Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 41995A1127(01)

Konvencija o osnivanju Europskog policijskog ureda (Konvencija o Europolu) na temelju članka K.3 Ugovora o Europskoj uniji

OJ C 316, 27.11.1995, p. 2–32 (ES, DA, DE, EL, EN, FR, IT, NL, PT, FI, SV)
Special edition in Czech: Chapter 19 Volume 008 P. 12 - 42
Special edition in Estonian: Chapter 19 Volume 008 P. 12 - 42
Special edition in Latvian: Chapter 19 Volume 008 P. 12 - 42
Special edition in Lithuanian: Chapter 19 Volume 008 P. 12 - 42
Special edition in Hungarian Chapter 19 Volume 008 P. 12 - 42
Special edition in Maltese: Chapter 19 Volume 008 P. 12 - 42
Special edition in Polish: Chapter 19 Volume 008 P. 12 - 42
Special edition in Slovak: Chapter 19 Volume 008 P. 12 - 42
Special edition in Slovene: Chapter 19 Volume 008 P. 12 - 42
Special edition in Bulgarian: Chapter 19 Volume 012 P. 4 - 34
Special edition in Romanian: Chapter 19 Volume 012 P. 4 - 34
Special edition in Croatian: Chapter 19 Volume 014 P. 3 - 33

No longer in force, Date of end of validity: 31/12/2009; Zamijenjeno 32009D0371

19/Sv. 14

HR

Službeni list Europske unije

3


41995A1127(01)


C 316/2

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


KONVENCIJA

o osnivanju Europskog policijskog ureda (Konvencija o Europolu) na temelju članka K.3 Ugovora o Europskoj uniji

VISOKE UGOVORNE STRANKE ove Konvencije, države članice Europske unije,

POZIVAJUĆI se na Akt Vijeća od 26. srpnja 1995.,

SVJESNE hitnih problema koji proizlaze iz terorizma, nezakonite trgovine drogom i drugih ozbiljnih oblika međunarodnog kriminaliteta,

BUDUĆI da postoji potreba za postizanjem napretka u solidarnosti i suradnji između država članica Europske unije, a posebno poboljšanjem policijske suradnje među državama članicama,

BUDUĆI da bi takav napredak trebao omogućiti daljnje poboljšanje zaštite sigurnosti i javnog reda,

BUDUĆI da je osnivanje Europskog policijskog ureda (Europol) dogovoreno Ugovorom o Europskoj uniji od 7. veljače 1992.,

S OBZIROM NA odluku Europskog vijeća od 29. listopada 1993. da je Europol potrebno uspostaviti u Nizozemskoj i da mu sjedište treba biti u Haagu,

IMAJUĆI U VIDU zajednički cilj poboljšanja policijske suradnje u području terorizma, nezakonite trgovine drogom i drugih ozbiljnih oblika međunarodnog kriminaliteta stalnom, povjerljivom i intenzivnom razmjenom informacija između Europola i nacionalnih jedinica država članica,

PODRAZUMIJEVAJUĆI PRI TOME da oblici suradnje utvrđeni u ovoj Konvenciji ne smiju utjecati na druge oblike dvostrane ili višestrane suradnje,

UVJERENI da posebnu pozornost u području policijske suradnje treba pridavati zaštiti prava pojedinaca, a posebno zaštiti njihovih osobnih podataka,

BUDUĆI da aktivnosti Europola u skladu s ovom Konvencijom ne dovode u pitanje ovlasti Europske unije; budući da Europol i Zajednice imaju zajednički interes u okviru Europske unije uspostaviti oblike suradnje koji im omogućuju što je moguće učinkovitije obavljanje svojih odgovarajućih zadaća,

SPORAZUMJELE SU SE:

SADRŽAJ

Stranica

GLAVA I.

OSNIVANJE I ZADAĆE

Članak 1.

Osnivanje

Članak 2.

Cilj

Članak 3.

Zadaće

Članak 4.

Nacionalne jedinice

Članak 5.

Časnici za vezu

Članak 6.

Kompjuterizirani sustav prikupljenih informacija

GLAVA II.

INFORMACIJSKI SUSTAV

Članak 7.

Uspostava informacijskog sustava

Članak 8.

Sadržaj informacijskog sustava

Članak 9.

Pravo pristupa informacijskom sustavu

GLAVA III.

RADNE EVIDENCIJE ZA POTREBE ANALIZE

Članak 10.

Prikupljanje, obrada i korištenje osobnih podataka

Članak 11.

Sustav indeksiranja

Članak 12.

Nalog za otvaranje datoteke

GLAVA IV.

ZAJEDNIČKE ODREDBE O OBRADI INFORMACIJA

Članak 13.

Obveza izvješćivanja

Članak 14.

Standard zaštite podataka

Članak 15.

Odgovornost u pitanjima zaštite podataka

Članak 16.

Odredbe o sastavljanju izvješća

Članak 17.

Pravila o upotrebi podataka

Članak 18.

Slanje podataka trećim državama i trećim tijelima

Članak 19.

Pravo pristupa

Članak 20.

Ispravljanje i brisanje podataka

Članak 21.

Vremenska ograničenja za čuvanje i brisanje datoteka

Članak 22.

Ispravljanje i pohrana podataka u dokumentaciji u papirnatom obliku

Članak 23.

Nacionalno nadzorno tijelo

Članak 24.

Zajedničko nadzorno tijelo

Članak 25.

Sigurnost podataka

GLAVA V.

PRAVNI STATUS, ORGANIZACIJA I FINANCIJSKE ODREDBE

Članak 26.

Pravna sposobnost

Članak 27.

Organi Europola

Članak 28.

Upravni odbor

Članak 29.

Ravnatelj

Članak 30.

Osoblje

Članak 31.

Tajnost podataka

Članak 32.

Obveza diskrecije i povjerljivosti

Članak 33.

Jezici

Članak 34.

Obavješćivanje Europskog parlamenta

Članak 35.

Proračun

Članak 36.

Revizija

Članak 37.

Sporazum o sjedištu

GLAVA VI.

ODGOVORNOST I PRAVNA ZAŠTITA

Članak 38.

Odgovornost za neovlaštenu ili netočnu obradu podataka

Članak 39.

Ostala odgovornost

Članak 40.

Rješavanje sporova

Članak 41.

Povlastice i imuniteti

GLAVA VII.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 42.

Odnosi s trećim državama i trećim tijelima

Članak 43.

Izmjena Konvencije

Članak 44.

Rezerve

Članak 45.

Stupanje na snagu

Članak 46.

Pristupanje novih država članica

Članak 47.

Depozitar

Prilog iz članka 2.

Izjava

GLAVA I.

OSNIVANJE I ZADAĆE

Članak 1.

Osnivanje

1.   Države članice Europske unije, dalje u tekstu „države članice”, ovime osnivaju Europski policijski ured, dalje u tekstu „Europol”.

2.   Europol se povezuje u svakoj državi članici s jednom nacionalnom jedinicom, koju se u skladu s člankom 4. osniva ili određuje.

Članak 2.

Cilj

1.   Cilj Europola je, u okviru suradnje među državama članicama na temelju članka K.1 stavka 9. Ugovora o Europskoj uniji, poboljšati pomoću mjera iz ove Konvencije učinkovitost i suradnju nadležnih tijela u državama članicama u sprječavanju i borbi protiv terorizma, nezakonite trgovine drogom, kao i drugih ozbiljnih oblika međunarodnog kriminala u slučajevima kada postoje činjenice koje ukazuju na postojanje organizirane zločinačke strukture i da su dvije ili više država članica pogođene dotičnim oblicima kriminaliteta na takav način da zbog opsega, značaja i posljedica dotičnih kaznenih djela zahtijevaju zajednički pristup država članica.

2.   Kako bi se postupno ostvario cilj naveden u stavku 1., Europol u početku djeluje na prevenciji i suzbijanju nezakonite trgovine drogom, trgovine nuklearnim i radioaktivnim tvarima, nezakonitog krijumčarenja imigranata, trgovine ljudima te kriminala povezanog s motornim vozilima.

U roku od najkasnije dvije godine nakon stupanja na snagu ove Konvencije Europol će također se boriti protiv kaznenih djela počinjenih ili koja bi mogla biti počinjena tijekom terorističkih aktivnosti koje su usmjerene protiv života, zdravlja, osobne slobode ili imovine. Vijeće, odlučujući jednoglasno u skladu s postupkom utvrđenim u glavi VI. Ugovora o Europskoj uniji, može odlučiti uputiti Europol da se bavi takvim terorističkim aktivnostima prije isteka tog razdoblja.

Vijeće može, odlučujući jednoglasno u skladu s postupkom utvrđenim u glavi VI. Ugovora o Europskoj uniji, odlučiti uputiti Europol da se bori protiv drugih oblika kriminaliteta navedenih u Prilogu ovoj Konvenciji ili njihovih posebnih manifestacija. Prije donošenja odluke, Vijeće daje upute upravnom odboru da pripremi odluku i da posebno utvrdi kako se to posebno odražava na proračun i osoblje Europola.

3.   Nadležnost Europola u pogledu nekog oblika kriminala ili njegove posebne manifestacije uključuje:

1.

nezakonite aktivnosti pranja novca u vezi s tim oblicima kriminala ili njihovih posebnih manifestacija;

2.

povezana kaznena djela.

Sljedeća kaznena djela smatraju se povezanima i uzimaju se u obzir u skladu s postupcima određenim u člancima 8. i 10.:

kaznena djela počinjena radi nabave sredstava za počinjenje djela koja su u nadležnosti Europola,

kaznena djela počinjena kako bi se olakšala ili izvršila kaznena djela koja su u nadležnosti Europola,

kaznena djela počinjena kako bi se osiguralo nekažnjavanje kaznenih djela u nadležnosti Europola.

4.   Za potrebe ove Konvencije „nadležna tijela” znači sva javna tijela koja postoje u državama članicama koja su odgovorna u skladu s nacionalnim pravom za sprječavanje i suzbijanje kaznenih djela.

5.   Za potrebe stavaka 1. i 2. „nezakonita trgovina drogom” znači kaznena djela navedena u članku 3. stavku 1. Konvencije Ujedinjenih naroda od 20. prosinca 1988. protiv nedozvoljenog prometa drogama i psihotropskim supstancama i u odredbama kojima se izmjenjuje ili zamjenjuje ta Konvencija.

Članak 3.

Zadaće

1.   Glavne zadaće Europola u okviru njegovih ciljeva na temelju članka 2. stavka 1. su sljedeće:

1.

olakšati razmjenu informacija među državama članicama;

2.

nabaviti, usporediti i analizirati informacije i obavještajne podatke;

3.

nadležnim tijelima u državama članicama bez odlaganja priopćiti putem nacionalnih jedinica iz članka 4. informacije koje se na njih odnose i o utvrđenoj povezanosti kaznenih djela,;

4.

pomagati u istragama u državama članicama prosljeđivanjem svih bitnih informacija nacionalnim jedinicama;

5.

održavati kompjuterizirani sustav prikupljenih informacija koji sadrži podatke u skladu s člancima 8., 10. i 11.

2.   Kako bi se putem nacionalnih jedinica poboljšala suradnja i učinkovitost nadležnih tijela u državama članicama radi ispunjenja cilja određenog u članku 2. stavku 1., Europol nadalje ima sljedeće dodatne zadaće:

1.

razvijati stručno znanje o istražnim postupcima nadležnih tijela u državama članicama i pružati savjete pri istragama;

2.

dostaviti strateške obavještajne podatke kojima se potpomaže i potiče učinkovita i stvarna upotreba raspoloživih resursa na nacionalnoj razini za operativne aktivnosti;

3.

pripremiti opće izvještaje o stanju.

3.   Osim toga Europol može, u okviru svojih ciljeva u skladu s člankom 2. stavkom 1. u skladu s osobljem i proračunskim sredstvima kojima raspolaže i u okviru granica koje određuje upravni odbor, pomagati državama članicama savjetom i istraživanjem u sljedećim područjima:

1.

obuka članova njihovih nadležnih tijela;

2.

organiziranje i opremanje tih tijela;

3.

metode suzbijanja kriminaliteta;

4.

tehničke metode i metode sudske medicine te metode istražnog postupka.

Članak 4.

Nacionalne jedinice

1.   Svaka država članica osniva ili određuje nacionalnu jedinicu koja provodi zadaće navedene u ovom članku.

2.   Nacionalna jedinica je jedino tijelo za vezu između Europola i nadležnog nacionalnog tijela. Odnosi između nacionalne jedinice i nadležnih tijela uređeni su nacionalnim pravom, a posebno relevantnim nacionalnim ustavnim odredbama.

3.   Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da nacionalne jedinice mogu ispuniti svoje zadaće te posebno da imaju pristup odgovarajućim nacionalnim podacima.

4.   Zadaća nacionalnih jedinica jest:

1.

na vlastitu inicijativu dostaviti Europolu informacije i obavještajne podatke koji su mu potrebni za obavljanje njegovih zadaća;

2.

odgovoriti na zahtjev Europola za informacijama, obavještajnim podacima ili savjetom;

3.

ažurirati informacije i obavještajne podatke;

4.

za potrebe nadležnih tijela procijeniti informacije i obavještajne podatke u skladu s nacionalnim pravom te im proslijediti taj materijal;

5.

slati Europolu zahtjeve za savjetom, informacijama, obavještajnim podacima i analizom;

6.

dostavljati Europolu informacije za pohranu u kompjuterizirani sustav;

7.

osigurati poštivanje zakona pri svakoj razmjeni informacija između njih i Europola.

5.   Ne dovodeći u pitanje izvršavanje odgovornosti koje obvezuju države članice, kako je određeno u članku K.2 stavku 2. Ugovora o Europskoj uniji, nacionalna jedinica u određenom slučaju nije obvezna dostaviti informacije i obavještajne podatke predviđene u stavku 4. točkama 1. 2. i 6. i u člancima 7. i 10. ako bi to:

1.

štetilo ključnim interesima nacionalne sigurnosti; ili

2.

ugrožavalo uspjeh istrage koja je u tijeku ili sigurnost pojedinaca;

3.

uključivalo informacije koje se odnose na organizacije ili specifične obavještajne aktivnosti u području državne sigurnosti.

6.   Troškove nastale pri komunikaciji nacionalnih jedinica s Europolom snose države članice te se, osim troškova telekomunikacija, ne zaračunavaju Europolu.

7.   Ravnatelji nacionalnih jedinica sastaju se prema potrebi kako bi savjetom pomogli Europolu.

Članak 5.

Časnici za vezu

1.   Svaka nacionalna jedinica upućuje barem jednog časnika za vezu u Europol. Broj časnika za vezu koje države članice mogu poslati u Europol utvrđuje se jednoglasnom odlukom upravnog odbora; odluka se može promijeniti u bilo koje vrijeme jednoglasnom odlukom upravnog odbora. Časnici za vezu podliježu nacionalnom zakonodavstvu države članice koja ih je poslala, osim ako je drukčije određeno u posebnim odredbama ove Konvencije.

2.   Časnici za vezu dobivaju upute od svojih nacionalnih jedinica da zastupaju interese potonjih unutar Europola u skladu s nacionalnim pravom države članice koja ih je poslala, i u skladu s odredbama koje se primjenjuju pri upravljanju Europolom.

3.   Ne dovodeći u pitanje članak 4. stavke 4. i 5. časnici za vezu pomažu u okviru ciljeva utvrđenih u članku 2. stavku 1. u razmjeni informacija između nacionalnih jedinica koje su ih poslale i Europola, i to posebno:

1.

pružanjem Europolu informacija iz nacionalnih jedinica koje su ih poslale;

2.

prosljeđivanjem informacija iz Europola nacionalnoj jedinici koja ga je poslala; i

3.

suradnjom sa službenicima Europola pružajući im informacije i savjete u vezi s analizom informacija koje se odnose na državu članicu koja ih je poslala.

4.   Časnici za vezu u isto vrijeme pomažu u razmjeni informacija iz svojih nacionalnih jedinica i u koordinaciji mjera koje iz toga proizlaze u skladu sa svojim nacionalnim pravom i u okviru cilja utvrđenog u članku 2. stavku 1.

5.   U mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje zadaća u skladu s gore navedenim stavkom 3., časnici za vezu imaju pravo koristiti raznu dokumentaciju u skladu s odgovarajućim odredbama navedenim u relevantnim člancima.

6.   Članak 25. primjenjuje se mutatis mutandis na aktivnosti časnika za vezu.

7.   Ne dovodeći u pitanje druge odredbe ove Konvencije, upravni odbor jednoglasno određuje prava i obveze časnika za vezu u odnosu na Europol.

8.   Časnici za vezu uživaju povlastice i imunitet potrebne za obavljanje svojih zadaća u skladu s člankom 41. stavkom 2.

9.   Europol osigurava državama članicama besplatno korištenje prostorija u zgradi Europola potrebnih za rad časnika za vezu. Sve druge troškove nastale u vezi sa upućivanjem časnika za vezu snosi država članica koja ih je poslala; to se također primjenjuje i na troškove opremanja časnika za vezu, u mjeri u kojoj upravni odbor prilikom donošenja proračuna Europola u nekom posebnom slučaju jednoglasno ne preporuči drukčije.

Članak 6.

Kompjuterizirani sustav prikupljenih informacija

1.   Europol održava kompjuterizirani sustav prikupljenih informacija koji se sastoji od sljedećih dijelova:

1.

informacijskog sustava iz članka 7. s ograničenim i točno određenim sadržajem koji omogućava brzo pronalaženje informacija koje su na raspolaganju državama članicama i Europolu;

2.

radne dokumentacije iz članka 10. uspostavljene za različita vremenska razdoblja za potrebe analize i koja sadrži opsežne informacije; i

3.

sustava indeksiranja koji sukladno aranžmanima utvrđenim u članku 11. sadrži određene podatke iz analitičke dokumentacije iz točke 2.

2.   Kompjuterizirani sustav prikupljenih informacija kojim upravlja Europol ne smije ni u kojem slučaju biti povezan s drugim automatiziranim sustavima obrade osim s automatiziranim sustavima obrade nacionalnih jedinica.

GLAVA II.

INFORMACIJSKI SUSTAV

Članak 7.

Uspostava informacijskog sustava

1.   Europol uspostavlja i održava kompjuterizirani informacijski sustav s ciljem obavljanja svojih zadaća. Informacijski sustav u koji države članice, koje predstavljaju nacionalne jedinice i časnici za vezu, mogu izravno unositi podatke u skladu sa svojim nacionalnim postupcima i u koji Europol također može izravno unositi podatke koje dostavljaju treće zemlje i treća tijela ili podatke dobivene analizom izravno je dostupan nacionalnim jedinicama, časnicima za vezu, ravnatelju, zamjenicima ravnatelja i ovlaštenim službenicima Europola.

Izravan pristup nacionalnih jedinica informacijskom sustavu u odnosu na osobe iz članka 8. stavka 1. točke 2. ograničava se isključivo na podatke o identitetu navedene u članku 8. stavku 2. Potpuni podaci su im dostupni preko časnika za vezu, ako je to potrebno za posebne istražne radnje.

2.   Europol:

1.

ima zadaću osigurati usklađenost s odredbama kojima se uređuje suradnja i funkcioniranje informacijskog sustava; i

2.

odgovoran je za pravilan rad informacijskog sustava u tehničkom i operativnom smislu. Europol posebno poduzima sve potrebne mjere kako bi osigurao da se ispravno provode mjere iz članaka 21. i 25. o informacijskom sustavu.

3.   Nacionalna jedinica u svakoj državi članici odgovorna je za komunikaciju s informacijskim sustavom. Posebno je odgovorna za sigurnosne mjere iz članka 25. u pogledu opreme za obradu podataka koja se koristi unutar državnog područja dotične države članice, za ispitivanje u skladu s člankom 21. te za pravilnu provedbu ove Konvencije u drugom smislu, u mjeri u kojoj je to potrebno u skladu sa zakonima, propisima, administrativnim odredbama i postupcima te države članice.

Članak 8.

Sadržaj informacijskog sustava

1.   Informacijski sustav može se koristiti za pohranu, izmjenu i korištenje samo onih podataka koji su potrebni za obavljanje zadaća Europola, uz izuzetak podataka koji se odnose na povezana kaznena djela iz drugog podstavka članka 2. stavka 3. Uneseni podaci odnose se na:

1.

osobe za koje se u skladu s nacionalnim pravom dotične države članice sumnja da su počinile ili sudjelovale u kaznenom djelu za koje je Europol nadležan u skladu s člankom 2. ili koje su osuđene zbog takvog kaznenog djela;

2.

osobe za koje postoji osnovana sumnja u skladu s nacionalnim pravom da će počiniti kazneno djelo za koje je Europol nadležan u skladu s člankom 2.

2.   Osobni podaci iz stavka 1. mogu sadržavati samo sljedeće podatke:

1.

prezime, djevojačko prezime, osobno ime i bilo koji alias ili lažno ime;

2.

datum i mjesto rođenja;

3.

državljanstvo;

4.

spol; i

5.

prema potrebi, druga obilježja koja bi vjerojatno mogla pomoći pri utvrđivanju identiteta, uključujući bilo koju specifičnu objektivnu fizičku osobinu koja je nepromjenjiva.

3.   Osim podataka iz stavka 2. i podataka o Europolu ili o nacionalnoj jedinici koja unosi podatke, sljedeći se podaci o osobama iz stavka 1. mogu pohraniti, izmijeniti ili koristiti u informacijskom sustavu:

1.

kaznena djela, navodna kaznena djela te vrijeme i mjesto počinjenja istih;

2.

sredstva kojima su kaznena djela počinjena ili koja se mogu koristiti za počinjenje istih;

3.

odsjeci koji se bave tim slučajem te evidencijski brojevi;

4.

sumnja na pripadnost zločinačkoj organizaciji;

5.

osude u slučaju kada se odnose na kaznena djela za koja je Europol nadležan u skladu s člankom 2.

Ovi se podaci također mogu unositi kada još ne upućuju na osobe. U slučaju kada Europol sam unosi podatke, osim dodjele evidencijskog broja također navodi je li podatke dostavila treća strana ili su rezultat njegovih vlastitih analiza.

4.   Dodatne informacije o skupinama osoba iz stavka 1. kojima Europol ili nacionalne jedinice raspolažu mogu se dostaviti na zahtjev bilo kojoj nacionalnoj jedinici ili Europolu. Nacionalne jedinice šalju podatke u skladu sa svojim nacionalnim pravom.

U slučaju kada se dodatne informacije odnose na jedno ili više povezanih kaznenih djela, kako je određeno u drugom podstavku članka 2. stavka 3., podaci pohranjeni u informacijskom sustavu označavaju se na odgovarajući način kako bi omogućilo nacionalnim jedinicama i Europolu da razmjenjuju informacije o povezanim kaznenim djelima.

5.   Ako se odustalo od postupka protiv dotične osobe ili ako je ta osoba oslobođena optužbe, brišu se podaci u odnosu na bilo koju odluku.

Članak 9.

Pravo pristupa informacijskom sustavu

1.   Pravo na izravan unos i preuzimanje podataka iz informacijskog sustava imaju jedino nacionalne jedinice, časnici za vezu te ravnatelj, zamjenici ravnatelja ili propisno ovlašteni službenici Europola. Podaci se mogu preuzeti u slučaju kada je to u određenom predmetu potrebno za obavljanje zadaća Europola; preuzimanje podataka izvršava se u skladu sa zakonima, propisima, administrativnim odredbama i postupcima jedinice koja preuzima podatke, podložno bilo kojim dodatnim odredbama sadržanim u ovoj Konvenciji.

2.   Samo jedinica koja je unijela podatke može te podatke mijenjati, ispravljati ili brisati. U slučaju kada određena jedinica ima razloga vjerovati da su podaci kako je navedeno u članku 8. stavku 2. netočni ili ih želi dopuniti, o tome odmah obavješćuje jedinicu koja je te podatke unijela; potonja bez odlaganja razmatra takvu obavijest te prema potrebi odmah izmjenjuje, dopunjuje, ispravlja ili briše podatke. U slučaju kada su u sustavu sadržani podaci o osobi kako je navedeno u članku 8. stavku 3., bilo koja jedinica može kako je navedeno u članku 8. stavku 3. unijeti dodatne podatke. U slučaju kada postoji očita proturječnost između unesenih podataka, dotične jedinice međusobno se savjetuju i postižu dogovor. U slučaju kada određena jedinica namjerava posve izbrisati podatke kako je navedeno u članku 8. stavku 2. koje je sama unijela o određenoj osobi i kada podatke kako je navedeno u članku 8. stavku 3. o istoj osobi unose različite jedinice, odgovornost u smislu zakona o zaštiti podataka u skladu s člankom 15. stavkom 1. i prava na izmjenu, dopunu, ispravak i brisanje takvih podataka u skladu s člankom 8. stavkom 2. prenosi se na sljedeću jedinicu koja je unijela podatke o toj osobi kako je navedeno u članku 8. stavku 3. Jedinica koja namjerava brisati podatke obavješćuje o svojoj namjeri jedinicu na koju se prenosi odgovornost u smislu zaštite podataka.

3.   Odgovornost za dopuštenost preuzimanja, unosa i izmjene podataka unutar informacijskog sustava ima jedinica koja preuzima, unosi ili izmjenjuje podatke; mora biti moguće utvrditi tu jedinicu. Dostavljanje informacija među nacionalnim jedinicama i nadležnim tijelima u državama članicama uređeno je nacionalnim pravom.

GLAVA III.

RADNE EVIDENCIJE ZA POTREBE ANALIZE

Članak 10.

Prikupljanje, obrada i korištenje osobnih podataka

1.   U slučaju kada je to potrebno radi postizanja cilja utvrđenog u članku 2. stavku 1., Europol može u drugim evidencijama, pored podataka koji nisu osobne prirode, pohraniti, izmijeniti ili koristiti podatke o kaznenim djelima za koja je Europol nadležan u skladu s člankom 2. stavkom 2., uključujući podatke o povezanim kaznenim djelima predviđenim u drugom podstavku članka 2. stavka 3., koji su namijenjeni za posebne analize, a odnose se na:

1.

osobe kako je navedeno u članku 8. stavku 1.;

2.

osobe koje se može pozvati da svjedoče u istražnim radnjama u vezi s kaznenim djelima koja se istražuju ili u naknadnim kaznenim postupcima;

3.

osobe koje su bile žrtve jednog od kaznenih djela koja se istražuju ili u vezi s kojima postoje činjenice koje upućuju na to da bi mogle postati žrtvama takvog kaznenog djela;

4.

suradnike ili povezane osobe, i

5.

osobe koje mogu pružiti informacije o kaznenim djelima koja se istražuju.

Prikupljanje, pohrana i obrada podataka navedenih u prvoj rečenici članka 6. Konvencije Vijeća Europe od 28. siječnja 1981. o automatskoj obradi osobnih podataka nije dozvoljeno osim ako je to nužno potrebno u smislu dotične evidencije, te osim ako se tim podacima dopunjuju osobni podaci već uneseni u tu evidenciju. Zabranjuje se odabrati određenu skupinu osoba isključivo na temelju podataka navedenih u prvoj rečenici članka 6. Konvencije Vijeća Europe od 28. siječnja 1981. u suprotnosti s gore navedenim pravilima u vezi s namjenom.

Vijeće, odlučujući jednoglasno u skladu s postupkom utvrđenim u glavi VI. Ugovora o Europskoj uniji, donosi provedbena pravila za datoteke koja je pripremio upravni odbor, a koja sadrže dodatne podatke, posebno u vezi s kategorijama osobnih podataka iz ovog članka te odredbe o sigurnosti dotičnih podataka i unutarnjem nadzoru njihove upotrebe.

2.   Te se evidencije otvaraju za potrebe analize koja je određena kao sakupljanje, obrada i korištenje podataka s ciljem podupiranja kriminalističke istrage. Svaki analitički projekt pretpostavlja uspostavljanje analitičke skupine u kojoj u skladu sa zadaćama određenim u članku 3. stavcima 1. i 2. te članku 5. stavku 3. sljedeći članovi usko surađuju:

1.

analitičari i drugi službenici Europola koje je odredila Uprava Europola: samo su analitičari ovlašteni unositi i preuzimati podatke iz dotične evidencije;

2.

časnici za vezu i/ili stručnjaci država članica koji su dostavili informacije ili na koje se analiza odnosi u smislu stavka 6.

3.   Nacionalne jedinice dostavljaju na zahtjev Europola ili na vlastitu inicijativu u skladu s člankom 4. stavkom 5. sve informacije Europolu koje mu mogu biti potrebne radi obavljanja zadaća u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom 2. Države članice dostavljaju takve podatke samo u slučaju kada njihovi nacionalni propisi odobravaju njihovu obradu za potrebe sprečavanja, analize ili suzbijanja kaznenih djela.

Ovisno o osjetljivosti podataka, podaci iz nacionalnih jedinica mogu se izravno poslati analitičkim skupinama bilo kojim prikladnim načinom, bez obzir jesu li poslani preko dotičnih časnika za vezu ili ne.

4.   Ako se uz podatke iz stavka 3. pokaže opravdanim da Europolu budu dostupni drugi podaci radi obavljanje zadaća u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom 2., Europol može zatražiti da mu:

1.

Europske zajednice i javnopravna tijela koja su osnovana na temelju ugovorâ o osnivanju tih Zajednica;

2.

druga javnopravna tijela koja su osnovana u okviru Europske unije;

3.

tijela koja se temelje na sporazumu između dvije ili više država članica i Europske unije;

4.

treće države;

5.

međunarodne organizacije i njima podređena javnopravna tijela;

6.

druga javnopravna tijela koja se temelje na sporazumu između dvije ili više država; i

7.

Međunarodna organizacija kriminalističke policije (Interpol),

proslijede odgovarajuće informacije bilo kojim prikladnim načinom. Europol također može primati informacije koje mu pod istim uvjetima i na isti način pruže gore navedena tijela na vlastitu inicijativu. Vijeće, odlučujući jednoglasno u skladu s postupkom utvrđenim u glavi VI. Ugovora o Europskoj uniji i nakon savjetovanja s upravnim odborom, sastavlja pravila koja u tom pogledu slijedi Europol.

5.   U mjeri u kojoj Europol na temelju drugih konvencija ima pravo na kompjuterizirani pristup podacima iz drugih informacijskih sustava, Europol na taj način može preuzimati osobne podatke, ako je to potrebno za obavljanje svojih zadaća u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom 2.

6.   Ako se radi o općoj i strateškoj analizi, svim se državama članicama preko časnika za vezu i/ili stručnjaka u potpunosti priopćuju rezultati analize, posebno dostavljanjem izvještaja koje je sastavio Europol.

Ako se analiza odnosi na određene slučajeve koji se ne odnose na sve države članice te ako ima izravni operativni cilj, tada u njoj sudjeluju predstavnici sljedećih država članica:

1.

države članice koje su bile izvor informacija koje su dovele do odluke da se uspostavi analitička evidencija, ili one na koje se te informacije izravno odnose te države članice koje analitička skupina naknadno pozove da sudjeluju u analizi, jer su one također postale zainteresirane;

2.

države članice koje su nakon uvida u sustav indeksiranja saznale da moraju biti informirane i koje zatraže to pravo prema uvjetima utvrđenim u stavku 7.

7.   Ovlašteni časnici za vezu mogu zatražiti da budu informirani. Svaka država članica imenuje i ovlašćuje ograničeni broj časnika za vezu. Njihov popis prosljeđuje upravnom odboru.

Časnik za vezu traži svoje pravo na informiranost, kako je određeno u stavku 6., pisanom obrazloženom izjavom koju odobrava tijelo kojem je podređen u državi članici te ju prosljeđuje svim sudionicima analize. Potom se neposredno pridružuje analizi koja je u tijeku.

Ako netko u analitičkoj skupini istakne prigovor, odgađa se neposredno pridruživanje dok se ne završi postupak mirenja koji može obuhvatiti sljedeće tri faze:

1.

sudionici analize nastoje postići dogovor s časnikom za vezu koji želi biti informiran; za to imaju na raspolaganju najviše osam dana;

2.

ako ne postignu sporazum, rukovoditelji dotičnih nacionalnih jedinica i Uprava Europola sastaju se u roku od tri dana;

3.

ako se neslaganje i dalje ne riješi, predstavnici dotičnih stranaka sastaju se u upravnom odboru u roku od osam dana. Ako dotična država članica ne odustane od svog zahtjeva za informacijama, o neposrednom pridruživanju te države članice odlučuje se konsenzusom.

8.   Država članica koja dostavlja određeni podatak Europolu sama odlučuje o osjetljivosti podataka i njegovoj promjeni. O bilo kakvom širenju ili operativnoj upotrebi analitičkih podataka odlučuje se nakon savjetovanja sa sudionicima analize. Država članica posebno koja se pridruži analizi koja je u tijeku ne smije širiti ili koristiti podatke bez prethodne suglasnosti država članica koje sudjeluju od početka.

Članak 11.

Sustav indeksiranja

1.   Europol izrađuje sustav indeksiranja za podatke pohranjene u evidencijama iz članka 10. stavka 1.

2.   Ravnatelj, zamjenici ravnatelja, ovlašteni službenici Europola i časnici za vezu imaju pravo na uvid u sustav indeksiranja. Sustav indeksiranja je takav da je časniku za vezu koji ga koristi jasno na osnovi podataka u koje ima uvid da evidencije iz članka 6. stavka 1. točke 2. i članka 10. stavka 1. sadrže podatke koji se odnose na državu članicu koja ga je uputila.

Pristup časnika za vezu određen je tako da se može utvrditi je li neka informacija pohranjena ili ne, ali da nije moguće utvrditi veze niti donositi daljnje zaključke o sadržaju tih evidencija.

3.   Upravni odbor odlučujući jednoglasno određuje detaljni postupak za izradu sustava indeksiranja.

Članak 12.

Nalog za otvaranje datoteke

1.   Za svaku kompjuteriziranu datoteku koja sadrži osobne podatke i koju vodi Europol radi obavljanja svojih zadaća iz članka 10., Europol u nalogu za otvaranje datoteke, za koji je potrebna suglasnost upravnog odbora, navodi:

1.

naziv te datoteke;

2.

namjenu datoteke;

3.

skupine osoba čiji su podaci pohranjeni;

4.

prirodu podataka koje treba pohraniti te bilo koje podatke navedene u prvoj rečenici članka 6. Konvencije Vijeća Europe od 28. siječnja 1981. koji su nužno potrebni;

5.

vrstu osobnih podataka koji se koriste za otvaranje datoteke;

6.

dostavljanje ili unos podataka koji se pohranjuju;

7.

uvjete pod kojima se osobni podaci pohranjeni u datotekama mogu slati, kojim primateljima i po kojem postupku;

8.

vremenska ograničenja za ispitivanje i trajanje pohrane;

9.

metodu izrade knjigovodstvenog dnevnika.

Ravnatelj Europola odmah obavješćuje zajedničko nadzorno tijelo predviđeno u članku 24. o namjeri da se naruči otvaranje takve datoteke te mu dostavlja dokumentaciju tako da može uputiti upravnom odboru bilo kakvu primjedbu koju smatra nužnom.

2.   Ako je zbog hitnosti nemoguće dobiti suglasnost upravnog odbora u skladu sa zahtjevima stavka 1., ravnatelj može na vlastitu inicijativu ili na zahtjev dotične države članice obrazloženom odlukom naložiti otvaranje datoteke podataka. Istodobno o svojoj odluci obavješćuje članove upravnog odbora. Postupak se zatim bez odlaganja pokreće na temelju stavka 1. te se dovršava što je prije moguće.

GLAVA IV.

ZAJEDNIČKE ODREDBE O OBRADI INFORMACIJA

Članak 13.

Obveza izvješćivanja

Europol odmah obavješćuje nacionalne jedinice kao i njihove časnike za vezu na njihov zahtjev, o svim informacijama koje se odnose na njihovu državu članicu i o utvrđenoj povezanosti kaznenih djela za koja je Europol nadležan u skladu s člankom 2. Europol također može priopćiti informacije i obavještajne podatke o drugim teškim kaznenim djelima kojih postane svjestan dođe tijekom obavljanja svojih dužnosti.

Članak 14.

Standard zaštite podataka

1.   Svaka država članica najkasnije do dana stupanja na snagu ove Konvencije poduzima potrebne mjere u skladu sa svojim nacionalnim pravom u vezi s obradom osobnih podataka u datotekama u okviru ove Konvencije kako bi se osigurao standard zaštite podataka koji odgovara barem onom standardu koji proizlazi iz provedbe načela Konvencije Vijeća Europe od 28. siječnja 1981. te pritom vodi računa o Preporuci br. R (87) 15 Odbora ministara Vijeća Europe od 17. rujna 1987. o upotrebi osobnih podataka u policijskom sektoru.

2.   Dostavljanje osobnih podataka predviđeno ovom Konvencijom ne može započeti dok na državnom području svake države članice koja je uključena u slanje tih podataka ne stupe na snagu pravila o zaštiti podataka utvrđena u gore navedenom stavku 1.

3.   Pri prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka Europol uzima u obzir načela Konvencije Vijeća Europe od 28. siječnja 1981. i Preporuke br. R (87) 15 Odbora ministara Vijeća Europe od 17. rujna 1987.

Europol poštuje ta načela u pogledu podataka koji nisu obrađeni automatiziranim sustavom i koji su pohranjeni su u obliku datoteka, tj. u slučaju bilo kojeg strukturiranog skupa osobnih podataka koji su dostupni u skladu s određenim kriterijima.

Članak 15.

Odgovornost u pitanjima zaštite podataka

1.   Podložno drugim odredbama ove Konvencije, odgovornost za podatke pohranjene u Europolu, a posebno u vezi s zakonitosti prikupljanja, prijenosa Europolu te unosa podataka, kao i njihove točnosti, ažuriranosti i provjere vremenskih ograničenja pohrane ima:

1.

država članica, koja je podatke unijela ili ih na neki drugi način dostavila;

2.

Europol, u vezi s podacima koje treće strane dostavljaju Europolu ili koji proizlaze iz analiza koje provodi Europol.

2.   Povrh toga, podložno drugim odredbama ove Konvencije, Europol je odgovoran za sve podatke koje Europol primi i obradi, bilo da su ti podaci u informacijskom sustavu iz članka 8., u datotekama koje se otvaraju za potrebe analize iz članka 10., u sustavu indeksiranja iz članka 11. ili u datotekama iz članka 14. stavka 3.

3.   Europol pohranjuje podatke na takav način da se može utvrditi koja je država članica ili treća strana poslala podatke ili jesu li oni rezultat analize Europola.

Članak 16.

Odredbe o sastavljanju izvješća

Europol prosječno izrađuje izvješća za najmanje svako deseto povlačenje osobnih podataka i za svako povlačenje podataka unutar informacijskog sustava iz članka 7. kako bi se provjerilo je li ono dozvoljeno zakonom. Podatke sadržane u izvješću Europol i nadzorna tijela iz članaka 23. i 24. koriste samo za tu namjenu te se nakon šest mjeseci brišu, osim ako ti podaci nisu i dalje potrebni za nadzor koji je u tijeku. Upravni odbor odlučuje o pojedinostima nakon savjetovanja sa zajedničkim nadzornim tijelom.

Članak 17.

Pravila o upotrebi podataka

1.   Samo nadležna tijela u državama članicama mogu prenositi ili koristiti osobne podatke preuzete iz informacijskog sustava, sustava indeksiranja ili datoteka koje su otvorene za potrebe analize te podatke koji su dostavljeni bilo kojim prikladnim načinom u svrhu sprječavanja i suzbijanja kaznenih djela koja su u nadležnosti Europola te radi suzbijanja drugih teških oblika kriminaliteta.

Podaci iz prvog stavka koriste se u skladu s zakonom države članice koja je odgovorna za tijela koja su koristila podatke.

Europol može koristiti podatke iz stavka 1. samo za obavljanje svojih zadaća kako je navedeno u stavku 3.

2.   Ako je u slučaju određenih podataka prilikom slanja država članica, treća država ili tijelo iz članka 10. stavka 4. odredilo određena ograničenja u vezi s upotrebom kojoj ti podaci u toj državi članici ili trećim strankama podliježu, takva ograničenja korisnik podataka također treba poštovati, osim u posebnom slučaju kada se nacionalnim pravom utvrđuje da se ograničenja u vezi s upotrebom ukidaju u slučaju pravosudnih tijela, zakonodavnih tijela ili bilo kojeg drugog nezavisnog tijela osnovanog u skladu sa zakonom, a koje je odgovorno za nadziranje nadležnih nacionalnih nadležnih tijela u smislu članka 2. stavka 4. U takvim se slučajevima podatke može koristiti samo nakon prethodnog savjetovanja s državom članicom koja šalje podatke i čije interese i mišljenja treba uzeti u obzir koliko god je to moguće.

3.   Korištenje podataka u druge svrhe ili od strane tijela osim onih navedenih u članku 2. ove Konvencije moguće je samo nakon prethodnog savjetovanja s državom članicom koja je poslala podatke u mjeri u kojoj to nacionalno pravo te države članice dopušta.

Članak 18.

Slanje podataka trećim državama i trećim tijelima

1.   Europol može slati osobne podatke kojima raspolaže trećim državama i trećim tijelima u smislu članka 10. stavka 4. u skladu s uvjetima utvrđenima u stavku 4. u slučaju kada:

1.

je to potrebno u pojedinačnim slučajevima radi sprječavanja i suzbijanja kaznenih djela za koja je Europol nadležan u skladu s člankom 2.;

2.

je osigurana odgovarajuća razina zaštite podataka u toj državi ili tijelu; i

3.

je to dopušteno općim pravilima u smislu stavka 2.

2.   U skladu s postupkom iz glave VI. Ugovora o Europskoj uniji i uzimajući u obzir okolnosti iz stavka 3., Vijeće odlučujući jednoglasno utvrđuje opća pravila za slanje osobnih podataka Europola trećim državama ili trećim tijelima u smislu članka 10. stavka 4. Upravni odbor priprema odluku Vijeća i savjetuje se sa zajedničkim nadzornim tijelom iz članka 24.

3.   Prikladnost razine zaštite podataka koju pružaju treće države i treća tijela u smislu članka 10. stavka 4. procjenjuje se uzimajući u obzir sve okolnosti koje utječu na slanje osobnih podataka; treba posebno uzeti u obzir sljedeće:

1.

prirodu podataka;

2.

svrhu za koju su podaci namijenjeni;

3.

trajanje planirane obrade; i

4)

opće ili posebne odredbe koje se primjenjuju na treće države i treća tijela u smislu članka 10. stavka 4.

4.   Ako je navedene podatke Europolu poslala država članica, Europol ih može dostaviti trećim državama i trećim tijelima samo uz suglasnost te države članice. Država članica može dati svoju prethodnu suglasnost za takvo slanje podataka, u općem ili drugom smislu; ta se suglasnost u bilo koje vrijeme može opozvati.

Ako podatke nije poslala država članica, Europol mora biti siguran da se slanjem informacija neće:

1.

ometati pravilno obavljanje zadaća koje spadaju u nadležnost države članice;

2.

ugroziti sigurnost i javni red države članice ili na drugi način dovesti u pitanje njezinu opću dobrobit.

5.   Europol je odgovoran za zakonitost odobrenja za slanje informacija. Europol vodi evidenciju o slanju podataka i razlozima za takvo slanje. Slanje podataka odobrava se samo ako primatelj obveže da će se podaci koristiti samo u svrhu za koju su poslani. Ovo se ne primjenjuje na slanje osobnih podataka potrebnih za istragu Europola.

6.   U slučaju kada se slanje informacija iz stavka 1. odnosi na podatke koji podliježu obvezi tajnosti, razmjena tih informacija dopuštena je samo ako postoji sporazum o povjerljivosti podataka između Europola i primatelja.

Članak 19.

Pravo pristupa

1.   Svaki pojedinac koji želi ostvariti svoje pravo na pristup podacima koji se na njega odnose, a pohranjeni su u Europolu, ili koji te podatke želi dati provjeriti može podnijeti u tu svrhu i bez naknade zahtjev nadležnom nacionalnom tijelu u kojoj god državi članici želi, a to tijelo njegov zahtjev upućuje Europolu bez odlaganja i obavješćuje podnositelja upita da će mu Europol izravno odgovoriti.

2.   Europol mora taj zahtjev u potpunosti riješiti u roku od tri mjeseca,nakon što nadležno nacionalno tijelo u dotičnoj državi članici zaprimi taj zahtjev.

3.   Pravo svakog pojedinca na pristup podacima koji se na njega odnose ili da te podatke da provjeriti ostvaruje se u skladu s pravom države članice u kojoj je to pravo zatraženo, uzimajući u obzir sljedeće odredbe:

U slučaju kada države članice pravo koje se primjenjuje predviđa priopćavanje dotičnih podataka, takvo se slanje podataka može odbiti ako je takvo odbijanje potrebno kako bi se:

1.

omogućilo Europolu da ispravno ispunjava svoje zadaće;

2.

zaštitila sigurnost i javni red u državi članici ili spriječio kriminal;

3.

zaštitila prava i slobode trećih strana,

te interesi osobe na koju se odnosi priopćenje tih podataka ne mogu imati prednost nad razlozima koji iz toga proizlaze.

4.   Pravo na priopćenje informacija u skladu sa stavkom 3. ostvaruje se u skladu sa sljedećim postupcima:

1.

u vezi s podacima unesenih u informacijski sustav kako je određeno u članku 8., odluka o priopćenju tih podataka ne može se donijeti osim ako su država članica koja je te podatke unijela i države članice na koje se slanje takvih podataka izravno odnosi prve imale mogućnost izraziti svoje stajalište, koje može obuhvatiti uskraćivanje slanja podataka. Država članica koja je unijela podatke navodi koji se podaci mogu priopćiti i aranžmane za slanje takvih podataka;

2.

u vezi s podacima koje je Europol unio u informacijski sustav, države članice koje se slanje takvih podataka izravno odnosi moraju prve imati mogućnost izraziti svoje stajalište, koje može obuhvatiti uskraćivanje slanja podataka;

3.

u vezi s podacima koje su uneseni u radne dokumentacije za potrebe analize, kako je utvrđeno člankom 10., priopćavanje tih podataka uvjetovano je konsenzusom Europola i država članica koje sudjeluju u analizi u smislu članka 10. stavka 2. i konsenzusa jedne ili više država članica koje se slanje takvih podataka izravno odnosi.

Ako se jedna ili više država članica ili Europol usprotivi priopćavanju dotičnih podataka, Europol obavješćuje dotičnu osobu o tome da su provjere provedene, ne dajući pri tome nikakve informacije koje bi toj osobi mogle otkriti postoje li o njoj podaci.

5.   Pravo na provjeru informacija ostvaruje se u skladu sa sljedećim postupcima:

U slučaju kada nacionalno pravo koje se primjenjuje ne predviđa priopćenje podataka ili u slučaju jednostavnog zahtjeva za provjerom, Europol u bliskoj suradnji s dotičnim nacionalnim tijelima provodi provjere i o tome obavješćuje podnositelja upita, pri tome ne dajući informacije koje bi toj osobi mogle otkriti postoje li o njoj podaci.

6.   U svom odgovoru na zahtjev za provjerom ili pristupom podacima, Europol obavješćuje podnositelja upita da može podnijeti žalbu zajedničkom nadzornom tijelu ako nije zadovoljan odlukom. Potonji može također uputiti predmet zajedničkom nadzornom tijelu ako nije dobio odgovor na zahtjev u vremenskom roku utvrđenom u ovom članku.

7.   Ako podnositelj upita podnese žalbu zajedničkom nadzornom tijelu predviđenom u članku 24., to tijelo razmatra žalbu.

U slučaju kada se žalba odnosi na priopćenje podataka koje je unijela država članica u informacijski sustav, zajedničko nadzorno tijelo donosi odluku u skladu s nacionalnim pravom države članice u kojoj je podnesen zahtjev. Zajedničko se nadzorno tijelo najprije se savjetuje s nacionalnim nadzornim tijelom ili nadležnim sudskim tijelom u državi članici koja je izvor podataka. Nacionalno nadležno tijelo ili nadležno sudsko tijelo vrše potrebne provjere, posebno kako bi se utvrdilo je li odluka o odbijanju donesena u skladu sa stavcima 3. i 4. točkom 1. ovog članka. Nakon potvrde toga, zajedničko nadzorno tijelo, blisko surađujući s nacionalnim nadzornim tijelom ili nadležnim sudskim tijelom, donosi odluku koja može uključivati i odbijanje priopćavanja bilo kakvih informacija.

U slučaju kada se žalba odnosi na priopćenje podataka koje je Europol unio u informacijski sustav ili podataka pohranjenih u radnu dokumentaciju za potrebe analize, zajedničko nadzorno tijelo u slučaju postojanih prigovora Europola ili neke države članice te prigovore ne može odbaciti osim dvotrećinskom većinom članova nakon saslušanja Europola ili dotične države članice. Ako takve većine nema, zajedničko nadzorno tijelo obavješćuje podnositelja upita da je provelo provjere, ne dajući mu pri tome informacije koje bi toj osobi mogle otkriti postoje li o njoj podaci.

U slučaju kada se žalba odnosi na provjeru podataka koje je unijela država članica u informacijski sustav, zajedničko nadzorno tijelo osigurava da su potrebne provjere provedene ispravno u bliskoj suradnji s nacionalnim nadzornim tijelom države članice koja je unijela podatke. Zajedničko nadzorno tijelo obavješćuje podnositelja upita da je provelo provjere, ne dajući mu pri tome informacije koje bi toj osobi mogle otkriti postoje li o njoj podaci.

U slučaju kada se žalba odnosi na provjeru podataka koje je unio Europol u informacijski sustav ili podataka pohranjenih u radnu dokumentaciju za potrebe analize, zajedničko nadzorno tijelo osigurava da je Europol proveo potrebne provjere. Zajedničko nadzorno tijelo obavješćuje podnositelja upita da je provelo provjere, ne dajući mu pri tome informacije koje bi toj osobi mogle otkriti postoje li o njoj podaci.

8.   Gore navedene odredbe primjenjuju se mutatis mutandis na podatke koji nisu obrađeni automatiziranim sustavom i kojima raspolaže Europol u obliku datoteka, tj. u bilo kojem strukturiranom skupu osobnih podataka kojima se može pristupiti sukladno određenim kriterijima.

Članak 20.

Ispravljanje i brisanje podataka

1.   Ako se pokaže da su podaci kojima Europol raspolaže i koje su mu poslale treće države ili treća tijela ili koji su rezultat vlastitih analiza netočni ili da su njihov unos ili pohrana protivni ovoj Konvenciji, Europol takve podatke ispravlja ili briše.

2.   Ako su države članice te netočne podatke ili podatke koji su protivni ovoj Konvenciji izravno dostavile Europolu, one su obvezne ispraviti ih ili izbrisati u suradnji s Europolom. Ako se netočni podaci prenose drugim odgovarajućim sredstvima ili ako su greške u podacima koje dostavljaju države članice nastale zbog manjkavog prenošenja ili su prenesene protivno odredbama ove Konvencije ili ako proizlaze iz neispravnog unošenja, preuzimanja ili pohrane ili ako su uneseni, preuzeti ili pohranjeni na način protivan ovoj Konvenciji od strane Europola, tada je Europol obvezan ispraviti ih ili izbrisati u suradnji s dotičnim državama članicama.

3.   U slučajevima iz stavaka 1. i 2. odmah se izvješćuju države članice koje su primatelji podataka. Države članice koje su primatelji podataka također ispravljaju ili brišu te podatke.

4.   Svaka osoba ima pravo zatražiti od Europola ispravak ili brisanje netočnih podatka koji se na nju odnose.

Europol obavješćuje podnositelja upita da su podaci koji se na njega odnose ispravljeni ili izbrisani. Ako podnositelj upita nije zadovoljan odgovorom Europola ili ako nije primio odgovor u roku od tri mjeseca, može uputiti svoj predmet zajedničkom nadzornom tijelu.

Članak 21.

Vremenska ograničenja za čuvanje i brisanje datoteka

1.   Europol čuva podatke iz datoteka samo onoliko dugo koliko je potrebno za obavljanje svojih zadaća. Najkasnije u roku od tri godine nakon unosa podataka provjerava se potreba za produljenjem čuvanja. Jedinica koja je unijela podatke provodi provjeru pohranjenih podataka u informacijskom sustavu i njihovo brisanje. Europol provodi provjeru i brisanje podataka koji su pohranjeni u drugim datotekama Europola. Europol obavješćuje automatski tri mjeseca unaprijed države članice o isteku vremenskih rokova za provjeru pohrane podataka.

2.   Tijekom provjere, jedinice navedene u trećoj i četvrtoj rečenici gore navedenog stavka 1. mogu donijeti odluku o produljenju čuvanja podataka do sljedeće provjere ako je to još potrebno za obavljanje zadaća Europola. Ako se ne donese odluka o produljenju čuvanja podataka, ti se podaci automatski brišu.

3.   Čuvanje osobnih podataka koji se odnose na pojedince kako je navedeno u točki 1. prvog podstavka članka 10. stavka 1. ne može biti dulje od ukupno tri godine. Svaki vremenski rok počinje teći ponovo od dana kada se ponovi događaj koji je doveo do pohrane podataka o tom pojedincu. Potreba za produljenjem čuvanja svake se godine provjerava, a pregled se dokumentira.

4.   U slučaju kada neka država članica iz svoje nacionalne baze podataka briše podatke koje je dostavila Europolu, a koji su pohranjeni u drugim Europolovim datotekama, o tome obavješćuje Europol. U takvim slučajevima Europol briše te podatke, osim ako su mu i dalje potrebni na temelju obavještajnih podataka koji su opširniji od onih kojima raspolaže država članica koja šalje podatke. Europol obavješćuje dotičnu državu članicu o produljenju čuvanja tih podataka.

5.   Brisanje se ne vrši ako bi to štetilo interesima osobe na koju se podaci odnose koje treba zaštititi. U takvim se slučajevima ti podaci mogu koristiti samo uz pristanak dotične osobe na koju se podaci odnose.

Članak 22.

Ispravljanje i pohrana podataka u dokumentaciji u papirnatom obliku

1.   Ako se pokaže da je sva dokumentacija u papirnatom obliku ili da podaci iz te dokumentacije kojom Europol raspolaže više nisu potrebni za obavljanje zadaća Europola, ili da su navedene informacije u potpunosti protivne ovoj Konvenciji, ta se dokumentacija u papirnatom obliku ili navedeni podaci uništavaju. Dok se ta dokumentacija u papirnatom obliku ili navedeni podaci stvarno ne unište, moraju biti označeni da nisu za upotrebu.

Uništavanje se ne smije provesti ako postoje razlozi za pretpostavku da bi legitimni interesi osobe na koju se ti podaci odnose u protivnom bili ugroženi. U takvim se slučajevima dokumentacija u papirnatom obliku mora imati istu napomenu kojom se zabranjuje sva upotreba.

2.   Ako se ustanovi da su podaci sadržani u dokumentaciji Europola u papirnatom obliku netočni, Europol je obvezan ispraviti ih.

3.   Svaka osoba koja je obuhvaćena dokumentacijom Europola u papirnatom obliku, može tražiti vis-à-vis Europola pravo na ispravak ili uništenje dokumentacije u papirnatom obliku ili na stavljanje oznake. Primjenjuju se članak 20. stavak 4. i članak 24. stavci 2. i 7.

Članak 23.

Nacionalno nadzorno tijelo

1.   Svaka država članica određuje nacionalno nadzorno tijelo čija je zadaća nadzirati neovisno i u skladu s odgovarajućim vlastitim nacionalnim pravom dopuštenost unosa i preuzimanja osobnih podataka, kao i bilo kakvo slanje Europolu osobnih podataka od strane dotične države članice te provjeravati krše li se time prava osobe na koju se ti podaci odnose. U tu svrhu nadzorno tijelo u skladu s odgovarajućim nacionalnim postupcima preko nacionalnih jedinica ili časnika za vezu ima pristup podacima koje je država članica unijela u informacijski sustav i u sustav indeksiranja.

Nacionalna nadzorna tijela imaju pristup uredima i dokumentima svojih časnika za vezu u Europolu u svrhu obavljanja nadzora.

Pored toga, u skladu s odgovarajućim nacionalnim postupcima, nacionalna nadzorna tijela nadziru aktivnosti nacionalnih jedinica u skladu s člankom 4. stavkom 4. te aktivnosti časnika za vezu u skladu s člankom 5. stavkom 3., točkama 1. i 3. i člankom 5. stavcima 4. i 5., u mjeri u kojoj su takve aktivnosti važne za zaštitu osobnih podataka.

2.   Svaki pojedinac ima pravo zatražiti nacionalno nadzorno tijelo da osigura da je unos ili slanje Europolu podataka koji se na njega odnose u bilo kojem obliku, kao i uvid u te podatke dotične države članice zakonit.

Ovo se pravo ostvaruje u skladu s nacionalnim pravom države članice čijem je nacionalnom nadzornom tijelu zahtjev podnesen.

Članak 24.

Zajedničko nadzorno tijelo

1.   Osniva se neovisno zajedničko nadzorno tijelo čija je zadaća preispitivanje aktivnosti Europola u skladu s ovom Konvencijom kako bi se osiguralo da se prava pojedinca ne krše pohranom, obradom i korištenjem podataka kojima raspolaže Europol. Pored toga zajedničko nadzorno tijelo nadzire je li dopušten prijenos podataka koji potječu od Europola. Zajedničko nadzorno tijelo sastavljeno je od najviše dva člana ili predstavnika (kojima prema potrebi pomažu zamjenici) svakog nacionalnog nadzornog tijela čija se nezavisnost i potrebna stručnost jamči, a koje imenuje svaka država članica na pet godina. Svako izaslanstvo ima pravo na jedan glas.

Zajedničko nadzorno tijelo imenuje predsjednika iz redova svojih članova.

Članovi zajedničkog nadzornog tijela u obnašanju svojih dužnosti ne primaju upute ni od jednog drugog tijela.

2.   Europol mora pomagati zajedničkom nadzornom tijelu u obavljanju njegovih zadaća. Posebno tako da:

1.

dostavlja informacije koje zatraži, omogući pristup svim dokumentima i dokumentaciji u papirnatom obliku, kao i pristup podacima koji su pohranjeni u sustavu; i

2.

omogući slobodni pristup svim prostorijama u bilo koje vrijeme;

3.

provodi odluke zajedničkog nadzornog tijela o žalbama u skladu s odredbama članka 19. stavka 7. i članka 20. stavka 4.

3.   Zajedničko nadzorno tijelo također je nadležno za razmatranje pitanja koja se odnose na provedbu i tumačenje u vezi s aktivnostima Europola u pogledu obrade i korištenja osobnih podataka, za razmatranje pitanja koje se odnose na provjere koje neovisno provode nacionalna nadzorna tijela država članica ili u vezi s ostvarivanjem prava na informacije, kao i za sastavljanje usklađenih prijedloga zajedničkih rješenja postojećih problema.

4.   Svaki pojedinac ima pravo zatražiti zajedničko nadzorno tijelo da osigura da Europol na zakonit i točan način prikuplja, pohranjuje, obrađuje i koristi njegove osobne podatke.

5.   Ako zajedničko nadzorno tijelo primijeti bilo kakvo kršenje odredaba ove Konvencije prilikom pohrane, obrade ili korištenja osobnih podataka, ono podnosi ravnatelju Europola pritužbu koju smatra potrebnom i zahtjeva od ravnatelja da odgovori u vremenskom roku koji to tijelo utvrdi. Ravnatelj o cijelom postupku obavješćuje upravni odbor. U slučaju bilo kakve poteškoće, zajedničko nadzorno tijelo upućuje predmet upravnom odboru.

6.   Zajedničko nadzorno tijelo sastavlja u redovitim vremenskim razmacima izvješća o svom radu. U skladu s postupkom utvrđenim u glavi VI. Ugovora o Europskoj uniji isti se prosljeđuju Vijeću; upravni odbor prvi ima mogućnost dati mišljenje koje se prilaže izvješćima.

Zajedničko nadzorno tijelo odlučuje o objavljivanju svog izvješća o radu, te određuje načine objavljivanja, ako se na to odluči.

7.   Zajedničko nadzorno tijelo jednoglasno donosi svoj poslovnik koji se dostavlja Vijeću na jednoglasno usvajanje. Zajedničko nadzorno tijelo uspostavlja odbor koji se sastoji od po jednog stručnog predstavnika iz svake države članice od kojih svaki ima po jedan glas. Zadaća je odbora razmotriti žalbe predviđene u članku 19. stavku 7. i članku 20. stavku 4. svim prikladnim sredstvima. Odbor može saslušati stranke, ako stranke tako zatraže, kojima pri tome pomažu savjetnici ako to žele. Odluke donesene u tom kontekstu smatraju se konačnima za sve dotične stranke.

8.   Zajedničko nadzorno tijelo također može uspostaviti jedan ili više odbora.

9.   Zajedničko nadzorno tijelo savjetuje se o onom dijelu proračuna koji se na njega odnosi. Njegovo se mišljenje prilaže predmetnom nacrtu proračuna.

10.   Zajedničkom nadzornom tijelu pomaže tajništvo, čije su zadaće utvrđene u poslovnicima.

Članak 25.

Sigurnost podataka

1.   Europol poduzima potrebne tehničke i organizacijske mjere kako bi osigurao provedbu ove Konvencije. Te su mjere potrebne samo kada je napor koji iziskuju razmjeran ciljevima koje trebaju ostvariti u smislu zaštite podataka.

2.   S obzirom na automatiziranu obradu podataka u Europolu, svaka država članica i Europol provode mjere čiji je cilj:

1.

uskratiti neovlaštenim osobama pristup opremi za obradu podataka koja se koristi za obradu osobnih podataka (kontrola pristupa opremi);

2.

spriječiti neovlašteno čitanje, umnožavanje, izmjenu ili brisanje nosača podataka (kontrola nosača podataka);

3.

spriječiti neovlašteni unos podataka i neovlašteni pregled, izmjenu ili brisanje pohranjenih osobnih podataka (kontrola pohrane);

4.

spriječiti neovlaštene osobe koje koriste opremu za slanje podataka u korištenju sustava za automatsku obradu podataka (kontrola korisnika);

5.

osigurati da osobe koje su ovlaštene koristiti sustave za automatsku obradu podataka imaju pristup samo onim podacima koji su obuhvaćeni njihovim ovlaštenjem za pristup (kontrola pristupa podacima);

6.

osigurati da je moguće provjeriti i utvrditi kojim se tijelima mogu slati osobni podaci pomoću opreme za slanje podataka (kontrola slanja);

7.

osigurati da je moguće naknadno provjeriti i utvrditi koji su osobni podaci uneseni u sustave za automatsku obradu podataka, tko ih je i kada unio (kontrola unosa);

8.

spriječiti neovlašteno čitanje, umnožavanje, izmjenu ili brisanje osobnih podataka tijekom prijenosa osobnih podataka ili prijevoza nosača podataka (kontrola transporta);

9.

osigurati da se u slučaju prekida rada instalirani sustavi mogu odmah ponovno uspostaviti (obnavljanje);

10.

osigurati da funkcije sustava rade bez greške, da se pojavljivanje grešaka u funkcijama odmah prijavi (pouzdanost) te da se pohranjeni podaci ne mogu oštetiti neispravnim funkcioniranjem sustava (cjelovitost).

GLAVA V.

PRAVNI STATUS, ORGANIZACIJA I FINANCIJSKE ODREDBE

Članak 26.

Pravna sposobnost

1.   Europol ima pravnu sposobnost.

2.   Europol ima u svakoj državi članici najširu pravnu i ugovornu sposobnost koja pripada pravnim osobama u skladu s pravom te države. Europol može posebno stjecati i raspolagati pokretnom ili nepokretnom imovinom te biti strankom u pravnim postupcima.

3.   Europol je ovlašten sklopiti sporazum o sjedištu s Kraljevinom Nizozemskom te sklopiti s trećim državama i trećim tijelima u smislu članka 10. stavka 4. potrebne sporazume o zaštiti tajnosti podataka na temelju članka 18. stavka 6., kao i druge dogovore u okviru pravila koje je Vijeće jednoglasno utvrdilo na temelju ove Konvencije i glave VI. Ugovora o Europskoj uniji.

Članak 27.

Organi Europola

Organi Europola su:

1.

upravni odbor;

2.

ravnatelj;

3.

financijski kontrolor;

4.

financijski odbor.

Članak 28.

Upravni odbor

1.   Europol ima upravni odbor. Upravni odbor:

1.

sudjeluje u proširenju ciljeva Europola (članak 2. stavak 2.);

2.

jednoglasno utvrđuje prava i obveze časnika za vezu prema Europolu (članak 5.);

3.

jednoglasno odlučuje o broju časnika za vezu koje države članice mogu poslati u Europol (članak 5.);

4.

priprema provedbena pravila kojima se uređuju datoteke (članak 10.);

5.

sudjeluje u donošenju pravila kojima se uređuju odnosi Europola s trećim državama i trećim tijelima u smislu članka 10. stavka 4. (članci 10., 18. i 42.);

6.

jednoglasno odlučuje o pojedinostima u pogledu oblikovanja sustava indeksiranja (članak 11.);

7.

dvotrećinskom većinom odobrava naloge za otvaranje datoteka (članak 12.);

8.

može dati mišljenja o primjedbama i izvješćima zajedničkog nadzornog tijela (članak 24.);

9.

razmatra probleme na koje ukazuje zajedničko nadzorno tijelo (članak 24. stavak 5.);

10.

odlučuje o pojedinostima postupka provjere zakonitosti preuzimanja podataka iz informacijskog sustava (članak 16.);

11.

sudjeluje u imenovanju i razrješenju ravnatelja i zamjenika ravnatelja (članak 29.);

12.

nadgleda pravilno izvršavanje dužnosti ravnatelja (članci 7. i 29.);

13.

sudjeluje u donošenju pravilnika o osoblju (članak 30.);

14.

sudjeluje u pripremi sporazuma o tajnosti podataka i donošenju odredaba o zaštiti tajnosti podataka (članci 18. i 31.);

15.

sudjeluje u izradi proračuna, uključujući izradu plana radnih mjesta, reviziju i razrješenja ravnatelja (članci 35. i 36.);

16.

jednoglasno usvaja petogodišnji financijski plan (član 35.);

17.

jednoglasno imenuje financijskog kontrolora i nadgleda izvršavanje njegovih dužnosti (članak 35.);

18.

sudjeluje u donošenju financijske uredbe (članak 35.);

19.

jednoglasno odobrava sklapanje sporazuma o sjedištu (članak 37.);

20.

jednoglasno donosi pravila za sigurnosnu provjeru službenika Europola;

21.

odlučuje dvotrećinskom većinom u sporovima između država članica i Europola ili između država članica međusobno u vezi s naknadom koja se isplaćuje na temelju odgovornosti za neovlaštenu ili netočnu obradu podataka (članak 38.);

22.

sudjeluje u svakoj izmjeni ove Konvencije (članak 43.);

23.

odgovoran je za sve druge zadaće koje mu dodijeli Vijeće, a posebno u okviru odredaba za provedbu ove Konvencije.

2.   Upravni se odbor sastoji od po jednog predstavnika svake države članice. Svaki član upravnog odbora ima jedan glas.

3.   Svakog člana upravnog odbora može predstavljati zamjenik; u odsutnosti stalnog člana zamjenik može koristiti njegovo pravo glasa.

4.   Komisija Europskih zajednica poziva se na sudjelovanje na sastancima upravnog odbora bez prava glasa. Međutim, upravni odbor može odlučiti sastati se bez predstavnika Komisije.

5.   Članovi ili njihovi zamjenici imaju pravo da ih na sastancima upravnog odbora prate i savjetuju stručnjaci iz njihovih država članica.

6.   Upravnim odborom predsjeda predstavnik države članice koja predsjeda Predsjedništvom Vijeća.

7.   Upravni odbor jednoglasno donosi svoj poslovnik.

8.   Suzdržani glasovi ne sprečavaju upravni odbor u donošenju odluka koje se moraju donijeti jednoglasno.

9.   Upravni se odbor sastaje najmanje dva puta godišnje.

10.   Upravni odbor jednoglasno donosi svake godine:

1.

opće izvješće o radu Europola za prethodnu godinu;

2.

izvješće o budućem radu Europola uzimajući u obzir operativne zahtjeve država članica i mogući utjecaj na proračun i osoblje Europola.

Ova se izvješća podnose Vijeću u skladu s postupkom utvrđenim u glavi VI. Ugovora o Europskoj uniji.

Članak 29.

Ravnatelj

1.   Na čelu Europola je ravnatelj kojeg imenuje Vijeće, odlučujući jednoglasno u skladu s postupkom utvrđenim u glavi VI. Ugovora o Europskoj uniji nakon dobivenog mišljenja upravnog odbora, na razdoblje od četiri godine koje se može jednom obnoviti.

2.   Ravnatelju pomaže nekoliko zamjenika ravnatelja kako određuje Vijeće, a imenuju se na razdoblje od četiri godine koje se može jednom obnoviti, u skladu s postupkom utvrđenim u stavku 1. Njihove zadaće pobliže utvrđuje ravnatelj.

3.   Ravnatelj je odgovoran za:

1.

obavljanje zadaća dodijeljenih Europolu;

2.

svakodnevno upravljanje;

3.

upravljanje osobljem;

4.

pravilnu pripremu i provedbu odluka upravnog odbora;

5.

pripremu nacrta proračuna, nacrta plana radnih mjesta, nacrta petogodišnjeg financijskog plana i provedbu proračuna Europola;

6.

sve druge zadaće koje su mu dodijeljene ovom Konvencijom ili koje mu dodijeli upravni odbor.

4.   Ravnatelj odgovara upravnom odboru u odnosu na obavljanje svojih dužnosti. On prisustvuje sastancima upravnog odbora.

5.   Ravnatelj je pravni zastupnik Europola.

6.   Ravnatelj i zamjenici ravnatelja mogu biti razriješeni dužnosti odlukom Vijeća koja se donosi u skladu s postupkom utvrđenim u glavi VI. Ugovora o Europskoj uniji dvotrećinskom većinom država članica, nakon dobivenog mišljenja upravnog odbora.

7.   Neovisno o stavcima 1. i 2., nakon stupanja na snagu ove Konvencije prvi mandat ravnatelja traje pet godina, njegovog neposrednog zamjenika četiri godine, a drugog zamjenika ravnatelja tri godine.

Članak 30.

Osoblje

1.   Ravnatelj, zamjenici ravnatelja i zaposlenici Europola u svom se radu vode ciljevima i zadaćama Europola te ne primaju niti traže naloge od bilo koje vlade, tijela, organizacije ili osobe izvan Europola, osim ako je drukčije predviđeno ovom Konvencijom i ne dovodeći u pitanje glavu VI. Ugovora o Europskoj uniji.

2.   Ravnatelj je nadređen zamjenicima ravnatelja i zaposlenicima Europola. On zapošljava i otpušta zaposlenike. Pri odabiru zaposlenika, pored toga što uzima u obzir prikladnost osobe i stručne kvalifikacije, uzima u obzir i potrebu da se osigura odgovarajuća zastupljenost državljana svih država članica i službenih jezika Europske unije.

3.   Pojedinosti se utvrđuju pravilnikom o osoblju koje Vijeće jednoglasno usvaja u skladu s postupkom utvrđenim u glavi VI. Ugovora o Europskoj uniji nakon dobivenog mišljenja upravnog odbora.

Članak 31.

Tajnost podataka

1.   Europol i države članice poduzimaju odgovarajuće mjere za zaštitu informacija podložnih zahtjevu za povjerljivosti, koje se na temelju ove Konvencije dobivaju od Europola ili razmjenjuju s njime. U tu svrhu Vijeće jednoglasno usvaja odgovarajuća pravila o zaštiti tajnosti podataka koje priprema upravni odbor i koje podnosi Vijeću u skladu s postupkom utvrđenim u glavi VI. Ugovora o Europskoj uniji.

2.   U slučaju kada Europol određenim osobama povjeri osjetljivu zadaću, države članice obvezuju se na zahtjev ravnatelja Europola osigurati provedbu sigurnosne provjere vlastitih državljana u skladu s nacionalnim odredbama i u tu si svrhu međusobno pomažu. Nadležno tijelo u skladu s nacionalnim odredbama obavješćuje Europol samo o rezultatima sigurnosne provjere koji su za Europol obvezujući.

3.   Svaka država članica i Europol mogu povjeriti obradu podataka u Europolu samo onim osobama koje su prošle posebnu izobrazbu i sigurnosnu provjeru.

Članak 32.

Obveza diskrecije i povjerljivosti

1.   Organi Europola, njihovi članovi, zamjenici ravnatelja, zaposlenici Europola i časnici za vezu suzdržavaju se od bilo kojeg djelovanja ili izražavanja mišljenja koje bi moglo štetiti Europolu ili dovesti u pitanje njegov rad.

2.   Organi Europola, njihovi članovi, zamjenici ravnatelja, zaposlenici Europola i časnici za vezu, kao i druge osobe koje su pod posebnom obvezom diskrecije i povjerljivosti ne smiju otkrivati činjenice ni informacije koje saznaju tijekom obnašanju svojih dužnosti ili obavljanju aktivnosti bilo kojoj neovlaštenoj osobi ili javnosti. To se ne primjenjuje na činjenice ili informacije nedovoljno značajne da bi zahtijevale zaštitu tajnosti. Obveza diskrecije i povjerljivosti primjenjuje se čak i nakon napuštanja dužnosti ili zaposlenja ili nakon prestanka aktivnosti. Posebnu obvezu utvrđenu u prvoj rečenici priopćuje Europol, uz upozorenje na pravne posljedice bilo koje povrede; o tom obavješćivanju sastavlja se pisani izvještaj.

3.   Organi Europola, njihovi članovi, zamjenici ravnatelja, zaposlenici i časnici za vezu, kao i osobe pod obvezom predviđenom u stavku 2. ne smiju svjedočiti na sudu ili izvan njega, niti davati bilo kakve izjave o činjenicama ili informacijama koje su saznali tijekom obnašanja svojih dužnosti ili obavljanja aktivnosti bez prethodnih uputa ravnatelja ili, u slučaju kad samog ravnatelja, bez uputa upravnog odbora.

Ravnatelj ili upravni odbor, ovisno o slučaju, obraća se sudskom tijelu ili bilo kojem drugom nadležnom tijelu s ciljem poduzimanja potrebnih mjera u skladu s nacionalnim pravom koje se primjenjuju na tijelo kojem se obraća; takve mjere mogu biti namijenjene prilagodbi postupka svjedočenja kako bi se osigurala tajnost podataka ili, ako to dozvoljava dotično nacionalno pravo, odbijanja svakog priopćenje o podacima u mjeri u kojoj su ključni za zaštitu interesa Europola ili države članice.

U slučaju kada se zakonodavstvom države članice predviđa mogućnost odbijanja svjedočenja, osobe koje su pozvane svjedočiti moraju dobiti dozvolu da to učine. Dozvole daje ravnatelj i, u slučaju svjedočenja ravnatelja, upravni odbor. U slučaju kada je časnik za vezu pozvan dati iskaz o informacijama koje primi od Europola, takve se dozvole daju nakon dobivanja suglasnosti države članice koja je odgovorna za tog časnika za vezu.

Nadalje, ako postoji mogućnost da se dokaz može proširiti na informacije i znanje koja je država članica poslala Europolu ili koja jasno uključuju državu članicu, prije davanja dozvole mora se zatražiti stajalište te države članice o svjedočenju.

Dozvola za svjedočenje može se uskratiti samo u mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se zaštitili prioritetni interesi Europola ili jedne ili više država članica kojima je potrebna zaštita.

Ova se obveza primjenjuje i nakon napuštanja službe ili zaposlenja ili nakon prestanka aktivnosti.

4.   Svaka država članica smatra svaku povredu obveza diskrecije ili povjerljivosti utvrđenih u stavcima 2. i 3. kršenjem obveza uvedenih njezinim zakonom o zaštiti službene ili profesionalne tajne ili odredaba o zaštiti povjerljivog materijala.

Svaka država članica prema potrebi uvodi pravila u skladu s nacionalnim pravom ili odredbe potrebne za pokretanje postupka protiv kršenja obveza diskrecije ili povjerljivosti iz stavaka 2. i 3. najkasnije do dana stupanja na snagu ove Konvencije. Svaka država članica osigurava da se ta pravila i odredbe primjenjuju i na njezine zaposlenike koji su u vezi s Europolom tijekom svog rada.

Članak 33.

Jezici

1.   Izvješća i svi drugi pisani dokumenti i dokumentacija koji se dostavljaju upravnom odboru podnose se na svim službenim jezicima Europske unije; radni jezici upravnog odbora su službeni jezici Europske unije.

2.   Prijevode potrebne za rad Europola osiguravaju prevoditeljski centar institucija Europske unije.

Članak 34.

Obavješćivanje Europskog parlamenta

1.   Predsjedništvo Vijeća svake godine prosljeđuje posebno izvješće Europskom parlamentu o radu Europola. Od Europskog se parlamenta traži mišljenje o potrebi za mogućim izmjenama ove Konvencije.

2.   Predsjedništvo Vijeća ili njegov predstavnik kojeg imenuje Predsjedništvo uzimaju u obzir obvezu diskrecije i povjerljivosti u pogledu Europskog parlamenta.

3.   Obveze utvrđene u ovom članku primjenjuju se ne dovodeći u pitanje prava nacionalnih parlamenata, članak K.6 Ugovora o Europskoj uniji i opća načela koja se primjenjuju na odnose s Europskim parlamentom na temelju glave VI. Ugovora o Europskoj uniji.

Članak 35.

Proračun

1.   Za svaku financijsku godinu izrađuju se procjene svih prihoda i rashoda Europola uključujući sve troškove zajedničkog nadzornog tijela i tajništva koje je osnovano u skladu s člankom 22. te se ti stavci unose u proračun; proračunu se prilaže plan radnih mjesta. Financijska godina počinje 1. siječnja a završava 31. prosinca.

Prihodi i rashodi prikazani u proračunu trebaju biti uravnoteženi.

Petogodišnji financijski plan izrađuje se zajedno s proračunom.

2.   Proračun se financira doprinosima država članica i drugim povremenim prihodima. Svaki financijski doprinos države članice određuje se prema udjelu bruto nacionalnog proizvoda u ukupnom iznosu bruto nacionalnih proizvoda država članica za godinu koja prethodi godini u kojoj se izrađuje proračun. Za potrebe ovog stavka „bruto nacionalni proizvod” znači bruto nacionalni proizvod kako je određen u skladu s Direktivom Vijeća 89/130/EEZ, Euratom od 13. veljače 1989. o usklađivanju obračunavanja bruto nacionalnog proizvoda po tržišnim cijenama.

3.   Ravnatelj svake godine, najkasnije do 31. ožujka, izrađuje nacrt proračuna i nacrt plana radnih mjesta za sljedeću financijsku godinu te ih, nakon što ih razmotri financijski odbor, dostavlja upravnom odboru zajedno s nacrtom petogodišnjeg financijskog plana.

4.   Upravni odbor donosi odluku o petogodišnjem financijskom planu. Upravni odbor odlučuje jednoglasno.

5.   Nakon dobivenog mišljenja upravnog odbora, Vijeće donosi u skladu s postupkom utvrđenim u glavi VI. Ugovora o Europskoj uniji proračun Europola najkasnije do 30. lipnja u godini koja prethodi financijskoj godini. Vijeće odlučuje jednoglasno. Usvajanje proračuna od strane Vijeća uključuje obvezu za svaku državu članicu da bez odlaganja stavi na raspolaganje svoj financijski doprinos.

6.   Ravnatelj provodi proračun u skladu s financijskom uredbom predviđenom u stavku 9.

7.   Praćenje preuzimanja obveza i isplate izdataka i uspostavu i naplatu prihoda provodi financijski kontrolor iz službenog revizorskog tijela jedne od država članica, koje imenuje upravni odbor odlučujući jednoglasno, te je njemu i odgovoran. Financijska uredba može predvidjeti nadzor financijskog kontrolora ex-post u slučaju određenih stavki prihoda ili rashoda.

8.   Financijski je odbor sastavljen od jednog predstavnika svake države članice u pitanjima proračuna. Njegova je zadaća pripremiti rasprave o pitanjima proračuna i financija.

9.   Vijeće u skladu s postupkom utvrđenim u glavi VI. Ugovora o Europskoj uniji jednoglasno donosi financijsku uredbu, kojom se posebno određuju detaljna pravila izrade, izmjene i provedbe proračuna te nadziranja provedbe, kao i načina plaćanja financijskih doprinosa država članica.

Članak 36.

Revizija

1.   Računi o svim prihodima i rashodima prikazanim u proračunu zajedno s bilancom koja pokazuje aktivu i pasivu Europola podložni su godišnjoj reviziji u skladu s financijskom uredbom. U tu svrhu ravnatelj podnosi godišnja financijska izvješća najkasnije do 31. svibnja sljedeće godine.

2.   Reviziju provodi zajednički revizorski odbor sastavljen od tri člana koje imenuje Revizorski sud Europskih zajednica na prijedlog svojeg predsjednika. Mandat članova traje tri godine; oni se izmjenjuju tako da se svake godine član koji je proveo tri godine u revizorskom odboru zamjenjuje drugim. Neovisno o odredbama druge rečenice, mandat člana koji je nakon odlučivanja ždrijebom:

prvi traje dvije godine,

drugi traje tri godine,

treći traje četiri godine,

u početnom sastavu zajedničkog revizorskog odbora nakon početka rada Europola.

Sve troškove koji nastanu tijekom revizije snosi proračun predviđen u članku 35.

3.   Zajednički revizorski odbor u skladu s postupkom utvrđenim u glavi VI. Ugovora o Europskoj uniji podnosi Vijeću revizijsko izvješće o godišnjem financijskom izvješću; prije toga ravnatelj i financijski kontrolor imaju priliku izraziti svoje mišljenje o revizijskom izvješću, a o tom izvješću raspravlja upravni odbor.

4.   Ravnatelj Europola pruža svim članovima zajedničkog revizorskog odbora sve informacije i svu pomoć potrebnu za obavljanje svoje zadaće.

5.   Vijeće donosi odluku o razrješenju ravnatelja u pogledu provedbe proračuna za predmetnu financijsku godinu, nakon što je razmotrilo godišnje financijsko izvješće.

6.   Detaljna pravila o provođenju revizije utvrđuju se financijskom uredbom.

Članak 37.

Sporazum o sjedištu

Sve potrebne dogovore o smještaju koji se pruža Europolu u državi u kojoj se nalazi sjedište Europola i o prostoru koji ta država daje na raspolaganje, kao i o posebnim pravilima koja se primjenjuju na članove organa Europola, zamjenike ravnatelja, zaposlenike i članove njihovih obitelji u državi u kojoj je sjedište Europola utvrđuju se sporazumom o sjedištu između Europola i Kraljevine Nizozemske koji se sklapa nakon dobivene jednoglasne odluke upravnog odbora.

GLAVA VI.

ODGOVORNOST I PRAVNA ZAŠTITA

Članak 38.

Odgovornost za neovlaštenu ili netočnu obradu podataka

1.   Svaka je država članica odgovorna u skladu s njezinim nacionalnim pravom za bilo koju štetu nanesenu pojedincu koja je nastala kao posljedica pravnih ili činjeničnih grešaka u podacima pohranjenim ili obrađenim u Europolu. Samo država članica u kojoj je došlo do događaja koji je doveo do štete, može biti podložna odštetnom zahtjevu oštećene stranke, koja se obraća sudovima koji su nadležni u skladu s nacionalnim pravom dotične države članice. Država se članica ne može navesti u obrani da je druga država članica prenijela netočne podatke kako bi izbjegla svoju odgovornost u skladu s nacionalnim zakonodavstvom vis-à-vis oštećene stranke.

2.   Ako je do ovih pravnih i činjeničnih grešaka došlo na temelju pogrešno prenesenih podataka ili nepoštivanja obveza utvrđenih u ovoj Konvenciji od strane jedne ili više država članica ili kao posljedica neovlaštenog ili netočnog pohranjivanja ili obrade od strane Europola, Europol ili druge predmetne države članice obvezne su na zahtjev isplatiti iznose koji se plaćaju kao naknada, osim ako je država članica na čijem je državnom području nastala šteta koristila podatke protivno odredbama ove Konvencije.

3.   Svaki spor između države članice i Europola ili druge države članice oko načela ili iznosa isplate mora se uputiti upravnom odboru koji pitanje rješava dvotrećinskom većinom.

Članak 39.

Ostala odgovornost

1.   Ugovorna odgovornost Europola uređuje se zakonom koji se primjenjuje na predmetni ugovor.

2.   U slučaju izvanugovorne odgovornosti, Europol je obvezan neovisno o bilo kojoj odgovornosti u skladu s člankom 38. nadoknaditi svaku štetu koja nastane krivnjom njegovih organa, zamjenika ravnatelja ili zaposlenika u obnašanju njihovih dužnosti u mjeri u kojoj im se krivnja može pripisati i bez obzira na različite postupke potraživanja odštete koji postoje u skladu s pravom države članice.

3.   Oštećena stranka ima pravo zahtijevati od Europola da se suzdrži ili odustane od bilo kakvog djelovanja.

4.   Nacionalni sudovi država članica koji su nadležni za sporove koji se odnose na odgovornost Europola kako je navedeno u ovom članku određuju se pozivanjem na odgovarajuće odredbe Briselske konvencije od 27. rujna 1968. o sudskoj nadležnosti i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim predmetima, kako je kasnije izmijenjena Sporazumima o pristupanju.

Članak 40.

Rješavanje sporova

1.   Vijeće u početnoj fazi raspravlja o sporovima između država članica oko tumačenja ili primjene ove Konvencije u skladu s postupkom utvrđenim u glavi VI. Ugovora o Europskoj uniji s ciljem pronalaženja rješenja.

2.   U slučaju kada se ti sporovi ne riješe u roku od šest mjeseci, države članice koje su stranke u sporu dogovorno između sebe odlučuju o načinima rješavanja.

3.   Odredbe o žalbama navedene u pravilima koja se odnose na uvjete zapošljavanja, a primjenjuju se na privremeno ili pomoćno osoblje Europskih zajednica, primjenjuje se mutatis mutandis i na osoblje Europola.

Članak 41.

Povlastice i imuniteti

1.   Europol, članovi njegovih organa, zamjenici ravnatelja i zaposlenici Europola imaju povlastice i imunitete koji su potrebni za obavljanje njihovih zadaća u skladu s Protokolom kojim se određuju pravila koja se primjenjuju u svim državama članicama.

2.   Kraljevina se Nizozemska i druge države članice slažu se pod istim uvjetima da časnici za vezu koje su uputile druge države članice, kao i članovi njihovih obitelji, imaju povlastice i imunitete koji su potrebni za pravilno obavljanje zadaća časnika za vezu u Europolu.

3.   Vijeće, djelujući jednoglasno u skladu s postupkom utvrđenim u glavi VI. Ugovora o Europskoj uniji, donosi Protokol iz stavka 1. koji potvrđuju države članice u skladu s vlastitim ustavnim odredbama.

GLAVA VII.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 42.

Odnosi s trećim državama i trećim tijelima

1.   Europol uspostavlja i održava odnose suradnje s trećim tijelima u smislu članka 10. stavka 4. točaka 1. do 3. u mjeri u kojoj je to važno za obavljanje zadaća opisanih u članku 3. Upravni odbor jednoglasno sastavlja pravila kojima se uređuju ti odnosi. Ovom se odredbom ne dovodi u pitanje članak 10. stavci 4. i 5. i članak 18. stavak 2.; razmjena osobnih podataka odvija se u skladu s odredbama glava II. i IV. ove Konvencije.

2.   U mjeri u kojoj je potrebno za obavljanje zadaća opisanih u članku 3., Europol može uspostaviti i održavati odnose s trećim državama i trećim tijelima u smislu članka 10. stavka 4. točaka 4., 5., 6. i 7. Nakon dobivenog mišljenja upravnog odbora, Vijeće, djelujući jednoglasno u skladu s postupkom utvrđenim u glavi VI. Ugovora o Europskoj uniji, sastavlja pravila kojima se uređuju odnosi navedeni u prvoj rečenici. Treća rečenica stavka 1. primjenjuje se mutatis mutandis.

Članak 43.

Izmjena Konvencije

1.   U skladu s postupkom utvrđenim u glavi VI. Ugovora o Europskoj uniji, Vijeće, djelujući na prijedlog neke države članice i nakon savjetovanja s upravnim odborom, jednoglasno odlučuje u okviru članka K.1 stavka 9. Ugovora o Europskoj uniji o svim izmjenama ove Konvencije koje predlaže državama članicama na usvajanje u skladu s njihovim odgovarajućim ustavnim odredbama.

2.   Izmjene stupaju na snagu u skladu s člankom 45. stavkom 2. ove Konvencije.

3.   Međutim, Vijeće, odlučujući jednoglasno u skladu s postupkom utvrđenim u glavi VI. Ugovora o Europskoj uniji, može odlučiti, na inicijativu države članice i nakon što je upravni odbor raspravio o tom pitanju, proširiti, izmijeniti ili dopuniti definicije oblika kriminaliteta navedene u Prilogu. Također može dodatno odlučiti uvesti nove definicije oblika kriminaliteta popisanih u Prilogu.

4.   Glavni tajnik Vijeća Europske unije obavješćuje sve države članice o danu stupanja na snagu izmjena.

Članak 44.

Rezerve

U pogledu ove Konvencije nisu dozvoljene rezerve.

Članak 45.

Stupanje na snagu

1.   Ova Konvencija podliježe usvajanju od strane država članica u skladu s njihovim odgovarajućim ustavnim odredbama.

2.   Države članice obavješćuju depozitara o dovršetku njihovih ustavnih odredaba u pogledu usvajanja ove Konvencije.

3.   Ova Konvencija stupa na snagu prvog dana u mjesecu nakon isteka tromjesečnog roka od obavijesti iz stavka 2. države članice koja je posljednja ispunila tu formalnost, a koja je na dan kada je Vijeće usvojilo akt o sastavljanju ove Konvencije bila članica Europske unije.

4.   Ne dovodeći u pitanje stavak 2. Europol ne smije započeti s radom na temelju ove Konvencije dok na snagu ne stupe svi akti predviđeni člankom 5. stavkom 7., člankom 10. stavkom 1., člankom 24. stavkom 7., člankom 30. stavkom 3., člankom 31. stavkom 1., člankom 35. stavkom 9., člankom 37. i člankom 41. stavcima 1. i 2.

5.   Kada Europol započne sa svojim radom, ukida se Europska jedinica za droge (EDU) sukladno zajedničkoj akciji o Europskoj jedinici za druge od 10. ožujka 1995. U isto vrijeme vlasništvom Europola postaje sva oprema financirana iz zajedničkog proračuna Europske jedinice za droge, koju je razvio ili proizveo ta Europska jedinica za droge ili koju joj je država u kojoj se nalazi sjedište besplatno stavila na raspolaganje za trajno korištenje, kao i cjelokupni arhiv i neovisno upravljane datoteke te Jedinice.

6.   Nakon što Vijeće usvoji akt o sastavljanju ove Konvencije, države članice poduzimaju samostalno ili zajednički sve pripremne mjere u skladu s vlastitim nacionalnim pravom koje su potrebne za početak rada Europola.

Članak 46.

Pristupanje novih država članica

1.   Ova Konvencija je otvorena za pristupanje svakoj državi koja postane članicom Europske unije.

2.   Tekst ove Konvencije na jeziku države pristupnice koji je sastavilo Vijeće Europske unije je vjerodostojan.

3.   Isprave o pristupanju polažu se kod depozitara.

4.   Ova Konvencija stupa na snagu za svaku državu koja joj pristupi prvog dana od mjeseca nakon isteka tromjesečnog razdoblja od datuma polaganja njezine isprave o pristupanju ili na dan stupanja na snagu ove Konvencije, ako već nije stupila na snagu u trenutku isteka navedenog razdoblja.

Članak 47.

Depozitar

1.   Glavni tajnik Vijeća Europske unije je depozitar ove Konvencije.

2.   Depozitar objavljuje u Službenom listu Europskih zajednica obavijesti, isprave ili priopćenja o ovoj Konvenciji.

En fe de lo cual, los plenipotenciarios abajo firmantes suscriben el presente Convenio.

Til bekræftelse heraf har undertegnede befuldmægtigede underskrevet denne konvention.

Zu Urkund dessen haben die unterzeichneten Bevollmächtigten ihre Unterschriften unter dieses Übereinkommen gesetzt.

Σε πίστωση των ανωτέρω, οι υπογράφοντες πληρεξούσιοι έθεσαν την υπογραφή τους κάτω από την παρούσα σύμβαση.

In witness whereof, the undersigned Plenipotentiaries have hereunto set their hands.

En foi de quoi, les plénipotentiaires soussignés ont apposé leurs signatures au bas de la présente convention.

Dá fhianú sin, chuir na Lánchumhachtaigh thíos-sínithe a lámh leis an gCoinbhinsiún seo.

In fede di che, i plenipotenziari sottoscritti hanno apposto le loro firme in calce alla presente convenzione.

Ten blijke waarvan de ondergetekende gevolmachtigden hun handtekening onder deze overeenkomst hebben gesteld.

Em fé do que, os plenipotenciários abaixo assinados apuseram as suas assinaturas no final da presente convenção.

Tämän vakuudeksi alla mainitut täysivaltaiset edustajat ovat allekirjoittaneet tämän yleissopimuksen.

Til bekräftelse härav har undertecknade befullmäktigade ombud undertecknat denna konvention.

Hecho en Bruselas, el veintiseis de julio de mil novecientos noventa y cinco, en un ejemplar único, en lenguas alemana, inglesa, danesa, española, finesa, francesa, griega, gaélica, italiana, neerlandesa, portuguesa y sueca, cuyos textos son igualmente auténticos y que será depositado en los archivos de la Secretaría General del Consejo de la Unión Europea.

Udfærdiget i Bruxelles den seksogtyvende juli nitten hundrede og femoghalvfems, i ét eksemplar på dansk, engelsk, finsk, fransk, græsk, irsk, italiensk, nederlandsk, portugisisk, spansk, svensk og tysk, hvilke tekster alle har samme gyldighed, og deponeres i arkiverne i Generalsekretariatet for Rådet for Den Europæiske Union.

Geschehen zu Brüssel am sechsundzwanzigsten Juli neunzehnhundertfünfundneunzig in einer Urschrift in dänischer, deutscher, englischer, finnischer, französischer, griechischer, irischer, italienischer, niederländischer, portugiesischer, schwedischer und spanischer Sprache, wobei jeder Wortlaut gleichermaßen verbindlich ist; die Urschrift wird im Archiv des Generalsekretariats des Rates der Europäischen Union hinterlegt.

Έγινε στις Βρυξέλλες, στις είκοσι έξι Ιουλίου χίλια εννιακόσια ενενήντα πέντε, σε ένα μόνο αντίτυπο, στην αγγλική, γαλλική, γερμανική, δανική, ελληνική, ιρλανδική, ισπανική, ιταλική, ολλανδική, πορτογαλική, σουηδική και φινλανδική γλώσσα, όλα δε τα κείμενα είναι εξίσου αυθεντικά και κατατίθενται στα αρχεία της Γενικής Γραμματείας τον Συμβουλίου της Ευρωπαϊκής Ένωσης.

Done at Brussels on the twenty-sixth day of July in the year one thousand nine hundred and ninety-five in a single original, in the Danish, Dutch, English, Finnish, French, German, Greek, Irish, Italian, Portuguese, Spanish and Swedish languages, each text being equally authentic, such original remaining deposited in the archives of the General Secretariat of the Council of the European Union.

Fait à Bruxelles, le vingt-six juillet mil neuf cent quatre-vingt-quinze, en un exemplaire unique, en langues allemande, anglaise, danoise, espagnole, finnoise, française, grecque, irlandaise, italienne, néerlandaise, portugaise et suédoise, tous ces textes faisant également foi, exemplaire qui est déposé dans les archives du Secrétariat général du Conseil de l'Union européenne.

Arna dhéanamh sa Bhruiséil, an séú lá is fiche de Iúil sa bhliain míle naoi gcéad nócha a cúig, i scríbhinn bhunaidh amháin sa Bhéarla, sa Danmhairgis, san Fhionlainnis, sa Fhraincis, sa Ghaeilge, sa Ghearmáinis, sa Ghréigis, san Iodáilis, san Ollainnis, sa Phortaingéilis, sa Spáinnis agus sa tSualainnis agus comhúdarás ag na téacsanna i ngach ceann de na teangacha sin; déanfar an scríbhinn bhunaidh sin a thaisceadh i gcartlann Ardrúnaíocht Chomhairle an Aontais Eorpaigh.

Fatto a Bruxelles, addì ventisei luglio millenovecentonovantacinque, in unico esemplare in lingua danese, finlandese, francese, greca, inglese, irlandese, italiana, olandese, portoghese, spagnola, svedese e tedesca, i testi di ciascuna di queste lingue facenti ugualmente fede, esemplare depositato negli archivi del segretariato generale dell'Unione europea.

Gedaan te Brussel, de zesentwintigste juli negentienhonderd vijfennegentig, in één exemplaar, in de Deense, de Duitse, de Engelse, de Finse, de Franse, de Griekse, de Ierse, de Italiaanse, de Nederlandse, de Portugese, de Spaanse en de Zweedse taal, zijnde alle teksten gelijkelijk authentiek, dat wordt neergelegd in het archief van het Secretariaat-generaal van de Raad van de Europese Unie.

Feito em Bruxelas, em vinte e seis de Julho de mil novecentos e noventa e cinco, em exemplar único, nas línguas alemã, dinamarquesa, espanhola, finlandesa, francesa, grega, inglesa, irlandesa, italiana, neerlandesa, portuguesa e sueca, fazendo igualmente fé todos os textos, depositado nos arquivos do Secretariado-Geral do Conselho da União Europeia.

Tehty Brysselissä kahdentenakymmenentenäkuudentena päivänä heinäkuuta vuonna tuhatyhdeksänsataayhdeksänkymmentäviisi yhtenä ainoana kappaleena englannin, espanjan, hollannin, iirin, italian, kreikan, portugalin, ranskan, ruotsin, saksan, suomen ja tanskan kielellä kaikkien näiden tekstien ollessa yhtä todistusvoimaiset, ja se talletetaan Euroopan unionin neuvoston pääsihteeristön arkistoon.

Utfärdad i Bryssel den tjugosjätte juli nittonhundranittiofem i ett enda exemplar, på danska, engelska, finska, franska, grekiska, irländska, italienska, nederländska, portugisiska, spanska, svenska och tyska, varvid alla texter är lika giltiga, och deponerad i arkiven vid generalsekretariatet för Europeiska unionens råd.

Pour le gouvernement du royaume de Belgique

Voor de Regering van het Koninkrijk België

Für die Regierung des Königreichs Belgien

Image

For regeringen for Kongeriget Danmark

Image

Für die Regierung der Bundesrepublik Deutschland

Image

Για την κυβέρνηση της Ελληνικής Δημοκρατίας

Image

Por el Gobierno del Reino de España

Image

Pour le gouvernement de la République française

Image

Thar ceann Rialtas na hÉireann

For the Government of Ireland

Image

Per il governo della Repubblica italiana

Image

Pour le gouvernement du grand-duché de Luxembourg

Image

Voor de Regering van het Koninkrijk der Nederlanden

Image

Für die Regierung der Republik Österreich

Image

Pelo Governo da República Portuguesa

Image

Suomen hallituksen puolesta

Image

På svenska regeringens vägnar

Image

For the Government of the United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland

Image


PRILOG

Iz Članka 2.

Popis drugih ozbiljnih oblika međunarodnog kriminala kojima se Europol može baviti uz one već predviđene u članku 2. stavku 2. u skladu s ciljevima Europola kako su određeni u članku 2. stavku 1. Protiv života, zdravlja ili osobne slobode:

ubojstvo, teška tjelesna ozljeda

nedopuštena trgovina ljudskim organima i tkivima

otmica, protupravno oduzimanje slobode i uzimanje talaca

rasizam i ksenofobija

Protiv imovine ili javih dobara, uključujući prijevaru:

organizirana pljačka

nedopuštena trgovina kulturnim dobrima, uključujući starine i umjetnička djela

podvala i prijevara

reketarenje i iznuda

krivotvorenje i piratstvo

krivotvorenje službenih isprava i trgovina njima

krivotvorenje novca i sredstava plaćanja

računalni kriminal

korupcija

Protuzakonita trgovina i protupravne radnje protiv okoliša:

nedopuštena trgovina oružjem, streljivom i eksplozivom

nedopuštena trgovina ugroženim životinjskim vrstama

nedopuštena trgovina ugroženim biljnim vrstama i sortama

kaznena djela na štetu okoliša

nedopuštena trgovina hormonalnim tvarima i drugim pojačivačima rasta

Pored toga, u skladu s člankom 2. stavkom 2. uputa Europolu da se bori protiv jednog od gore navedenih oblika kriminala podrazumijeva da je također nadležan i za borbu protiv aktivnosti vezanih uz pranje novca i druga povezana kaznena djela.

S obzirom na oblike kriminala navedene u članku 2. stavku 2. za potrebe ove Konvencije:

„kaznena djela povezana s nuklearnim i radioaktivnim tvarima” znači kaznena djela navedena u članku 7. stavku 1. Konvencije o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala, potpisanoj u Beču i New Yorku 3. ožujka 1980., a odnosi se na nuklearne i/ili radioaktivne materijale određene u članku 197. Ugovora o Euratomu i Direktive 80/836 Euratom od 15. srpnja 1980.,

„krijumčarenje ilegalnih imigranata” znači aktivnosti čiji je cilj namjerno omogućavanje, radi financijske dobiti, ulaska, boravka ili zapošljavanja na državnom području države članice Europske unije, protivno propisima i uvjetima koji se primjenjuju u državama članicama,

„trgovina ljudima” znači podvrgavanje osoba stvarnoj i protupravnoj vlasti drugih osoba korištenjem sile ili prijetnji, zloporabom ovlasti ili zavjerom s ciljem korištenja osoba u prostituciji ili za druge oblike seksualnog iskorištavanja, seksualnog iskorištavanja maloljetnika ili trgovanja napuštenom djecom,

„kriminal vezan za motorna vozila” znači krađa ili otuđenje motornih vozila, kamiona, poluprikolica, tereta na kamionima ili poluprikolica, autobusa, motocikala, prikolica za stanovanje ili kampiranje i poljoprivrednih vozila, radnih vozila i rezervnih dijelova za takva vozila, te primanje i skrivanje takvih predmeta,

„nezakonite aktivnosti pranja novca” znači kaznena djela navedena u članku 6. stavcima od 1. do 3. Konvencije Vijeća Europe o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenog kaznenim djelom koja je potpisana u Strasbourgu 8. studenoga 1990.

Oblike kriminala navedene u članku 2. i u ovom Prilogu procjenjuju nadležna nacionalna tijela u skladu s nacionalnim pravom države članice kojoj pripadaju.


Izjava

Članak 40. stavak 2.

„Sljedeće države članice su suglasne da u takvim slučajevima dotični spor sustavno upućuju Sudu Europskih zajednica:

Kraljevina Belgija,

Kraljevina Danska,

Savezna Republika Njemačka,

Helenska Republika,

Kraljevina Španjolska,

Francuska Republika,

Irska,

Talijanska Republika,

Veliko Vojvodstvo Luksemburga,

Kraljevina Nizozemska,

Republika Austrija,

Portugalska Republika,

Republika Finska,

Kraljevina Švedska.”


Top