23.1.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 20/9

---

Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2014/C 20/08)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

JEDINSTVENI DOKUMENT

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 510/2006

o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda  (2)

„HAVARTI”

EZ br.: DK-PGI-0005-0831-05.10.2010

ZOZP ( X ) ZOI ( )

1.   Naziv

„Havarti”

2.   Država članica ili treća zemlja

Danska

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.3.

Sirevi

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Zreli čvrsti sir dobiven od pasteriziranog mlijeka podrijetlom od goveda. Mlijeko i mliječni proizvodi drugačijeg životinjskog podrijetla nisu dopušteni.

Sadržaj vode: ovisi o sadržaju masti u suhoj tvari, vidi tablicu u nastavku.

Mast u suhoj tvari	Maksimalan sadržaj vode
30 % do < 40 %	54 %
45 % do < 55 %	50 %
55 % do < 60 %	46 %
60 % ili više	42 %

Druga specifična svojstva su:

Vanjski izgled

Može se proizvoditi sa ili bez kore sazrijele uz pojavu maza. Površina može biti premazana.

Unutrašnjost

Boja: Od bjelkaste (ili boje bjelokosti) do žućkaste

Konzistencija: Mekan, a ipak primjeren za rezanje te čvrst pri ugrizu (al dente).

Struktura: Mnogobrojne nepravilne rupice veličine zrna riže (većinom širine od 1 do 2 mm i dužine do 10 mm) koje su ravnomjerno raspoređene u siru. U siru sa 60 % sadržaja masti u suhoj tvari rupice su obično manje.

Miris i okus: Blag, kiseo, aromatičan i s određenom punoćom. Miris i okus postaju naglašeniji starenjem sira. Sir „Havarti” 60+ ima meku i kremastu konzistenciju te kremasti okus.

Arome

Mogu se dodati začini kao što su vlasac i kopar, uz uvjet da se njihov karakterističan okus može prepoznati u siru.

Oblik

Okrugao ili pravokutan.

Dozrijevanje

Karakterističan okus i tekstura sira „Havarti” postižu se sljedećim postupkom zrenja:

Sir s korom: zrenje uz nastanak maza u trajanju 1–2 tjedna na 14–18 °C, nakon kojeg slijedi zrenje u trajanju 1–3 tjedna na 8–12 °C.

Sir bez kore: zrenje u trajanju od 3 tjedna na 12–20 °C.

Sir „Havarti” može se iz proizvodnog pogona odaslati na dodatnu obradu, uključujući zrenje, ili na skladištenje u drugom pogonu prije nego što dostigne prethodno navedenu zrelost, ali ne smije napustiti drugi pogon prije nego što dostigne minimalnu zrelost.

3.3.   Sirovine (samo za prerađene proizvode)

—

3.4.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla)

—

3.5.   Posebni koraci u proizvodnji koji se moraju provoditi u određenom zemljopisnom području

Sir „Havarti” mora biti proizveden i dozreti u zrionicama u Danskoj. Metoda proizvodnje sastoji se posebno od sljedećih faza: oblikovanje gruša, topljenje gruša i početno dozrijevanje sira tijekom 2–3 tjedna, što se razlikuje od postupka uobičajenog za slične proizvode. U nastavku je naveden detaljniji opis ovih triju faza.

Oblikovanje gruša

Kada gruš dostigne odgovarajuću čvrstoću, odvaja se od sirutke. Izuzetno je važno da u odvojenom grušu ne postoje grudice prije oblikovanja. To se postiže prilagodbom brzine/intenziteta odvajanja sirutke točno u skladu s metodom oblikovanja i kapacitetom. Gruš isto tako mora postići konzistenciju koja može izdržati taj postupak. Međutim, ne smije postati toliko čvrst da to ometa ili ugrožava kasniji postupak topljenja te da se time spriječi da sir poprimi karakteristike sira „Havarti” u pogledu okusa i konzistencije.

Topljenje gruša

Oblikovani gruš samo se lagano preša ili se uopće ne preša kako bi se osiguralo da postigne i zadrži strukturu opisanu u točki 3.2. pod „Unutrašnjost”. Stoga se sir „preša” uglavnom pod svojom vlastitom težinom. Kako bi se postigla željena struktura i oblikovao jednoličan blok sira, temperatura u početku ove faze mora se održavati na 41 °C. U ovoj se fazi utvrđuje konačan sadržaj vode u siru, što je iznimno važno radi postizanja željene konzistencije i okusa.

Dozrijevanje sira tijekom početna 2–3 tjedna

Bez obzira na to hoće li sir imati koru ili ne, čuva se određeno vrijeme tijekom kojeg se temperatura smanjuje na 12–20 °C. Sir uobičajeno dozrijeva na temperaturama nižima od ovdje navedenih.

Kontrola prethodno navedenih stupnjeva i interakcija među njima ključne su kako bi sir poprimio opisane karakteristike.

3.6.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd.

—

3.7.   Posebna pravila za označivanje

Sadržaj masti u suhoj tvari izražava se u četiri stupnja, odnosno 30+, 45+, 55+ i 60+. Sir „Havarti” koji sadržava barem 60 % masti u suhoj tvari može se nazvati flødehavarti (kremasti Havarti). Sadržaj masti u suhoj tvari od 45 % upotrebljava se kao referentna vrijednost za poredbene prehrambene tvrdnje u pogledu sadržaja masti.

Arome koje se dodaju siru kako bi mu dale temeljno obilježje moraju biti spomenute u nazivu ili navedene u vezi s njim.

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Danska

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

5.1.   Posebnost zemljopisnog područja

Danska ima dugu i ponosnu tradiciju mljekarstva. U danskom sektoru mljekarstva postoji jedinstvena stručnost i visoka razina znanja, što datira još od 1921. i vjeruje se da se razvijala više od stotinu godina.

U Danskoj djeluju osposobljeni profesionalni mljekari koji su se školovali na specijaliziranim visokim školama, posebno Ladelund Mejeriskole i Dalum Mejeriskole, od konca 19. stoljeća. Sir „Havarti” osnova je obuke za pripremu sira topljenjem gruša.

Akademsko obrazovanje u mljekarskoj znanosti i tehnologiji dostupno je od 1921. u Danskoj, koja je danas jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja još uvijek nudi takvo obrazovanje.

5.2.   Posebnost proizvoda

Sir „Havarti” poznat je kao sir proizveden topljenjem gruša, što se odnosi na način na koji se gruš oblikuje, a zatim topi. Prepoznatljiv je po mnoštvu nepravilnih rupica veličine zrna riže, koje su ravnomjerno raspoređene u siru. Sir „Havarti” ima karakterističan blag i kiseo okus koji je istovremeno aromatičan s diskretnom punoćom. Mekan je, ali primjeren za rezanje i upotpunjen teksturom al dente. Ovaj sir nastao topljenjem gruša prvi put je proizveden u Danskoj 1921. kada je G. Morgenthaler iz Švicarske naučio dvojicu mljekara u dvije mljekare, Ruds Vedby i Hallebygaard na otoku Zealandu, kako proizvesti potpuno novi sir topljenjem gruša. Sir je postigao vrlo velik uspjeh te se proizvodnja proširila iz tih dviju mljekara na mnoge druge mljekare diljem Danske.

5.3.   Uzročno-posljedična veza između zemljopisnog područja i kvalitete ili karakteristika proizvoda (za ZOI) ili specifične kvalitete, ugleda ili drugih karakteristika proizvoda (za ZOZP)

Zaštita sira „Havarti” kao oznake zemljopisnog podrijetla zasnovana je na specifičnom ugledu sira i načinu proizvodnje.

Ugled

Riječ „Havarti” vrlo je stara danska riječ koja datira iz razdoblja Vikinga. Izvedena je iz riječi „avarti”, koja označuje bogatu riječnu obalu s puno cvijeća. Naziv „Havarti” povezuje se s Hanne Nielsen, kao priznanje za njezin rad u području proizvodnje sira na farmi Havartigården u Holteu pored Kopenhagena u drugoj polovici 19. stoljeća. Od 1866. do 1890. učinila je proizvodnju sira u Havartigårdenu poznatom diljem Danske i postala je dobavljač danskog kraljevskog dvora.

Sir „Havarti” poznat je kao specijalitet danskog podrijetla unutar i izvan Zajednice. Anketa koju je agencija Zapera nedavno provela među potrošačima pokazala je da velika većina danskih potrošača poznaje sir „Havarti” i da ga povezuje s Danskom. Budući da su proizvodnja i potrošnja sira koncentrirane u Danskoj, „Havarti” je najpoznatiji među potrošačima u Danskoj. Gotovo 90 % ispitanih Danaca poznaje sir „Havarti”, a gotovo 80 % njih povezuje sir „Havarti” s Danskom. Malo više od jedne trećine potrošača iz drugih država članica upoznato je sa sirom „Havarti”.

Danski sektor mljekarstva sa sirom „Havarti” sudjelovao je na izložbama i natjecanjima na državnoj i međunarodnoj razini te je osvojio mnoge nagrade. Više od 60 godina redovito je prisutan na izložbama u Danskoj kao što je Nacionalna izložba mliječnih proizvoda (Landsmejeriudstillingen) i na okružnim izložbama te je isto tako predstavljen i na događanjima udruženja Wisconsin Cheese Makers Association, gdje je osvojio nekoliko nagrada. U mnogim međunarodnim publikacijama o siru isto se tako naglašava njegovo dansko podrijetlo.

Siru „Havarti” osigurano je važno mjesto u području proizvodnje sira u Danskoj te je njegov udjel porastao s 1–2 % krajem Drugog svjetskog rata na 16 % u 1970-ima, 50 godina kasnije. S 32 700 tona, sir „Havarti” sada (2008.) čini 10,2 % ukupne proizvodnje sira u Danskoj.

Način proizvodnje

Upute o proizvodnji sira „Havarti” datiraju iz 1921. te je on bio – i još uvijek jest – uobičajeni dio obuke mljekara u Danskoj, a upućivanja na proizvodnju sira „Havarti” stoga se mogu pronaći u velikom broju obrazovnih priručnika. Tri su stupnja u postupku proizvodnje koja određuju svojstva sira. Kontrola je tih stupnjeva, i interakcija među njima, ključna kako bi sir poprimio opisane karakteristike. Razinom znanja stjecanom u danskim mljekarama tijekom svih ovih godina stvorena je jedinstvena stručnost. Stoga je važno da se proizvodnja sira „Havarti” odvija u danskim mljekarama, gdje su mljekari, mljekarski tehničari, mljekarski tehnolozi i mljekarski inženjeri tijekom mnogih godina stekli temeljito obrazovanje i poduku iz tehnologija korištenih posebno za ovu vrstu sira. Ovaj opis sira uključen je u Naredbu Ministarstva poljoprivrede od 13. ožujka 1952. i još uvijek se nalazi u Naredbi br. 2. od 4. siječnja 2013. o mliječnim proizvodima itd.

Upućivanje na objavu specifikacije

(Članak 5. stavak 7. Uredbe (EZ) br. 510/2006 (3))

http://www.foedevarestyrelsen.dk/SiteCollectionDocuments/25_PDF_word_filer%20til%20download/06kontor/Varespecifikation%20for%20Havarti_revideret_juli%202011_.pdf

---

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2)  SL L 93, 31.3.2006., str. 12. Zamijenjena Uredbom (EU) br. 1151/2012.

(3)  Vidi bilješku 2.

---