Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52015DC0495

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU I EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU o primjeni Uredbe (EZ) 1896/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o uvođenju postupka za europski platni nalog

COM/2015/0495 final

Bruxelles, 13.10.2015.

COM(2015) 495 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU I EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU

o primjeni Uredbe (EZ) 1896/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o uvođenju postupka za europski platni nalog


1.Uvod

1.1.Ciljevi i glavna obilježja postupka

Uredbom (EZ) br. 1896/2006 od 12. prosinca 2006. 1 stvoren je prvi istinski europski građanski postupak, europski platni nalog. Od prosinca 2008. Uredba se primjenjuje u svim državama članicama osim u Danskoj. Riječ je o neobveznom postupku namijenjenom prekograničnim slučajevima kao alternativa domaćim platnim nalozima. Ovo izvješće sastavljeno je u skladu s člankom 32. Uredbe kojim je predviđeno da Komisija Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru dostavlja detaljno izvješće o preispitivanju djelovanja postupka europskog platnog naloga.

Brza i učinkovita naplata neosporenih dugovanja vrlo je važna za gospodarske subjekte u Europskoj uniji. Kašnjenja u plaćanju ključni su uzrok nelikvidnosti, osobito za mala i srednja poduzeća i rezultiraju gubicima brojnih radnih mjesta. Zbog toga je niz država članica uveo pojednostavnjeni postupak platnog naloga. Svrha postupka platnog naloga je omogućivanje brze i jeftine sudske naplate tražbine od dužnika, pod pretpostavkom da dužnik neće osporiti tražbinu. No nacionalni postupci često su nepraktični ili nisu dopušteni za prekogranične slučajeve te njihova učinkovitost znatno varira.

Zbog toga je uveden postupak europskog platnog naloga. Postupkom se vjerovnicima omogućuje naplata neosporenih građanskih i trgovačkih tražbina u skladu s jednoobraznim postupkom u 27 država članica. Riječ je o pisanom postupku u kojem nisu nužne odvjetničke usluge niti očitovanje pred sudom. Tužitelj samo treba podnijeti svoj zahtjev. Dokumentirano dokazivanje zahtjeva nije nužno i tijekom postupka nisu potrebni daljnji postupci tužitelja. Europski platni nalog izdaju sudovi ili druga pravosudna tijela. Nalog je moguće prosljeđivati među svim državama članicama bez obveze postupaka za priznavanje i izvršavanje (egzekvatura) u državi članici izvršenja. To znači da se europski platni nalog može izvršiti u drugim državama članicama kao i nacionalni platni nalog izdan u tim državama članicama, tj. bez potrebe za proglašavanjem izvršivosti.

Taj pojednostavnjeni i učinkoviti postupak namijenjen je samo za neosporene tražbine. Kako bi se očuvalo pravo iznošenja obrane, tuženik može uložiti prigovor u roku od 30 dana od izdavanja naloga. Tuženik samo mora izjaviti da osporava zahtjev bez potrebe za obrazloženjem tog osporavanja i nije nužno da ga zastupa odvjetnik. U tom se slučaju postupak europskog platnog naloga obustavlja. Tražbina se zatim može potraživati redovnim građanskim postupkom tijekom kojeg će argumenti tuženika biti potpuno razmotreni.

Uredbom su utvrđeni standardni obrasci za pojednostavnjeni postupak, dostupni na internetu na svim jezicima na europskom portalu e-pravosuđe. 2 Obrasci su ažurirani Uredbom Komisije (EU) br. 936/2012 od 4. listopada 2012. 3 Informacije o tome koji su sudovi nadležni za izdavanje europskog platnog naloga dostupne su na Europskom pravosudnom atlasu u građanskim stvarima. 4 Europska pravosudna mreža izdala je 2010. praktični vodič o Uredbi. 5

1.2.Metodologija i prikupljanje informacija

Ovo izvješće temelji se na informacijama prikupljenim iz različitih izvora.

Istraživanje Eurobarometra provedeno je u lipnju 2010. uz sudjelovanje 26 690 građana 27 država članica EU-a.

Europska komisija sufinancirala je projekt „Pojednostavnjivanje naplate dugovanja u EU-u” kojim je upravljalo Sveučilište u Mariboru iz Slovenije i kojim je obuhvaćeno 14 država članica (Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Njemačka, Španjolska, Finska, Francuska, Italija, Nizozemska, Poljska, Portugal i Švedska). U okviru projekta nastala su dva stručna izvješća o Uredbi (EZ) br. 1896/2006 i 14 nacionalnih izvješća 6 .

Kako bi prikupila informacije o djelovanju postupka, Komisija je u travnju 2013. pokrenula istraživanje slanjem upitnika državama članicama. Statistički podaci o uporabi postupka dodatno su ažurirani i dopunjeni u lipnju 2014.

Na temelju dvaju dokumenata Komisije se na 45. sastanku kontaktnih točaka Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima održanog 29. i 30. svibnja 2013. na tehničkoj razini raspravljalo o djelovanju europskih postupaka, uključujući i o postupku europskog platnog naloga.

Tijekom pripreme ovog izvješća u obzir su uzete i tri preliminarne odluke Suda Europske unije o tumačenju Uredbe. 7

2.Opća procjena Uredbe

Općenito gledano cilj Uredbe je ispunjen, to jest postupci parničenja su pojednostavnjeni i ubrzani te su smanjeni troškovi parničenja u slučajevima neosporenih tražbina te je omogućeno slobodno prosljeđivanje europskih platnih naloga u EU-u bez egzekvature, iako je u većini država članica postupak primijenjen u relativno malom broju slučajeva.

Iz provedenih studija i savjetovanja čini se kako nije bilo većih pravnih ili praktičnih poteškoća u uporabi postupka ni poteškoća uzrokovanih ukidanjem egzekvature za priznavanje i izvršenje sudskih odluka donesenih na temelju postupka.

2.1.Statistički podaci

Iz dostupnih podataka vidljivo je da na godišnjoj razini sudovi država članica zaprime između 12 000 i 13 000 zahtjeva za europski platni nalog 8 . Najviše zahtjeva (više od 4 000 godišnje) zaprima se u Austriji i Njemačkoj u kojima je i izdana većina europskih platnih naloga. Između 300 i 700 zahtjeva godišnje zaprima se u Belgiji, Češkoj, Francuskoj, Mađarskoj, Nizozemskoj, Portugalu i Finskoj. U ostalim državama članicama postupak se rjeđe primjenjivao. Detaljnije informacije o stvarnoj upotrebi postupka europskog platnog naloga u svakoj državi članici nalaze se u Prilogu.

2.2.Upoznatost javnosti o postojanju i djelovanju postupka

Istraživanje Eurobarometra 9 iz 2010. pokazalo je da su građani slabo upoznati s postojanjem i uporabom europskih postupaka, uključujući i europskog platnog naloga. Samo 6 % ispitanika bilo je upoznato s europskim platnim nalogom. To je moguće objasniti činjenicom da postupak uglavnom upotrebljavaju poduzeća i odvjetnici te činjenicom da je relativno mali broj građana uključen u prekogranična parničenja.

Oni građani koji su upoznati s postupkom, europski platni nalog općenito smatraju korisnim postupkom za prekograničnu ovrhu na temelju novčanih tražbina u građanskom postupku koje tuženik vjerojatno neće osporiti.

Komisija je pokrenula projekt pomoći malim i srednjim poduzećima koja posluju van granica matičnih država u cilju potpore prekogranične naplate tražbina, kako bi se povećala svijest o pravnim instrumentima te kako bi ih se bolje razumjelo i upotrebljavalo, što uključuje Uredbu. 10  

3.Specifične točke procjenjivanja

3.1.Geografsko područje primjene: prekogranični slučajevi

Uredba se trenutačno primjenjuje u prekograničnim sporovima u kojima najmanje jedna od stranaka ima domicil ili uobičajeno boravište u državi članici koja nije država članica u kojoj se nalazi sud. Ovo ograničenje na prekogranične slučajeve odgovara području primjene ostalih instrumenata u tom području poput europskog postupka za sporove male vrijednosti 11 . Moguće je da korisnici postupka nisu svjesni ili ne razumiju to ograničenje područja primjene. Osim toga moguće je i da očekuju kako će više njihovih slučajeva biti obuhvaćeno Uredbom. To je potvrđeno time što su neka poduzeća umjetno stvarala prekogranične situacije poput onih predviđenih Uredbom kako bi se time okoristila njezinim prednostima, na primjer prebacivanjem tražbine na inozemno poduzeće. To je dobar primjer percipirane učinkovitosti postupka.

3.2.Nadležnost

U pet država članica obrada europskih platnih naloga u nadležnosti je jedinstvenog specijaliziranog suda ili tijela. 12 U ostalim državama članicama područni i regionalni sudovi (ili javni bilježnici, kao što je slučaj u Mađarskoj) nadležni su za izdavanje europskih platnih naloga.

Specijalizacijom nadležnosti omogućuju se određene prednosti poput osiguravanja specijaliziranog znanja o postupku i jezičnih znanja. S druge strane, iako je europski platni nalog pisani postupak, građani, a osobito potrošači mogu, ako to žele, i dalje podnositi zahtjeve na lokalnim sudovima koji su nadležni za to. Svrsishodnost specijalizacije može ovisiti i o geografskoj veličini države članice. U pogledu pitanja upotrebljava li se postupak iz Priloga češće u okviru centraliziranog sustava, podaci o uporabi su općenito nedosljedni. Unatoč tome, s obzirom na pisani oblik i nekonfliktnu prirodu postupka u kojem nije predviđena rasprava o opravdanosti tražbine i koji je zbog toga osobito prikladan za elektroničku obradu (vidjeti 3.5. u nastavku), postupak europskog platnog naloga čini se prikladnijim za obradu na centraliziranim sudovima nego ostali postupci u kojima je nužna rasprava o opravdanosti tražbine i razmatranje dokaza te je potrebna manja udaljenost stranaka od suda.

3.3.Zahtjev za europski platni nalog

3.3.1.Glavnica i kamata

Tražbina se mora odnositi na određeni iznos koji je već dospio u trenutku podnošenja zahtjeva za izdavanje europskog platnog naloga. Iznos tražbine uključuje glavnicu i, ako je primjenjivo, kamatu, ugovorne kazne i troškove. Ako se potražuje kamata na tražbinu, u zahtjevu se moraju navesti kamatna stopa i razdoblje za koje se kamata potražuje. U Predmetu C-215/11 13 Sud Europske unije pojasnio je da bi tužiteljima u okviru zahtjeva trebalo omogućiti potraživanje kamate nastale do datuma isplate glavnice. U tom slučaju nacionalni sudovi slobodni su utvrditi način ispunjavanja obrasca zahtjeva E, pod uvjetom da je tuženik obaviješten o izračunavanju kamate.

Uredbom Komisije (EU) br. 936/2012 od 4. listopada 2012. 14 o izmjeni priloga Uredbi o uvođenju postupka za europski platni nalog, osigurava se da se s pomoću podataka iz tablice „važne informacije za tuženika” iz obrasca E obavijesti tuženika o tome da kamata može biti plativa, u skladu s nacionalnim pravom, do datuma provođenja ovog naloga, u kojem slučaju će to povećati ukupan plativi iznos. No čini se da obrazac E nije dovoljno razrađen za uključivanje odgovarajućeg opisa kamate koja se potražuje. Stoga je potrebno razmotriti daljnje izmjene obrazaca.

3.3.2.Jezik na kojemu se podnosi zahtjev

U većini država članica zahtjevi se moraju podnijeti na službenom jeziku. Neke države članice prihvaćaju i prijave na stranom jeziku: Češka, Estonija, Cipar i Švedska na engleskom jeziku, a Francuska na engleskom, njemačkom, talijanskom i španjolskom.

Zahtjevima za prevođenje uzrokuju se troškovi i odgode postupka unatoč tome što je europski platni nalog postupak u kojem nije nužno predočiti dokaze ni raspraviti o njima. Obrazac zahtjeva moguće je automatski prevesti na službeni jezik države u kojoj je sjedište suda. S obzirom da sadrži okvire za označivanje, u većini slučajeva prijevod nije potreban. Kako bi se ostvarili ciljevi istinski europskog postupka, sve države članice trebale bi osim zahtjeva na službenom jeziku prihvatiti zahtjeve za europski platni nalog na barem jednom jeziku koji nije službeni.

3.3.3.Podnošenje zahtjeva elektroničkim putem

Znatan broj država članica dopušta podnošenje zahtjeva elektroničkim putem 15 ili predviđa razvoj te opcije u budućnosti na svim sudovima nadležnim za postupak europskog platnog naloga. 16

Nakon provedbe studije Komisije o izvedivosti podnošenja zahtjeva europskog platnog naloga elektroničkim putem Europska komisija sufinancira pilot-projekt povezan s tim pitanjem. Devet država članica sudjeluje u e-CODEX pilot-projektu postupka europskog platnog naloga. 17 Sudionici projekta sudjeluju kao pošiljatelji, primatelji ili oboje. Pošiljatelj omogućuje korisnicima da primatelju podnesu zahtjev (npr. Obrazac A) za europski platni nalog. Primatelj prihvaća zahtjeve i elektroničkim putem ih dostavlja sudu navedenom na podnesenom Obrascu A. Predmetni sud zatim može poslati odgovore u elektroničkom obliku (npr. Obrazac B, Obrazac E itd.) uporabom istog kanala. Elektronički sustav za navedeno još nije raspoloživ u svim državama članicama u pilot-projektu: u nekim državama sustav je u postupku ispitivanja, s planiranim puštanjem u rad 2015. ili 2016. Države članice „pošiljatelji” općenito dopuštaju podnošenje zahtjeva elektroničkim putem samo za ključne korisnike pravosudnog sustava poput odvjetnika, banaka, osiguravateljskih kuća i institucija socijalne zaštite, bez omogućivanja te opcije za širu javnost. Primjeri takvih sustava podnošenja zahtjeva dostupnih ključnim korisnicima već postoje u Njemačkoj i Austriji. U bližoj budućnosti će se za širu javnost omogućiti podnošenje zahtjeva elektroničkim putem na europskom portalu e-pravosuđe. Podnošenje će se omogućiti samo za države članice „primatelje” koje uspješno provedu ispitivanja integracije s europskim portalom e-pravosuđe i upotrebljavaju sustav e-CODEX.

3.3.4.Razmatranje zahtjeva

Tri države članice 18 izvijestile su o visokom udjelu zahtjeva koje sudovi vraćaju zbog dopunjavanja ili ispravljanja. Veliki broj vraćenih predmeta odnosi se na pogrešne ili nepotpune podatke o strankama (na primjer nedostaje adresa ili potpis tužitelja), nepotpune prijave za naplatu kamate i neplaćene sudske troškove.

Dinamičkim obrascima dostupnima na europskom portalu e-pravosuđe korisnicima se već pomaže pri pravilnom ispunjavanju zahtjeva. Trenutačno se korisnicima na internetskoj stranici Europskog pravosudnog atlasa omogućuje i pronalaženje nadležnog suda. Od druge polovice 2015. postupak pronalaženja nadležnog suda znatno će se pojednostaviti nakon pokretanja Europske baze podataka sudova. Moguće je istražiti na koji način na europskom portalu e-pravosuđe pružiti dodatna objašnjenja za ispunjavanje obrazaca i na koji način bi elektronički obrasci mogli sadržavati više detalja o kamati koja se potražuje. Čak i ako države članice nisu pravno dužne pomoći ispunjavanju obrazaca sličnu obvezi propisanoj Uredbom (EZ) br. 861/2007 o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti, države članice mogu proširiti pomoć građanima koju pružaju u okviru europskog postupka za sporove male vrijednosti na pomoć u okviru europskog platnog naloga čime bi pomogli građanima, ali i pridonijeli učinkovitom pravosudnom upravljanju u pogledu vremena i troškova.

Uredbom je izričito utvrđeno da razmatranje zahtjeva za europski platni nalog može biti obavljeno automatiziranim postupkom. Takva je praksa u Austriji i Njemačkoj. Postupak europskog platnog naloga je pisani postupak bez razmatranja dokaza ili saslušavanja iskaza te je kao takav pogodan za potpuno elektroničku obradu. Na taj način moglo bi se skratiti vrijeme potrebno za provođenje postupka (vidjeti 3.4. u nastavku). S obzirom da je vrlo jednostavno podnijeti prigovor na izdavanje platnog naloga u automatiziranom postupku te da se postupkom osigurava učinkovito dostavljanje pismena, prava tuženika su propisno očuvana.

3.4.Izdavanje europskog platnog naloga

Iz dostupnih podataka vidljivo je da se obveza sudova za izdavanje europskih platnih naloga u o roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva općenito poštuje samo u nekim državama članicama. Iz podataka država članica koje su dostavile relevantne podatke vidljivo je da sudovi izdaju nalog u propisanom roku u Malti (1 tjedan), Belgiji i Irskoj (2 tjedna), Njemačkoj (od 2 do 3 tjedna), Bugarskoj i Litvi (30 dana). Za izdavanje naloga u Grčkoj i Luksemburgu sudovima je potrebno od 1 do 2 mjeseca, u Francuskoj i Finskoj do 2 mjeseca, do 4 mjeseca u Austriji, Češkoj, Cipru, Estoniji, Poljskoj, Nizozemskoj, Portugalu, Švedskoj i Sloveniji te do 6 mjeseci u Mađarskoj, 8 mjeseci u Španjolskoj i do 9 mjeseci u Slovačkoj.

Teško da ima opravdanja za produljene sudske postupke s obzirom na činjenicu da se postupkom ne zahtijeva razmatranje dokaza ili saslušavanje iskaza stranaka. Skraćivanje postupaka nužno je jer brza naplata neosporenih tražbina ima znatan učinak na tok novčanih sredstava poduzeća, osobito malih i srednjih poduzeća. Osim toga, sustavno neispunjavanje rokova utvrđenih Uredbom može se smatrati kršenjem Uredbe. Rješavanju ovog pitanja može se pridonijeti daljnjim razvijanjem elektroničke obrade postupka. Službe Komisije i dalje će pratiti napredak u tom području.

3.5.Dostavljanje europskih platnih naloga i drugih pismena

Nisu zabilježene veće poteškoće u pogledu dostavljanja pismena u okviru specifičnog konteksta postupka europskog platnog naloga. Zabilježeni su samo prigovori u pogledu troškova prekograničnog dostavljanja. U izvješću Komisije iz prosinca 2013. o primjeni Uredbe (EZ) br. 1393/2007 19 navedeno je da je europskima pravilima ubrzano dostavljanje pismena među državama članicama unatoč povećanom opterećenju. Vrijeme dostavljanja pravosudnih pismena smanjeno je u Austriji, Belgiji, Finskoj, Njemačkoj, Grčkoj i Portugalu. U državama članicama upotrebljavaju se različita sredstva dostavljanja. Države članice potiče se na upotrebu jeftinih metoda dostavljanja u okviru postupka europskog platnog naloga, poput slanja poštom uz potvrdu primitka.

Iako je člancima 13. i 14. Uredbe dostavljanje pismena elektroničkim putem predviđeno kao moguća metoda dostavljanja, ta metoda još nije zaživjela u pravosudnoj praksi u EU-u. Razlozi za to mogu biti pravne i tehničke naravi. Člancima 13. i 14. dostavljanje pismena elektroničkim putem uređuje se nacionalnim zakonodavstvom države u kojoj će se dostavljanje izvršiti. Stoga je postojanje nacionalnih zakona o dostavljanju pismena elektroničkim putem preduvjet za takvo dostavljanje. Osim toga, odredbama Uredbe (EZ) br. 1393/2007 o dostavi, u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena 20 koja se primjenjuje na dostavljanje elektroničkim putem provedeno u okviru Uredbe o europskom platnom nalogu 21 , izravno dostavljanje pismena elektroničkim putem od strane suda stranci u drugoj državi članici nije niti teoretski moguće. Najzad, tehnički razlozi i nesukladnost nacionalnih sustava elektroničkog dostavljanja mogu dodatno usporiti razvoj prekograničnog dostavljanja elektroničkim putem.

3.6.Troškovi

Uredbom se propisuje da se sudski troškovi utvrđuju u skladu s nacionalnim propisima. No u slučaju da tuženik uloži prigovor na europski platni nalog, Uredbom je propisano da ukupni sudski troškovi za europski platni nalog i redovni postupak ne smiju premašiti troškove za redovni postupak. Iz dostupnih podataka o sudskim troškovima postupka europskog platnog naloga vidljivo je da su takve pristojbe slične pristojbama za parničenje u okviru sličnih nacionalnih postupaka te da znatno variraju ovisno o državi članici u kojoj je zahtjev podnesen. Među državama članicama razlikuju se i metode izračuna (fiksne pristojbe ili pristojbe izračunane razmjerno vrijednosti tražbine ili kombinacija tih dviju metoda). U praksi su u nekim državama članicama zabilježene pritužbe građana na visinu pristojbi.

Ipak, iz podataka dostavljenih Komisiji vidljivo je da se većina poteškoća sa sudskim pristojbama odnosi na nedovoljnu transparentnost tih pristojbi za potencijalne podnositelje zahtjeva. Kako bi pridonijela rješavanju tih poteškoća, Europska pravosudna mreža o građanskim i trgovačkim stvarima objavila je te podatke na europskom portalu e-pravosuđe. 22

3.7.Osporavanje europskog platnog naloga

Čini se kako tuženici ulažu prigovore na europski platni nalog u ograničenom opsegu, iako postoje razlike među državama članicama. Na primjer u Austriji su prigovori zabilježeni u neznatnom postotku slučajeva (4 %), u Francuskoj i Njemačkoj otprilike 16 %, dok su u Grčkoj zabilježeni u više od 50 % slučajeva.

Općenito nisu zabilježene poteškoće u pogledu prigovora na europski platni nalog. Sukladno članku 17. stavku 2. učinak prigovora je prebacivanje slučaja u redovni postupak. S obzirom na to da se europski platni nalozi mogu odnositi i na sporove male vrijednosti u okviru odredaba Uredbe o sporovima male vrijednosti, Komisija predlaže i omogućivanje prijenosa osporenog europskog platnog naloga u europski postupak sporova male vrijednosti, u opsegu u kojem je takav postupak moguće primijeniti. 23

3.8.Preispitivanje

Iznimni pravni lijek iz članka 20. ima za cilj ispravljanje okolnosti kada tuženik nije bio svjestan postupka u državi članici porijekla i nije se mogao pravilno braniti. To je moguće na primjer ako je adresa na koju je zahtjev poslan neispravna. Dok se Uredbom propisuju uvjeti za mogućnost prava na preispitivanje, sam postupak uređuje se nacionalnim zakonima. Podaci o različitim postupcima preispitivanja u državama članicama objavljeni su na Europskom pravosudnom atlasu.

U Predmetu C-324/12, 24 Sud Europske unije donio je odluku da neispunjavanje roka za ulaganje prigovora na europski platni nalog zbog propusta tuženikova zastupnika ne opravdava preispitivanje tog platnog naloga sukladno članku 20. jer neispunjavanje vremenskog ograničenja nije izvanredna ili iznimna okolnost u okviru tog članka.

Nacionalni postupci kojima se provodi preispitivanje razlikuju se među državama članicama, a ponekad se razlikuju i po vrsti europskog instrumenta (europski nalog za izvršenje, europski platni nalog, europski postupak za sporove male vrijednosti ili Uredbe o uzdržavanju). Osim toga, provedbom postupka preispitivanja u okviru prethodno navedenih instrumenata nastaju pitanja i nesigurnosti.

Spojeni predmeti C119/13 i C120/13 25 tiču se situacije u kojoj europski platni nalozi nisu propisno dostavljeni tuženicima jer im je premješten domicil. Sud je presudio da se Uredba (EZ) br. 1896/2006 mora tumačiti na način da postupci utvrđeni u člancima od 16. do 20. Uredbe nisu primjenjivi u slučaju da europski platni nalog nije dostavljen sukladno minimalnim standardima utvrđenima u člancima od 13. do 15. Uredbe. Ako je takva nepravilnost uočena tek nakon što je europski platni nalog proglašen izvršivim, tuženik mora sukladno nacionalnom zakonima imati priliku ukazati na tu nepravilnost čime će se, ako je nepravilnost propisno utvrđena, poništiti izvršivost.

Temeljem odluke Suda u predmetima C119/13 i C120/13 temeljni element zaštite prava tuženika u jednoobraznom postupku europskog platnog naloga, to jest pravo tuženika koji nije ispunio svoje obveze da zahtijeva ponovno otvaranje predmeta zbog neispravnog dostavljanja naloga, ne smatra se reguliranim Uredbom već ovisi o nacionalnim zakonima.

Kako bi se u okviru zakonodavstva Unije osiguralo pravo tuženika da ukaže na takve nepravilnosti, u budućnosti je potrebno razjasniti uvjete za preispitivanje iz članka 20. uzimajući u obzir najnovije izmjene odredaba Uredbe o uzdržavanju i Uredbe o sporovima male vrijednosti. Time bi se osnažila i dosljednost instrumenata o postupcima građanskog prava na razini EU-a.

3.9.Izvršenje naloga

U izvješćima nisu zabilježene posebne poteškoće u pogledu izvršenja europskih platnih naloga. Jedine poteškoće koje su zabilježene odnose se na nedostatak transparentnosti sredstava dužnika u svrhu ovrha u prekograničnom kontekstu. No to je pitanje horizontalnog karaktera i tiče se svih prekograničnih ovrha u EU-u te nije specifično za ovrhe u okviru europskih platnih naloga.

3.10.Sudska praksa Suda Europske unije o nepoštenim ugovornim odredbama i postupcima platnih naloga

Sud Europske unije pozvan je u kontekstu primjene Direktive 93/13/EEZ o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima razmotriti primjenu nacionalnih postupaka platnih naloga i njihovo izvršenje u pogledu načela jednakovrijednosti i učinkovitosti zakonodavstva EU-a. Postavljeno je pitanje imaju li odluke Suda učinak na uporabu postupaka platnih naloga na sporove potrošača. Doista, sama priroda postupaka platnih naloga temelji se na načelu da se materijalno dokazivanje tražbine, suprotno redovnim sudskim postupcima, u biti ne provodi.

Sud zbog neusklađenosti nacionalnih mehanizama za povrat neosporenih tražbina smatra da su pravila provedbe nacionalnih postupaka platnih naloga pitanje nacionalnog pravnog poretka, u skladu s načelom proceduralne autonomije država članica, pod uvjetom da ta pravila nisu nepovoljnija od pravila o sličnim nacionalnim postupcima (načelo jednakovrijednosti) i da u praksi ne čine nemogućim ili iznimno teškim ostvarivanje prava potrošača koja im pripadaju u okviru zakonodavstva Europske unije (načelo učinkovitosti). 26

U Predmetu C-618/10 s upućivanjem na Predmet C-473/00 27 Sud je donio odluku da je načelo učinkovitosti nadređeno nacionalnom zakonodavstvu kojim se, iako su ispunjeni pravni i činjenični elementi nužni za tu zadaću, nadležnom sudu ne dopušta donošenje odluke po službenoj dužnosti u slučaju u kojem potrošač nije uložio prigovor, o pravednosti ugovorne odredbe o kamati na zakašnjela plaćanja sadržane u ugovoru između prodavača i kupca.

Sukladno praksi Suda, specifična obilježja sudskih postupaka između prodavača ili dobavljača i potrošača koji se provode u okviru nacionalnih zakona nisu čimbenik kojim se može utjecati na pravnu zaštitu koju potrošači uživaju u okviru odredaba Direktive 93/13/EEZ 28 . No, Sud je u kontekstu pregleda arbitražnih odluka koje imaju učinak res judicata naglasio i da njihova nužna sukladnost s načelom učinkovitosti ne smije biti proširena do te mjere da nacionalni sud mora u potpunosti nadoknaditi tromost predmetnog potrošača. 29

Ostale presude Suda o načelu učinkovitosti 30 tiču se postupka platnog naloga nakon ulaganja prigovora, nakon što se tražbina nastavi potraživati redovnim ili građanskim postupkom. U Predmetu C-618/10, Banco Español, Sud jasno odvaja specifičnu situaciju prije ulaganja prigovora u postupku platnog naloga od ostalih situacija. Taj predmet tiče se definiranja odgovornosti nacionalnog suda sukladno odredbama Direktive 93/13/EEZ u kontekstu postupka platnog naloga prije nego potrošač podnese prigovor. Sud naglašava da se svaki predmet u kojem postoji pitanje čini li nacionalna postupovnopravna odredba primjenu zakona Europske unije nemogućom ili iznimno teškom mora analizirati razmatranjem svrhe te odredbe u postupku, njezina tijeka i posebnih obilježja, u cjelini, pred različitim nacionalnim tijelima.

Člankom 8. Uredbe utvrđeno je da je sud dužan razmotriti utemeljenost tražbine na temelju podataka dostupnih sudu. U skladu s člankom 10. Uredbe sudovi imaju mogućnost, ako prima facie postoje sumnje u opravdanost tražbine ili njezina dijela (npr. kamate), predložiti samo djelomični nalog tuženiku. 31 Osim toga, potpuno razmatranje utemeljenosti tražbine osigurano je nakon ulaganja prigovora na europski platni nalog, nakon prijenosa tražbine u redovni sudski postupak. Stoga je moguće zaključiti da se obilježjima postupka europskog platnog naloga osigurava propisna sukladnost sa sudskom praksom Suda Europske unije.

4.Zaključak

Postupak europskog platnog naloga uveden je zbog smanjivanja troškova, pojednostavnjivanja i ubrzavanja povrata nenaplaćenih tražbina i omogućivanja vjerovnicima, osobito malim i srednjim poduzećima, uporabe brzog i učinkovitog pravosudnog instrumenta, što je cilj politike jednako bitan danas kao i u trenutku donošenja Uredbe.

Na temelju prethodno navedene ocjene funkcioniranja postupka čini se da je djelovanje Uredbe općenito na utemeljenoj i zadovoljavajućoj razini. Primjenom Uredbe općenito je poboljšana, pojednostavnjena i ubrzana obrada neosporenih novčanih tražbina u prekograničnim sporovima. Uzimajući prethodno navedeno u obzir, smatra se da trenutačno nije primjereno mijenjati temeljne parametre europskog postupka.

Ipak, europski postupak nije dovoljno poznat gospodarskim subjektima, građanima, stručnjacima u tom području i sudovima. Potrebno je daljnje podizanje svijesti na razini Europe i razini država članica. Uredbu bi trebalo učinkovito i aktivno promicati, čime će se širu javnost i stručnjake u tom području informirati o postupku europskog platnog naloga.

Osim toga, djelovanje Uredbe moguće je poboljšati nezakonodavnim i provedbenim mjerama. Komisija će upotrebljavati mehanizam suradnje Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima na proaktivan način kako bi poboljšala provedbu i promicala uporabu tog korisnog instrumenta. Djelovanje postupka moguće je poboljšati i osiguravanjem njegove elektroničke obrade kao i time da države članice dodatno razmotre uvođenje centralizirane obrade predmeta u okviru tog postupka.



Prilog

Statistički podaci o uporabi postupka europskog platnog naloga

Podaci se odnose na 2012. i 2013. godinu. Ako nije drukčije navedeno u tablici, podaci se odnose na 2012.

Broj zahtje-va

Platni nalozi za ovrhu

Zahtjevi vraćeni zbog dopuna ili ispravki

Izmjene zahtjeva

Broj osporenih prijava

Broj  izdanih platnih naloga

Trajanje postupka

Belgija

319

nekoliko

nekoliko

261

1 – 2 tjedna

Bugarska

109

54

14

1

4

82

30 dana

Češka

(2013.)

358

210

od 2 tjedna do 6 mjeseci

Njemačka

4 130

85 %

5 %

633

90 %

2 – 3 tjedna

Estonija

6

2

3

2

1

2

od 1 tjedna do 5 mjeseci

Irska

189

11

65

0

51

134

2 tjedna

Grčka

168

0

> 50 %

149

1 – 2 mjeseca

Španjolska

63

72***

8 mjeseci

Francuska

335

118

+/– 16 %

305

2 mjeseca

Cipar

(2013.)

11

4

1

0

2

9

od 2 tjedna do 5 mjeseci

Litva

9

23

0

5

7

30 dana

Luksemburg

(2013.)

218

173

102

59

31

127

1 – 2 mjeseca

Mađarska

(2013.)

442

144

24

489***

0 – 3 mjeseca (350 predmeta);

3 – 6 mjeseci (139 predmeta)

Malta

1

0

0

0

4***

1 tjedan

Nizozemska

372 (u 2011.)

80 %

10 %

80

194

5 mjeseci

Austrija

4 367 (2012.)

2 119

(2013.)

237 (2012.)

129 (2013.)

2 (2012.)

1 (2013.)

175 (2012.)

212 (2013.)

4 092 (2012.)

2 074

(2013.)

1,5 – 4 mjeseca

(2013.)

Poljska

1 800 od 2008.

0

263

50

194

1 016

4,5 mjeseci

Portugal

485

(2012.)

296

(2013.)

97 (2012.)

 

166

(2013.)

10

(2012.)

25

(2013.)

(2012.)

5 mjeseci

Slovenija

12

35

1

5

1

7

5 mjeseci

Slovačka

(2013.)

86

8

14

4

16

54

1 – 9 mjeseci

Švedska

(2013.)

91

27

83

23

62

142 dana

(85 dana za zahtjeve proglaše-ne neprihvat-ljivim itd.)

Finska

(2013.)

633

manje od 10

manje od 10

52

otprilike 400

2 mjeseca

Ujedinjena Kraljevina

(2013.)

208

108

Nema podataka za Englesku i Wales ili Škotsku

5 (Sjeverna Irska)

Nema podataka za Englesku i Wales ili Škotsku

1 (Sjeverna Irska)

Nema podataka za Englesku i Wales ili Škotsku

5 (Sjeverna Irska)

Nema podataka za Englesku i Wales

1 (Škotska)

23 (Sjeverna Irska)

Nema podataka za Ujedinje-nu Kraljevi-nu

Hrvatska*

Italija**

Latvija

Rumunjska

Nema podataka

* Hrvatska je pristupila EU-u tek 1. srpnja 2013.

** Nema zasebnih statistika za europske platne naloge; statistički su grupirani zajedno s nacionalnim platnim nalozima.

*** Uključujući zahtjeve iz prethodnih godina.

(1)

SL L 399, 30.12.2006., str. 1.

(2)

  https://e-justice.europa.eu/content_european_payment_order_forms-156-hr.do

(3)

SL L 283, 16.10.2012., str. 1.

(4)

  http://ec.europa.eu/justice_home/judicialatlascivil/html/epo_information_en.htm

(5)

  http://ec.europa.eu/justice/civil/document/index_en.htm

(6)

Vidjeti http://www.acj.si/en/pres-simpf .

(7)

Predmeti C-215/11, C-324/12 i spojeni predmeti C-119/13 i C-120/13.

(8)

Za detalje i izvore podataka vidjeti Prilog (Statistički podaci o uporabi europskog platnog naloga).

(9)

  http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_351_en.pdf

(10)

  http://ec.europa.eu/growth/smes/support/cross-border-enforcement/index_en.htm

(11)

Uredba (EZ) br. 861/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti (SL L 199, 31.7.2007., str. 1.)

(12)

Trgovački sud u Zagrebu, Okružni sud (Amtsgericht) u Berlin-Weddingu, Okružni sud u Portu, Okružni sud u Helsinkiju, Švedska uprava za ovrhe.

(13)

 Iwona Szyrocka, Presuda Suda od 13. prosinca 2012.

(14)

SL L 283, 16.10.2012., str. 1.

(15)

Češka, Njemačka, Estonija, Francuska, Litva, Austrija, Slovenija, Slovačka, Finska, Švedska, Ujedinjena Kraljevina i Cipar.

(16)

Irska, Italija, Malta i Portugal.

(17)

Austrija, Estonija, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Francuska, Poljska i Nizozemska.

(18)

Njemačka, Nizozemska i Švedska.

(19)

Izvješće o primjeni Uredbe (EZ) br. 1393/2007 o dostavi, u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima, COM(2013) 858 završna verzija.

(20)

SL L 324, 10.12.2007., str. 79.

(21)

Vidjeti članak 27.

(22)

  https://e-justice.europa.eu/content_court_fees_epo-305-hr.do

(23)

Prijedlog Uredbe o izmjeni Uredbe (EZ) br. 861/2007 o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti i Uredbe (EZ) br. 1896/2006 o uvođenju postupka za europski platni nalog, COM(2013) 794 završna verzija.

(24)

 Novontech-Zala, Odluka Suda od 21. ožujka 2013.

(25)

 Eco cosmetics (C119/13) i Raiffeisenbank St. Georgen (C120/13), Presuda Suda od 4. rujna 2014.

(26)

 Banco Español, (C-618/10), Presuda Suda od 14. lipnja 2012.

(27)

 Cofidis, C-473/00, točka 35.

(28)

 Banco Español, točka 46.

(29)

 Asturcom Telecomunicaciones, Presuda Suda od 6. listopada 2009., točka 47.

(30)

Vidjeti C168/05 Mostaza Claro; C40/08 Asturcom Telecomunicaciones; C243/08 Pannon GSM, C137/08 VB Pénzügyi Lízing, C453/10 Pereničová i Perenič.

(31)

Potrebno je uzeti u obzir da se postupcima nacionalnih platnih naloga također omogućuju takve provjere prima facie. Na primjer, nije neobično da u okviru francuske prakse injonction de payer sud po službenoj dužnosti smanji potraživanje pretjeranog iznosa kamate. Također, njemačka praksa Mahnverfahren, velikim dijelom automatizirana, osmišljena je za prepoznavanje odstupanja u tražbinama koje se upućuju ex officio, bilo prijedlogom djelomičnog naloga tuženiku (time ex officio smanjujući traženi iznos) ili odbijanjem naloga.

Top