Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52014AE0474

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi — Mjere zapošljavanja mladih – najbolje prakse — Razmatračko mišljenje (grčko predsjedništvo Vijeća)

OJ C 424, 26.11.2014, p. 1–8 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

26.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 424/1


Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi

Mjere zapošljavanja mladih – najbolje prakse — Razmatračko mišljenje (grčko predsjedništvo Vijeća)

2014/C 424/01

Izvjestiteljica:

Christa SCHWENG

Sukladno članku 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije veleposlanik Theodoros SOTIROPOULOS zatražio je pismom od 6. prosinca 2013. u ime grčkog predsjedništva Vijećem da Europski gospodarski i socijalni odbor izradi mišljenje o sljedećoj temi:

Mjere zapošljavanja mladih – najbolje prakse

(razmatračko mišljenje).

Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo, odgovorna za pripremu rada Odbora o toj temi, Mišljenje je usvojila 13. svibnja 2014.

Europski gospodarski i socijalni odbor je mišljenje usvojio na 499. plenarnom zasjedanju održanom 4. i 5. lipnja 2014. (sastanak od 4.lipnja 2014.) sa 124 glasa za, 1 protiv i 4 suzdržanih.

1.   Zaključci i preporuke

1.1

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) borbu protiv nezaposlenosti mladih smatra političkim prioritetom. Kako bi današnji mladi mogli oblikovati sutrašnju Europu, moraju imati perspektive za samostalni život, u što spada i radno mjesto koje odgovara njihovim kvalifikacijama. Potražnja radne snage može se potaknuti samo strategijom usmjerenom na rast, na jačanje konkurentnosti i na ponovno uspostavljanje povjerenja ulagača i kućanstava te održivim investicijama i mjerama poticanja gospodarskog rasta.

1.2

Potrebne su stimulacije kojima bi se potaknulo poduzeća da i u ekonomski nestabilnim vremenima zapošljavaju radnu snagu bez iskustva. Tu spada obrazovni sustav koji će stvoriti temelje, na stručnoj i osobnoj razini, za stupanje u radni odnos, koji stručno osposobljavanje bolje prilagođava potrebama tržišta rada te potiče poduzetnički duh. Također je potrebno dinamično i integrativno tržište rada s radnicima koji raspolažu sposobnostima ključnim za konkurentnost europskog gospodarstva, društvenu koheziju i dugoročno održive perspektive rasta. Odgovarajuće reforme moraju stvoriti ravnotežu između fleksibilnosti i sigurnosti. Uključivanje socijalnih partnera najbolji je način da se to postigne.

1.3

Mladi bi prilikom odabiranja zanimanja trebali dobivati pomoć kvalificiranih savjetnika za profesionalnu orijentaciju. Analize srednjoročne potrebe za radnom snagom, posebice na lokalnoj razini, mogu pozitivno utjecati na odabir zanimanja. Države članice čiji obrazovni sustavi pored teoretske nastave nude i praktičnu izobrazbu imale su u kriznim vremenima u usporedbi s drugim europskim zemljama razmjerno nisku stopu nezaposlenosti mladih. EGSO vjeruje u uspjeh modela strukovnog obrazovanja zasnovanih na radu, kao što su dualni obrazovni sustavi, koji postoje u nekim državama članicama. Ti su programi strukovnog obrazovanja uspješni posebno u slučajevima kada svoj dio odgovornosti preuzmu svi dionici (poslodavci i radnici, njihove interesne udruge te javni sektor).

1.4

Javne službe za zapošljavanje imaju važnu ulogu u prelasku iz škole u profesionalni život. One moraju imati odgovarajuće financijske i kadrovske resurse ne samo kako bi nezaposlenima pomagali pri traženju posla, već i kako bi blisko surađivali sa stranom potražnje.

1.5

Uključivanje socijalnih partnera u strategiju rasta, reforme tržišta rada, obrazovnog sustava i javnih službi za zapošljavanje te uključivanje udruga mladih u provedbu programa Jamstvo za mlade osigurava suglasnost širih slojeva stanovništva, a time i socijalni mir. Samo zajednički donesene odluke mogu dovesti do održivih promjena.

2.   Uvod

2.1

Djelotvorna borba protiv nezaposlenosti mladih jedan je od najvećih izazova današnjice. Stope nezaposlenosti osoba starosti od 15 do 24 godine uvijek su bile više u odnosu na skupinu osoba starosti od 24 do 65 godina, ali sadašnja financijska i gospodarska kriza posebno je teško pogodila mlade koji traže prvi posao na tržištu rada. Dok je stopa nezaposlenosti mladih prema podacima Eurostata (1) do kraja 2008. godine bila dvostruko viša od stope nezaposlenosti ukupnog stanovništva, do kraja 2012. godine bila je 2,6 puta viša od stope nezaposlenosti ukupnog stanovništva.

2.2

Razlozi za to su manji broj radnih mjesta zbog slabog odnosno negativnog rasta, smanjenja unutrašnje potražnje, štednje i s njom povezanog prestanka zapošljavanja u javnom sektoru, što je dodatno otežano nepravovremenom provedbom strukturnih reformi obrazovnog sustava i tržišta rada te nedostatnom kvalificiranošću, odnosno kvalificiranošću za profile za koje na tržištu rada nema potražnje.

2.3

Stopa nezaposlenosti mladih predstavlja udio nezaposlenih osoba starosti od 15 do 24 godine u radno aktivnom stanovništvu iste dobi, a 2013. godine iznosila je u 28 država EU-a 23,3 %. Eurostat (2) kao drugi pokazatelj uzima udio nezaposlenih mladih (udio nezaposlenih osoba starosti od 15 do 24 godine u ukupnom stanovništvu iste dobi), koji je 2013. godine u EU-u iznosio 9,8 %. Taj indikator odražava činjenicu da se mnogi mladi te dobi školuju i da tržištu rada uopće ne stoje na raspolaganju. Države članice pogođene su nezaposlenošću mladih u potpuno različitoj mjeri: udio nezaposlenih mladih kreće se od 4 % u Njemačkoj do 20,8 % u Španjolskoj, a stopa nezaposlenosti mladih kreće se od 7,9 % u Njemačkoj do 58,3 % u Grčkoj.

2.4

Premda treba imati na umu da se stopom nezaposlenosti mladih ne izražava postotak nezaposlenosti u ukupnoj populaciji mladih, činjenica je da je postotak mladih koji traže posao velik.

2.5

Posebnu pozornost treba posvetiti mladima iz takozvane skupine NEET (onima koji niti rade, niti se školuju, niti se osposobljavaju): prema podacima EUROFOUND-a (3) pripadnici te skupine izloženi su većem riziku da poslije dobiju nesiguran posao, a zbog rane frustracije podložniji su siromaštvu, socijalnoj marginalizaciji i radikalizaciji. Prema opreznim procjenama troškovi nesudjelovanja tih mladih na tržištu rada iznose 153 milijarde eura, odnosno 1,2 % europskog BDP-a.

2.6

Za razliku od toga, u nekim državama članicama EU-a sve je više slobodnih radnih mjesta koja se ne mogu popuniti – neovisno o tome kolika je stopa nezaposlenosti mladih. To se tiče specijaliziranih radnika u raznim sektorima, visokokvalificiranih zanimanja na području matematike, informatike, znanosti i tehnologije (MINT), ali i položaja u srednjem menadžmentu, gdje postoji potreba za osobama s horizontalnim kompetencijama (poput komunikativnosti, timskog i poduzetničkog duha itd.).

3.   Europska reakcija na nezaposlenost mladih

3.1   Jamstvo za mlade

3.1.1

Od 2011. godine do danas u komunikacijama (4) Europske komisije pojavljuje se ideja jamstva za mlade. U travnju 2013. godine Vijeće je izdalo preporuku za uvođenje Jamstva za mlade. Provedbom te preporuke trebalo bi se osigurati da sve osobe mlađe od 25 godina dobiju dobru ponudu za radno mjesto, stručno usavršavanje, naukovanje ili pripravništvo u roku od četiri mjeseca po završetku školovanja ili prestanka radnog odnosa.

3.1.2

Većina mjera programa Jamstvo za mlade može se sufinancirati sredstvima iz Europskog socijalnog fonda. Povrh toga, za 20 država članica predviđena su dodatna sredstva iz Inicijative za zapošljavanje zbog visoke stope nezaposlenosti mladih u nekim njihovim regijama (više od 25 % u barem jednoj regiji).

3.1.3

U okviru europskog semestra u preporuke za pojedine zemlje trebale bi biti ugrađene ocjene i nadzor provedbenih planova kako bi se osigurala usklađenost Jamstva za mlade s ciljevima strategije Europa 2020.

3.1.4

Europska investicijska banka uspostavila je 2013. godine program „Radna mjesta za mlade – ulaganje u vještine” koji raspolaže sa 6 milijardi eura. Taj bi program i 2014. i 2015. godine trebao raspolagati sredstvima u istom iznosu.

3.2   Okvir djelovanja europskih socijalnih partnera za borbu protiv nezaposlenosti mladih

Europski socijalni partneri usvojili su u lipnju 2013. godine okvir djelovanja na području nezaposlenosti mladih (5). On se oslanja na postojeće i nove primjere dobre prakse na četirima prioritetnim područjima: na području učenja, prelaska iz škole na tržište rada, zapošljavanja i poduzetništva. To bi trebalo potaknuti nacionalne socijalne partnere na pronalaženje rješenja u vlastitom okruženju i na prilagodbu tih rješenja nacionalnim okolnostima.

3.3   Doprinos EGSO-a

3.3.1

Zbog toga se EGSO bavio položajem mladih na tržištu rada u velikom broju mišljenja (6), konferencija i rasprava (7). U okviru Promatračke skupine za tržište rada kao nova metoda rada primjenjuje se izrada pilot-studija o određenim temama. Pritom se traži mišljenje organiziranog civilnog društva u određenim državama članicama kako bi se moglo ocijeniti postiže li se europskim politikama i mjerama željeni učinak. Tema nezaposlenosti mladih jedna je od prvih koja je zbog svoje aktualnosti odabrana za izradu pilot-studije.

3.3.2

Odbor je u svom Mišljenju o paketu mjera za zapošljavanje mladih (8) konstatirao da je „na razini EU-a i na nacionalnoj razini potrebna prava strategija rasta za poticanje stvaranja novih i sigurnih radnih mjesta. To iziskuje koordinaciju svih napora i mjera usmjerenih na jačanje konkurentnosti i vraćanje povjerenja ulagača i kućanstava”. Osim toga, Odbor je utvrdio da 6 milijardi eura nije dovoljno za financiranje Jamstva za mlade.

3.3.3

EGSO je u svom mišljenju o „Kvalitativnom okviru za pripravništvo” (9) upozorio na to da je pripravništvo važna odskočna daska za tržište rada, ali ne i univerzalno sredstvo za borbu protiv nezaposlenosti mladih. Pored zahtjeva da se pripravništva jače integriraju u programe studija i da se osigura osnovna socijalna zaštita trebalo bi izraditi smjernice koje bi nudile pregled mogućnosti subvencioniranja, kako bi se mogli uvesti modeli pripravništva sa zajedničkom financijskom odgovornošću.

3.3.4

Odbor je izričito pozdravio i odluku o pojačanoj suradnji javnih službi za zapošljavanje, također i zbog njihove važnosti u borbi protiv nezaposlenosti mladih (10). Javne službe za zapošljavanje moraju biti u stanju reagirati na promjene u svojoj okolini na izravan, fleksibilan i kreativan način te kombinirati kratkoročne intervencije s održivim rješenjima. To se mora odraziti u odgovarajućim kapacitetima i dostatnoj financijskoj potpori. Javne službe za zapošljavanje moraju posvetiti više pozornosti ponudi radne snage jer se poslodavci sve češće suočavaju s problemom pronalaženja potrebnih radnika.

3.3.5

EGSO je u svom mišljenju u vezi s komunikacijom o temi „otvaranja obrazovanja” (11) naglasio kako digitalni pristup u obrazovnim sustavima može pridonijeti većoj kvaliteti i kreativnosti obrazovne ponude. Uključenost nastavnog osoblja u osmišljanje i provedbu te inicijative, u kombinaciji s odgovarajućom obukom, ključ je za inovativno otvaranje obrazovanja po načelu „obrazovanja za sve” putem novih tehnologija i javnog pristupa nastavnom materijalu. Za uspjeh je ključno i uključivanje svih aktera i potpora u stvaranju „obrazovnih partnerstava” u društvu.

3.3.6

Projekte opisane u sljedećim poglavljima preporučili su članovi Odbora. Budući da su mnogi projekti relativno novi, u najvećem broju slučajeva nema podataka o djelotvornosti i učinkovitosti pa njihovo vrednovanje ovisi isključivo o percepciji članova Odbora.

3.4   Reforma obrazovnih sustava

3.4.1

U okviru europskog semestra 16 država članica dobilo je preporuku da modernizira svoj obrazovni sustav, a u 12 slučajeva preporučeno je da se strukovno osposobljavanje bolje prilagodi potrebama tržišta rada, odnosno da se osnaži dualno strukovno osposobljavanje.

3.4.2

Obrazovni sustavi spadaju u nacionalne nadležnosti, što tako treba i ostati. Usprkos tome europska razina može biti važna pokretačka snaga zahvaljujući razmjeni iskustava i uzajamnom učenju te financijskim poticajima. Obrazovni sustavi trebali bi biti osmišljeni tako da mladima prenose ne samo temeljne kulturne tehnike, nego da ih uče samostalno reagirati na promijenjene uvjete, kako bi doživotno učenje postalo uobičajenim dijelom životnog puta svakog pojedinca.

3.4.3

Pravodobno savjetovanje za profesionalnu orijentaciju i informacije o pojedinim zanimanjima trebali bi pridonijeti tome da svatko prepozna vlastite talente i prednosti, a pored toga bi trebali pružati informacije o razvoju stanja na tržištu rada. Projekti poput „Wiener Töchtertag” („Bečki dan kćeri”) (12), na koji djevojčice umjesto da idu u školu posjećuju poduzeća kako bi dobile uvid u nova zanimanja i mogućnosti zapošljavanja, mogu zainteresirati djevojčice za obrazovanje u tehničkim strukama.

3.4.4

Mnogo je razloga za prijevremeno napuštanje školovanja, zbog čega su potrebne individualno osmišljene mjere. Primjeri za to su „Jugendcoaching” (13) u Austriji ili „Joblinge” (14) u Njemačkoj, u okviru kojih se mladima kod kojih postoji rizik od ispadanja iz sustava nudi vremenski ograničeno individualno savjetovanje i mentorstvo pri pronalaženju naučničkog ili radnog mjesta.

3.4.5

Primjećuje se da europske države u kojima je nezaposlenost mladih niska imaju obrazovni sustav čije su odlike tijesna povezanost s tržištem rada i poduzećima te certificirane, prenosive stručne kvalifikacije. Pritom se – u različitim varijantama – dio osposobljavanja odvija izravno u poduzeću, a dio u školi. To su uvažile institucije EU-a i socijalni partneri u EU-u koji pružaju potporu Europskom savezu za naukovanje (15). Osposobljavanje naučnika spada među najvažnije elemente sustava Jamstva za mlade, a njegov uspjeh ovisi o širokom partnerstvu u kojem sudjeluju predstavnici interesa poduzeća, radnika i sustava naukovanja. Ono što je ključno za uspostavljanje dualnog sustava usmjerenog prema potrebama poduzeća, tržišta rada i mladih jest da se njegova organizacija i rad odvijaju uz velik stupanj uključivanja ustanova bliskih poduzećima. Socijalni se partneri zahvaljujući snažnom uključivanju identificiraju sa sustavom i postaju njegovim potpornjem („suvlasnici sustava”). Pored toga potrebna je odgovornost poslodavaca i njihova spremnost na ulaganje. Premda druge države članice ne mogu uvesti sveobuhvatan sustav obrazovanja u tako kratkom roku, mogle bi npr. testirati pojedinačne dualne obrazovne programe s određenom skupinom poduzeća u istom sektoru. Socijalni partneri iz određenog sektora trebali bi u tu svrhu uvesti zajedničke obrazovne standarde i svjedodžbe. Druga mogućnost bila bi pojačana suradnja pojedinih škola, koliko to dopušta njihova autonomija, s poduzećima, kao što je slučaj npr. u Poljskoj.

3.4.6

Malta je s obrazovnim programima Malteške škole za umjetnost, znanost i tehnologiju (MCAST) poduzela bitne korake u tom smjeru, jer se jedan dio osposobljavanja odvija izravno u poduzećima. Na primjer, 284 učenika završilo je praktičnu nastavu u poduzeću Lufthansa Malta, od čega je njih 163 dobilo posao.

3.4.7

Priznavanje neformalno stečenih kvalifikacija. Validacija rezultata učenja, posebice znanja, sposobnosti i kompetencija, postignutih na nekonvencionalan i neformalan način može igrati važnu ulogu u povećanju mogućnosti zapošljavanja i mobilnosti te dati dodatnu motivaciju za cjeloživotno učenje, posebice socioekonomski prikraćenim osobama ili osobama s niskim kvalifikacijama.

3.4.8

S obzirom na to da je Europska unija suočena s teškom gospodarskom krizom koja je dovela do naglog povećanja nezaposlenosti, naročito nezaposlenosti mladih, te s obzirom na starenje stanovništva, validacija relevantnih znanja, sposobnosti i kompetencija sada je važnija nego ikad za poboljšanje funkcioniranja tržišta rada, za poticanje mobilnosti i za jačanje konkurentnosti i gospodarskog rasta.

3.5   Mjere za olakšanje prelaska iz škole na radno mjesto

3.5.1

Kvalifikacije i mjere (stručnog) osposobljavanja: Nedovoljno radno iskustvo jedan je od glavnih razloga iz kojeg poduzeća u gospodarski kriznim vremenima oklijevaju zaposliti mlade. Isključivo teoretska nastava bez obveze praktične primjene naučenog sve se više pokazuje kao prepreka za pristup tržištu rada.

3.5.2

„Razmišljaj nekonvencionalno prilikom zapošljavanja” (eng. Thinking outside the box on recruitment) naziv je litavskog projekta čiji je cilj osposobiti mlade za posao i pronaći im pripravničko mjesto u odgovarajućem poduzeću. Na sličan način funkcionira program „Implacementstiftung” (16) austrijskog Zavoda za zapošljavanje, koji povezuje poduzeća kojima treba radna snaga s osobama koje traže posao, a nisu u potpunosti kvalificirane za određeno radno mjesto. Troškove osposobljavanja i egzistencijalne osnovice dijele služba za zapošljavanje i poduzeće. Analize su pokazale da tri mjeseca po okončanju tog programa oko 75 % sudionika ima radno mjesto.

3.5.3

U Francuskoj se od 2011. godine putem međustrukovnih ugovora socijalnih partnera uvode mjere posebno namijenjene mladima s (višom) stručnom spremom ili bez nje, kako bi dobili potporu pri pronalaženju radnog mjesta. Pritom je glavno težište na edukaciji za prijavu za radno mjesto. Prema rezultatima jedne analize, stopa integracije na tržište rada sudjelovanjem u tom programu iznosi 65 %, što je 18 % više u odnosu na druge uspoređivane skupine.

3.5.4

U Irskoj se pomoću programa „Jobbridge” (17) mladima koji su najmanje 78 dana primali socijalnu pomoć nude pripravništva u poduzećima u trajanju od šest do devet mjeseci. Pripravnici uz socijalnu pomoć primaju dodatnih 50 EUR tjedno. Kritizirati treba, primjerice, to što osobe koje pohađaju strukovno osposobljavanje i istodobno imaju posao s nepunim radnim vremenom nemaju pravo po okončanju osposobljavanja sudjelovati u tom programu jer ne primaju socijalnu pomoć. Odbor je mišljenja da se mjere aktiviranja trebaju primjenjivati u ranijoj fazi jer dugo čekanje obeshrabruje dotične osobe, umjesto da potiče zapošljavanje.

3.5.5

Škotsko vijeće za volonterske udruge (eng. Scottish council for voluntary organisations) pokrenulo je 2011. godine program „Community Jobs Scotland”. On je usmjeren na nezaposlene mlade osobe i provodi se u suradnji s ustanovama za socijalnu pomoć, koje visokokvalificiranim mladim osobama i onima s osnovnim kvalifikacijama nude poslove u trajanju od 6 do 9 mjeseci u cijelom nizu sektora. Mladi dobivaju pravo radno mjesto, moraju se dokazati tijekom natječaja za posao, dobivaju plaću i daljnju obuku. U programu je sudjelovalo više od 4000 mladih, od čega je njih 47,3 % neposredno poslije dobilo posao, a njih 63,6 % posredno je imalo koristi od dodatnog osposobljavanja i volonterske djelatnosti.

3.5.6

Danski sindikati i zavod za zapošljavanje u suradnji s javnim i privatnim poslodavcima stvaraju pripravnička mjesta za strukovno osposobljene mlade, kako bi im ponudili radno iskustvo i specijalizaciju u njihovoj struci. Zapošljavanje osoba koje su okončale takvo pripravništvo iznosi u prosjeku otprilike 60 %, premda će točni podaci biti objavljeni tek po završetku projekta u travnju 2014.

3.5.7

Slovenski projekt „Moje izkušnje (18) (Moja iskustva), koji je dobio nagradu Međunarodne organizacije rada, omogućuje povezivanje studenata i poslodavaca putem internetske platforme na kojoj studenti mogu objaviti svoja radna iskustva. Osim toga izdaju se svjedodžbe kojima se potvrđuje radno iskustvo.

3.5.8

Španjolska zaklada „Novia Salcedo” organizira kao privatna, neprofitna kulturna organizacija program u sklopu kojeg se strukovno osposobljenim pripravnicima nudi kombinacija teorijske nastave i praktičnog radnog iskustva u poduzećima. Analiza je pokazala da je preko 52,23 % sudionika po okončanju programa stupilo u radni odnos.

3.5.9

U Češkoj su poslodavci i strukovne udruge partneri u projektu „Pospolu” („Zajedno”), koji se zalaže za promjene u organizaciji strukovnog osposobljavanja i jačanje učenja na radnom mjestu, i to putem sklapanja partnerstva između škola i poduzeća i izrade prijedloga za izmjene nastavnih sadržaja. Taj je projekt u prvom redu usmjeren na programe naukovanja na područjima strojarstva, elektrotehnike, građevine, prometa i informatičke tehnologije.

3.5.10

Portugalska mreža tehnoloških centara promiče dva projekta („Think Industry” i „F1 in Schools”) usmjerena na nove industrijske vještine potrebne na tržištu rada, pri čemu se koristi praktični pristup koji obuhvaća poticanje primjene alata i strojeva i prenose znanja potrebna za proizvodnju pravog mini automobila F1 i plasiranje ideje/projekta na tržište. Škole i industrija uspostavljaju partnerstva s namjerom da promijene mišljenje učenika o karijeri u tehničkim zanimanjima i da ih upoznaju s potrebama tržišta (19).

3.5.11

U Italiji postoji program za trogodišnje razdoblje 2014. – 2016. u okviru kojeg učenici koji pohađaju zadnje dvije godine drugog stupnja srednje škole mogu stjecati praktična iskustva u poduzeću, zahvaljujući boljoj upotrebi pripravničkih ugovora.

3.5.12

Poticanje mobilnosti: I poticanje prekogranične mobilnosti mladih radi stjecanja radnog iskustva može pridonijeti tome da se premosti razdoblje između čisto teorijskog osposobljavanja i prvog radnog odnosa.

3.5.13

Jedan od primjera za to jest bilateralni sporazum između Njemačke i Španjolske, koji predviđa mogućnost zapošljavanja i strukovnog osposobljavanja za otprilike 5000 mladih Španjolaca do 2017. godine; drugi su primjeri njemački programi poticaja „The job of my life” i „Make it in Germany”, čiji je cilj dovođenje mladih u Njemačku kako bi se tamo osposobili za zanimanja u kojima vlada manjak kvalificirane radne snage. Pritom im se plaća pripremni tečaj njemačkog jezika u zemlji podrijetla, dio putnih troškova i troškova selidbe te tečaj jezika u Njemačkoj u sklopu pripreme za pripravništvo. Ako je poslodavac nakon obavljenog pripravništva zadovoljan, može se pohađati i program strukovnog osposobljavanja u trajanju od 3 do 3,5 godine, za koji se pored naknade za naukovanje isplaćuje dodatna potpora, a mladi dobivaju mentore za pomoć u školi, poduzeću i svakodnevnom životu.

3.5.14

U sklopu programa „Integracija razmjenom” potiče se radna integracija osoba s otežanim pristupom tržištu rada time što im se omogućava stjecanje praktičnog radnog iskustva u drugim državama EU-a. Dosadašnja evaluacija tog programa koji se financira sredstvima iz ESF-a pokazala je da je šest mjeseci po okončanju razmjene 41 % sudionika imao posao te da je njih 18 % uspješno završilo strukovno osposobljavanje, njih 7 % školu, a njih 4 % studij.

3.5.15

Za bolju usklađenost ponude i potražnje na tržištu rada prijeko je potrebna reforma EURES-a. EGSO će se o tome očitovati u zasebnom mišljenju. Presudno će, međutim, biti da se EURES primjenjuje kao instrument politike tržišta rada u svim državama članicama – a ne samo u manjem broju njih – te da se posvuda objavljuju otvorena radna mjesta. Još jedan dobar primjer poticanja prekogranične mobilnosti mladih predstavlja inicijativa „Tvoj prvi posao preko mreže EURES” (20), kojom se mladima omogućava prvo radno mjesto (dakle ne naukovanje ili pripravništvo) isplatom naknade za dodatne troškove koji nastaju zapošljavanjem u nekoj drugoj zemlji.

3.5.16

Radi bolje prilagodbe kvalifikacija potražnji bitno je uvođenje centara za praćenje koji bi predviđali i već u ranoj fazi posredovali pri pokrivanju potreba za kvalificiranom radnom snagom. To bi se trebalo odvijati na regionalnoj i/ili sektorskoj razini uz sudjelovanje socijalnih partnera, kako bi se moglo brzo reagirati na razne gospodarske i pravne, ali i tehničke promjene; osim toga, na toj se razini bolje prepoznaju zahtjevi poduzeća i tržišta rada.

3.6   Mjere za integraciju zapostavljenih mladih

3.6.1

Mladi s posebnim potrebama trebaju i posebnu potporu kako bi se uključili na tržište rada. U Austriji se to postiže programom „Jobcoaching” (21), pomoću kojeg se osobama s invaliditetom ili s poteškoćama u učenju pruža potpora u vidu individualnog savjetovanja i mentorstva tijekom prvih nekoliko mjeseci na novom radnom mjestu. Pritom se ta potpora nudi mladima, ali i poduzećima.

3.6.2

U Walesu je posebno za skupinu NEET osmišljen projekt „Intermediate Labour Market”, u sklopu kojeg se mladima koji su najudaljeniji od tržišta rada nudi dobro strukturirani program i mogućnosti zapošljavanja. Cilj je da se time mlade motivira na stupanje u radni odnos i da im se pomogne u prihvaćanju pravila ponašanja i stjecanju osnovnih kvalifikacija te pri prijavljivanju na posao. Od ukupno 249 sudionika njih 35 dobilo je radno mjesto.

3.6.3

Primjer za uključivanje osoba koje su vrlo udaljene od tržišta rada predstavlja projekt „Jednake mogućnosti” (22) poduzeća U.S. Steel Košice, posebno osmišljen kako bi se školovalo i zapošljavalo Rome iz okolice Košica, koji na taj način nerijetko prvi put dolaze u doticaj s tržištem rada. Počevši od 2002. godine stvorena su radna mjesta za više od 150 Roma.

3.6.4

Belgijski program „Activa” (23) za niskokvalificirane osobe mlađe od 25 godina koje su nezaposlene najmanje 12 mjeseci predviđa smanjenje doprinosa poslodavca za socijalno osiguranje te subvencioniranje plaće tijekom pet kvartala.

3.7   Mjere reforme tržišta rada

3.7.1

Kako tvrdi Institut za istraživanje budućnosti rada (IZA), „od 1980-ih do sada u mnogim su europskim državama liberalizirani ugovori o radu na određeno vrijeme kako bi se povećale mogućnosti uključivanja, a kako se istodobno ne bi morala dovesti u pitanje zaštita od otkaza koja je u mnogim zemljama dobro razvijena” (24). To je dovelo do toga da se mladima sve češće nudio samo ugovor o radu na određeno vrijeme bez mogućnosti prelaska na rad na neodređeno vrijeme. Dobro razvijena zaštita od otkaza štiti, doduše, u kriznim vremenima radnike s dugim radnim stažem od otkaza više nego mlade radnike, ali pokazalo se i da ona zbog nesigurnih gospodarskih okolnosti predstavlja prepreku za zapošljavanje mlade radne snage bez iskustva i tako pojačava segmentiranje tržišta rada.

3.7.2

Obor preporučuje da se socijalni partneri nastave uključivati u reforme na području tržišta rada, naročito u državama članicama s posebno velikom nezaposlenošću mladih, kako bi se pronašla ravnoteža između fleksibilnosti i sigurnosti. Reforme će, doduše, biti djelotvorne samo u srednjem roku, ali u doba gospodarskog rasta mogu dati znatan doprinos brzom smanjenju nezaposlenosti mladih.

3.8   Poticaji za poduzeća s ciljem zapošljavanja mladih

3.8.1

Kako bi se poduzećima pomoglo da se odluče na zapošljavanje mladih radnika bez iskustva, od pomoći bi mogli biti dodatni poticaji, i to u vidu subvencioniranja plaća ili smanjenja doprinosa u sustave socijalnog osiguranja. Međutim, pritom se mora paziti da ne dođe do narušavanja tržišnog natjecanja i slabljenja sustava socijalnog osiguranja. Primjeri za to su subvencije koje HRDA (25) isplaćuje ciparskim poduzećima za programe strukovnog osposobljavanja mladih radnika. Na taj način posebice mala i srednja poduzeća mogu kompenzirati trošak nužnih programa strukovnog osposobljavanja i s njima povezani pad proizvodnje u početnoj fazi.

3.8.2

Finska karta „Sanssi” (26) služi kao potvrda da poslodavac nezaposlene osobe mlađe od 30 godina može zatražiti subvencioniranje njegove plaće u trajanju od deset mjeseci.

3.8.3

Mađarska se odlučila za poticanje poduzeća na zapošljavanje radnika mlađih od 25 godina tako što se za određeno razdoblje smanjuju bruto naknade i doprinosi za socijalno osiguranje.

3.8.4

Talijanska poduzeća mogu koristiti fiskalne poticaje za socijalno osiguranje u trajanju od 12 mjeseci ako na neodređeno vrijeme zaposle mlade između 18 i 29 godina starosti koji u zadnjih šest mjeseci nisu imali stalan plaćeni posao ili ne posjeduju svjedodžbu drugog stupnja srednje škole odnosno strukovne škole.

3.9   Mjere poticanja poduzetništva

3.9.1

Jedan od triju stupova „Akcijskog plana za poduzetništvo 2020. – Ponovno pokretanje poduzetničkog duha u Europi” (27) jest edukacija o poduzetništvu radi poticanja rasta i osnivanja poduzeća. U okviru „Potvrde o poduzetničkim vještinama” (28) mlade osobe pohađaju program osposobljavaju na polju makro- i mikroekonomije, što po uspješnom polaganju ispita služi kao zamjena za poduzetnički ispit koji je u Austriji nužan za obavljanje samostalne djelatnosti.

3.9.2

„Program za mlade poduzetnike” omogućava učenicima starosti od 15 do 19 godina da osnuju prava poduzeća koja posluju jednu školsku godinu i da nude proizvode i usluge koje su sami osmislili na stvarnom tržištu. Time se neposredno stječu poduzetničke vještine.

3.9.3

Projekt „Extraordinary EducationTM” omogućava mladima da u neformalnom okruženju testiraju neku poslovnu ideju i da usvoje temeljne poduzetničke i komunikativne vještine, neovisno o njihovoj dobi i jeziku.

3.9.4

Kako bi se novim poduzećima osigurao pristup financijskim sredstvima i kako bi ih se motiviralo da stvaraju radna mjesta, Rumunjska oslobađa novoosnovana poduzeća od plaćanja troškova registracije. Povrh toga, postoje porezne olakšice za poduzeća s dva do tri zaposlenika, zajam u iznosu do 10  000 eura, koji pokriva 50 % troškova predviđenih poslovnim planom, kao i vladina jamstva za 80 % uzetog zajma. U razdoblju od 2011. do ožujka 2014. godine osnovano je ukupno 12  646 malih i srednjih poduzeća i stvoreno je 22  948 radnih mjesta. S radom je prestalo samo 188 malih i srednjih poduzeća. Taj uspješni program provodit će se i u 2014. godini.

Bruxelles, 4. lipnja 2014.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Henri MALOSSE


(1)  Eurostat – Statistički podaci o nezaposlenosti.

(2)  Eurostat – Statistics_explained – Nezaposlenost mladih.

(3)  Eurofound – skupina NEET.

(4)  Mogućnosti za mlade i paket mjera za zapošljavanje mladih.

(5)  Engleski:Framework of actions on youth employment (Okvir djelovanja na području nezaposlenosti mladih).

(6)  SL C 68 od 6.3.2012., str. 1.; SL 68 od 6.3.2012., str. 11.; SL C 143 od 22.5.2012., str. 94.; SL C 299 od 4.10.2012., str. 97; SL C 191 od 29.6.2012., str. 103.; SL C 11 od 15.1.2013., str. 8.-15.; SL C 161 od 6.6.2013., str. 67.-72.; SL C 327 od 12.11.2013., str. 58.-64.; SL C 133 od 9.5.2013., str. 77.-80.; SL C 271 od 19.9.2013., str. 101.; CCMI/118 – EESC-2013-05662-00-00-AS-TRA (izvjestitelj: Fornea, suizvjestitelj: Grimaldi); još neobjavljeno u SL-u.

(7)  http://www.eesc.europa.eu/?i=portal.en.events-and-activities-eu-policies-youth-employment

http://www.eesc.europa.eu/?i=portal.en.events-and-activities-skill-mobility-competitiveness

(8)  SL C 161 od 6.6.2013., str. 67.

(9)  Kvalitativni okvir za pripravništvo.

(10)  Javne službe za zapošljavanje.

(11)  Otvaranje obrazovanja.

(12)  Dan kćeri.

(13)  NEBA – Jugendcoaching.

(14)  Joblinge.

(15)  Europski savez za naukovanje.

(16)  http://www.implacement-stiftung.at/

(17)  Jobbridge.

(18)  http://youthpractices.org/assessment.php; str. 36.

(19)  http://www.cor.europa.eu/

(20)  Europska komisija – Tvoj prvi posao preko EURES-a.

(21)  NEBA – Jugendcoaching.

(22)  U.S. Steel Košice – Jednake mogućnosti.

(23)  Belgija – Activa.

(24)  IZA – Nezaposlenost mladih u Europi.

(25)  Cipar – Program zapošljavanja i osposobljavanja fakultetski obrazovanih osoba

(26)  Finska – karta Sanssi.

(27)  COM(2012) 795 final.

(28)  Austrija – Potvrda o poduzetničkim vještinama.


Top