EUR-Lex Access to European Union law
This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52015DC0085
COMMUNICATION FROM THE COMMISSION TO THE EUROPEAN PARLIAMENT, THE COUNCIL, THE EUROPEAN CENTRAL BANK AND THE EUROGROUP 2015 European Semester: Assessment of growth challenges, prevention and correction of macroeconomic imbalances, and results of in-depth reviews under Regulation (EU) No 1176/2011 {SWD(2015) 20 to SWD(2015) 47}
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOJ SREDIŠNJOJ BANCI I EUROSKUPINI Europski semestar 2015.: ocjena izazova povezanih s rastom, sprječavanja i uklanjanja makroekonomskih neravnoteža te rezultata detaljnih preispitivanja u skladu s Uredbom (EU) br. 1176/2011 {SWD(2015) 20 final do SWD(2015) 47 final}
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOJ SREDIŠNJOJ BANCI I EUROSKUPINI Europski semestar 2015.: ocjena izazova povezanih s rastom, sprječavanja i uklanjanja makroekonomskih neravnoteža te rezultata detaljnih preispitivanja u skladu s Uredbom (EU) br. 1176/2011 {SWD(2015) 20 final do SWD(2015) 47 final}
/* COM/2015/085 final */
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOJ SREDIŠNJOJ BANCI I EUROSKUPINI Europski semestar 2015.: ocjena izazova povezanih s rastom, sprječavanja i uklanjanja makroekonomskih neravnoteža te rezultata detaljnih preispitivanja u skladu s Uredbom (EU) br. 1176/2011 {SWD(2015) 20 final do SWD(2015) 47 final} /* COM/2015/085 final */
1. Kontekst Prvi put od
2007. gospodarstva svih država članica Europske unije trebala bi u 2015.
ponovno početi bilježiti rast[1].
Očekuje se umjereno poboljšanje ekonomske aktivnosti i u EU-u i u europodručju
te njezino daljnje ubrzanje u 2016. Tom poboljšanju pridonose niže cijene
nafte, pad vrijednosti eura i nekonvencionalne mjere Europske središnje banke,
prije svega njezin prošireni program kupnje imovine. Brza provedba Komisijina
plana ulaganja za Europu[2]
i njegov pozitivan učinak na povjerenje također bi trebali pridonijeti jačanju
realnoga gospodarstva. No oporavak je ipak nestabilan, inflacija je i dalje
veoma niska te se u nekoliko država članica osjećaju ozbiljne socijalne
posljedice godina slabog ili nikakvog rasta. Kratkoročno,
predviđeni gospodarski rast neće biti dostatan da bi se ostvarilo znatno
poboljšanje u području zapošljavanja. Iako bi 2015. stopa nezaposlenosti
trebala pasti na 9,8 % u EU-u i 11,2 % u europodručju, riječ je o i dalje
neprihvatljivo visokim razinama te je situacija u određenom broju država
članica čak i znatno gora. Bilježi se prevelika nezaposlenost mladih, a
polovina svih nezaposlenih bez posla je već više od godinu dana. Istovremeno
ohrabruje činjenica što reforme tržišta rada koje su posljednjih godina
provedene u nekoliko država članica počinju donositi rezultate te će
pridonijeti dodatnom smanjenju nezaposlenosti u 2016. Nastavlja se pad
deficita opće države i očekuje se da će, kada je riječ o EU-u, udio deficita u
BDP-u ove godine pasti na 2,6 % odnosno na 2,2 % sljedeće godine (2,2
% i 1,9 % u europodručju). Za udio duga u BDP-u očekuje se da je na razini
EU-a u 2014. dosegnuo najvišu razinu od 88,4 %, dok bi u europodručju vrhunac
trebao dosegnuti ove godine (94,4 %), nakon čega bi trebao početi padati. Međunarodna
kretanja pridonose nesigurnosti u pogledu ekonomskih izgleda, među kojima i
volatilnost cijena robe i energije, tečaj i financijska tržišta, dugotrajne
geopolitičke napetosti u europskom susjedstvu te smanjena ekonomska aktivnost
gospodarstava u usponu. U
Godišnjem pregledu rasta za 2015.[3]
Komisija je predstavila novi plan za zapošljavanje i rast utemeljen na tri
stupa koja se međusobno podupiru: i.
koordinirano poticanje ulaganja; ii.
ponovno preuzimanje obveza za provedbu strukturnih reformi; iii. primjena
fiskalne odgovornosti. Komisija
je najavila i pojednostavnjenje i jačanje europskog semestra za usklađivanje
ekonomskih politika radi otvaranja postupka, povećanja odgovornosti te
unaprjeđenja učinkovitosti i provedbe na svim razinama. U skladu
s tim novim pristupom izrađeno je izvješće za svaku državu članicu[4]
i za europodručje[5].
U njima se ocjenjuje napredak svake države članice u rješavanju problema
utvrđenih u preporukama po državama članicama za razdoblje 2014. – 2015.[6],
a u slučaju 16 država članica uključuju i rezultate detaljnih
preispitivanja provedenih u okviru postupka zbog makroekonomskih neravnoteža[7].
Na temelju te analize Komisija za više država članica predlaže ažuriranje
statusa u okviru spomenutog postupka. U danas
objavljenom paketu analizira se i fiskalni položaj država članica, uzimajući u
obzir Komisijine najnovije ekonomske prognoze. U pogledu određenih država
članica zauzima se stajalište o dodatnim mjerama u okviru Pakta o stabilnosti i
rastu. Ta se ocjena temelji na mišljenjima Komisije o nacrtima proračunskih
planova država članica europodručja za 2015.[8], objavljenima
u studenome prošle godine, i na Komisijinim novim smjernicama o tome kako
osigurati da se zajedničkim fiskalnim okvirom podupiru ciljevi plana EU-a za
rast i zapošljavanje[9].
2. Daljnje uravnoteženje našega gospodarstva Nakon ekonomske
i financijske krize ulažu se napori kako bi se uklonio veći broj
makroekonomskih neravnoteža, no u određenim državama članicama i dalje postoje
velike opasnosti. Prije svega, velike inozemne obveze čine države dužnice
ranjivima, a poboljšanja na računu tekućih transakcija nisu uvijek dostatna za
stabilizaciju nakupljenog vanjskog duga. Iako su gubitci cjenovne
konkurentnosti u odnosu na razine prije krize u većem broju država dužnica
djelomično nadoknađeni, krajnje je nužno konsolidirati rast izvoza kako bi se
povećao potencijal rasta. Istovremeno se u pojedinim državama bilježe viškovi
tekućeg računa koji su odraz dugotrajne slabe domaće potražnje, što je vidljivo
prije svega iz niskih razina ulaganja privatnog i javnog sektora. Više država u
ranjivom je položaju zbog visoke razine privatnog i državnog duga. Tijekom
razduživanja usporava se rast, dok niska inflacija otežava smanjenje udjela
duga u BDP-u. I dalje se bilježe visoke razine nezaposlenosti, prije svega
mladih i one dugoročne, koje su u kombinaciji s rastućim razinama siromaštva u
pojedinim zemljama dovele do iznimno negativnih socijalnih kretanja. To
negativno utječe i na izglede za rast. Države s velikim potrebama razduživanja
moraju provesti strukturne reforme kako bi povećale potencijal rasta. Niska inflacija
i niska potražnja mogle bi usporiti oporavak, osobito u europodručju. Razvoj
situacije u najvećim gospodarstvima europodručja uvelike će utjecati na sve
dijelove EU-a. Francuska i Italija moraju ubrzavanjem reformi ukloniti uska
grla koja onemogućuju rast. S druge strane, Njemačka ima uglavnom pozitivan
saldo štednje kojim bi se mogla poduprijeti toliko potrebna ulaganja u
osuvremenjivanje i razvoj infrastrukture. U europodručju je stoga potrebna
odgovarajuća kombinacija politika kojima bi se povećalo povjerenje, pridonijelo
uravnoteženju i osigurali stabilniji temelji za oporavak. Takvom bi se
kombinacijom politika poduprlo i djelovanje ESB-a u području monetarne politike
i pridonijelo ponovnoj uspostavi stabilnosti cijena u okruženju za koje je
znakovita iznimno niska inflacija. Okvir 1. Ažurirani podaci u okviru postupka zbog makroekonomskih neravnoteža U svojem Izvješću o mehanizmu upozoravanja 2015., objavljenom u studenome 2014., Komisija je najavila detaljna preispitivanja stanja u šesnaest država članica. Riječ je o Belgiji, Bugarskoj, Njemačkoj, Irskoj, Španjolskoj, Francuskoj, Hrvatskoj, Italiji, Mađarskoj, Nizozemskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Sloveniji, Finskoj, Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini.[10] Svrha tih detaljnih preispitivanja koja se provode u okviru postupka zbog makroekonomskih neravnoteža jest procijeniti postoje li neravnoteže i prekomjerne neravnoteže u dotičnim državama članicama.[11] Predmet detaljnih preispitivanja jesu pitanja kao što su kretanje inozemnih računa država članica, saldâ štednje i ulaganja, efektivni devizni tečaj, udjeli na izvoznom tržištu, troškovna i netroškovna konkurentnost, produktivnost, privatni i javni dug, cijene stambenih nekretnina, kreditni tokovi, financijski sustavi, nezaposlenost i druge varijable. Uzroci neravnoteža i rizici koji iz njih proizlaze razlikuju se od gospodarstva do gospodarstva. Pri detaljnom preispitivanju uzimaju se u obzir i makroekonomske neravnoteže s aspekta europodručja i mogući izazovi politika u europodručju kao cjelini. Od studenoga prošle godine službe Komisije blisko surađuju sa stručnjacima iz nacionalnih javnih uprava na preispitivanju najnovijih podataka. Izvješća o detaljnom preispitivanju objavljuju se zajedno s ovom Komunikacijom kao dio izvješćâ po državama. I Prilog 1. i Prilog 2. ovoj Komunikaciji sadržavaju pregled stanja u svakoj državi članici. Glavni zaključci mogu se sažeti kako slijedi: § Za Hrvatsku, Bugarsku, Francusku, Italiju i Portugal ustanovljeno je stanje prekomjernih neravnoteža zbog čega su potrebne odlučne mjere politike i posebno praćenje, uključujući redovite preglede napretka svih država članica u odgovarajućim odborima na razini EU-a. o Za Hrvatsku i Francusku rizici od neravnoteža znatno su porasli. U slučaju Francuske to znači pogoršanje statusa u okviru postupka u odnosu na prethodnu godinu. Komisija će u svibnju razmotriti, uzimajući u obzir razinu ambicioznosti nacionalnih programa reformi i druge obveze predstavljene do tog datuma, hoće li Vijeću preporučiti donošenje preporuka, u skladu s člankom 7. stavkom 2. Uredbe 1176/2011, kako bi se utvrdilo postojanje prekomjernih neravnoteža i preporučilo dotičnim državama članicama da poduzmu korektive mjere utvrđene u planu korektivnog djelovanja. o U Italiji se i dalje biježe prekomjerne neravnoteže za čije su uklanjanje potrebne odlučne mjere politike i posebno praćenje tekućih i planiranih reformi. o Za Bugarsku i Portugal Komisija će s obzirom na njihovu situaciju provesti posebno praćenje politika koje je preporučilo Vijeće. § Za Irsku, Španjolsku i Sloveniju utvrđeno je stanje neravnoteža zbog čega su potrebne odlučne mjere politike i posebno praćenje. o U slučaju Irske i Španjolske to će se praćenje temeljiti na nadzoru po isteku programa. o Za Sloveniju Komisija smatra da je tijekom prošle godine provedena znatna prilagodba; iako se na temelju toga može zaključiti da neravnoteže više nisu prekomjerne, Komisija naglašava da su važni rizici i dalje prisutni. § Za Njemačku i Mađarsku utvrđeno je stanje neravnoteža zbog čega su potrebne odlučne mjere politike i praćenje. U slučaju Njemačke Komisija smatra da nije ostvaren opipljiv napredak u kretanju neravnoteža koje su utvrđene posljednji put te da odgovor politika do sada nije bio dostatan.[12] U slučaju Mađarske Komisija smatra da nije ostvaren opipljiv napredak. § Za Belgiju, Nizozemsku, Rumunjsku, Finsku, Švedsku i Ujedinjenu Kraljevinu utvrđeno je stanje neravnoteža zbog čega su potrebne mjere politike i praćenje. Ishodi detaljnog preispitivanja uzet će se u obzir u sljedećim fazama europskog semestra za usklađivanje ekonomskih politika, kako je opisano u nastavku. Za države članice europodručja Komisija će provesti posebno praćenje politika koje je preporučilo Vijeće te će surađivati s nacionalnim upravama kako bi osigurala naknadno postupanje. 3. Odgovori država članica na glavne izazove Iako
je iz izvješćâ po državama vidljiv različit stupanj djelovanja država članica u
rješavanju problema utvrđenih u preporukama po državama članicama, ona upućuju
i na činjenicu da preporuke zauzimaju istaknuto mjesto u nacionalnim političkim
programima država članica koje se suočavaju s najozbiljnijim izazovima. Kao što
je prikazano u Prilogu 2. ovoj Komunikaciji, u većini slučajeva postoje dokazi
o napretku na početku provedbe preporuka za razdoblje 2014. – 2015., ali je
potrebno pobliže utvrditi prirodu tog napretka, među ostalim i u svjetlu
obilježjâ izazova s kojima se suočava svaka država članica i EU kao cjelina. To
je jasna potvrda da je novi režim ekonomskog upravljanja EU-a, uz uvjet da se
pravilno provodi na svim razinama, ključan za utvrđivanje prioritetnih područja
djelovanja na nacionalnoj razini, a koja odražavaju blisku međuovisnost država
članica. Jasni znakovi poboljšanja vidljivi su i u državama članicama koje su
provele reforme. Kombiniranjem strukturnih reformi, ulaganja i fiskalne
odgovornosti („trokut uspješnosti” iz Godišnjeg pregleda rasta 2015.) sa
snažnijim naglaskom na socijalnu pravednost i socijalnu dimenziju reformi
pridonosi se stvaranju čvrstih temelja za održivi rast, veću socijalnu koheziju
i ekonomsku konvergenciju. Iz Komisijine analize vidljiva su i područja u
kojima nedovoljne reforme na nacionalnoj razini smanjuju konkurentnost i
održivost te potencijalno negativno utječu na druge države članice. 3.1 Poticanje
ulaganja Nakon dvije
godine opadanja, ukupna ulaganja porasla su za 2,2 % na razini EU-a odnosno 0,9
% na razini europodručja. Rast ulaganja trebao bi prema očekivanju dobiti na
zamahu od druge polovine ove godine i u EU-u i u europodručju, čime bi godišnja
stopa rasta mogla dosegnuti 3,0 % u EU-u i 2,0 % u europodručju. U
2016. očekuje se ubrzanje ukupnih ulaganja te bi ona mogla dosegnuti razinu od
4,6 % u EU-u odnosno 4,4 % u europodručju. Unatoč tome ulaganja su i
dalje ispod razina potrebnih za obnovu i osuvremenjivanje zaliha kapitala u
Europi i nedostatna su da bi se njima znatno potaknulo zapošljavanje i
potencijal rasta u budućnosti. Stabilizacija
financijskog sektora i vraćanje povoljnijih uvjeta kreditiranja realnoga
gospodarstva čine ključni dio trenutačnih napora. Većina država članica
ostvarila je napredak u ponovnoj uspostavi zaštitnih slojeva kapitala u svojem
bankarskom sektoru i, ondje gdje je to bilo potrebno, u sanaciji banaka u
poteškoćama (npr. Irska, Slovenija, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina), čime
su stvoreni uvjeti za dinamičniju ponudu kredita u budućnosti. Prošlogodišnja
sveobuhvatna procjena bilanci najvećih banaka koju je provela Europska
središnja banka i početak primjene jedinstvenog nadzornog mehanizma pridonijeli
su jačanju povjerenja u bankarski sektor. U mnogim
državama članicama privatna ulaganja još nisu dosegnula razine prije krize, što
znači da je investicijski jaz i dalje velik.[13] Zajedno s
europskim strukturnim i investicijskim fondovima za razdoblje 2014. – 2020.,
Komisijin plan ulaganja za Europu snažno će pridonijeti povećanju razina
ulaganja i promicanju ključnih ulaganja koja su u Europi nužna za rast kojim se
omogućuje otvaranje radnih mjesta. Njima su obuhvaćene velike infrastrukturne
potrebe u energetskom sektoru neophodne za dovršetak unutarnjeg energetskog
tržišta i za sigurnost opskrbe. Dobri primjeri prioriteta uključuju spojne
vodove, primjerice „baltički vod” kojim se povezuju estonsko i finsko tržište
plina ili budući spojni vod između iberijskog poluotoka i Francuske.
Suvremenija prometna i digitalna infrastruktura potrebna je i za daljnje
poticanje mobilnosti i razmjene. Ulaganja u obrazovanje, istraživanje i
inovacije prioritet su i u svim drugim područjima. Financijska
sredstva EU-a u mnogim državama članicama imaju važnu ulogu u financiranju
ulaganja i upravnih reformi. Dodatne mjere potrebne su za unaprjeđenje
upravljanja fondovima EU-a, primjerice u Bugarskoj, Češkoj, Hrvatskoj, Italiji,
Rumunjskoj i Slovačkoj. 3.2 Ubrzavanje
strukturnih reformi Strukturne
reforme na tržištu usluga, proizvoda i rada potrebne su za jačanje i održavanje
ekonomskog oporavka, uklanjanje štetnih neravnoteža, poboljšanje uvjeta za
ulaganje i oslobađanje potencijala gospodarstava država članica. Istovremeno
države članice moraju uskladiti određene reforme kako bi se maksimalno povećalo
prelijevanje njihovih pozitivnih, a umanjilo prelijevanje negativnih učinaka.
Pažljivo bi trebalo pratiti i njihov socijalni učinak. Od
sredine 2013. bilježi se poboljšanje uvjeta na tržištu rada, što se može
vidjeti iz pada stopa nezaposlenosti (mada su i dalje na visokoj razini) i sve
većeg rasta zaposlenosti u EU-u i europodručju. No nezaposlenost je mladih i
dalje visoka, a od početka krize povećala se i dugoročna nezaposlenost te će za
njihovo smanjenje trebati vremena. S
obzirom na utjecaj krize na društvo, kako bi odgovorile na postojeće izazove
države članice moraju osuvremeniti svoje politike u području tržišta rada i sustave
socijalne skrbi. Moraju promicati otvaranje novih radnih mjesta i istovremeno
osigurati široko pokriće socijalnog osiguranja, prije svega za one kojima je to
najpotrebnije, te ukloniti rizike socijalne isključenosti i rastućih razina
siromaštva. Te su izazove prepoznale gotovo sve države članice te su poduzele
mjere za njihovo uklanjanje. Mnoge države članice moraju bolje uskladiti sustav
određivanja plaća s kretanjima u području produktivnosti i osigurati bolju
usklađenost sustava obrazovanja i osposobljavanja s potrebama na tržištu rada.
Pojedine države članice, primjerice Estonija, planiraju ili provode mjere
smanjenja poreznog klina, često u obliku smanjenja poreza na rad, prije svega u
kategorijama s niskom razinom dohotka. Kako
bi se riješio problem nezaposlenosti mladih, sve su države članice uspostavile
jamstva za mlade, ali mnoge od njih tek moraju ojačati kapacitete svojih javnih
službi za zapošljavanje žele li suzbiti dugoročnu nezaposlenost. Komisija je
nedavno zakonodavcu EU-a predložila da osigura izravno dodatno financiranje
ponovnim pokretanjem Inicijative za zapošljavanje mladih[14]. Segmentacija
tržišta rada neriješeni je problem u mnogim državama članicama. Nizozemska je
vlada provela sveobuhvatnu reformu zakonodavstva u području zaštite radnih
mjesta u cilju smanjenja dvojnosti tržišta rada i poticanja profesionalne
mobilnosti. Talijanskim zakonom o radu bitno se mijenja zakonodavstvo u
području zaštite radnih mjesta i naknada za nezaposlenost u cilju poboljšanja
ulaska na tržište rada i njegova napuštanja, bolje preraspodjele rada po
sektorima i promicanja stabilnijeg zapošljavanja na neodređeno vrijeme, prije
svega za mlade. Reformirana
i integrirana tržišta proizvoda imaju ključnu ulogu u povećanju produktivnosti,
ponovnom jačanju konkurentnosti i poboljšanju poslovnog okruženja, čime se
potiču i privatna proizvodna ulaganja. Pojedine države članice poduzele su
mjere za poticanje tržišnog natjecanja u sektoru usluga i maloprodaje te za
otvaranje pojedinih reguliranih profesija, no ukupni je napredak i dalje slab. Kada
je riječ o profesionalnim uslugama, predloženim reformama ponekad nedostaje
ambicioznosti (npr. u Francuskoj) ili se nailazi na poteškoće pri njihovu
donošenju ili provedbi (npr. u Italiji, Portugalu i Španjolskoj). Iznimka je
bila Poljska sa svojim ambicioznim reformama u tom području, započetima 2013. i
nastavljenima u 2014., a kojima bi se trebao pojednostavniti pristup u pogledu
više od 200 reguliranih profesija. U nekoliko država (npr. Finska, Francuska i
Španjolska) donesene su ograničene reforme u sektoru maloprodaje. Kada
je riječ o racionalizaciji regulatornog okruženja u kojem poduzeća djeluju, i
dalje se bilježi mješovit napredak. Unatoč određenom ograničenom napretku
(npr. u Italiji, Rumunjskoj i Sloveniji), općenito je i dalje potrebno
osuvremenjivanje javnih uprava i povećanje njihove učinkovitosti i
transparentnosti te jačanje borbe protiv korupcije, porezne utaje i
neprijavljenog rada. Osim toga, iznimno je bitno poboljšati neovisnost,
kvalitetu i učinkovitost pravnih sustava, osigurati bolje izvršavanje ugovora i
uspostaviti funkcionalne stečajne postupke. Primjer može biti Slovačka s novim
zakonodavstvom o zviždačima donesenim 2014. i akcijskim planom za suzbijanje
korupcije, koji je ažuriran u prosincu 2014. 3.3. Primjena fiskalne odgovornosti koja pozitivno utječe
na rast
Znatni
fiskalni napori koje je od 2010. uložila većina država članica počinju donositi
rezultate. Postupak nije dovršen te je i dalje potreban daljnji napredak prema
održivim stanjima proračuna u velikom broju država. U EU-u i europodručju
predviđa se stabilizacija udjela duga u BDP-u u razdoblju 2014. – 2015. nakon
čega bi trebao neznatno pasti u 2016. Neke vlade sada raspolažu većim fiskalnim
prostorom i nižim troškovima zaduživanja za neutralizaciju štetnih kratkoročnih
učinaka i ubrzavanje pozitivnih učinaka strukturnih reformi. Istovremeno je
potrebno staviti veći naglasak na povećanje učinkovitosti i kvalitete javnih
financija te njihova pozitivnog utjecaja na rast. Tijekom prošlih pet godina
državni dug znatno se povećao te je i dalje na razinama iznad 90 % BDP-a u
Belgiji, Irskoj, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji i Portugalu ili, u slučaju
Hrvatske i Slovenije, na razinama koje su uvelike iznad njihovih razina prije
krize. Tempo
prilagodbe znatno je usporen, što odražava cikličke uvjete i smanjen fiskalni
napor. Međutim, kao što se može iščitati iz njihovih visokih udjela duga,
potrebno je da određene države članice ulože više fiskalnih napora kako bi
osigurale održivost svojih javnih financija i izbjegle da se kamatnim rashodima
istisnu produktivniji rashodi. Okvir 2. Ažurirani podatci u okviru Pakta o stabilnosti i rastu U procjeni nacrta proračunskih planova za 2015. za države članice europodručja, objavljenoj u studenome 2014., Komisija je navela da u slučaju sedam država (Belgija, Španjolska, Francuska, Italija, Malta, Austrija i Portugal) ti planovi predstavljaju rizik od nepoštovanja odredbi Pakta. U slučaju Francuske, Italije i Belgije Komisija je najavila i da će ispitati situaciju s obzirom na njihove obveze na temelju Pakta do početka ožujka 2015., nakon što se finaliziraju njihovi zakoni o proračunu za 2015. i kada se pojedinosti o njihovim programima strukturnih reformi utvrde u većoj mjeri. U međuvremenu su te države članice dostavile nove informacije o svojim fiskalnim planovima i planovima reformi, koje se objavljuju uz ovu Komunikaciju. Kao što je to uobičajeno, Komisija je iskoristila priliku da pri objavi ekonomske prognoze ažurira svoje smjernice. U tom kontekstu Komisija je donijela sljedeće zaključke: Komisija za Francusku predlaže novu preporuku Vijeća o smanjenju prekomjernog deficita do 2017. Novom preporukom obuhvaćene su stroge ključne etape fiskalne prilagodbe koje će se trebati poštovati i koje će se redovito procjenjivati počevši od prve procjene u svibnju 2015. U skladu s Komunikacijom o najboljoj uporabi fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu, time se Francuskoj nastoji omogućiti dovoljno vremena za provedbu ambicioznih strukturnih reformi. Francuska vlada donijela je i objavila prve elemente plana strukturnih reformi 18. veljače 2015. Komisija donosi izvješća o fiskalnom stanju Belgije, Italije i Finske na temelju članka 126. stavka 3. UFEU-a, u kojima provjerava njihovo poštovanje kriterijâ Ugovora u pogledu deficita i duga. Iako se čini da te države nisu usklađene s referentnom vrijednosti za dug, Komisija smatra da u ovoj fazi nije nužno pokretanje postupka u slučaju prekomjernog deficita u svjetlu ključnih relevantnih faktora koje je na temelju članka 126. stavka 3. UFEU-a Komisija dužna uzeti u obzir pri procjeni poštovanja kriterija u pogledu duga. Za Belgiju i Italiju procjenom se u obzir uzimaju sljedeći relevantni čimbenici: i. zbog trenutačnih nepovoljnih ekonomskih uvjeta obilježenih niskim nominalnim rastom poštovanje pravila o dugu posebno je zahtjevno; ii. očekivanje da te države u velikoj mjeri poštuju potrebnu prilagodbu prema srednjoročnom cilju te iii. provedba ambicioznih planova strukturnih reformi koja je u tijeku. Kada je riječ o Finskoj, razlog za višak prima facie s obzirom na referentnu vrijednost od 60 % jest potpora koju je Finska omogućila mehanizmima financijske stabilnosti na europodručju. Od ključne je važnosti poštovanje potrebnih fiskalnih strukturnih prilagodbi i, posebno u slučaju Francuske, Italije i Belgije, potpuna provedba planiranih strukturnih reformi (koje je vlada službeno dogovorila i donijela) te onih koje su u tijeku. Komisija će u kontekstu europskog semestra osigurati pomno praćenje na temelju nacionalnih programa reformi i programa stabilnosti i konvergencije, koje je potrebno dostaviti do sredine travnja, te posebno praćenje / postupak zbog prekomjernih neravnoteža u kontekstu postupka zbog makroekonomskih neravnoteža kako je predviđen za Italiju i Francusku. Ako jedna od tih država članica ne provede potrebne reforme, Komisija će to smatrati relevantnim čimbenikom u budućim izvještajima u kojima se procjenjuje nužnost pokretanja postupka u slučaju prekomjernog deficita i, za države članice nad kojima se taj postupak već provodi, otežavajućim čimbenikom pri odlučivanju o trajanju produljenja roka za smanjenje u novim preporukama koje će se donijeti nakon procjene učinkovitih mjera. Nedostatak učinkovitih fiskalnih mjera dovest će do pojačanja intenziteta postupka u slučaju prekomjernog deficita i moguće privremene obustave europskih strukturnih i investicijskih fondova. Za države članice europodručja to znači i da će Komisija preporučiti Vijeću da odredi novčanu kaznu[15]. Komisija
je procijenila i odgovor država članica na preporuke u kojima su pozvane na
jačanje institucijske i dugoročnije dimenzije njihovih fiskalnih politika. Kako
je dogovoreno na razini EU-a, države članice uvele su nove elemente kao što su,
primjerice, numerički fiskalni propisi, srednjoročni okviri, neovisne fiskalne
institucije i poboljšani proračunski postupci, no i dalje je potreban napredak. Države
članice trebaju dodatno pojačati napore za osuvremenjivanje svojih mirovinskih
sustava. Proračunski učinak starenja stanovništva izazov je dugoročnoj
fiskalnoj održivosti, posebno u onim državama gdje se očekuje da će se u
nadolazećim godinama omjer starosne ovisnosti[16] znatno
povećati. Rast rashoda povezanih s dobi potrebno je ograničiti kako bi se
pridonijelo dugoročnoj održivosti javnih financija. Socijalni partneri u
Finskoj u rujnu 2014. postigli su sporazum o mirovinskoj reformi koja će
stupiti na snagu 2017. Ograničeni
napredak može se uočiti i u pogledu poboljšanja učinkovitosti zdravstvene skrbi
i dugoročnih sustava skrbi, čime bi se osiguralo njihovo dobro funkcioniranje i
pristupačnost, ali i ograničili troškovi. Rumunjska je uvela elektroničku
zdravstvenu iskaznicu na kojoj će biti zabilježena sva savjetovanja i recepti
te će se njome pomoći i pri identifikaciji zlouporaba u području savjetovanja i
recepata. 4. Sljedeći koraci
Europski
semestar važan je proces za osiguravanje integrirane koordinacije ekonomske
politike na razini EU-a. Kombinacija alata za makroekonomski i fiskalni nadzor
od ključne je važnosti za izradu usklađenih političkih programa, usmjerivanje
konvergencije uspješnosti, praćenje napretka i upravljanje međuovisnosti. Jačanje
i racionalizacija europskog semestra trebali bi biti usko povezani s povećanjem
odgovornosti i boljim razumijevanjem procesa na svim razinama. Analiza
na kojoj se temelje izvješća za države članice izrađena je nakon otvorenog
dijaloga s državama članicama na tehničkoj razini. Rezultati su objavljeni
ranije nego prošlih godina kako bi se širem rasponu dionika u državama
članicama i na razini EU-a omogućilo da pomno prouče spomenutu tehničku
analizu, ne samo po državama, u kontekstu pripreme nacionalnih programa, već i
vodeći računa o transverzalnim pitanjima i utvrđivanjem pitanja koje je
potrebno riješiti na usklađeniji način na razini EU-a, europodručja i
pojedinačnih država članica. U tom pogledu, izvješćima za države članice
dostavljaju se i podatci za dublji multilateralni nadzor u okviru Vijeća i
njegovih odbora, što je od ključne važnosti za uspjeh europskog semestra. Komisija
je spremna za nastavak dijaloga na svim razinama u predstojećim tjednima i
mjesecima, i to s državama članicama, Europskim parlamentom i nacionalnim
parlamentima, sa socijalnim partnerima te, općenito, s dionicima. U
ožujku će organizirati još jedan krug bilateralnih sastanaka s državama
članicama kako bi pružila priliku za razgovor o izvješćima za pojedinačne
države članice. Do sredine travnja od država članica očekuje se predstavljanje
nacionalnih programa reformi i programa za stabilnost i konvergenciju. Na
temelju svih tih izvora Komisija će u svibnju predstaviti novi, ciljani skup
preporuka po državama članicama za razdoblje 2015. – 2016. koji će
biti usmjeren na najvažnije prioritete koje je potrebno riješiti. Racionalizacija
i jačanje europskog semestra u cilju povećanja odgovornosti i učinkovitosti bit
će važan dio šire rasprave o produbljivanju ekonomske i monetarne unije[17].
Prilog 1. – Integrirani nadzor makroekonomskih i fiskalnih
neravnoteža – tablični prikaz s ažuriranim podatcima koji su dio ovog paketa || Postupak zbog makroekonomskih neravnoteža || Pakt o stabilnosti i rastu (SRC: srednjoročni cilj / EDP: postupak u slučaju prekomjernog deficita) || Napomene AT || - || - || - BE || Bez promjene: neravnoteže zbog kojih su potrebni mjere politike i praćenje || SRC još nije ostvaren; podložno prijelaznom pravilu o dugu Izvješće Komisije na temelju čl. 126. st. 3. sa zaključkom o nepokretanju EDP-a u ovoj fazi || EDP nije pokrenut u ovoj fazi na temelju relevantnih čimbenika BG || Promjena: prekomjerne neravnoteže zbog kojih su potrebni odlučne mjere politike i posebno praćenje || SRC još nije ostvaren. || Jačanje intenziteta postupka zbog makroekonomskih neravnoteža zbog povećanih rizika koji su rezultat financijskih problema iz 2014. CY || - || - || U posebnom programu financijske pomoći CZ || - || - || - DE || Promjena: neravnoteže zbog kojih su potrebni odlučne mjere politike i praćenje || Premašen SRC; podložno pravilu o dugu || Jačanje intenziteta postupka zbog makroekonomskih neravnoteža zbog sljedećeg: – dugotrajnih slabih ulaganja i visokog viška na tekućem računu uz nedovoljne mjere politike, – povećanog sistemskog rizika za europodručje DK || - || - || - EE || - || - || - EL || - || - || U posebnom programu financijske pomoći IE || Bez promjene: neravnoteže zbog kojih su potrebni odlučne mjere politike i posebno praćenje (nadzor po isteku programa) || Prekomjerni deficit, rok za smanjenje: 2015. || - ES || Bez promjene: neravnoteže zbog kojih su potrebni odlučne mjere politike i posebno praćenje (nadzor po isteku programa) || Prekomjerni deficit, rok za smanjenje: 2016. || - FR || Promjena: prekomjerne neravnoteže zbog kojih su potrebni odlučne mjere politike i posebno praćenje || Prekomjerni deficit, rok za smanjenje: 2015. Preporuka za preporuku Vijeća na temelju čl. 126. st. 7. s rokom za smanjenje prekomjernog deficita do 2017. || Jačanje intenziteta postupka zbog makroekonomskih neravnoteža zbog – pogoršanja konkurentnosti i održivosti javnog duga koji se nedovoljno ograničuje najavljenim mjerama, – sistemskog rizika za europodručje Odluka o pokretanju korektivnog dijela donijet će se u svibnju, u svjetlu nacionalnog programa reformi i drugih obveza za provedbu strukturnih reformi. EDP – novi rok kojim su obuhvaćeni stroge ključne etape te je u obzir uzet i plan reformi koje je Francuska podnijela HR || Bez promjene: prekomjerne neravnoteže zbog kojih su potrebni odlučne mjere politike i posebno praćenje || Prekomjerni deficit, rok za smanjenje: 2016. || Odluka u pogledu postupka zbog makroekonomskih neravnoteža o pokretanju korektivnih mjera donijet će se u svibnju, u svjetlu nacionalnog programa reformi i drugih obveza za provedbu strukturnih reformi. Postupak zbog makroekonomskih neravnoteža || Pakt o stabilnosti i rastu (SRC: srednjoročni cilj / EDP: postupak u slučaju prekomjernog deficita) || Napomene HU || Bez promjene: neravnoteže zbog kojih su potrebni odlučne mjere politike i praćenje || SRC još nije ostvaren; podložno prijelaznom pravilu o dugu || - IT || Bez promjene: prekomjerne neravnoteže zbog kojih su potrebni odlučne mjere politike i posebno praćenje || SRC još nije ostvaren; podložno prijelaznom pravilu o dugu Izvješće Komisije na temelju čl. 126. st. 3. sa zaključkom o nepokretanju EDP-a u ovoj fazi || Postupak zbog makroekonomskih neravnoteža: nepromijenjeno stanje s obzirom na već podnesen plan reformi koji je potrebno pomno pratiti EDP nije pokrenut u ovoj fazi na temelju relevantnih čimbenika LT || - || - || - LU || - || - || - LV || - || - || - MT || - || - || - NL || Bez promjene: neravnoteže zbog kojih su potrebni praćenje i mjere politike || SRC nije ostvaren; podložno prijelaznom pravilu o dugu || - PL || - || - || - PT || Promjena: prekomjerne neravnoteže zbog kojih su potrebni odlučne mjere politike i posebno praćenje (nadzor po isteku programa) || Prekomjerni deficit, rok za smanjenje: 2015. || Odluka o postupku zbog makroekonomskih neravnoteža (po isteku programa) zbog visokih razina unutarnje zaduženosti i zaduženosti u svim sektorima. SI || Promjena: neravnoteže zbog kojih su potrebni odlučne mjere politike i posebno praćenje || Prekomjerni deficit, rok za smanjenje: 2015. || Smanjenje intenziteta postupka zbog makroekonomskih neravnoteža zbog poboljšanja vanjskog položaja i poboljšanja bankarskog sektora SE || Bez promjene: neravnoteže zbog kojih su potrebni mjere politike i praćenje || Ostvaren SRC || SK || - || - || - RO || Promjena: neravnoteže zbog kojih su potrebni mjere politike i praćenje || SRC još nije ostvaren. || Odluka o postupku zbog makroekonomskih neravnoteža zbog lošeg vanjskog položaja i konkurentnosti FI || Bez promjene: neravnoteže zbog kojih su potrebni mjere politike i praćenje || SRC još nije ostvaren. Izvješće Komisije na temelju čl. 126. st. 3 sa zaključkom da se u ovoj fazi EDP ne bi trebao pokrenuti || EDP nije pokrenut u ovoj fazi na temelju relevantnih čimbenika UK || Bez promjene: neravnoteže zbog kojih su potrebni mjere politike i praćenje || Prekomjerni deficit, rok za smanjenje: 2014. – 2015. || (*) Preporuke na temelju „paketa od dvije mjere” (Uredba br. 473/2013) u pogledu mjera koje je potrebno poduzeti kako bi se osiguralo pravovremeno smanjenje prekomjernog državnog deficita odnose se isključivo na države članice europodručja. Prilog 2.:
Provedba preporuka po državama članicama Osam mjeseci nakon što je
Europska komisija predložila preporuke po državama članicama za razdoblje 2014.
– 2015., a koje su naknadno potvrdile države članice, iz prve analize njihove
dosadašnje provedbe vidljivi su određeni pozitivni trendovi. Više pojedinosti
dostupno je u tabličnom prikazu u izvješću za svaku državu članicu. Grafikon u nastavku temelji se na
analizi napretka država članica u rješavanju pojedinačnih problema koji su
utvrđeni u preporukama po državama članicama. Ne sadržava procjenu uspješnosti
država članica u okviru Pakta o stabilnosti i rastu. Izrađen je isključivo u
ogledne svrhe i sadržava određena metodološka ograničenja: sve preporuke po
državama članicama nije moguće provesti jednakom lakoćom; neke je preporuke
objektivno teže ostvariti od ostalih. Primjerice, uvijek postoji vremenski
razmak između pripreme inicijative, rasprave o njoj u okviru nacionalnih
postupaka savjetovanja i odlučivanja, njezine provedbe na terenu i procjene
učinka. Zbog toga se analiza Komisije ne može svesti na samo formalni postupak
te ona mora i dalje biti prvenstveno kvalitativna, iako se kvantitativnom
procjenom dobiva prvi dojam o spremnosti i sposobnosti država članica da
provedu reforme na koje su pristale u Vijeću. Napredak država članica u
rješavanju ključnih pitanja utvrđenih u preporukama po državama članicama za
razdoblje 2014. – 2015. Primjeri
poduzetih reformi Potpuna provedba || Veliki broj preporuka može se smatrati potpuno provedenima. Među njima su važne reforme tržišta rada (Hrvatska), daljnje jačanje bankarskog sektora (Irska), jačanje fiskalnog okvira (Malta) i povećanje zakonske dobi za umirovljenje (Nizozemska). Znatan napredak || Znatan napredak zamjetljiv je u velikom broju vrlo važnih područja politike kao što su, primjerice, osiguravanje boljeg pristupa MSP-ova financiranju (Ujedinjena Kraljevina, Španjolska i Irska), unaprjeđenje postupka restrukturiranja banaka (Slovenija), smanjenje poreznog opterećenja na zaposlenike s niskim dohodcima (Rumunjska), provođenje reforme okvira insolventnosti (Latvija), pružanje pomoći nezaposlenim mladima (Hrvatska) ili jačanje nacionalnog tijela nadležnog za tržišno natjecanje (Austrija). Blag ili ograničen napredak || Blag ili ograničen napredak postignut je u velikoj većini slučajeva. Među njima su prije svega mjere aktivnih politika rada (Švedska, Slovačka i Slovenija), borba protiv sive ekonomije (Španjolska, Italija), provođenje reforme javne uprave (Španjolska), priprema reformi mirovinskog sustava (Austrija), ubrzavanje pokrivenosti širokopojasnom mrežom (Poljska), provođenje reformi zdravstvenog sektora (Slovenija, Rumunjska, Njemačka i Austrija) i poduzimanje mjera za poboljšanje porezne discipline (Mađarska). Nema napretka || Vrlo je mali broj preporuka u pogledu kojih države članice uopće nisu djelovale. Među problemima se nalazi jačanje institucijskih aspekata proračunskih okvira (Mađarska, Estonija, Poljska, Irska), provođenje reformi energetskih tržišta (Rumunjska, Slovačka), provođenje reformi u pogledu mehanizma određivanja plaća (Luksemburg, Rumunjska) i rješavanje pitanja mirovina (Njemačka, Bugarska). Prilog 3.:
Nalazi detaljnih preispitivanja po državi članici ·
Belgija bilježi
makroekonomske neravnoteže zbog kojih su potrebni mjere politike i praćenje.
Kretanja koja se odnose na vanjsku konkurentnost robe i dalje su rizik te
zaslužuju pozornost s obzirom na to da bi se novim pogoršanjem ugrozila
makroekonomska stabilnost. Daljnjim mjerama radi osiguravanja konvergencije
troškovnih parametara usporio bi se pad zaposlenosti u sektorima razmjenjivih
dobara, a opipljivi napredak prema smanjenju povijesnog troškovnog jaza mogao
bi se unaprijediti preusmjerivanjem poreza prema poreznim osnovicama koje nisu
povezane s radom. Javni dug i dalje je visok, ali nekoliko čimbenika ublažuje
povezane makroekonomske rizike. ·
Bugarska bilježi
prekomjerne makroekonomske neravnoteže zbog kojih su potrebni odlučne
mjere politike i posebno praćenje. Posebno su problemi u
financijskom sektoru u 2014. uzrokovali zabrinutost u pogledu postojanja
bankarskih praksi u bankama u domaćem vlasništvu, s mogućim značajnim implikacijama
za financijski sektor i sveukupnu makroekonomsku stabilnost. Uz to, daljnji
negativni vanjski položaj, koji se ipak poboljšava, korporativna prezaduženost
i loša prilagodba tržišta rada i dalje predstavljaju makroekonomske rizike te
im je potrebno posvetiti posebnu pozornost. ·
Njemačka bilježi
makroekonomske neravnoteže zbog kojih su potrebni odlučne mjere
politike i praćenje. Rizici su se povećali u svjetlu
daljnjih nedovoljnih privatnih i javnih ulaganja, čime se usporuje rast i
pridonosi vrlo visokom višku na tekućem računu kojemu je i dalje potrebno
posvetiti posebnu pozornost. Posebno je važna potreba za mjerama za smanjenje
rizika štetnih učinaka na njemačku ekonomiju i, s obzirom na njezinu veličinu,
od negativnih prelijevanja na ekonomsku i monetarnu uniju. ·
Irska bilježi
makroekonomske neravnoteže zbog kojih su potrebni odlučne mjere
politike i posebno praćenje. Irska je dovršila program financijske
pomoći EU-a i MMF-a u 2013. te trenutačno podliježe nadzoru po isteku programa
i nadzoru u okviru europskog semestra. Unatoč zabilježenom poboljšanju
ekonomskih izgleda, i dalje je potrebno posvetiti posebnu pozornost rizicima
povezanima s visokim stupnjem zaduženosti privatnog i javnog sektora,
preostalim izazovima financijskog sektora, posebno u pogledu profitabilnosti
banaka, te prilagodbi tržišta rada koje je obilježeno visokom stopom strukturne
nezaposlenosti. ·
Španjolska bilježi
makroekonomske neravnoteže zbog kojih su potrebni odlučne mjere
politike i posebno praćenje. Španjolska je 2014. izišla iz programa
financijske pomoći za dokapitalizaciju financijskih institucija i trenutačno
podliježe nadzoru po isteku programa i nadzoru u okviru europskog semestra.
Unatoč neznatnom poboljšanju u uravnoteživanju tekućeg računa i dalje je, u
kontekstu vrlo visoke nezaposlenosti, potrebno posvetiti posebnu pozornost
rizicima povezanima s visokim razinama zaduženosti privatnog i javnog sektora
te vrlo negativnim neto stanjem međunarodnih ulaganja. Mjere za smanjenje
rizika štetnih učinaka na španjolsku ekonomiju te, s obzirom na njezinu
veličinu, negativnih prelijevanja na ekonomsku i monetarnu uniju osobito su
važne. ·
Francuska bilježi
prekomjerne makroekonomske
neravnoteže zbog kojih su potrebni odlučne mjere politike i posebno praćenje. Komisija će u svibnju, na
temelju nacionalnih programa reformi i drugih obveza za provođenje strukturnih
reformi koje se do tada objave, donijeti odluku o pokretanju postupka zbog
prekomjernih neravnoteža. U kontekstu niskog rasta i niske
inflacije, uz nisku profitabilnost trgovačkih društava, te s obzirom na
dosadašnji nedostatan odgovor politika, rizici koji proizlaze iz pogoršanja
troškovne i netroškovne konkurentnosti te iz velike i rastuće zaduženosti
Francuske, posebno javnog duga, znatno su se povećali. Mjere za smanjenje
rizika štetnih učinaka na francusku ekonomiju te, s obzirom na njezinu
veličinu, negativnih prelijevanja na ekonomsku i monetarnu uniju osobito su
važne. ·
Hrvatska
bilježi
prekomjerne makroekonomske neravnoteže zbog kojih
su potrebni odlučne mjere politike i posebno praćenje. Komisija će u svibnju, na temelju
nacionalnih programa reformi i drugih obveza za provođenje strukturnih reformi
koje se do tada objave, donijeti odluku o pokretanju postupka zbog prekomjernih
neravnoteža. U kontekstu ograničenog rasta, odgođenog
restrukturiranja trgovačkih društava i slabe uspješnosti u zapošljavanju,
rizici povezani sa slabom konkurentnošću, velikim inozemnim obvezama i rastućim
javnim dugom uz slabo upravljanje javnim sektorom znatno su se povećali. ·
Italija bilježi
prekomjerne makroekonomske neravnoteže zbog kojih su potrebni odlučne mjere
politike i posebno praćenje. U kontekstu dugotrajnog slabog rasta i
trajne niske produktivnosti, rizici koji proizlaze iz vrlo visoke razine javnog
duga i slabosti troškovne i netroškovne konkurentnosti znatno su se povećali.
Mjere za smanjenje rizika štetnih učinaka na talijansku ekonomiju te, s obzirom
na njezinu veličinu, negativnih prelijevanja na ekonomsku i monetarnu uniju
osobito su važne. ·
Mađarska bilježi
makroekonomske neravnoteže zbog kojih su potrebni odlučne mjere politike i
praćenje.
I dalje je potrebno posvetiti pozornost rizicima koji proizlaze iz i dalje
iznimno negativne neto međunarodne pozicije, unatoč malom napretku u
uravnoteživanju inozemnih računa, visokoj razini javnog duga te velikom
regulatornom opterećenju financijskog sektora te visokoj razini loših kredita
koji otežavaju razduživanje. ·
Nizozemska bilježi
makroekonomske neravnoteže zbog kojih su potrebni mjere politike i praćenje. Rizici
koji proizlaze iz visoke razine privatnog duga i dalje su prisutni te im je
potrebno posvetiti pozornost iako se nedavnim mjerama podupire oporavak na
tržištu stambenih nekretnina i ograničivanje rasta hipoteka. Veliki višak na
tekućem računu može se djelomično objasniti strukturnim značajkama ekonomije,
no struktura mirovinskog i poreznog sustava može biti potencijalan uzrok
neučinkovite raspodjele kapitala. ·
Portugal
bilježi
prekomjerne makroekonomske neravnoteže zbog kojih
su potrebni odlučne mjere politike i posebno praćenje. Portugal je 2014. izišao iz programa ekonomske prilagodbe i
trenutačno podliježe nadzoru po isteku programa i nadzoru u okviru europskog
semestra. Unatoč znatnom postignutom napretku za vrijeme trajanja programa u
pogledu ekonomske prilagodbe i u pogledu politika, potrebno je posvetiti
posebnu pozornost važnim rizicima koji su i dalje povezani s visokim razinama
unutarnje i vanjske zaduženosti te zaduženosti u raznim sektorima. Prisutni su
i snažni pritisci za razduživanje u kontekstu slabog rasta, niske inflacije i
visoke nezaposlenosti. ·
Slovenija
bilježi
makroekonomske neravnoteže zbog kojih su potrebni odlučne mjere politike i
posebno praćenje. Uravnoteživanje je u tijeku, a
sveukupne odlučne mjere politike, poboljšana uspješnost u izvozu i uvjeti rasta
smanjili su rizike u usporedbi s prošlom godinom, posebice one povezane s
vanjskom održivošću. Međutim, slabo korporativno upravljanje, visoka razina
državnog vlasništva, i dalje prisutna zaduženost poduzeća i rastući javni dug
predstavljaju rizike za financijsku stabilnost i rast te im je potrebno
posvetiti posebnu pozornost. Neravnoteže
se stoga više ne smatraju prekomjernima, ali im je i dalje potrebno posvetiti
posebnu pozornost. ·
Finska bilježi
makroekonomske neravnoteže zbog kojih su potrebni mjere politike i praćenje. Potrebno je posebno posvetiti pozornost rizicima povezanima
sa slabom uspješnošću izvoza u kontekstu industrijskog restrukturiranja. Pad u
udjelima na izvoznom tržištu i proizvodnim industrijama uglavnom je završen, no
ulaganja su i dalje slaba i potencijalni rast je u padu. Dug privatnog sektora
se stabilizirao i nije razlog za izravnu zabrinutost, no potrebno ga je posebno
pratiti zbog njegove relativno visoke razine. ·
Švedska bilježi
makroekonomske neravnoteže zbog kojih su potrebni mjere politike i praćenje. Posebice, zaduženost kućanstava i dalje je vrlo visoka te se
nastavlja širiti kao posljedica rastućih cijena stambenih nekretnina, trajno
niskih kamata, i dalje visokih poreznih inicijativa i ograničenja ponude
stambenih nekretnina. I dalje je potrebno posvetiti pozornost makroekonomskim
kretanjima povezanima s privatnim dugom. ·
Rumunjska bilježi
makroekonomske neravnoteže zbog kojih su potrebni mjere politike i praćenje. Vanjske i unutarnje
neravnoteže znatno su smanjene u okviru tri uzastopna programa EU-a i MMF-a.
Međutim, potrebno je posvetiti pozornost rizicima relativno velikog negativnog
neto stanja međunarodnih ulaganja i slabog srednjoročnog izvoznog kapaciteta.
Nadalje, stabilnost financijskog sektora do sada je očuvana, no vanjske i
unutarnje slabosti bankarskog sektora i dalje su prisutne. ·
Ujedinjena
Kraljevina
bilježi makroekonomske neravnoteže zbog kojih su potrebni mjere politike i
praćenje. Posebno je i dalje potrebno posvetiti
pozornost rizicima povezanima s visokom razinom zaduženosti kućanstava, što je
povezano i sa strukturnim značajkama tržišta stambenih nekretnina. Otpornost
ekonomskog i financijskog sektora povećana je. Međutim,
nedostatak stambenih nekretnina je trajan i mogao bi srednjoročno potaknuti
visoke cijene stambenih nekretnina, što će i dalje smanjivati otpornost sektora
na rizike. ____________________________ [1] Europska komisija, Zimska ekonomska prognoza od 5. veljače 2015. [2] COM(2014) 903 od 26. studenoga 2014. [3] COM(2014) 902 od 28. studenoga 2014. [4] Uz iznimku Grčke. Izvješće o Grčkoj bit će objavljeno u kasnijoj
fazi, uzimajući u obzir naknadno postupanje u svjetlu izjava Euroskupine od 20.
i 24. veljače 2015. [5] Analizu je provelo osoblje Komisije i dostupno je na sljedećem
mjestu: http://ec.europa.eu/europe2020/making-it-happen/country-specific-recommendations/index_en.htm [6] U slučaju država članica koje su obuhvaćene programom makroekonomske
prilagodbe, u izvješću se analizira napredak u provedbi reformi. [7] Države članice obuhvaćene detaljnim preispitivanjem utvrđene su u
Komisijinu Izvješću o mehanizmu upozoravanja 2015. (COM(2014) 904 od 28.
studenoga 2014.). [8] COM(2014) 907 od 28. studenoga 2014. [9] Komunikacija Komisije – Najbolja uporaba fleksibilnosti u okviru
postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu, COM(2015) 12 od 13. siječnja
2015. [10] U slučaju Grčke i Cipra, koji trenutačno primaju financijsku
pomoć, nadzor neravnoteža i praćenje korektivnih mjera odvija se u okviru
pripadajućih programa. [11] Time se ovom
Komunikacijom ispunjuju zahtjevi iz članka 6. stavka 1. i članka 7. stavka 1.
Uredbe (EU) br. 1176/2011 prema kojima je Komisija obvezna o rezultatima
detaljnih preispitivanja izvijestiti Europski parlament, Vijeće i Euroskupinu.
U smislu postupka zbog makroekonomskih neravnoteža, neravnotežama se smatraju
trendovi koji dovode do događaja koji negativno utječu na funkcioniranje
gospodarstva države članice ili monetarne unije ili Unije u cjelini;
prekomjernim neravnotežama smatraju se vrlo ozbiljne neravnoteže, uključujući
one koje mogu ugroziti pravilno funkcioniranje ekonomske i monetarne unije. [12] Potrebno je napomenuti da
se Uredbom (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16.
studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža od
Komisije zahtijeva da preispituje stanje u državama članicama s trajno velikim
deficitima na tekućem računu i gubitcima konkurentnosti, ali se i zahtijeva da
bi „politike u državama članicama koje akumuliraju velike viškove na tekućem
računu platne bilance trebale težiti utvrđivanju i provedbi mjera koje pomažu
jačanju domaće potražnje i potencijala rasta” (vidi uvodnu izjavu 17.). [13] U 2013. ulaganja su i dalje činila 19,3 % BDP-a, što je
približno dva postotna boda ispod povijesnog prosjeka isključe li se godine
procvata i pada ulaganja (vidi Godišnji pregled rasta 2015., COM(2014) 902). [14] COM(2015) 46 od 4. veljače 2015. [15] Vidi i COM(2015) 12 od 13. siječnja 2015. [16] Omjer stanovnika starijih od 65 godina i stanovnika u dobi od 15 do
64, izražen u postotcima. [17] Vidi primjerice analitičku obavijest o „Pripremi sljedećih koraka za
bolje upravljanje na europodručju” koja je pripremljena za neslužbeno Europsko
vijeće od 12. veljače 2015.: http://ec.europa.eu/priorities/docs/economic-governance-note_en.pdf