima; stope izdvajanja skrenule su znatno prije u programskom razdoblju iz različitih razloga kao što je naftna kriza iz 2008., utjecaj gospodarske i financijske krize, novost u osi 4., rješavanje neusklađenosti ciljeva intervencije sa stvarnim potrebama na terenu.

Kako je već vidljivo iz prethodnih izvješća Komisije, najznačajniji je razvoj smanjenje javne potrošnje na osi 1., koje se može objasniti dvama čimbenicima: kao prvo, programima uništenja plovila koji se već provode u okviru Financijskog instrumenta za upravljanje ribarstvom (FIFG) 7 i koji su nastavljeni u prvim godinama provedbe EFR-a u znatnoj su mjeri riješena pitanja prekapacitiranosti u nekim segmentima flote. Poboljšana profitabilnost za niz flota u posljednjih je nekoliko godina učinila sektor sigurnijim u vlastitu sposobnost napredovanja bez javne potpore. Kao posljedica toga, os 1. napreduje vrlo sporo i sada zaostaje za prosjekom.

Izdvajanja su najviše napredovala u osima 2. i 3., pri čemu je os 2. vrlo blizu 100 %, a os 3. se približava 95 %. Međutim, u osi 4. (i osi 5.) od 2012. bilježi se brži napredak. Do svibnja 2015., os 4. gotovo je uhvatila korak s drugim osima: u manje od tri godine udaljenost od prosjeka smanjena je s 29 postotnih bodova na 10, uz veliko ubrzanje nakon svibnja 2014. (+ 42 %).



2.4.Provedba proračuna od strane Komisije

U skladu s financijskim programiranjem, zadnja su godišnja izdvajanja za razdoblje od 2007. do 2013. izvršena u proračunu EU-a 2013.

U 2014., 13,9 % (567,25 milijuna EUR) ukupne omotnice plaćeno je kao privremena plaćanja; 83,8 % za regije koje su obuhvaćene ciljem konvergencije (475,49 milijuna EUR) i 16,2 % za regije koje nisu obuhvaćene ciljem konvergencije (91,76 milijuna EUR). Dodatni podatci navedeni su u Prilogu 1. i popratnom Radnom dokumentu službi.

2.5.Korištenje tehničke pomoći od strane država članica

U 2014., 23 države članice izdvojile su iznose u okviru proračuna za tehničku pomoć (os 5.). Države članice s većim izdvojenim iznosima bile su Hrvatska (100 % sredstava EFR-a dodijeljenih osi 5.), Poljska (8,2 %), Švedska (6,5 %), Danska (6 %), Belgija (5,8 %) i Rumunjska (7 %). Financirane aktivnosti uključivale su jačanje administrativnih mogućnosti, razvoja informacijskih tehnologija, promidžbe i informiranja, kao i potporu upravljanju i provedbi operativnih programa. U prethodnom grafikonu prikazan je znatan porast koji je započeo u svibnju 2013. sa stopom izdvajanja od 45 % i postigao 84 % nakon dvije godine.

2.6.Korištenje tehničke pomoći od strane Komisije

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EMFF) 8 stupio je na snagu 1. siječnja 2014. i zamijenio EFR. Stoga u 2014. Komisija nije poduzela nove aktivnosti u okviru tehničke pomoći iz EFR-a.

2.7.Koordinacija EFR-a sa strukturnim fondovima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) 9

Operativni programi pokazuju da su sve države članice od samog početka svjesne potrebe za osiguranjem dosljednosti i koordinacije provedbe EFR-a sa strukturnim fondovima i EPFRR-om. Godišnja izvješća o provedbi država članica ne odnose se izričito na osnovne probleme koordinacije.

2.8.Prijavljene nepravilnosti od strane država članica

U odnosu na EFR, države članice otkrile su i prijavile 102 nepravilnosti u 2014. koje su uključivale iznos od 8,7 milijuna EUR (što predstavlja 1,5 % ovjerenih izdataka). Od toga je pet država članica kao prijevaru prijavilo 11 nepravilnosti koje su uključivale iznos od 2,1 milijun EUR 10 .

3.OCJENA PROVEDBE EFR-a PO OSI

Od 31. svibnja 2015. iz potpore EFR-a izdvojena su sredstva za ukupno 134 689 operacija. U tablici u nastavku sažet je razvoj broja operacija u razdoblju od srpnja 2012. do svibnja 2015. Pokazuje da je, iako brojke rastu u dvoznamenkastim iznosima, vidljivo da se godišnja stopa rasta smanjuje još od 2012.

Tablica 5.

Operacije EFR-a

Operacije

srpanj 2012. = 100

Δ% godina/godina

31. srpnja 2012.

84 489

100

31. svibnja 2013.

104 848

124

+ 24 %

31. svibnja 2014.

121 073

143

+ 15,5 %

31. svibnja 2015.

136 489

161,5

+ 12,7 %

Prosječan ukupan trošak po operaciji iznosi 67 941 EUR, od čega je 46 525 EUR ukupna javna potpora, a 28 635 EUR doprinos iz EFR-a. Privatni doprinosi iznose 21 416 EUR, što je nešto iznad 30 % ukupno prihvatljivih troškova. Ti iznosi predstavljaju mali porast (+ 1,5 %) u odnosu na 2014.

3.1.Os 1. Mjere za prilagodbu ribarske flote Zajednice.

3.1.1.Gospodarski učinak ribarske flote EU-a u 2013. (na temelju Godišnjeg gospodarskog izvješća iz 2015. 11 )

Podatci za 2013. na kojima se temelji Godišnje gospodarsko izvješće za 2015. pokazuju da je ribarska flota EU-a u načelu bila profitabilnija nego 2013., pri čemu je ostvarila 6,8 milijardi EUR prihoda, 3,4 milijarde EUR bruto dodane vrijednosti, 506 milijuna EUR neto dobiti i 7,8 % neto profitne marže. Taj se pozitivan trend odražava i u pozitivnim očekivanjima industrije uz porast ulaganja u posljednjih nekoliko godina (uglavnom nova ribarska plovila i ulaganja u ribarska plovila). Međutim, taj se ukupno pozitivan trend ne odnosi na sve flote EU-a jer su tri nacionalne flote, iz Belgije, Finske i Portugala, ostvarile gubitke u 2013.

To sveukupno poboljšanje gospodarskog učinka flote uglavnom se može objasniti pozitivnim razvojem prvih prodajnih cijena nekih važnih ribljih vrsta, pomakom na učinkovitije ribolovne alate u smislu goriva i zamjenom motora (uz potporu iz EFR-a u nekim slučajevima), konsolidacijom flote, kao i promjenama ribolovnog ponašanja i ponašanja u trgovini. Smanjenjem cijena goriva i njegove potrošnje od oko 10 % od 2008. do 2013. pridonijelo se i jačanju gospodarskog učinka većine flota EU-a. To smanjenje potrošnje goriva koje je započelo u vrijeme visokih cijena goriva nastavlja se unatoč nižim cijenama goriva.

Podatci iz godišnjeg gospodarskog izvješća ukazuju na znatne razlike među regijama (posebno na Sredozemlju ) i među segmentima flote. Za učinak gospodarskog ribolova koji se obavlja malim plovilima i u obalnom području zabilježena je tendencija pada, dok su industrijske flote znatno poboljšane u odnosu na razdoblje od 2008. do 2013.

3.1.2.Trajna obustava ribolovnih aktivnosti

Do 31. svibnja 2015. iz EFR-a su izdvojena sredstva za 4 267 operacija trajne obustave ribolovnih aktivnosti (+ 4 % u odnosu na 31. svibnja 2014.), pri čemu je ukupni javni trošak iznosio 935,81 milijuna EUR, uključujući 546,34 milijuna EUR iz EFR-a.

Troškovi po operaciji nisu se znatno promijenili u odnosu na prethodne godine. Ukupan trošak po operaciji iznosi 219 313 EUR, od čega je 128 038 EUR sredstva iz EFR-a (peti najveći trošak u smislu izdvojenih sredstava iz EFR-a).



Prethodna brojka uključuje mali broj operacija prenamjene (48). Troškovi prenamjene (383 131 EUR, uključujući 237 249 EUR iz EFR-a) 73 % su veći od onih za uništenje plovila.

3.1.3.Privremena obustava ribolovnih aktivnosti

Kao i prethodnih godina, privremena obustava i dalje ostaje mjera koja se najviše koristila gledano po broju operacija (63 152 operacija, 46,27 % od ukupnog broja). Međutim, u relativnim pojmovima važnost potpore privremenoj obustavi smanjila se za 10 % između svibnja 2014. i svibnja 2015.

Prosječni troškovi po operaciji u okviru ove mjere ostaju najniži u EFR-u (6 109 EUR ukupnih troškova, 3 608 EUR troškova EFR-a) te se i dalje smanjuju od srpnja 2012.

3.1.4.Ulaganja u ribarska plovila i selektivnost

Ulaganja u ribarska plovila i selektivnost ostaju drugi skup mjera u okviru EFR-a po broju korištenja (13 019 operacija); međutim njihova relativna važnost smanjila se od svibnja 2013. (s 10,8 % na 9,54 %).

Ukupna ulaganja iznosila su 509,6 milijuna EUR, a ukupni javni dio iznosio je 210,53 milijuna EUR. Doprinos iz EFR-a javnom dijelu iznosio je 121,93 milijuna EUR (3,12 % ukupnih izdvajanja iz EFR-a s 2,86 % u prethodnoj godini).

Trošak po operaciji iznosio je 39 143 EUR, od čega je privatni doprinos iznosio 16 171 EUR (9 366 EUR iz EFR-a). Privatni doprinos po operaciji bio je prilično velik: 23 000 EUR.

Prethodne brojke uključuju 1 509 zamjena motora i 954 zamjena alata. Zamjena motora predstavlja nešto iznad 1 % ukupnog broja operacija, ali samo 0,31 % ukupnih izdvajanja iz EFR-a. Ukupni troškovi po operaciji iznose 32 753 EUR, od čega je 8 057 EUR potpora iz EFR-a, a 5 890 EUR iz nacionalnih javnih doprinosa.

Dvanaest je država članica iskoristilo ovu mjeru. Francuska (516), Španjolska (348), Portugal (220), Italija (111), Grčka (102) i Ujedinjena Kraljevina (92) čine 99 % ukupnog broja operacija. Međutim, uzimajući u obzir veličinu flote, tri su najjača korisnika Belgija (zamjena motora u 24,39 % flote), Francuska (7,3 %) i Cipar (4,9 %).

Što se tiče zamjene alata, ukupni su troškovi po operaciji niži: 21 495 EUR, od čega je 4 873 EUR potpora iz EFR-a, a dodatnih 4 600 EUR iz nacionalnih javnih doprinosa. Ukupno je 13 država članica iskoristilo tu mjeru, s time da Cipar (429), Španjolska (139), Grčka (118), Italija (88) i Ujedinjena Kraljevina čine 80 % ukupnog broja operacija.

3.1.5.Ribolov koji se obavlja malim plovilima i u obalnom području

Operacije u korist ribolova koji se obavlja malim plovilima i u obalnom području vrlo su male i predstavljaju samo 4,21 % ukupnog broja operacija, ali samo 0,97 % ukupnih izdvajanja iz EFR-a. Ukupni troškovi po operaciji su 11 808 EUR, od čega je javni doprinos iznosio 9 586 EUR. Dio iz EFR-a od 6 620 EUR drugi je najniži nakon privremene obustave. Privatni je doprinos iznosio 2 222 EUR.

3.1.6.Društveno-gospodarska kompenzacija za upravljanje ribarskom flotom. 

Broj operacija u okviru ove mjere vrlo je sličan prethodnom: 4,17 % ukupnog broja operacija i samo 1,82 % ukupnih izdvajanja iz EFR-a. Ukupan trošak po operaciji iznosi 36 991 EUR, od čega je 20 961 EUR pokriveno javnim doprinosima (12 499 EUR iz EFR-a). Privatni je doprinos od 16 000 EUR znatno viši nego u slučaju ribolova koji se obavlja malim plovilima i u obalnom području.

Ukupno gledano, broj i troškovi operacija u okviru osi 1. potvrđuje i njen relativni pad tijekom godina.

3.2.Os 2. Akvakultura, slatkovodni ribolov, prerada i stavljanje na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture.

3.2.1.Slatkovodno ribarstvo

Broj operacija za slatkovodni ribolov vrlo je nizak, a te su operacije male i u smislu ulaganja. Međutim, broj operacija porastao je za 41 % između 31. svibnja 2014. i 31. svibnja 2015. Od 31. svibnja 2015. bilo je samo 1 327 operacija (0,97 % od ukupnog broja). One čine tek 0,44 % ukupnih izdvajanja iz EFR-a, a to je druga najmanja stavka izdvajanja. Isto tako čine četvrtu najpovoljniju mjeru u smislu izdvajanja iz EFR-a po operaciji, u iznosu od 12 892 EUR, što je manje od polovine prosječnog troška EFR-a po operaciji. Ukupni trošak po operaciji iznosi 33 089 EUR, što je i dalje treći najmanji trošak po operaciji. Javni nacionalni doprinosi iznose 9 390 EUR, a privatni doprinos po operaciji iznosi 10 800 EUR.

3.2.2.Akvakultura

Kako je prethodno navedeno, mjere za akvakulturu predstavljaju drugo najveće područje ulaganja za EFR. Broj operacija relativno je malen (8 358 operacija, 6,12 % od ukupnog broja), ali na njih se troši 14,33 % izdvajanja iz EFR-a. Ukupni trošak po operaciji iznosi 186 042 EUR (+ 4 % u odnosu na svibanj 2014.), od čega 87 261 EUR čine privatni doprinosi (+ 8.3 %), 31 783 EUR nacionalna javna sredstva (+ 5.7 %) i 66 998 EUR sredstva iz EFR-a (– 2 %). Ukupna izdvajanja iznose 1 554,9 milijun, od čega 559,97 milijuna EUR čine sredstva iz EFR-a, 265,6 milijuna EUR nacionalni javni doprinosi i 729,3 milijuna EUR privatna sredstva.

Oko 60 % operacija odnosi se na modernizaciju i proširenje postojećih farmi, 19 % na mjere zaštite okoliša u akvakulturi i 17,6 % na nove proizvodne kapacitete. Potonje su one s višim udjelom iz EFR-a (155 727 EUR), a nakon njih slijede mrijestilišta (130 802 EUR) i mjere za zaštitu zdravlja životinja (106 628 EUR). Ostale su mjere ispod 60 000 EUR u smislu doprinosa iz EFR-a.

Jedan euro potpore iz EFR-a stvara 1,78 EUR nacionalnih sredstava, od čega 1,31 EUR privatnih i 0,47 EUR javnih sredstava.

3.2.3.Prerada

Mjere za preradu i dalje su najveća stavka izdataka u smislu izdvajanja iz EFR-a. Relativna važnost operacija prerade povećava se od kraja srpnja 2012. (+ 37 %). Iako 5 016 operacija predstavlja samo 3,68 % od ukupnog broja, na njih otpada 17,53 % izdvajanja iz EFR-a.

Ukupni trošak operacija iznosi 2,39 milijardi EUR, od čega su 1,33 milijarde EUR privatna sredstva i 1,06 milijarda EUR javna sredstva, od kojih 685 milijuna EUR čine sredstava iz EFR-a, a ostatak javni nacionalni doprinosi.

Ukupni troškovi po operaciji iznose 476 314 EUR (dvostruko više nego operacija trajne obustave). Privatni doprinos iznosi 265 822 EUR, a javni doprinos 210 492 EUR, od čega su 136 605 EUR sredstva iz EFR-a (treći najveći).

Oko 75 % operacija odnosi se na izgradnju novih postrojenja za preradu ili modernizaciju ili proširenje postojećih; 20 % na modernizaciju objekata za trgovinu, a ostatak na izgradnju objekata za trgovinu. Trošak EFR-a po operacijama prelazi 160 000 EUR u pogledu postrojenja za preradu, 155 000 EUR za izgradnju objekata za trgovinu i 49 500 EUR za modernizaciju objekata za trgovinu.

Jedan euro sredstava iz EFR-a stvara 2,49 EUR nacionalnih sredstava, od čega 1,95 EUR privatnih i ostatak javnih sredstava.

3.3.Os 3. Mjere od zajedničkog interesa.

3.3.1.Ribarske luke, iskrcajna mjesta i zakloništa

Do 31. svibnja 2015. iz EFR-a su dani doprinosi za 1 702 infrastrukturna projekta (1,25 % ukupnih operacija). Ukupna ulaganja iznose 815,3 milijuna EUR (+ 17 % u odnosu na svibanj 2014.), uz javni doprinos od 745 milijuna EUR (+ 16,5 %), od čega 435,96 milijuna EUR čine sredstva iz EFR-a (+ 10 %).

Na infrastrukturne projekte i dalje se najviše troši u smislu ukupnog ulaganja po projektu (479 043 EUR), u smislu financiranja iz EFR-a (256 141 EUR, – 6,5 %) i u smislu nacionalnih javnih doprinosa (181 600 EUR, + 8,4 %).

3.3.2.Razvoj novih tržišta i promotivne kampanje

Iako je broj financiranih operacija u tom području bio relativno malen (2 363 operacije, 1,73 % od ukupnog broja), do 31. svibnja 2015. na njih je potrošeno 3,63 % ukupnih izdvajanja iz EFR-a.

Ukupni su troškovi iznosili 245,2 milijuna EUR, od čega su 228,14 milijuna EUR javni doprinosi (141,73 EUR iz EFR-a) i samo 17 milijuna EUR privatni doprinosi.

Ukupni trošak po operaciji iznosi 103 758 EUR (+ 4,2 % u odnosu na svibanj 2014.), od čega su 59 979 EUR sredstva iz EFR-a (+ 2,5 %), 36 570 EUR nacionalna javna sredstva (+ 10.5 %) i 7 210 EUR privatni doprinosi (– 9,8 %).

3.3.3.Pilot-operacije. 

Pilot-operacije uključuju eksperimentalnu upotrebu selektivnijih ribolovnih tehnika usmjerenih na stjecanje i širenje novih tehničkih znanja, a provodi ih bilo koje nadležno tijelo koje država članica odredi u tu svrhu u partnerstvu sa znanstvenim ili tehničkim tijelom.

Podatci od 31. svibnja 2015. i dalje su skromni, 716 operacija čini samo 0,52 % od ukupnog broja, što je ipak znatno povećanje u odnosu na 31. svibnja 2014. (+ 20,5 %) i na njih se troši 2,64 % sredstava iz EFR-a i 3,87 % nacionalnih javnih sredstava.

Ukupni troškovi iznose 234,6 milijuna EUR, od čega su 197,6 milijuna EUR javni troškovi (103,2 milijuna EUR iz sredstava EFR-a).

Ukupni troškovi po operaciji iznose 327 691 EUR, od čega su 275 976 EUR javni (144 164 EUR iz sredstava EFR-a, druga najveća stavka) i 51 716 EUR privatni troškovi.

Jedan euro sredstava iz EFR-a stvara 1,27 EUR nacionalnih sredstava, od čega su samo 25 % privatna sredstva. To spada među najniže učinke financijske poluge te je stoga naglašena potreba javnog financiranja za promicanje inovacija.



3.4.Os 4. Održiv razvoj ribolovnih područja. 

Od svibnja 2014. do svibnja 2015., provedba osi 4. zadržala je brz napredak prethodnih godina. Države članice koje provode os 4., ukupno 21 država članica, odabrale su svoje FLAG-ove i do svibnja 2015. dosegnut je broj od 312 skupina.

FLAG-ovi i predlagatelji projekata te upravljačka i posrednička tijela bili su vrlo zaposleni u aktivnoj pripremi, odabiru, odobravanju i plaćanju projekata. Vezani podatci pokazuju stabilan rast u odobravanju projekata: dok je krajem 2012. na terenu odabrano tek 2 756 projekata, ta je brojka u jednoj godini narasla na 6 353 projekta. Taj je trend nastavljen i do 31. svibnja 2015. odobreno je 11 299 projekata (+ 28,4 %), što predstavlja 8,28 % od ukupnog broja projekata i na njih se troši 11,47 % ukupnih izdvajanja iz EFR-a.

Ukupni troškovi u osi 4. iznose 912,1 milijun EUR, od čega su 661,7 milijuna EUR javni doprinosi. Doprinos EFR-a iznosio je 448,34 milijuna EUR u javnom dijelu.

Ukupni trošak po projektu iznosi 80 728 EUR, od čega su 22 165 EUR privatni doprinosi, a 58 562 EUR javni doprinosi (39 680 EUR iz sredstava EFR-a).

Jedan euro sredstava iz EFR-a stvara 1,03 EUR nacionalnih sredstava (55 % privatnih i ostatak javna nacionalna sredstva).

4.Prvi skup operativnih zaključaka o EFR-u za razdoblje 2007. – 2013.

Godišnje izvješće o provedbi iz 2014. potvrđuje sljedeće trendove istaknute u prethodnim izvješćima:

Postupno smanjenje tijekom posljednjih godina potpore iz EFR-a za mjere u okviru osi 1. (pogotovo trajna i privremena obustava) sve je istaknutije u razdoblju od 2014. do 2015. To se smanjenje može objasniti sljedećim čimbenicima: programima uništenja plovila koji su provedeni u prošlosti djelomično je riješena prekapacitiranost u nekim segmentima flote; poboljšana profitabilnost nekih flota čini sektor sve sigurnijim u vlastitu budućnost.

Os 2.: mjere za akvakulturu drugo su najveće područje ulaganja za EFR poslije prerade.

Os 3. još uvijek napreduje, iako relativno sporije.

Os 4. brzo napreduje i sada čini 11,47 % ukupnih izdvajanja iz EFR-a.

Uspoređujući situaciju krajem svibnja 2015. i 2014., moguće je uočiti da za brojne mjere (posebno mjere akvakulture, prerade, pilot-projekte i trgovine) prosječni nacionalni javni doprinos po operaciji raste brže nego doprinos iz EFR-a. Osim toga, s obzirom na relativni pad programa državnih potpora, moglo bi se reći da je nacionalna potpora usmjerena na sufinanciranje mjera EFR-a umjesto na dodjelu državne potpore.

Postoje neki dokazi o povećanju privatnih doprinosa po operaciji. Djelomično se to može objasniti smanjenjem intenziteta potpore operacija koje podupire EFR, posebno u profitabilnim sektorima djelatnosti (prije svega akvakulture i prerade), koji bi mogao biti u skladu s fiskalnom konsolidacijom u posljednjih nekoliko godina.

Izdvajanja i ovjereni izdatci na razini država članica su poboljšani, ali su još uvijek ispod očekivane razine prije završetka provedbe EFR-a. Do 31. svibnja 2015., više od 9 % dodijeljenih sredstava EFR-a (oko 394 milijuna EUR) još nije izdvojeno, što ukazuje na hitnu potrebu za ubrzanjem plaćanja kako bi se osigurala potpuna iskorištenost svih raspoloživih sredstava u roku (31. prosinca 2015.).


FINANCIJSKO IZVRŠENJE EFR-A OD STRANE KOMISIJE U REGIJAMA KOJE SU OBUHVAĆENE CILJEM KONVERGENCIJE I ONIMA KOJE NISU

Zemlja

Odlučeno
a

Izdvojeno
b

Plaćeno
c

%
(b) / (a)

%
(c) / (a)

Belgija

Razdoblje 2007. – 2013.

26 261 648

26 261 648

19 168 499,99

100 %

72,99 %

Financijska godina: 2014.

0

0

3 312 272,66

Bugarska

Razdoblje 2007. – 2013.

62 783 169

62 783 169

40 409 056,31

100 %

64,36 %

Financijska godina: 2014.

0

0

9 986 093,35

Češka

Razdoblje 2007. – 2013.

27 106 675

27 106 675

19 509 468,35

100 %

71,97 %

Financijska godina: 2014.

0

0

0,00

Danska

Razdoblje 2007. – 2013.

133 675 169

133 675 169

83 947 337,37

100 %

62,80 %

Financijska godina: 2014.

0

0

703 841,35

Njemačka

Razdoblje 2007. – 2013.

132 253 458

132 253 458

93 631 371,14

100 %

70,80 %

Financijska godina: 2014.

0

0

11 800 128,31

Estonija

Razdoblje 2007. – 2013.

84 568 039

84 568 039

69 771 197,49

100 %

82,50 %

Financijska godina: 2014.

0

0

15 434 669,72

Irska

Razdoblje 2007. – 2013.

42 266 603

42 266 603

33 467 120,83

100 %

79,18 %

Financijska godina: 2014.

0

0

0,00

Grčka

Razdoblje 2007. – 2013.

202 554 357

202 554 357

152 710 751,91

100 %

75,39 %

Financijska godina: 2014.

0

0

7 010 048,52

Španjolska

Razdoblje 2007. – 2013.

1 055 250 968

1 055 250 968

849 911 777,01

100 %

80,54 %

Financijska godina: 2014.

0

0

183 145 255,98

Francuska

Razdoblje 2007. – 2013.

207 096 020

207 096 020

155 655 960,43

100 %

75,16 %

Financijska godina: 2014.

0

0

24 039 286,49

Hrvatska

Razdoblje 2007. – 2013.

8 700 000

8 700 000

2 175 000,00

100 %

25,00 %

Financijska godina: 2014.

0

0

0,00

Italija

Razdoblje 2007. – 2013.

387 646 899

387 646 899

288 717 023,71

100 %

74,48 %

Financijska godina: 2014.

0

0

47 721 421,32

Cipar

Razdoblje 2007. – 2013.

19 724 418

19 724 418

18 541 677,89

100 %

94,00 %

Financijska godina: 2014.

0

0

2 995 629,13

Latvija

Razdoblje 2007. – 2013.

125 015 563

125 015 563

118 634 206,03

100 %

94,90 %

Financijska godina: 2014.

0

0

16 211 375,11

Litva

Razdoblje 2007. – 2013.

54 713 408

54 713 408

45 722 592,94

100 %

83,57 %

Financijska godina: 2014.

0

0

5 928 308,26

Luksemburg

Razdoblje 2007. – 2013.

0

0

0,00

0,00 %

0,00 %

Financijska godina: 2014.

0

0

0,00

Mađarska

Razdoblje 2007. – 2013.

34 743 470

34 743 470

28 805 751,06

100 %

82,91 %

Financijska godina: 2014.

0

0

3 149 813,47

Malta

Razdoblje 2007. – 2013.

8 372 329

8 372 329

6 254 113,69

100 %

74,70 %

Financijska godina: 2014.

0

0

1 760 768,20

Nizozemska

Razdoblje 2007. – 2013.

43 282 778

43 282 778

27 186 099,98

100 %

62,81 %

Financijska godina: 2014.

0

0

0,00

Austrija

Razdoblje 2007. – 2013.

5 249 497

5 249 497

4 996 352,10

100 %

95,18 %

Financijska godina: 2014.

0

0

274 079,34

Poljska

Razdoblje 2007. – 2013.

734 092 574

734 092 574

522 607 848,80

100 %

71,19 %

Financijska godina: 2014.

0

0

132 430 235,90

Portugal

Razdoblje 2007. – 2013.

225 864 267

225 864 267

175 162 077,61

100 %

77,55 %

Financijska godina: 2014.

0

0

29 046 260,61

Rumunjska

Razdoblje 2007. – 2013.

178 273 115

178 273 115

112 008 165,34

100 %

62,83 %

Financijska godina: 2014.

0

0

24 331 634,79

Slovenija

Razdoblje 2007. – 2013.

21 640 283

21 640 283

18 617 242,85

100 %

86,03 %

Financijska godina: 2014.

0

0

5 135 416,12

Slovačka

Razdoblje 2007. – 2013.

12 868 797

12 868 797

9 637 369,63

100 %

74,89 %

Financijska godina: 2014.

0

0

1 333 295,86

Finska

Razdoblje 2007. – 2013.

38 491 347

38 491 347

31 131 452,69

100 %

80,88 %

Financijska godina: 2014.

0

0

3 702 853,12

Švedska

Razdoblje 2007. – 2013.

54 638 257

54 638 257

40 709 427,72

100 %

74,51 %

Financijska godina: 2014.

0

0

5 542 368,16

Ujedinjena Kraljevina

Razdoblje 2007. – 2013.

129 620 927

129 620 927

94 591 015,74

100 %

72,98 %

Financijska godina: 2014.

0

0

32 251 658,18

Ukupno:

Razdoblje 2007. – 2013.

4 056 754 035

4 056 754 035

3 063 679 958,61

100 %

75,52 %

Financijska godina: 2014.

0

0

567 246 713,95

(1) Članak 68. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1198/2006 od 27. srpnja 2006. o Europskom fondu za ribarstvo, SL L 120, 15.8.2006.
(2) Tablica I. Financijsko izvršenje u regijama koje su obuhvaćene ciljem konvergencije.Tablica II. Financijsko izvršenje u regijama koje nisu obuhvaćene ciljem konvergencije.Tablica III. Financijsko izvršenje u regijama koje su obuhvaćene ciljem konvergencije i onima koje nisu. Tablica IV. Programirani iznosi EFR-a prema prioritetnoj osi i državi članici.Tablica V. Ovjereni izdatci EFR-a prema prioritetnoj osi i državi članici.
(3) Delegirana uredba Komisije (EZ) 2015/895 od 2. veljače 2015. o dopuni Uredbe (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo u pogledu prijelaznih odredbi. SL L 147/1
(4) Uredba (EU) br. 1303/2013 o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006, SL L 347, 20.12.2013.
(5) Ta brojka odgovara početnoj dodjeli u 2007. Kad se uzmu u obzir opozvana izdvajanja (256,9 milijuna EUR do 31.12.2014.), stopa izdvajanja raste na 96,3 % izmijenjene dodjele EFR-a).
(6) Os 1. Mjere za prilagodbu ribarske flote Zajednice.
Os 2. Akvakultura, slatkovodni ribolov, prerada i stavljanje na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture.
Os 3. Mjere od zajedničkog interesa.
Os 4. Održiv razvoj ribarskih područja.
(7) Uredba (EZ) br.  1263/1999 o Financijskom instrumentu za upravljanje ribarstvom, SL L 161, 26.6.1999.
(8) Uredba (EU) br. 508/2014 o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo (EMFF), SL L 149/1, 15.5.2014.
(9) Uredba Vijeća (EZ) br.  1698/2005 o potporama ruralnom razvoju Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), SL L 277, 21.10.2005.
(10) Potpuni pregled prijavljenih nepravilnosti u odnosu na EFR dostupan je u Radnom dokumentu službi Komisije SWD (2015) 156 konačna verzija (stranice 44. – 47.), Statistička ocjena nepravilnosti prijavljenih za 2014. uz Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o zaštiti financijskih interesa Europske unije – borba protiv prijevara – Godišnje izvješće za 2014, COM (2015) 386 konačna verzija.
(11) Podatci koje su države članice prikupile u skladu s okvirom za prikupljanje podataka zaostaju dvije godine za realnim vremenom.
Top