Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32025R0670

Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/670 оd 4. travnja 2025. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Egipta, Japana i Vijetnama

C/2025/1975

SL L, 2025/670, 7.4.2025, ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2025/670/oj (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Legal status of the document In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2025/670/oj

European flag

Službeni list
Europske unije

HR

Serija L


2025/670

7.4.2025

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2025/670

оd 4. travnja 2025.

o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Egipta, Japana i Vijetnama

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna uredba”), a posebno njezin članak 7.,

nakon savjetovanja s državama članicama,

budući da:

1.   POSTUPAK

1.1.   Pokretanje postupka

(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 8. kolovoza 2024. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Egipta, Indije, Japana i Vijetnama („predmetne zemlje”) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Komisija je objavila Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je ispitni postupak pokrenula na temelju pritužbe koju je 24. lipnja 2024. podnijelo Europsko udruženje proizvođača čelika („EUROFER” ili „podnositelj pritužbe”). Pritužba je podnesena u ime Unijine industrije određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika i drugog legiranog čelika u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti koji su dostatna osnova za pokretanje ispitnog postupka.

1.2.   Evidentiranje uvoza

(3)

U skladu s člankom 14. stavkom 5. osnovne uredbe može se uvesti obvezno evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda kako bi se, ako nalazi ispitnog postupka dovedu do uvođenja antidampinških pristojbi i ako su ispunjeni potrebni uvjeti, te pristojbe mogle retroaktivno naplatiti za evidentirani uvoz u skladu s primjenjivim pravnim odredbama. Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2024/2719 (3) („uredba o evidentiranju”) na vlastitu inicijativu uvela obvezno evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda.

1.3.   Zainteresirane strane

(4)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka obavijestila podnositelja pritužbe, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike i tijela Egipta, Indije, Japana i Vijetnama, poznate uvoznike, dobavljače, korisnike i trgovce te udruženja za koja se zna da se postupak na njih odnosi te ih pozvala na sudjelovanje.

(5)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. Održana su saslušanja egipatske vlade, egipatskog proizvođača izvoznika koji surađuje, društava Nippon Steel Corporation i JFE Steel Corporation, japanskog Ministarstva gospodarstva, trgovine i industrije i Konzorcija za zaštitu uvoza toplovaljanih plosnatih proizvoda („Konzorcij”).

1.4.   Primjedbe na pokretanje postupka

1.4.1.   Tvrdnje o nepostojanju prijetnje industriji Unije

(6)

Nakon pokretanja postupka egipatski proizvođač izvoznik koji surađuje tvrdio je da je izvoz toplo valjanih plosnatih proizvoda od čelika iz Egipta u Uniju zanemariv (samo 1,3 % otvorenog tržišta). Tvrdio je i da je, budući da je jedini proizvođač toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Egiptu, njegov kapacitet znatno manji u usporedbi s ostalim predmetnim zemljama i da se od 1999. nije povećao.

(7)

Isti izvoznik koji surađuje tvrdio je da ima dugogodišnje partnerstvo s nekoliko europskih dobavljača opreme, banaka i vlada, posebno kad je riječ o kupnji sirovina, uključujući željeznu rudu visoke kvalitete iz jedne države članice.

(8)

Te su tvrdnje ispitane u odjeljcima o uzročnosti i interesu EU-a.

1.4.2.   Tvrdnje o nepostojanju dokaza

(9)

Primjedbe su dostavili Konzorcij, egipatska vlada i egipatski proizvođač izvoznik koji surađuje.

(10)

Konzorcij je tvrdio da je industrija Unije već prekomjerno zaštićena primjenom sustava zaštitnih mjera u okviru kojeg je utvrđena gornja granica uvoza iz trećih zemalja od 15 %. Konzorcij je tvrdio da je u posljednjih osam godina poduzeto nekoliko antidampinških i antisubvencijskih mjera protiv uvoza iz glavnih zemalja proizvođača, kao što su Brazil, Kina, Rusija, Iran, Turska i Ukrajina. Taj se argument detaljnije razmatra u uvodnoj izjavi 198.

(11)

Jedan proizvođač izvoznik tvrdio je da je pravo na obranu povrijeđeno zbog nepotpunosti otvorenih verzija priloga pritužbi stavljenih na raspolaganje u dokumentaciji koja je daje na uvid zainteresiranim stranama.

(12)

Jedan vijetnamski proizvođač izvoznik tvrdio je da pokretanje postupka nije bilo u skladu s člancima 5.2. i 5.3. Antidampinškog sporazuma WTO-a i člankom 5. stavkom 2. točkom (d) osnovne uredbe jer nije bilo neposrednih dokaza koji bi opravdali pokretanje.

(13)

Taj je proizvođač izvoznik tvrdio da čimbenici i pokazatelji koji utječu na stanje industrije Unije, kao što su oni navedeni u članku 3. stavcima 3. i 5. i oni propisani člankom 5. stavkom 2. osnovne uredbe, nisu uključeni u pritužbu podnositelja pritužbe ili da su relevantne informacije o određenim drugim aspektima nepotpune ili predstavljene na način koji daje pogrešnu sliku stvarnog stanja industrije Unije. To se odnosilo na:

raščlambu količine uvezenih proizvoda po ciljanoj zemlji,

količinu i vrijednost uvezenih proizvoda iz zemalja koje nisu obuhvaćene postupkom,

prodajne cijene podnositelja pritužbe i industrije Unije,

raščlambu podataka o zaposlenosti za administrativno osoblje i radnu snagu izravno uključenu u proizvodnju,

plaće zaposlenika,

novčani tok.

(14)

Slijedom toga, u pritužbi nije razmotren velik broj pokazatelja štete koje je trebalo ispitati u skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe. Neki su od tih pokazatelja povrat ulaganja, čimbenici koji utječu na cijene u Uniji, stvarni i potencijalni negativni učinci na novčani tok, zalihe, plaće ili sposobnost prikupljanja kapitala.

(15)

Naposljetku, taj je proizvođač izvoznik tvrdio da su podaci o tržišnom udjelu koje je naveo podnositelj pritužbe aritmetički nemogući jer je domaća prodaja stalno rasla više od potrošnje.

(16)

Kad je riječ o tim argumentima, smatra se da je verzija dokumentacije koja je zainteresiranim stranama iz pritužbe dana na uvid sadržavala sve bitne dokaze i sažetke koji nisu povjerljivi, a sadržavaju podatke dostavljene kao povjerljive, kako bi zainteresirane strane mogle ostvariti svoje pravo na obranu tijekom cijelog postupka.

(17)

Podsjeća se da se člankom 19. osnovne uredbe i člankom 6.5. Antidampinškog sporazuma WTO-a omogućava zaštita povjerljivih podataka ako bi njihovo objavljivanje dalo znatne komparativne prednosti konkurentu ili imalo značajne štetne učinke na osobu koja daje informacije ili na osobu od koje je osoba koja daje podatke primila podatke.

(18)

Podaci u ograničenim prilozima pritužbi pripadali su tim kategorijama. U svakom slučaju, podnositelj pritužbe dostavio je smislen sažetak podataka sadržanih u ograničenim prilozima pritužbi kako bi se zainteresiranim stranama omogućilo „razumijevanje suštine podataka dostavljenih kao povjerljivih”, u skladu s člankom 19. stavkom 2. osnovne uredbe. Podnositelj pritužbe primjereno je sažeo sadržaj tih priloga bez otkrivanja osjetljivih podataka koji se odnose na određeno društvo.

1.4.3.   Tvrdnje o preliminarnim izračunima dampinga za Egipat

(19)

Egipatska vlada i proizvođač izvoznik koji surađuje dostavili su primjedbe na pokretanje postupka te su tvrdili da uvoz iz Egipta nije bio dampinški. Tvrdili su da je damping za Egipat u pritužbi utvrđen „pogrešnom upotrebom službenog deviznog tečaja umjesto usporednog tržišnog tečaja” za izračun uobičajene vrijednosti i dampinške marže. Tvrdili su da bi, da je za izračun dampinga bio upotrijebljen „usporedni tržišni tečaj”, bilo jasno da se proizvodi uvezeni iz Egipta nisu prodavali po nepravedno niskim cijenama na tržištu EU-a. Dakle, obje su se stranke zalagale za primjenu usporednog deviznog tečaja za strane valute umjesto službenog tečaja središnje banke Egipta za konverziju eura i američkog dolara u egipatske funte. U prilog svojoj tvrdnji obje su se stranke pozvale na publikacije društva Ernst & Young, MMF-a i Europske komisije te na odluke egipatske vlade kojima se priznaje usporedni tržišni tečaj, uključujući poseban dokument koji je egipatsko regulatorno tijelo za financijske usluge izdalo nakon razdoblja ispitnog postupka, a kojim se EZDK ovlašćuje za upotrebu stvarnih deviznih tečajeva, potkrijepljenih dokumentima, a ne službenih deviznih tečajeva središnje banke Egipta za potrebe financijskog računovodstva i izvješćivanja za 2023. i 2024.

(20)

Međutim, ustaljena je praksa Komisije da koristi službene devizne tečajeve u slučajevima u kojima postoje navodi o primjeni usporednih deviznih tečajeva (4). Osim toga, valja napomenuti da je službena stopa središnje banke Egipta bila jedini zakoniti devizni tečaj koji se primjenjivao u razdoblju ispitnog postupka iz pritužbe i da nema javno zabilježenih povijesnih stopa „crnog” ili usporednog tržišta za razdoblje ispitnog postupka. Smatralo se da je pritužba potkrijepljena dostatnim dokazima za pokretanja postupka. Međutim, Komisija je ispitni postupak temeljila samo na provjerenim podacima koje su stranke dostavile u odgovorima na upitnik i koje je provjerila na licu mjesta. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(21)

Obje su stranke tvrdile i da je u pritužbi došlo do pogreške u izračunu dampinga jer su se neopravdano upotrebljavali „prenapuhani troškovi prijevoza”. Osim toga, proizvođač izvoznik koji surađuje tvrdio je da je u pritužbi pogrešno izračunan damping jer se za utvrđivanje uobičajene vrijednosti primjenjivao službeni devizni tečaj, korištene su „pogrešne domaće cijene” i upućivalo se na cijene toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika dvaju egipatskih društava koja ne proizvode proizvod iz ispitnog postupka.

(22)

Opet valja istaknuti da se smatralo da je pritužba potkrijepljena dostatnim dokazima za pokretanje postupka. Komisija je ispitni postupak temeljila samo na provjerenim podacima koje su stranke dostavile u odgovorima na upitnik i koje je provjerila na licu mjesta. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

1.4.4.   Tvrdnje o preliminarnim izračunima dampinga za Vijetnam

(23)

Dva proizvođača izvoznika koji surađuju u Vijetnamu, društva Formosa Ha Tinh Steel Corporation („Formosa”) i Hoa Phat Dung Quat Steel Joint Company („HPDQ”), i jedan korisnik, Marcegaglia Carbon Steel S.p.A, dostavili su primjedbe na izračune dampinga u pritužbi, a posebno na tvrdnje podnositelja pritužbe o postojanju „posebne situacije na tržištu” u Vijetnamu koja ne omogućava prikladnu usporedbu u smislu članka 2. stavka 3. osnovne uredbe. Te su tri stranke tvrdile da su tvrdnje iz pritužbe o postojanju posebne situacije na tržištu neutemeljene.

(24)

Komisija je podsjetila da je pri procjeni dokaza iz pritužbe uzela u obzir samo one elemente za koje su dokazi u pritužbi bili dovoljno primjereni i točni. Smatrala je da to nije slučaj s dokazima u pritužbi o postojanju posebne situacije na tržištu u Vijetnamu. Osim toga, pri izračunu dampinga u pritužbi nije uzeta u obzir posebna situacija na tržištu. Nadalje, Komisija tijekom ispitnog postupka nije utvrdila postojanje posebne situacije na tržištu. Damping za dva proizvođača izvoznika koji surađuju stoga je izračunat u skladu s metodom opisanom u odjeljku 3.4. Komisija je stoga odbacila te tvrdnje.

1.4.5.   Tvrdnja o očekivanoj promjeni okolnosti u Vijetnamu

(25)

Društvo Formosa tvrdilo je da je domaće tržište u Vijetnamu bilo izloženo velikom pritisku uvoza proizvoda iz ispitnog postupka iz Narodne Republike Kine („NRK”) i Indije po dampinškim cijenama. Stoga je vijetnamska vlada pokrenula antidampinški ispitni postupak, a privremene mjere trebale su se uvesti u siječnju 2025. Društvo Formosa stoga je tvrdilo da bi Komisija trebala obratiti pozornost na očekivanu promjenu okolnosti i pobrinuti se da eventualne antidampinške mjere za Vijetnam budu primjerene novoj, trajnoj, situaciji.

(26)

Komisija je podsjetila da se procjena dampinga i nastale štete odnosi na razdoblje ispitnog postupka i razmatrano razdoblje kako je navedeno u odjeljku 1.8. te da nije mogla predvidjeti promjenu tržišnih uvjeta ni buduće ponašanje proizvođača izvoznika u Vijetnamu. Ako to bude opravdano, odnosno ako se dokaže trajna promjena okolnosti, mogla bi se pokrenuti revizija pristojbi na toj osnovi u skladu s člankom 11. stavkom 3. osnovne uredbe. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju.

1.5.   Odabir uzorka

(27)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je moguće da će provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

1.5.1.   Odabir uzorka proizvođača iz Unije

(28)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je uzorak odabrala na temelju najveće reprezentativne količine proizvedenih i prodanih proizvoda, pri čemu je osigurala geografsku pokrivenost. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku, ali nije dostavljena ni jedna primjedba.

(29)

Stoga se konačni uzorak sastojao od tri proizvođača iz Unije koji se nalaze u tri različite države članice. Činio je više od 34 % procijenjene ukupne proizvodnje i više od 35 % procijenjene ukupne prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji.

1.5.2.   Odabir uzorka uvoznika

(30)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(31)

Nijedan nepovezani uvoznik nije dostavio zatražene informacije ni pristao da ga se uključi u uzorak.

1.5.3.   Odabir uzorka proizvođača izvoznika iz Egipta, Indije, Japana i Vijetnama

(32)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u Egiptu, Indiji, Japanu i Vijetnamu zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Nadalje, Komisija je od misije Arapske Republike Egipta pri Europskoj uniji, misije Indije pri Europskoj uniji, Misije Japana pri Europskoj uniji i Misije Socijalističke Republike Vijetnama pri Europskoj uniji zatražila da utvrde eventualne ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupe u kontakt.

(33)

Kad je riječ o Egiptu, jedna grupa proizvođača izvoznika dostavila je zatražene informacije i pristala da ju se uključi u uzorak. Grupu čini holding Ezz Steel Company („Ezz Steel”), koji je vlasnik jednog proizvođača izvoznika, društvo Al Ezz Dekheila Steel Company („EZDK”), koje je vlasnik drugog proizvođača izvoznika, i društvo Ezz Flat Steel Company („EFS”). S obzirom na mali broj odgovora Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(34)

Pet proizvođača izvoznika iz Indije i pet iz Japana dostavilo je zatražene informacije i pristalo da ih se uključi u uzorak. Međutim, jedno od japanskih društava nije bilo proizvođač izvoznik predmetnog proizvoda i stoga nije uključeno u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od dva proizvođača izvoznika iz Indije i dva iz Japana na temelju najveće reprezentativne količine robe izvezene u Uniju koja se razumno mogla ispitati u raspoloživom vremenu. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzoraka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima i s tijelima dviju predmetnih zemalja. Nisu zaprimljene primjedbe na uzorke.

(35)

Konačno, kad je riječ o Vijetnamu, tri društva dostavila su zatražene informacije i pristala da ih se uključi u uzorak, ali su samo dva od njih bila proizvođači izvoznici predmetnog proizvoda. S obzirom na mali broj odgovora Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

1.6.   Pojedinačno ispitivanje

(36)

Nijedan proizvođač izvoznik nije zatražio pojedinačno ispitivanje na temelju članka 17. stavka 3. osnovne uredbe.

1.7.   Odgovori na upitnik i posjeti radi provjere

(37)

Komisija je poslala upitnike trima proizvođačima iz Unije u uzorku, podnositelju pritužbe, proizvođačima izvoznicima iz Egipta, Indije, Japana i Vijetnama koji su uključeni u uzorak te poznatim uvoznicima i korisnicima. Ti su upitnici objavljeni i na internetu (5) na dan pokretanja postupka.

(38)

Podnositelj pritužbe u pritužbi je dostavio dostatne dokaze prima facie o poremećajima povezanima sa sirovinama u Indiji i Vijetnamu u pogledu proizvoda iz ispitnog postupka. Stoga su, kako je najavljeno u Obavijesti o pokretanju postupka, ti poremećaji povezani sa sirovinama bili obuhvaćeni ispitnim postupkom kako bi se utvrdilo treba li na Indiju i Vijetnam primijeniti odredbe iz članka 7. stavaka 2.a i 2.b osnovne uredbe. Komisija je zbog toga poslala dodatne upitnike indijskoj i vijetnamskoj vladi.

(39)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava.

 

Proizvođači iz Unije

Thyssenkrupp Steel Europe AG, Duisburg, Njemačka

Acciaieria Arvedi S.P.A., Cremona, Italija

Tata Steel IJmuiden BV, Velsen-Noord, Nizozemska

 

Povezani trgovinski i servisni centri za čelik

Centro Siderurgico Industriale S.R.L., Perugia, Italija

Centro Siderurgico Adriatico S.R.L., Perugia, Italija

Tata Steel Service Centre Feijen, BV, Maastricht, Nizozemska

Thyssenkrupp Stahlkontor AG, Essen, Njemačka

 

Korisnici

Marcegaglia Carbon Steel S.p.A., Gazoldo degli Ippoliti, Italija

Network Steel S.L., Madrid, Španjolska

 

Proizvođač izvoznik iz Egipta

Ezz Steel

 

Proizvođači izvoznici iz Indije

ArcelorMittal Nippon Steel India Limited („AMNSIL”)

Bhushan Power and Steel Limited, and JSW Steel Limited („grupa JSW”)

 

Proizvođači izvoznici iz Japana

Tokyo Steel Co. Ltd. („Tokyo Steel”)

Nippon Steel Corporation („Nippon Steel”) i povezana društva

 

Proizvođači izvoznici iz Vijetnama

Formosa Ha Tinh Steel Corporation („Formosa”)

Hoa Phat Dung Quat Steel Joint Company („Hoa Phat”)

1.8.   Razdoblje ispitnog postupka i razmatrano razdoblje

(40)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. travnja 2023. do 31. ožujka 2024. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2021. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(41)

Nakon pokretanja postupka jedan je proizvođač izvoznik tvrdio da bi u razmatrano razdoblje trebalo uključiti 2020. kao referentnu godinu kako bi se u potpunosti uzeo u obzir učinak poremećaja na tržištu nastalih zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19 na razvoj uvoza toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika.

(42)

Komisija je smatrala da se razmatrano razdoblje ne bi trebalo produljiti na 2020. jer su na tržište i rezultate industrije Unije uvelike utjecale iznimne okolnosti uzrokovane krizom uzrokovanom bolešću COVID-19. Takvo produljenje ne bi imalo dodanu vrijednost. Osim toga, trajanje razmatranog razdoblja bilo je u skladu s uobičajenom praksom u ispitnim postupcima.

(43)

Drugi proizvođač izvoznik tvrdio je da je Komisija odabirom razdoblja ispitnog postupka pri pokretanju postupka izostavila cijelo tromjesečje od kraja razdoblja ispitnog postupka do datuma pokretanja postupka (8. kolovoza 2024.) i time skratila razmatrano razdoblje na razdoblje od 2021. do prvog tromjesečja 2024. te tako izostavila cijele godine od 2020. do 2023.

(44)

Taj proizvođač izvoznik smatra kako ta odluka nije bila u skladu s „pravnim standardom propisanim” osnovnom uredbom te da je zbog odabira 2021., koja nije bila reprezentativna, kao referentne godine iskrivljen rezultat analize materijalne štete.

(45)

Prvo, uobičajena je praksa Komisije i njezino pravo da odabere razdoblje ispitnog postupka koje nije kraće od šest mjeseci neposredno prije pokretanja ispitnog postupka (6) i da za procjenu štete uzme u obzir tri, a ne četiri, kalendarske godine uz razdoblje ispitnog postupka, zbog čega je Komisija privremeno odbacila te tvrdnje. Drugo, gubici koje je 2020. pretrpjela cjelokupna industrija u EU-u i u inozemstvu uglavnom su posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19, koja je dovela do zatvaranja proizvodnje i nekoliko čeličana u cijelom svijetu bilo je izvan pogona. Nakon što se 2021. gospodarstvo počelo oporavljati od pandemije bolesti COVID-19, počela se oporavljati i potražnja za proizvodom iz ispitnog postupka, što je dovelo do povećanja cijena i dobiti. To znači da je 2020. bila iznimno loša, a ne tipična godina. Treće, ponuda i potražnja 2021. su se počele stabilizirati, tako da se smatralo primjerenim odrediti razmatrano razdoblje koje počinje 2021. U svakom slučaju Komisija je u skladu sa svojom uobičajenom praksom analizirala sve relevantne čimbenike kako bi procijenila razvoj stanja industrije Unije u razmatranom razdoblju.

2.   PROIZVOD IZ ISPITNOG POSTUPKA, PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

2.1.   Proizvod iz ispitnog postupka

(46)

Proizvod koji je predmet ovog ispitnog postupka jesu određeni plosnati valjani proizvodi od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika, neovisno o tome jesu li u kolutima ili ne (uključujući proizvode koji su odrezani na određenu dužinu i „uske trake”), samo toplovaljani i dalje neobrađeni, neplatirani i neprevučeni („proizvod iz ispitnog postupka”).

Isključeni su sljedeći proizvodi:

1.

proizvodi od nehrđajućeg čelika i silicijskog elektročelika s orijentiranim kristalima;

2.

proizvodi od alatnog čelika i brzoreznog čelika;

3.

proizvodi, koji nisu u kolutima, bez reljefnih uzoraka, debljine veće od 10 mm i širine 600 mm ili veće, i

4.

proizvodi koji nisu u kolutima, bez reljefnih uzoraka, debljine 4,75 mm ili veće, ali ne veće od 10 mm, i širine 2 050 mm ili veće.

(47)

Toplovaljani plosnati proizvodi od čelika proizvode se toplim valjanjem; to je postupak oblikovanja metala pri kojem se topli metal povlači kroz jedan ili više parova toplih valjaka kako bi mu se smanjila debljina i kako bi se debljina učinila jednolikom, pri čemu je temperatura metala iznad njegove temperature rekristalizacije. Isporučiti se mogu u različitim oblicima: u kolutima (podmazani ili nepodmazani, dekapirani ili ne) te rezani na određenu dužinu (u limene ploče) ili u uske trake.

(48)

Dva su glavna načina upotrebe toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika. Prvo, oni su osnovni materijal za proizvodnju raznih proizvoda od čelika na kraju proizvodnog lanca koji imaju dodanu vrijednost, počevši od hladnovaljanih plosnatih i prevučenih proizvoda od čelika. Drugo, krajnji ih korisnici kupuju za razne industrijske primjene, primjerice u građevinarstvu (proizvodnja čeličnih cijevi), brodogradnji te za plinske spremnike, automobile, tlačne posude i energetske vodove.

2.2.   Predmetni proizvod

(49)

Predmetni proizvod jest proizvod iz ispitnog postupka podrijetlom iz Egipta, Indije, Japana i Vijetnama („predmetne zemlje”), trenutačno razvrstan u oznake KN 7208 10 00 , 7208 25 00 , 7208 26 00 , 7208 27 00 , 7208 36 00 , 7208 37 00 , 7208 38 00 , 7208 39 00 , 7208 40 00 , 7208 52 10 , 7208 52 99 , 7208 53 10 , 7208 53 90 , 7208 54 00 , 7211 13 00 , 7211 14 00 , 7211 19 00 , ex 7225 19 10 (oznaka TARIC 7225 19 10 90), 7225 30 90 , ex 7225 40 60 (oznaka TARIC 7225 40 60 90), 7225 40 90 , ex 7226 19 10 (oznake TARIC 7226 19 10 91, 7226 19 10 95), 7226 91 91 i 7226 91 99 . Oznake KN i TARIC navedene su samo u informativne svrhe ne dovodeći u pitanje naknadnu izmjenu razvrstavanja u carinsku tarifu. Opseg ovog ispitnog postupka određen je prethodno navedenom definicijom proizvoda iz ispitnog postupka.

2.3.   Istovjetni proizvod

(50)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

predmetni proizvod pri izvozu u Uniju,

proizvod iz ispitnog postupka koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu Egipta, Indije, Japana i Vijetnama („predmetne zemlje”), i

proizvod iz ispitnog postupka koji u Uniji proizvodi i prodaje industrija Unije.

(51)

Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

2.4.   Tvrdnje o opsegu proizvoda

(52)

Jedan proizvođač izvoznik (Daido Steel Co. Ltd, „Daido”) zatražio je isključenje svih vrsta toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika na temelju toga što su u industriji poznati kao alatni čelik i brzorezni čelik, iako ne odgovaraju opisu alatnog čelika iz kombinirane nomenklature EU-a (KN). Tvrdio je i. da se fizička, tehnička i kemijska svojstva njegovih proizvoda razlikuju od drugih vrsta toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika, ii. da se njegovi proizvodi stavljaju na tržište putem specijaliziranih prodajnih kanala i po različitim cijenama i iii. da bi različite specifikacije i konačnu uporabu njegovih proizvoda trebalo uključiti u definiciju opsega proizvoda.

(53)

U prethodnim ispitnim postupcima koji su se odnosili na isti opseg proizvoda Komisija je alatni i brzorezni čelik isključila iz opsega proizvoda na koji se odnosio antidampinški postupak u vezi s uvozom određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika (7). Komisija je utvrdila da zaista postoje velike fizičke i kemijske razlike između vrsta predmetnog proizvoda koje nisu alatni čelik i brzorezni čelik, s jedne strane, i alatnog čelika i brzoreznog čelika, s druge strane. Komisija potvrđuje takvu procjenu u ovom ispitnom postupku. Međutim, Komisija je smatrala da zahtjev društva Daido Steel Co. Ltd da se isključe sve vrste toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika nije dovoljno precizan. Stoga je odbacila zahtjev društva Daido da se isključe svi njegovi proizvodi, ali je potvrdila isključenje alatnog čelika, kako je navedeno u odjeljku 2.1. Komisija smatra i da su uvoznici odgovorni za upotrebu odgovarajućih oznaka KN pri deklariranju robe carinskim tijelima.

3.   DAMPING

3.1.   Egipat

3.1.1.   Uobičajena vrijednost

(54)

Komisija je najprije ispitala je li ukupna količina proizvoda koje je Ezz Steel prodao na domaćem tržištu reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća je prodaja reprezentativna ako je tijekom razdoblja ispitnog postupka ukupna količina istovjetnog proizvoda prodanog nezavisnim kupcima na domaćem tržištu po proizvođaču izvozniku činila najmanje 5 % njegove ukupne prodaje predmetnog proizvoda za izvoz u Uniju. Na temelju toga ukupna je prodaja istovjetnog proizvoda društva Ezz Steel na domaćem tržištu bila reprezentativna.

(55)

Komisija je zatim za proizvođača izvoznika s reprezentativnom domaćom prodajom utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu, a koje su bile identične ili usporedive s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju.

(56)

Komisija je zatim ispitala je li domaća prodaja proizvođača izvoznika na njegovu domaćem tržištu za svaku vrstu proizvoda koja je identična ili usporediva s vrstom proizvoda koja se prodaje za izvoz u Uniju reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća prodaja identične ili usporedive vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupna količina te vrste proizvoda prodanih nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka čini najmanje 5 % ukupne prodaje te vrste proizvoda za izvoz u Uniju.

(57)

Komisija je utvrdila da je domaća prodaja svih vrsta proizvoda za svaku vrstu proizvoda koja je identična ili usporediva s vrstom proizvoda koja se prodaje za izvoz u Uniju reprezentativna, osim za dvije vrste proizvoda za koje je domaća prodaja bila manja od 5 % i stoga nije reprezentativna. Za te vrste proizvoda uobičajena vrijednost izračunana je prema metodi u nastavku.

(58)

Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda utvrdila udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne uredbe upotrijebiti stvarnu domaću prodaju.

(59)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:

(a)

ako je količina neke vrste proizvoda prodanih po neto prodajnoj cijeni jednakoj ili višoj od izračunanog troška proizvodnje činila više od 80 % ukupne prodaje te vrste proizvoda; i

(b)

ako je ponderirana prosječna prodajna cijena te vrste proizvoda jednaka jediničnom trošku proizvodnje ili viša od njega.

(60)

U ovom je slučaju uobičajena vrijednost ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(61)

Uobičajena vrijednost stvarna je domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje predmetnih vrsta proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(a)

ako profitabilna prodaja neke vrste proizvoda čini najviše 80 % ukupne prodaje te vrste proizvoda; ili

(b)

ako je ponderirana prosječna prodajna cijena te vrste proizvoda niža od ponderiranog prosječnog jediničnog troška proizvodnje.

(62)

Analiza domaće prodaje pokazala je da je više od 80 % ukupne domaće prodaje bilo profitabilno te da je ponderirana prosječna prodajna cijena bila viša od ponderiranog prosječnog jediničnog troška proizvodnje. U skladu s time, uobičajena je vrijednost izračunana kao ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(63)

Kad je riječ o dvjema vrstama proizvoda koje se na domaćem tržištu nisu prodavale u reprezentativnim količinama u smislu članka 2. stavka 3. prve rečenice osnovne uredbe, Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. osnovne uredbe.

(64)

Uobičajena vrijednost izračunana je dodavanjem sljedećih vrijednosti prosječnom trošku proizvodnje istovjetnog proizvoda proizvođača izvoznika koji surađuje tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(a)

ponderiranih prosječnih troškova prodaje te općih i administrativnih troškova koje je proizvođač izvoznik koji surađuje imao za domaću prodaju istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine tijekom razdoblja ispitnog postupka; i

(b)

ponderirane prosječne dobiti koju je proizvođač izvoznik koji surađuje ostvario od domaće prodaje istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(65)

Za vrste proizvoda koje se na domaćem tržištu ne prodaju u reprezentativnim količinama dodani su prosječni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit od transakcija obavljenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu za te vrste proizvoda.

3.1.2.   Izvozna cijena

(66)

Proizvođač izvoznik izvozio je predmetni proizvod izravno nezavisnim kupcima ili nezavisnim trgovcima u Uniji i izvozna cijena bila je cijena stvarno plaćena ili plativa za predmetni proizvod pri prodaji za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

3.1.3.   Usporedba

(67)

U skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe Komisija je dužna provesti pravednu usporedbu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene na istoj razini trgovine, uzimajući u obzir razlike u čimbenicima koji utječu na cijene i usporedivost cijena. U ovom predmetu Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na temelju cijena franko tvornica. Kako je objašnjeno u nastavku, uobičajena vrijednost i izvozna cijena prema potrebi su prilagođene: i. kako bi ih se vratilo na razinu franko tvornica; i ii. kako bi se uzele u obzir razlike među čimbenicima za koje se tvrdi i dokazano je da utječu na cijene i usporedivost cijena.

3.1.3.1.   Prilagodbe uobičajene vrijednosti

(68)

Kako bi se uobičajena vrijednost vratila na razinu franko tvornica, izvršene su prilagodbe za: troškove prijevoza, osiguranja, manipulacije, utovara, provizije i popratne troškove, ovisno o slučaju.

(69)

Izvršene su prilagodbe za sljedeće čimbenike koji utječu na cijene i usporedivost cijena: troškove kredita i bankovne naknade, ovisno o slučaju.

3.1.3.2.   Prilagodbe izvozne cijene

(70)

Kako bi se izvozna cijena vratila na razinu franko tvornica, izvršene su prilagodbe za: troškove kopnenog prijevoza, prekooceanskog prijevoza i osiguranja te manipulacije i utovara.

(71)

Izvršene su prilagodbe za sljedeće čimbenike koji utječu na cijene i usporedivost cijena: troškove kredita i bankovne naknade.

(72)

Društvo je upozorilo Komisiju na probleme s konverzijom valute u Egiptu tijekom razdoblja ispitnog postupka (vidjeti odjeljak 1.4.3). Budući da se revidirana računovodstvena dokumentacija proizvođača izvoznika koji surađuju za razdoblje ispitnog postupka temeljila na usporednom tržišnom tečaju, u skladu s odstupanjem koje su egipatska tijela izdala 5. rujna 2023. za potrebe izračuna korišten je usporedni devizni tečaj umjesto službenog tečaja. U skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (j) osnovne uredbe datum prodaje „uobičajeno” bi trebao biti datum izdavanja računa, ali mogu se koristiti i datum ugovora, naloga za kupnju ili potvrde naloga ako se njima bolje određuju bitni uvjeti prodaje. Prvo, Komisija je razmotrila fluktuacije usporednog deviznog tečaja EGP-a i ukupno znatan pad egipatske funte u odnosu na američki dolar i euro. Drugo, Komisija je uzela u obzir prakse određivanja cijena egipatskog proizvođača izvoznika, prema kojima su materijalni uvjeti prodaje bili utvrđeni u trenutku sklapanja ugovora o prodaji, a ne na datum izdavanja računa za izvoznu prodaju. Komisija je stoga za konverziju izvozne cijene iz američkog dolara u egipatsku funtu koristila mjesečni devizni tečaj iz financijskih izvještaja proizvođača izvoznika koji se primjenjivao u vrijeme sklapanja ugovora o prodaji.

3.1.4.   Dampinška marža

(73)

Komisija je za proizvođača izvoznika usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(74)

Na temelju toga izračunano je da privremena ponderirana prosječna dampinška marža, izražena kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, za proizvođača izvoznika iznosi 12,8 %.

(75)

Razina suradnje u slučaju Egipta je visoka jer je izvoz proizvođača izvoznika koji surađuje činio 100 % ukupnog uvoza u razdoblju ispitnog postupka. Na temelju toga Komisija je odlučila dampinšku maržu za proizvođače izvoznike koji ne surađuju utvrditi na razini jedinog društva koje surađuje.

(76)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Tablica 1.

Dampinške marže

Društvo

Privremena dampinška marža

Ezz Steel Company

12,8  %

Sav ostali uvoz podrijetlom iz Egipta

12,8  %

3.2.   Indija

(77)

Oba su proizvođača izvoznika u uzorku surađivala. Na domaćem su tržištu oba proizvođača izvoznika u uzorku istovjetni proizvod prodavala izravno i preko povezanih trgovaca. Izvozila su predmetni proizvod u Uniju izravno nezavisnim kupcima i preko povezanih stranaka.

3.2.1.   Uobičajena vrijednost

(78)

Komisija je najprije za svakog proizvođača izvoznika u uzorku ispitala je li njegova ukupna domaća prodaja reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća je prodaja reprezentativna ako je tijekom razdoblja ispitnog postupka ukupna količina istovjetnog proizvoda prodanog nezavisnim kupcima na domaćem tržištu činila najmanje 5 % ukupne prodaje proizvoda iz ispitnog postupka za izvoz. Na temelju toga ukupna je prodaja istovjetnog proizvoda svakog proizvođača izvoznika u uzorku na domaćem tržištu bila reprezentativna.

(79)

Komisija je zatim za proizvođača izvoznika s reprezentativnom domaćom prodajom utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu, a koje su bile identične ili usporedive s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju.

(80)

Komisija je zatim ispitala jesu li identične ili usporedive vrste proizvoda koje svaki proizvođač izvoznik koji surađuje prodaje na svojem domaćem tržištu, u usporedbi s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju, reprezentativne u smislu članka 2. stavka 2. osnovne uredbe. Domaća prodaja identične ili usporedive vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupna količina te vrste proizvoda prodanih nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka čini najmanje 5 % ukupne prodaje te vrste proizvoda za izvoz u Uniju.

(81)

Komisija je utvrdila da je domaća prodaja svih vrsta proizvoda za svaku vrstu proizvoda koja je identična ili usporediva s vrstom proizvoda koja se prodaje za izvoz u Uniju reprezentativna, osim za dvije vrste proizvoda društva AMNSIL i tri vrste proizvoda grupe JSW za koje nije bilo domaće prodaje ili je domaća prodaja bila manja od 5 % i stoga nije bila reprezentativna. Ako se određena vrsta istovjetnog proizvoda nije prodavala na domaćem tržištu, izračunana je uobičajena vrijednost jer nije bila dostupna ni domaća prodajna cijena drugog proizvođača u uzorku za tu vrstu proizvoda. Nije bilo drugih dostupnih izvora za domaće cijene tog proizvoda. Za te vrste proizvoda uobičajena vrijednost izračunana je prema metodi u nastavku.

(82)

Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda utvrdila udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti upotrijebiti stvarnu domaću prodaju ili će zanemariti prodaju koja je zbog cijene ostvarena izvan uobičajenog tijeka trgovine, u skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne uredbe.

(83)

Trošak proizvodnje za svakog proizvođača izvoznika u uzorku prilagođen je za takozvane „neproizvodne troškove”. To su troškovi za koje su proizvođači izvoznici u uzorku smatrali da nisu povezani s proizvodnjom i koji stoga nisu razvrstani u troškove proizvodnje. Utvrđeno je da su ti troškovi ipak bili povezani s proizvodnjom proizvoda iz ispitnog postupka iako nisu razvrstani u troškove proizvodnje.

(84)

Svi proizvođači izvoznici u uzorku nabavljali su željeznu rudu djelomično na indijskom tržištu, a djelomično iz vlastitih rudnika. Kako bi ispunili ugovorne obveze povezane s rudarskom djelatnošću, proizvođači izvoznici u uzorku prodavali su željeznu rudu uz gubitak kako bi izbjegli plaćanje kazni ili smanjili trošak kazne. Komisija je ostvareni gubitak prodaje željezne rude smatrala troškom nabave, te je stoga taj gubitak pripisan troškovima proizvodnje.

(85)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:

(a)

ako je količina neke vrste proizvoda prodanih po neto prodajnoj cijeni jednakoj ili višoj od izračunanog troška proizvodnje činila više od 80 % ukupne prodaje te vrste proizvoda; i

(b)

ako je ponderirana prosječna prodajna cijena te vrste proizvoda jednaka ponderiranom prosječnom jediničnom trošku proizvodnje ili viša od njega.

(86)

U ovom je slučaju uobičajena vrijednost ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(87)

Uobičajena vrijednost stvarna je domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje predmetnih vrsta proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(a)

ako profitabilna prodaja neke vrste proizvoda čini najviše 80 % ukupne prodaje te vrste proizvoda; ili

(b)

ako je ponderirana prosječna prodajna cijena te vrste proizvoda niža od ponderiranog prosječnog jediničnog troška proizvodnje.

(88)

Ako se određena vrsta proizvoda nije prodavala u reprezentativnim količinama ili se uopće nije prodavala na domaćem tržištu u smislu članka 2. stavka 3. prve rečenice osnovne uredbe, Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. osnovne uredbe.

(89)

Uobičajena vrijednost po vrsti proizvoda izračunana je dodavanjem sljedećih vrijednosti prosječnom trošku proizvodnje istovjetnog proizvoda proizvođača izvoznika u ispitnom postupku tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(a)

ponderiranih prosječnih troškova prodaje te općih i administrativnih troškova koje su proizvođači izvoznici u ispitnom postupku imali za domaću prodaju istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine tijekom razdoblja ispitnog postupka; i

(b)

ponderirane prosječne dobiti koju su proizvođači izvoznici u ispitnom postupku ostvarili od domaće prodaje istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(90)

Za vrste proizvoda koje se na domaćem tržištu ne prodaju u reprezentativnim količinama dodani su prosječni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit od transakcija obavljenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu za te vrste proizvoda. Za vrste proizvoda koje se uopće ne prodaju na domaćem tržištu ili se ne prodaju u uobičajenom tijeku trgovine dodani su ponderirani prosječni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit od svih transakcija obavljenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu.

3.2.2.   Izvozna cijena

(91)

Proizvođači izvoznici u uzorku u Uniju su izvozili izravno nezavisnim kupcima ili preko povezanih trgovaca.

(92)

Za proizvođača izvoznika koji je predmetni proizvod izvozio izravno nezavisnim kupcima u Uniji, izvozna cijena bila je cijena stvarno plaćena ili plativa za predmetni proizvod pri prodaji za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(93)

Osim izravne prodaje, jedan proizvođač izvoznik u uzorku prodavao je predmetni proizvod i povezanim strankama u Uniji, koje su ga potom prerađivale. Za tu je prodaju izvozna cijena utvrđena u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe jer se Komisija uvjerila da su cijene između povezanih strana nepristrane i da odražavaju tržišne cijene.

3.2.3.   Usporedba

(94)

U skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe Komisija je dužna provesti pravednu usporedbu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene na istoj razini trgovine, uzimajući u obzir razlike u čimbenicima koji utječu na cijene i usporedivost cijena. U ovom predmetu Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na temelju cijena franko tvornica. Kako je objašnjeno u nastavku, uobičajena vrijednost i izvozna cijena prema potrebi su prilagođene: i. kako bi ih se vratilo na razinu franko tvornica; i ii. kako bi se uzele u obzir razlike među čimbenicima za koje se tvrdi i dokazano je da utječu na cijene i usporedivost cijena.

3.2.3.1.   Prilagodbe uobičajene vrijednosti

(95)

Kako bi se uobičajena vrijednost vratila na razinu franko tvornica, izvršene su prilagodbe za: kopneni prijevoz i osiguranje te manipulaciju i utovar.

(96)

Izvršene su prilagodbe za sljedeće čimbenike koji utječu na cijene i usporedivost cijena: troškove kredita i pakiranja.

3.2.3.2.   Prilagodbe izvozne cijene

(97)

Kako bi se izvozna cijena vratila na razinu franko tvornica, izvršene su prilagodbe za: troškove kopnenog prijevoza, prekooceanskog prijevoza i osiguranja te manipulacije i utovara.

(98)

Izvršene su prilagodbe za sljedeće čimbenike koji utječu na cijene i usporedivost cijena: troškove kredita, provizije i bankovne naknade.

(99)

Svi su proizvođači izvoznici u uzorku u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (b) osnovne uredbe podnijeli zahtjev za prilagodbu povrata carina, tvrdeći da bi postojanje programa povrata carina za određene sirovine podrazumijevalo da njihova ukupna domaća prodaja uključuje neizravni porez u usporedbi s izvoznom prodajom. Međutim, proizvođači izvoznici nisu mogli dokazati da bi samo postojanje programa povrata carina utjecalo na usporedivost cijena. Proizvođači izvoznici nisu uspjeli dokazati da je iznos povrata carina bio uračunat u prodajnu cijenu. Stoga se taj zahtjev nije mogao prihvatiti.

(100)

Jedan proizvođač izvoznik u uzorku podnio je zahtjev na temelju članka 2. stavka 10. točke (k) osnovne uredbe u vezi s troškovima prijevoza od proizvodnog postrojenja do različitih skladišta u zemlji. Međutim, nije uspio dokazati da bi dodatni trošak prijevoza utjecao na usporedivost cijena. Nije uspio dokazati ni da je dodatni trošak prijevoza utjecao na prodajnu cijenu. Stoga se taj zahtjev nije mogao prihvatiti.

3.2.4.   Damping

(101)

Za proizvođače izvoznike u uzorku Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(102)

Na temelju toga izračunano je da su ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, za ta dva proizvođača izvoznika u uzorku iznosile 0,77 % i 1,76 %, što je ispod praga de minimis od 2 % izvozne cijene utvrđenog u članku 9. stavku 3. osnovne uredbe. Stoga je Komisija zaključila da je dampinška marža za čitavu zemlju ispod razine de minimis. S obzirom na navedeno Komisija namjerava okončati tekući postupak u pogledu uvoza predmetnog proizvoda podrijetlom iz Indije u skladu s člankom 9. stavkom 3. osnovne uredbe.

(103)

Zainteresirane strane pozivaju se da u roku od 15 dana od objave ove Uredbe dostave primjedbe o namjeri Komisije da okonča postupak protiv Indije.

3.3.   Japan

3.3.1.   Uobičajena vrijednost

(104)

Kako bi utvrdila uobičajenu vrijednost, Komisija je najprije ispitala je li ukupna količina proizvoda koje su proizvođači izvoznici u uzorku prodali na domaćem tržištu bila reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća je prodaja reprezentativna ako je tijekom razdoblja ispitnog postupka ukupna količina istovjetnog proizvoda prodanog nezavisnim kupcima na domaćem tržištu po proizvođaču izvozniku činila najmanje 5 % njegove ukupne prodaje predmetnog proizvoda za izvoz u Uniju. Na temelju toga ukupna je prodaja istovjetnog proizvoda svakog proizvođača izvoznika na domaćem tržištu bila reprezentativna.

(105)

Komisija je zatim za proizvođače izvoznike s reprezentativnom domaćom prodajom utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu, a koje su bile identične ili usporedive s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju.

(106)

Komisija je zatim ispitala je li domaća prodaja proizvođača izvoznika u uzorku na njihovu domaćem tržištu za svaku vrstu proizvoda koja je identična ili usporediva s vrstom proizvoda koja se prodaje za izvoz u Uniju reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća prodaja te vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupna količina te vrste proizvoda prodanih nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka čini najmanje 5 % ukupne prodaje identične ili usporedive vrste proizvoda za izvoz u Uniju.

(107)

Komisija je utvrdila da je domaća prodaja svih vrsta proizvoda za svaku vrstu proizvoda koja je identična ili usporediva s vrstom proizvoda koja se prodaje za izvoz u Uniju reprezentativna, osim za četiri vrste proizvoda društva Tokyo Steel i dvije vrste proizvoda društva Nippon Steel za koje nije bilo domaće prodaje ili je domaća prodaja bila manja od 5 % i stoga nije reprezentativna. Ako se određena vrsta istovjetnog proizvoda nije prodavala na domaćem tržištu, izračunana je uobičajena vrijednost jer se domaća prodajna cijena drugog proizvođača u uzorku za tu vrstu proizvoda nije mogla objaviti na smislen način bez povrede povjerljivosti tog proizvođača. Komisija nije pronašla druge informacije o cijenama tih proizvoda. Za te nereprezentativne vrste proizvoda uobičajena vrijednost izračunana je prema metodi u nastavku.

(108)

Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda utvrdila udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne uredbe upotrijebiti stvarnu domaću prodaju.

(109)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:

(a)

ako je količina neke vrste proizvoda prodanih po neto prodajnoj cijeni jednakoj ili višoj od izračunanog troška proizvodnje činila više od 80 % ukupne prodaje te vrste proizvoda; i

(b)

ako je ponderirana prosječna prodajna cijena te vrste proizvoda jednaka ponderiranom prosječnom jediničnom trošku proizvodnje ili viša od njega.

(110)

U ovom je slučaju uobičajena vrijednost ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(111)

Uobičajena vrijednost stvarna je domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje predmetnih vrsta proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(a)

ako profitabilna prodaja neke vrste proizvoda čini najviše 80 % ukupne prodaje te vrste proizvoda; ili

(b)

ako je ponderirana prosječna prodajna cijena te vrste proizvoda niža od ponderiranog prosječnog jediničnog troška proizvodnje.

(112)

Analiza domaće prodaje pokazala je da je za oba proizvođača izvoznika u uzorku profitabilna prodaja nekih vrsta proizvoda činila manje od 80 % ukupne prodaje te vrste proizvoda u razdoblju ispitnog postupka. U skladu s time za te vrste proizvoda uobičajena vrijednost izračunana je kao ponderirani prosjek isključivo profitabilne prodaje. Za sve ostale vrste proizvoda primjenjivao se scenarij opisan u uvodnoj izjavi 109., a uobičajena vrijednost izračunana je kao ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje u razdoblju ispitnog postupka.

(113)

Ako se određene vrste istovjetnog proizvoda proizvođača izvoznika u uzorku nisu uopće prodavale ili se nisu prodavale u dostatnim količinama u uobičajenom tijeku trgovine ili ako se određena vrsta proizvoda nije prodavala u reprezentativnim količinama na domaćem tržištu, Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. osnovne uredbe.

(114)

Uobičajena vrijednost izračunana je dodavanjem sljedećih vrijednosti prosječnom trošku proizvodnje istovjetnog proizvoda proizvođača izvoznika u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(a)

ponderiranih prosječnih troškova prodaje te općih i administrativnih troškova koje su predmetna dva proizvođača izvoznika imala za domaću prodaju istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine tijekom razdoblja ispitnog postupka; i

(b)

ponderirane prosječne dobiti koju su predmetna dva proizvođača izvoznika ostvarila od domaće prodaje istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(115)

Za vrste proizvoda koje se na domaćem tržištu ne prodaju u reprezentativnim količinama dodani su prosječni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit od transakcija obavljenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu za te vrste proizvoda. Ako se određena vrsta istovjetnog proizvoda nije prodavala na domaćem tržištu, izračunana je uobičajena vrijednost jer se domaća prodajna cijena drugog proizvođača u uzorku za tu vrstu proizvoda nije mogla objaviti na smislen način bez povrede povjerljivosti tog proizvođača.

(116)

S obzirom na nepotpune informacije koje su dostavljene za jednog od domaćih trgovaca društva Nippon Steel i na ograničenu količinu predmetne domaće prodaje, Komisija napominje da je za utvrđivanje uobičajene vrijednosti odlučila upotrijebiti informacije društva Nippon Steel i njegovih drugih povezanih društava kao referentnu vrijednost za tog domaćeg trgovca. Zbog osjetljive prirode relevantnih podataka i objašnjenja dodatne pojedinosti dostavljene su društvu Nippon Steel u posebnoj objavi.

3.3.2.   Izvozna cijena

(117)

Društvo Nippon Steel izvozilo je u Uniju izravno nezavisnim kupcima ili preko povezanih društava koja djeluju kao uvoznik, dok je društvo Tokyo Steel izvozilo u Uniju samo izravno nezavisnim kupcima.

(118)

Za proizvođača izvoznika koji je predmetni proizvod izvozio izravno nezavisnim kupcima u Uniji, izvozna cijena bila je cijena stvarno plaćena ili plativa za predmetni proizvod pri prodaji za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(119)

Ako je proizvođač izvoznik predmetni proizvod izvozio u Uniju preko povezanih društava koja djeluju kao uvoznici, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put preprodan nezavisnim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe. U tom je slučaju cijena prilagođena za sve troškove nastale između uvoza i preprodaje, uključujući troškove prodaje, opće i administrativne troškove, te za ostvarenu dobit.

3.3.3.   Usporedba

(120)

U skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe Komisija je dužna provesti pravednu usporedbu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene na istoj razini trgovine, uzimajući u obzir razlike u čimbenicima koji utječu na cijene i usporedivost cijena. U ovom predmetu Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na temelju cijena franko tvornica. Kako je objašnjeno u nastavku, uobičajena vrijednost i izvozna cijena prema potrebi su prilagođene: i. kako bi ih se vratilo na razinu franko tvornica; i ii. kako bi se uzele u obzir razlike među čimbenicima za koje se tvrdi i dokazano je da utječu na cijene i usporedivost cijena.

3.3.3.1.   Prilagodbe uobičajene vrijednosti

(121)

Kako bi se uobičajena vrijednost vratila na razinu franko tvornica, izvršene su prilagodbe za: troškove kopnenog prijevoza; troškove prekooceanskog prijevoza i osiguranja; troškove manipulacije, utovara i popratne troškove; i troškove pakiranja.

(122)

Izvršene su prilagodbe za sljedeće čimbenike koji utječu na cijene i usporedivost cijena: troškove kredita; bankovne naknade; diskonte i rabate; troškove nakon prodaje; i provizije.

3.3.3.2.   Prilagodbe izvozne cijene

(123)

Kako bi se izvozna cijena vratila na razinu franko tvornica, izvršene su prilagodbe za: troškove kopnenog prijevoza; troškove prekooceanskog prijevoza i osiguranja; troškove manipulacije, utovara i popratne troškove; troškove pakiranja; i zaštitne carine.

(124)

Izvršene su prilagodbe za sljedeće čimbenike koji utječu na cijene i usporedivost cijena: troškove kredita; bankovne naknade; diskonte; troškove nakon prodaje; i provizije.

(125)

Društvo Nippon Steel zatražilo je dodatnu prilagodbu kako bi se uzela u obzir navodna razlika u prodajnim cijenama u različitim sektorima jer su cijene u prosjeku bile znatno više u jednom sektoru („sektor A”) nego u drugom („sektor B”). Predložena prilagodba temeljila bi se na prosječnoj razlici u cijeni između ta dva sektora za svu prodaju na domaćem tržištu, a da se pritom ne razlikuje razdoblje prodaje, vrsta proizvoda ili činjenica je li kupac bio povezan ili nezavisan. Dobivena ukupna razlika u cijeni izražena u jenima po toni odbila bi se od prodajne cijene tako da se ta razlika u cijeni pomnoži s količinom prodanom sektoru A po transakciji. Tijekom provjere na licu mjesta društvo Nippon Steel dostavilo je neke opće informacije kojima se objašnjava zašto bi u pravilu postojala razlika u cijeni između ta dva sektora.

(126)

Međutim, društvo Nippon Steel a) nije moglo kvantificirati temeljne elemente razlike u cijeni, već je dokazalo samo ukupnu razliku u cijeni (ukupna prosječna cijena za sektor A umanjena za ukupnu prosječnu cijenu za sektor B u razdoblju ispitnog postupka), b) nije dostavilo posebnu dokumentaciju u kojoj se objašnjava razlika u cijeni na temelju proizvoda ili kupca; c) nije objasnilo zašto je za neke transakcije cijena na temelju vrste proizvoda doista bila viša u sektoru A, u skladu s njegovim tvrdnjama, ali je za druge zapravo bila viša u sektoru B.

(127)

Osim toga, razlika u prodajnim cijenama u dvama sektorima na temelju vrste proizvoda varirala je i mjesečno i tijekom cijelog razdoblja ispitnog postupka, u rasponu od negativnog do pozitivnog dvoznamenkastog postotka. Osim toga, razlika u cijeni između ta dva sektora varirala je od mjeseca do mjeseca. Na primjer, Komisija je primijetila da je za jednu vrstu proizvoda cijena za sektor A doista bila viša nego za sektor B u određenom mjesecu, niža u sljedećem i ponovno viša u mjesecu nakon toga.

(128)

Naposljetku, iako je proizvođač izvoznik Nippon Steel dostavio informacije o prodaji u ta dva različita sektora, Komisija nije primila takve informacije ni od jednog od njegovih povezanih subjekata. Stoga, osim prethodnih problematičnih pitanja, nije bilo moguće analizirati navodnu razliku u cijeni na razini povezanih subjekata ni učinak na konačnu prodajnu cijenu nezavisnim kupcima na domaćem tržištu.

(129)

Zbog navedenih razloga Komisija je odbila zahtjev za prilagodbu društva Nippon Steel.

3.3.4.   Dampinška marža

(130)

Za proizvođače izvoznike u uzorku Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(131)

Na temelju toga privremene ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Društvo

Privremena dampinška marža

Nippon Steel Corporation

42,5  %

Tokyo Steel Co. Ltd.

6,9  %

(132)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak, Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu u skladu s člankom 9. stavkom 6. osnovne uredbe.

(133)

Na temelju toga privremena dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak, iznosi 32,9 %.

(134)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz Japana Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje mjeri se kao udio proizvoda koje su u Uniju izvezli proizvođači izvoznici koji surađuju u ukupnom uvozu iz predmetne zemlje u Uniju u razdoblju ispitnog postupka, koji je utvrđen na osnovi podataka Eurostata.

(135)

Razina suradnje u ovom je slučaju visoka jer je izvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio 100 % ukupnog uvoza u razdoblju ispitnog postupka. Na temelju toga Komisija je odlučila dampinšku maržu za proizvođače izvoznike koji ne surađuju utvrditi na razini društva u uzorku koje surađuje i koje ima najvišu dampinšku maržu.

(136)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Tablica 2.

Dampinške marže

Društvo

Privremena dampinška marža

Nippon Steel Corporation

42,5  %

Tokyo Steel Co. Ltd.

6,9  %

Ostala društva koja surađuju:

Daido Steel Co., Ltd.

JFE Steel Corporation

32,9  %

Sav ostali uvoz podrijetlom iz Japana

42,5  %

3.4.   Vijetnam

3.4.1.   Uobičajena vrijednost

(137)

Komisija je najprije ispitala je li ukupna količina proizvoda koju je svaki proizvođač izvoznik koji surađuje (Formosa i Hoa Phat) prodao na domaćem tržištu reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća je prodaja reprezentativna ako je tijekom razdoblja ispitnog postupka ukupna količina istovjetnog proizvoda prodanog nezavisnim kupcima na domaćem tržištu po proizvođaču izvozniku činila najmanje 5 % njegove ukupne prodaje predmetnog proizvoda za izvoz u Uniju. Na temelju toga ukupna je prodaja istovjetnog proizvoda društava Formosa i Hoa Phat na domaćem tržištu bila reprezentativna.

(138)

Komisija je zatim za proizvođače izvoznike s reprezentativnom domaćom prodajom utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu, a koje su bile identične ili usporedive s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju.

(139)

Komisija je zatim ispitala je li domaća prodaja svakog proizvođača izvoznika koji surađuje na njegovu domaćem tržištu za svaku vrstu proizvoda koja je identična ili usporediva s vrstom proizvoda koja se prodaje za izvoz u Uniju reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća prodaja neke vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupna količina te vrste proizvoda prodanih nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka čini najmanje 5 % ukupne prodaje identične ili usporedive vrste proizvoda za izvoz u Uniju.

(140)

Komisija je, kad je riječ o društvu Formosa, utvrdila da je domaća prodaja svih vrsta proizvoda za svaku vrstu proizvoda koja je identična ili usporediva s vrstom proizvoda koja se prodaje za izvoz u Uniju reprezentativna. Kad je riječ o društvu Hoa Phat, domaća prodaja svih vrsta proizvoda za svaku vrstu proizvoda koja je identična ili usporediva s vrstom proizvoda koja se prodaje za izvoz u Uniju bila je reprezentativna, osim za dvije vrste proizvoda za koje nije bilo domaće prodaje ili je domaća prodaja bila manja od 5 % i stoga nije bila reprezentativna. Ako se određena vrsta istovjetnog proizvoda nije prodavala na domaćem tržištu, izračunana je uobičajena vrijednost jer se domaća prodajna cijena drugog proizvođača u uzorku za tu vrstu proizvoda nije mogla objaviti na smislen način bez povrede povjerljivosti tog proizvođača. Komisija nije pronašla druge informacije o cijenama tih proizvoda. Za te vrste proizvoda uobičajena vrijednost izračunana je prema metodi u nastavku.

(141)

Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda utvrdila udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne uredbe upotrijebiti stvarnu domaću prodaju.

(142)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:

(a)

ako je količina neke vrste proizvoda prodanih po neto prodajnoj cijeni jednakoj ili višoj od izračunanog troška proizvodnje činila više od 80 % ukupne prodaje te vrste proizvoda; i

(b)

ako je ponderirana prosječna prodajna cijena te vrste proizvoda jednaka jediničnom trošku proizvodnje ili viša od njega.

(143)

U ovom je slučaju uobičajena vrijednost ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(144)

Uobičajena vrijednost stvarna je domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje predmetnih vrsta proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(a)

ako profitabilna prodaja neke vrste proizvoda čini najviše 80 % ukupne prodaje te vrste proizvoda; ili

(b)

ako je ponderirana prosječna prodajna cijena te vrste proizvoda niža od ponderiranog prosječnog jediničnog troška proizvodnje.

(145)

Analiza domaće prodaje pokazala je da je u slučaju društva Formosa profitabilna prodaja svih vrsta proizvoda činila manje od 80 % ukupne prodaje te vrste proizvoda u razdoblju ispitnog postupka. U skladu s time za te vrste proizvoda uobičajena vrijednost izračunana je kao ponderirani prosjek isključivo profitabilne prodaje.

(146)

U slučaju društva Hoa Phat količina vrsta proizvoda prodanih po neto prodajnoj cijeni jednakoj ili višoj od izračunanog troška proizvodnje činila je više od 80 % ukupne prodaje te vrste proizvoda; a ponderirana prosječna prodajna cijena te vrste proizvoda bila je jednaka jediničnom trošku proizvodnje ili viša od njega. U skladu s time, uobičajena je vrijednost izračunana kao ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(147)

Ako se određene vrste istovjetnog proizvoda društava Formosa i Hoa Phat nisu uopće prodavale ili se nisu prodavale u dostatnim količinama u uobičajenom tijeku trgovine ili ako se određena vrsta proizvoda nije prodavala u reprezentativnim količinama na domaćem tržištu u smislu članka 2. stavka 3. osnovne uredbe, Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. osnovne uredbe jer se domaća prodajna cijena drugog proizvođača u uzorku za tu vrstu proizvoda nije mogla objaviti na smislen način bez povrede povjerljivosti tog proizvođača. Komisija nije pronašla druge informacije o cijenama tih proizvoda.

(148)

Uobičajena vrijednost izračunana je dodavanjem sljedećih vrijednosti prosječnom trošku proizvodnje istovjetnog proizvoda društava Formosa i Hoa Phat tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(a)

ponderiranih prosječnih troškova prodaje te općih i administrativnih troškova koje su predmetna dva proizvođača izvoznika imala za domaću prodaju istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine tijekom razdoblja ispitnog postupka; i

(b)

ponderirane prosječne dobiti koju su proizvođači izvoznici u uzorku koji surađuju ostvarili od domaće prodaje istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(149)

Za vrste proizvoda koje se na domaćem tržištu ne prodaju u reprezentativnim količinama dodani su prosječni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit od transakcija obavljenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu za te vrste proizvoda. Za vrste proizvoda koje se uopće ne prodaju na domaćem tržištu dodani su ponderirani prosječni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit od svih transakcija obavljenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu.

3.4.2.   Izvozna cijena

(150)

Proizvođači izvoznici koji surađuju u Uniju su izvozili izravno nezavisnim kupcima ili preko povezanog trgovca u trećoj zemlji.

(151)

Stoga je izvozna cijena bila je cijena stvarno plaćena ili plativa za predmetni proizvod pri prodaji za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

3.4.3.   Usporedba

(152)

U skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe Komisija je dužna provesti pravednu usporedbu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene na istoj razini trgovine, uzimajući u obzir razlike u čimbenicima koji utječu na cijene i usporedivost cijena. U ovom predmetu Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na temelju cijena franko tvornica. Kako je objašnjeno u nastavku, uobičajena vrijednost i izvozna cijena prema potrebi su prilagođene: i. kako bi ih se vratilo na razinu franko tvornica; i ii. kako bi se uzele u obzir razlike među čimbenicima za koje se tvrdi i dokazano je da utječu na cijene i usporedivost cijena.

3.4.3.1.   Prilagodbe uobičajene vrijednosti

(153)

Kako bi se uobičajena vrijednost vratila na razinu franko tvornica, izvršene su prilagodbe za: troškove kopnenog prijevoza, prekooceanskog prijevoza i osiguranja te manipulacije i utovara.

(154)

Izvršene su prilagodbe za sljedeće čimbenike koji utječu na cijene i usporedivost cijena: troškove kredita i bankovne naknade.

3.4.3.2.   Prilagodbe izvozne cijene

(155)

Kako bi se izvozna cijena vratila na razinu franko tvornica, izvršene su prilagodbe za: troškove kopnenog prijevoza, prekooceanskog prijevoza i osiguranja te manipulacije i utovara.

(156)

Izvršene su prilagodbe za sljedeće čimbenike koji utječu na cijene i usporedivost cijena: troškove kredita i bankovne naknade.

3.4.4.   Dampinške marže

(157)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(158)

Na temelju toga privremene ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Društvo

Privremena dampinška marža

 

Formosa Ha Tinh Steel Corporation

12,1  %

 

Hoa Phat Dung Quat Steel Joint Company

0  %

(159)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz Vijetnama Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje mjeri se kao udio proizvoda koje su u Uniju izvezli proizvođači izvoznici koji surađuju u ukupnom uvozu iz predmetne zemlje u Uniju u razdoblju ispitnog postupka, koji je utvrđen na osnovi pritužbe i informacija koje je dostavila vijetnamska vlada.

(160)

Razina suradnje u ovom je slučaju visoka jer je izvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio gotovo 100 % ukupnog uvoza u razdoblju ispitnog postupka. Na temelju toga Komisija je odlučila dampinšku maržu za sav ostali uvoz odrediti na razini društva Formosa.

(161)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Društvo

Privremena dampinška marža

Formosa Ha Tinh Steel Corporation

12,1  %

Hoa Phat Dung Quat Steel Joint Company

0  %

Sav ostali uvoz podrijetlom iz Vijetnama

12,1  %

4.   ŠTETA

4.1.   Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

(162)

Unutar Unije 15 društava dostavilo je podatke o proizvodnji i prodaji tijekom ispitivanja reprezentativnosti i navelo da su tijekom razdoblja ispitnog postupka proizvodila istovjetni proizvod. Na temelju raspoloživih informacija iz pritužbe tih 15 društava čini oko 86 % proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(163)

Osim tih 15 društava, još je sedam drugih društava proizvodilo istovjetan proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(164)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila oko 59,1 milijun tona. Komisija je tu brojku utvrdila na temelju svih raspoloživih informacija o industriji Unije, kao što su informacije dobivene od podnositelja pritužbe i od svih poznatih proizvođača u Uniji.

(165)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 28., u uzorak su odabrana tri proizvođača iz Unije koja su činila 34 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji i 35 % procijenjene ukupne prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(166)

Proizvođači iz Unije koji čine ukupnu proizvodnju Unije čine industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe te se u nastavku teksta na njih upućuje kao na industriju Unije.

(167)

Poslovni modeli proizvođača iz Unije različiti su, kao i njihov stupanj vertikalne integracije. Međutim, industrija Unije općenito se može okarakterizirati kao industrija s visokim stupnjem vertikalne integracije jer je utvrđeno da su proizvođači iz Unije istodobno dobavljači istovjetnog proizvoda uvoznicima i korisnicima i konkurenti istim neovisnim uvoznicima, korisnicima i servisnim centrima za čelik, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 302.

4.2.   Potrošnja u Uniji

(168)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 46., proizvod iz ispitnog postupka obuhvaćen je nizom oznaka KN, uključujući određene ex oznake. Kako se ne bi podcijenila potrošnja u Uniji i uzimajući u obzir očito marginalni učinak tih oznaka na ukupnu potrošnju, količina proizvoda uvezenih pod oznakama KN ex u potpunosti je uzeta u obzir za potrebe izračuna potrošnje u Uniji.

(169)

Budući da je industrija Unije uglavnom vertikalno integrirana i da se proizvod iz ispitnog postupka smatra primarnim materijalom za proizvodnju raznih proizvoda na kraju proizvodnog lanca s dodanom vrijednošću, kao što su hladnovaljani proizvodi, koluti galvanizirani postupkom vrućeg uranjanja, toplovaljani čelični limovi, trake i toplovaljani limovi koji su odrezani na određenu dužinu ili prevučeni toplovaljani limovi, potrošnja na ograničenom tržištu i potrošnja na slobodnom tržištu analizirane su zasebno.

(170)

Za analizu štete važno je razlikovati ograničeno tržište od slobodnog tržišta jer proizvodi namijenjeni ograničenoj upotrebi nisu izloženi izravnom tržišnom natjecanju s uvozom, a transferne cijene utvrđuju se unutar grupa u skladu s raznim cjenovnim politikama. S druge strane, proizvodnja namijenjena za slobodno tržište u izravnom je tržišnom natjecanju s uvozom proizvoda iz ispitnog postupka, a cijene se formiraju na slobodnom tržištu.

(171)

Kako bi dobila što potpuniju sliku industrije Unije, Komisija je pribavila podatke za cjelokupnu djelatnost koja se odnosi na istovjetni proizvod i utvrdila je li proizvodnja bila namijenjena ograničenoj upotrebi ili slobodnom tržištu.

4.2.1.   Ograničena potrošnja na tržištu Unije (u tonama)

(172)

Komisija je utvrdila ograničenu potrošnju u Uniji na temelju ograničene upotrebe i ograničene prodaje svih poznatih proizvođača u Uniji na tržištu Unije. Na temelju toga ograničena potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 3.

Ograničena potrošnja na tržištu Unije (u tonama)

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka

Ograničena potrošnja

39 224 645

33 094 190

33 000 256

33 143 141

Indeks (2021. = 100)

100

84

84

84

Izvor:

odgovor Eurofera na upitnik.

(173)

Utvrđeno je da je 56,1 % proizvodnje toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Uniji namijenjeno ograničenom tržištu, dok se preostalih 43,9 % prodaje po uvjetima slobodnog tržišta.

(174)

Tijekom razmatranog razdoblja ograničena potrošnja industrije Unije na tržištu Unije smanjila se za oko 16 %. To je smanjenje uglavnom posljedica smanjenja potražnje na ograničenim tržištima, uključujući tržište proizvodnje dijelova, npr. za automobilsku i građevinsku industriju.

(175)

Jedan proizvođač izvoznik tvrdio je da bi trebalo uzeti u obzir udio ograničene potrošnje (tj. unutarnji prijenosi za daljnju preradu proizvoda iz ispitnog postupka bez izdavanja računa i ulaska na slobodno tržište te „ograničena prodaja u transakcijama koje nisu nepristrane s povezanim društvima za daljnju preradu) u ukupnoj proizvodnji toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika. Prema mišljenju tog proizvođača izvoznika to bi moglo uvelike utjecati na konačno utvrđivanje štete, posebno jer je primijenjen drukčiji pristup na kretanja zaposlenosti ili marže profitabilnosti.

(176)

Jedan je korisnik tvrdio da je nekoliko proizvođača toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika iz Unije vertikalno integrirano te da je njihova ograničena upotreba i prodaja istovjetnog proizvoda činila oko 50 % ukupne proizvodnje, što znači da je udio proizvođača iz Unije u (slobodnoj) potrošnji u Uniji zapravo iznosio više od 70 %.

(177)

Komisija je pomno ispitala pitanje „ograničene uporabe” i „ograničene prodaje”, koje je vrlo važno u predmetnom ispitnom postupku. U procjeni štete zasebno je razmotrila prodaju na otvorenom tržištu i ograničenu prodaju.

(178)

Komisija napominje da neki proizvođači iz Unije imaju povezana poduzeća koja se bave prodajom ili preradom istovjetnog proizvoda, ali se njihova prodaja tim povezanim subjektima obavlja po načelu nepristrane transakcije i ti povezani subjekti mogu kupovati od svih dobavljača, pa tako i od onih iz predmetnih zemalja, a ne samo od povezanih primarnih proizvođača čelika, i to po tržišnim cijenama. Stoga se nije sva prodaja između povezanih stranaka smatrala ograničenom prodajom niti je bila uključena u količinu ili vrijednost prodaje.

4.2.2.   Potrošnja na slobodnom tržištu Unije (u tonama)

(179)

Komisija je utvrdila potrošnju na slobodnom tržištu Unije na temelju (a) prodaje na tržištu Unije svih poznatih proizvođača u Uniji i (b) uvoza u Uniju iz svih trećih zemalja prema podacima Eurostata (8), čime je uzela u obzir i podatke koje su dostavili proizvođači izvoznici koji surađuju u predmetnim zemljama. Na temelju toga potrošnja na slobodnom tržištu Unije kretala se kako slijedi:

Tablica 4.

Potrošnja na slobodnom tržištu Unije (u tonama)

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka

Potrošnja na slobodnom tržištu

[33 097 951  – 39 993 358 ]

[28 245 156  – 34 452 883 ]

[30 127 073  – 36 275 456 ]

[31 192 346  – 37 690 752 ]

Indeks (2021. = 100)

100

90

89

94

Izvor:

odgovor Eurofera na upitnik, proizvođači iz Unije u uzorku, EUROSTAT.

(180)

Prema podacima koje je dostavila industrija Unije u razmatranom razdoblju, potrošnja na slobodnom tržištu Unije u razdoblju ispitnog postupka smanjila se za oko 6 %.

4.2.3.   Ukupna potrošnja

(181)

Ukupna potrošnja, odnosno zbroj potrošnje na ograničenom i slobodnom tržištu, u razmatranom se razdoblju kretala kako slijedi:

Tablica 5.

Ukupna potrošnja u Uniji (slobodno i ograničeno tržište) (u tonama)

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka

Ukupna potrošnja u Uniji

[75 785 251  – 91 095 403 ]

[60 606 914  – 73 927 115 ]

[62 726 141  – 75 931 644 ]

[62 426 794  – 75 709 091 ]

Indeks (2021. = 100)

100

87

86

87

Izvor:

odgovor Eurofera na upitnik, proizvođači iz Unije u uzorku.

(182)

Iz prethodne je tablice vidljivo da se ukupna potrošnja 2022. smanjila za 13 % u odnosu na 2021. Ograničena potrošnja činila je gotovo 56,1 % ukupne potrošnje u razdoblju ispitnog postupka.

4.3.   Uvoz iz predmetnih zemalja

4.3.1.   Kumulativna procjena učinaka uvoza iz predmetnih zemalja te količina i cijene proizvoda uvezenih iz predmetnih zemalja

(183)

Nakon pokretanja postupka tri proizvođača izvoznika iz Egipta i Japana, kao i korisnici, osporili su početnu odluku Komisije da kumulativno ocijeni uvoz iz četiriju predmetnih zemalja te su tvrdili sljedeće:

(a)

količina izvoza iz Egipta bila je zanemariva i slijedila je drukčiji obrazac uvoza u EU. Taj je izvoz u razmatranom razdoblju bio stabilan te se u tom razdoblju povećao za samo 5 % u usporedbi s kombiniranim uvozom toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika iz predmetnih zemalja. Osim toga, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 6., egipatski proizvođači tvrdili su da imaju vrlo mali proizvodni kapacitet u usporedbi s drugim zemljama izvoznicama, uključujući predmetne zemlje, te da su već dosegnuli svoj maksimalni proizvodni kapacitet;

(b)

toplovaljani plosnati proizvodi od čelika koji se proizvode i izvoze iz Japana u EU lako se mogu razlikovati po svojoj kvaliteti od proizvoda proizvedenih u drugim predmetnim zemljama, kao i istovjetnog proizvoda Unije, i nisu se distribuirali/prodavali pod istim pa čak ni sličnim uvjetima;

(c)

ukupni proizvodni kapacitet raspoloživ u Japanu bio je u opadanju i manji od ukupnog proizvodnog kapaciteta EU-a. Osim toga, japanski izvoz toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u EU nije se kretao jednako kao kumulativni izvoz.

(184)

Na temelju prethodno navedenog te su zainteresirane strane tvrdile da kumulativni uvjeti utvrđeni u članku 3. stavku 4. osnovne uredbe nisu ispunjeni kad je riječ o izvozu iz Egipta i Japana.

(185)

Komisija je ispitala treba li uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetnih zemalja procijeniti kumulativno, u skladu s člankom 3. stavkom 4. osnovne uredbe.

(186)

Tom se odredbom propisuje da se uvoz iz više zemalja ocjenjuje kumulativno jedino ako je utvrđeno sljedeće:

(a)

dampinška marža za uvoz iz svake od zemalja pojedinačno viša je od marže de minimis definirane u članku 9. stavku 3. i količina proizvoda uvezenih iz svake od zemalja nije zanemariva; i

(b)

kumulativna procjena učinaka uvoza primjerena je u svjetlu uvjeta tržišnog natjecanja između uvoznih proizvoda i istovjetnih proizvoda iz Unije.

(187)

Komisija je odbacila argumente koje su iznijela tri proizvođača izvoznika iz sljedećih razloga:

(a)

u članku 3. stavku 4. osnovne uredbe upućuje se na zanemarivost, ali se ne utvrđuje konkretan prag. Iako se u članku 3. stavku 4. ne navode izričito pragovi, članak 5. stavak 7. osnovne uredbe može poslužiti kao smjernica za određivanje zanemarive količine uvoza u analizi konkretnog slučaja na temelju članka 3. stavka 4. U ovom konkretnom slučaju uvoz proizvoda iz ispitnog postupka podrijetlom iz predmetnih zemalja pojedinačno je činio najmanje 2,5 % tržišnog udjela u razdoblju ispitnog postupka i više od 8 % kad se te zemlje razmatraju zajedno u ispitnom postupku, kako je navedeno u tablici 6. Stoga je Komisija zaključila da taj uvoz nije zanemariv u smislu članka 3. stavka 4. osnovne uredbe;

(b)

tužitelj nije dokazao da ti proizvodi imaju različita fizička svojstva ili da nisu međusobno zamjenjivi. Razlike među predmetnim zemljama proizlaze iz razlika u proizvodnim postupcima među proizvođačima u predmetnim zemljama, a ne iz razlika u kvaliteti proizvoda. Osim toga, u ispitnom postupku otkriveno je da su korisnici kupovali znatne količine proizvoda iz ispitnog postupka jednake kvalitete čelika iz više predmetnih zemalja. Kvaliteta proizvoda uvezenih iz Japana bila je slična kvaliteti proizvoda nekih proizvođača iz EU-a;

(c)

utvrđena dampinška marža za uvoz iz Egipta, Japana i Vijetnama bila je iznad praga de minimis iz članka 9. stavka 3. osnovne uredbe. Količina proizvoda uvezenih iz svake od predmetnih zemalja nije bila zanemariva u smislu članka 5. stavka 7. osnovne uredbe. Tržišni udjeli u razdoblju ispitnog postupka iznosili su [2,2 – 2,7] %, [1,7 – 2,3] % odnosno [1,1 – 1,4] %. Procijenjeno je da količina proizvoda uvezenih iz Egipta, Japana i Vijetnama nije bila zanemariva u smislu članka 3. stavka 4. osnovne uredbe. Egipat, Japan i Vijetnam imali su u razdoblju ispitnog postupka ukupni tržišni udio od [8,0 – 8,5] %;

(d)

Komisija je napomenula i da se osnovnom uredbom ne utvrđuju uvjeti povezani s proizvodnim kapacitetom ili iskorištenosti kapaciteta.

(188)

Komisija je stoga zaključila da su za dvije predmetne zemlje ispunjeni svi kriteriji iz članka 3. stavka 4. te je privremeno potvrdila da Egipat, Japan i Vijetnam treba kumulativno ispitati za potrebe utvrđivanja štete.

4.3.2.   Količina i tržišni udio proizvoda uvezenih iz predmetnih zemalja

(189)

Komisija je količinu uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka koje je dostavio Eurostat, a za Vijetnam na temelju količine izvezenih proizvoda koju su prijavili proizvođači izvoznici (vidjeti tablicu 6). Tržišni udjeli utvrđeni su usporedbom količine uvezenih proizvoda s potrošnjom na slobodnom tržištu Unije kako je iskazana u tablici 4.

(190)

Uvoz u Uniju iz predmetnih zemalja kretao se kako slijedi:

Tablica 6.

Količina uvezenih proizvoda (u tonama) i tržišni udio

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka

EGIPAT

Količina proizvoda uvezenih iz Egipta

[757 029  – 914 743 ]

[508 554  – 614 503 ]

[738 891  – 888 162 ]

[741 336  – 906 077 ]

Tržišni udio Egipta

[2,2  – 2,7 ] %

[1,3  – 1,8 ] %

[2,0  – 2,5 ] %

[2,3  – 2,8 ] %

JAPAN

Količina proizvoda uvezenih iz Japana

592 624

1 049 208

1 072 332

1 080 049

Tržišni udio Japana

[1,7  – 2,3 ] %

[3,2  – 3,7 ] %

[3,0  – 3,5 ] %

[2,9  – 3,4 ] %

VIJETNAM

Količina proizvoda uvezenih iz Vijetnama (isključujući društvo Hoa Phat)

[376 064  – 452 812 ]

[391 091  – 475 197 ]

[791 275  – 956 124 ]

[791 008  – 957 536 ]

Tržišni udio Vijetnama (isključujući društvo Hoa Phat)

[1,1  – 1,4 ] %

[1,3  – 1,6 ] %

[2,5  – 3,1 ] %

[2,4  – 2,9 ] %

PREDMETNE ZEMLJE

Količina proizvoda uvezenih iz predmetnih zemalja

[1 676 689  – 2 029 676 ]

[1 801 528  – 2 219 425 ]

[2 457 927  – 2 988 514 ]

[2 654 306  – 3 201 585 ]

Tržišni udio predmetnih zemalja

[4,9  – 5,4 ] %

[6,0  – 6,5 ] %

[8,4  – 8,9 ] %

[8,0  – 8,5 ] %

Indeks (2021. = 100)

100

119

159

156

Izvor:

Eurostat i provjereni odgovori na upitnik društava Formosa i Hoa Phat. Tržišni udjeli utvrđeni su usporedbom količine uvezenih proizvoda s potrošnjom na slobodnom tržištu Unije kako je iskazana u tablici 2.

(191)

Iz prethodne tablice vidljivo je da se, u apsolutnom smislu, uvoz iz predmetnih zemalja povećao tijekom razmatranog razdoblja. Istodobno se ukupni tržišni udio njihova uvoza u Uniju povećao se za gotovo tri postotna boda (s [4,9 – 5,4] % 2021. na [8,0 – 8,5] %, tj. povećanje od 56 %).

4.3.3.   Cijene proizvoda uvezenih iz predmetnih zemalja i sniženje cijena

(192)

Komisija je cijene uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka Eurostata.

(193)

Ponderirana prosječna cijena proizvoda uvezenih u Uniju iz predmetnih zemalja kretala se kako slijedi:

Tablica 7.

Uvozne cijene (EUR/tona)

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka

EGIPAT

Prosječna cijena egipatskog dampinškog uvoza

826

916

706

696

Indeks (2021. = 100)

100

111

85

84

JAPAN

Prosječna cijena japanskog dampinškog uvoza

854

891

688

678

Indeks (2021. = 100)

100

104

81

79

VIJETNAM

Prosječna cijena vijetnamskog dampinškog uvoza (isključujući društvo Hoa Phat)

[785  – 943 ]

[727  – 885 ]

[644  – 776 ]

[622  – 754 ]

Indeks (2021. = 100)

100

100

84

83

PREDMETNE ZEMLJE

Prosječna cijena dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja

[819  – 985 ]

[798  – 973 ]

[630  – 763 ]

[645  – 780 ]

Indeks (2021. = 100)

100

106

83

82

Izvor:

Eurostat.

(194)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka procijenila usporedbom: ponderiranih prosječnih prodajnih cijena po vrsti proizvoda predmetnih triju proizvođača iz Unije koje su naplaćene nepovezanim kupcima na slobodnom tržištu Unije, prilagođenih na razinu franko tvornica; i odgovarajućih ponderiranih prosječnih cijena CIF na granici Unije po uvezenoj vrsti proizvoda koje proizvođači koji surađuju iz predmetnih zemalja naplaćuju prvom nezavisnom kupcu na tržištu Unije, utvrđenih na temelju cijena CIF (troškovi, osiguranje, vozarina), uz odgovarajuće prilagodbe za troškove nakon uvoza.

(195)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebne prilagodbe i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak teoretskog prometa proizvođačâ iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(196)

Na temelju prethodno navedenog utvrđeno je da su cijene dampinškog uvoza većine predmetnih proizvođača izvoznika u uzorku bile niže od cijena industrije Unije za između 0,0 % i 10,1 %, kako je vidljivo iz tablice u nastavku.

Tablica 8.

Marže sniženja cijena

Zemlja

Društvo

Marže sniženja cijena

EGIPAT

 

Grupa EFS&EZDK

0  %

JAPAN

 

Nippon Steel Corporation

10,1  %

 

Tokyo Steel Co. Ltd.

10,4  %

VIJETNAM

 

Formosa Ha Tinh Steel Corporation

3,3  %

(197)

Većina predmetnog proizvoda vrlo je cjenovno osjetljiva i tržišno natjecanje u velikoj mjeri temelji se na cijeni. Osim toga, cijene su poznate na tržištu jer se objavljuju na raznim specijaliziranim internetskim stranicama. U ispitnom postupku otkriveno je da se samo dio narudžbi temelji na ugovorima na određeno vrijeme, pri čemu kupci uvijek imaju mogućnost prebaciti se s jednog dobavljača na drugog na prilično nestabilnom tržištu. U takvom se kontekstu, osim za Egipat, marže sniženja smatraju značajnima. Ispitni postupak pokazao je i da je rast cijena industrije Unije bio spriječen zbog niskih cijena uvoza iz Egipta, koje su se kretale slično i slijedile slične obrasce trgovine.

4.4.   Gospodarsko stanje industrije Unije

4.4.1.   Opće napomene

(198)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(199)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 28., uzorak je odabran radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(200)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Makroekonomski pokazatelji ocijenjeni su na razini cijele industrije Unije. Ta ocjena temeljila se na informacijama koje je dostavio podnositelj pritužbe, koje su zatim uspoređene s podacima koje su dostavili proizvođači iz Unije, dostupnim službenim statističkim podacima (Eurostat) i podacima proizvođača izvoznika za Vijetnam. Analiza mikroekonomskih pokazatelja provedena je na razini proizvođača iz Unije u uzorku. Procjena se temeljila na njihovim podacima, koji su propisno provjereni. Podaci su se odnosili na proizvođače iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(a)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodanih proizvoda, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(b)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(201)

Kako bi dobila što potpuniju sliku industrije Unije, Komisija je pribavila podatke za cjelokupnu proizvodnju istovjetnog proizvoda iz ispitnog postupka i utvrdila je li proizvodnja bila namijenjena ograničenoj upotrebi ili slobodnom tržištu. Za neke pokazatelje štete koji se odnose na industriju Unije Komisija je zasebno analizirala podatke koji se odnose na slobodno tržište i ograničeno tržište te provela komparativnu analizu.

(202)

Ti su čimbenici, s jedne strane: prodaja, tržišni udio, jedinične cijene, jedinični trošak, profitabilnost i novčani tok. Međutim, ostali gospodarski pokazatelji mogli su se smisleno ispitati samo razmatranjem cjelokupne djelatnosti, uključujući ograničenu upotrebu industrije Unije.

(203)

Ti su čimbenici sljedeći: proizvodnja, kapacitet, iskorištenost kapaciteta, ulaganja, povrat ulaganja, zaposlenost, produktivnost, zalihe i troškovi rada. Za te čimbenike Komisija može provesti smislenu procjenu samo uzimajući u obzir cjelokupnu djelatnost industrije Unije. Ta je analiza u skladu sa sudskom praksom sudova Unije i WTO-a (9).

(204)

Konzorcij je tvrdio da je industrija toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u Uniji već prekomjerno zaštićena antidampinškim i zaštitnim mjerama. U posljednjih osam godina poduzete su antidampinške i antisubvencijske mjere protiv uvoza proizvoda iz ispitnog postupka iz nekoliko zemalja izvoznica, kao što su Kina, Rusija, Brazil, Iran, Ukrajina i Turska. Mjere protiv Ukrajine istekle su 2023. Nadalje, sustav zaštitnih mjera nedavno je izmijenjen uvođenjem gornje granice od 15 % za uvoz iz zemalja obuhvaćenih carinskim kvotama, kao što su Vijetnam, Egipat i Japan.

(205)

Valja napomenuti da antidampinške i zaštitne mjere imaju različite svrhe. Antidampinške i antisubvencijske mjera koriste se kao odgovor na nepošteno određivanje cijena, dok se zaštitne mjere odnose na količinu uvoza (tj. prijetnju ozbiljne štete zbog brzog povećanja količine uvoza). Nadalje, Komisija je te tvrdnje o dvostrukoj zaštiti razmotrila u takozvanoj „uredbi o dvostrukim instrumentima trgovinske zaštite” (10). Komisija je prethodno odbacila slične argumente o dvostrukim instrumentima trgovinske zaštite na temelju činjenice da se propisima o zaštitnim mjerama osigurava da se samo na uvoz koji premašuje količinu carinske kvote oslobođene od carine mogu primjenjivati važeće antidampinške i/ili kompenzacijske pristojbe, kako mjere ne bi imale veći učinak na trgovinu nego što je poželjno.

4.4.2.   Makroekonomski pokazatelji

4.4.2.1.   Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(206)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 9.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka

Količina proizvedene robe (u tonama)

70 393 719

60 844 987

59 352 805

59 119 252

Indeks (2021. = 100)

100

86

84

84

Proizvodni kapacitet (u tonama)

93 650 041

93 399 984

93 292 683

93 419 713

Indeks (2021. = 100)

100

100

100

100

Iskorištenost kapaciteta

75  %

65  %

64  %

63  %

Indeks (2021. = 100)

100

87

85

84

Izvor:

odgovor Eurofera na upitnik.

(207)

Proizvodnja industrije Unije u razmatranom se razdoblju smanjila za približno 11,274 milijuna tona (–16 %) zbog istodobnog smanjenja prodaje na slobodnom i ograničenom tržištu.

(208)

Prijavljeni podaci o kapacitetu odnose se na tehnički kapacitet, što znači da su uzete u obzir standardne prilagodbe u industriji za puštanje u pogon, održavanje, uska grla i druge uobičajene prekide rada. Proizvodni kapaciteti u razmatranom su razdoblju ostali stabilni.

(209)

Stopa iskorištenosti kapaciteta u razmatranom se razdoblju smanjila za od 63 % do 75 %, u skladu sa smanjenjem količine proizvedene robe.

4.4.2.2.   Količina prodanih proizvoda i tržišni udio

(210)

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio industrije Unije na slobodnom tržištu

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka

Količina prodanih proizvoda na slobodnom tržištu Unije (u tonama)

27 729 413

25 319 395

24 045 946

23 570 313

Indeks (2021. = 100)

100

91

87

85

Tržišni udio

72,2  %

73,6  %

70,8  %

70,2  %

Indeks (2021. = 100)

100

102

98

97

Izvor:

odgovor Eurofera na upitnik i Eurostat.

(211)

Količina prodanih proizvoda industrije Unije na slobodnom tržištu Unije (isključujući ograničenu prodaju) smanjila se za 15 % tijekom razmatranog razdoblja, s 27,729 milijuna tona na 23,570 milijuna tona.

(212)

Tijekom razmatranog razdoblja tržišni udio industrije Unije u smislu potrošnje u Uniji smanjio se za dva postotna boda, sa 72,2 % na 70,2 %. Prodaja na slobodnom tržištu Unije i tržišni udio industrije Unije smanjili su se znatno više nego potrošnja na slobodnom tržištu Unije, što je pokazatelj pogoršanja konkurentskog položaja proizvođača čelika iz Unije.

(213)

Kad je riječ o ograničenom tržištu Unije, količine i tržišni udio u razmatranom su se razdoblju kretali kako slijedi:

Tablica 11.

Količina proizvoda za ograničeno tržište Unije i tržišni udio

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka

Količina proizvoda za ograničenom tržištu Unije (u tonama)

39 224 645

33 094 190

33 000 256

33 143 141

Indeks (2021. = 100)

100

84

84

84

Ukupna proizvodnja industrije Unije (u tonama)

70 393 719

60 844 987

59 352 805

59 119 252

Indeks (2021. = 100)

100

86

84

84

Postotak količine proizvoda za ograničeno tržište u usporedbi s ukupnom proizvodnjom

55,7  %

54,4  %

55,6  %

56,1  %

Izvor:

odgovor Eurofera na upitnik.

(214)

Količina proizvoda za ograničeno tržište industrije Unije (ograničeni prijenosi i ograničena prodaja na tržištu Unije) u apsolutnom se smislu u razmatranom razdoblju smanjila za više od 16 %, s 39,224 milijuna tona na 33,143 milijuna tona.

(215)

Udio ograničene upotrebe (izražen kao postotak ukupne proizvodnje) industrije Unije ostao je stabilan tijekom razmatranog razdoblja i kretao se između 55,7 % i 56,1 %.

4.4.2.3.   Zaposlenost i produktivnost

(216)

Zaposlenost je izračunana uzimajući u obzir samo zaposlenike koji izravno rade na istovjetnom proizvodu u raznim primarnim čeličanama proizvođača iz Unije. Tom su metodom dobiveni precizni podaci.

(217)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 12.

Zaposlenost i produktivnost

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka

Broj zaposlenika

42 145

40 632

36 856

38 047

Indeks (2021. = 100)

100

96

87

90

Produktivnost (tona/zaposlenik)

1 670,2

1 497,4

1 610,3

1 553,8

Indeks (2021. = 100)

100

90

96

93

Izvor:

odgovor Eurofera na upitnik.

(218)

Razina zaposlenosti u industriji Unije u razmatranom se razdoblju smanjila kako bi se smanjili troškovi proizvodnje i povećala učinkovitost i tako suočilo sa sve većom konkurencijom uvoza iz predmetnih zemalja i ostalog uvoza na tržištu. To je dovelo do smanjenja radne snage za 9,7 % tijekom razmatranog razdoblja, ne uzimajući u obzir neizravno zapošljavanje. Stoga se, s obzirom na smanjenje količine proizvedene robe (–16,0 %) tijekom razmatranog razdoblja, produktivnost radne snage industrije Unije, mjerena kao proizvodnja po zaposleniku godišnje, smanjila manje (–7,0 %) nego stvarna proizvodnja. Iz toga je vidljivo da je industrija Unije bila spremna prilagoditi se promjenjivim uvjetima na tržištu kako bi ostala konkurentna.

4.4.2.4.   Visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga

(219)

Uz iznimku jednog izvoznika iz Vijetnama, sve dampinške marže bile su znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije nije bio zanemariv s obzirom na količinu i cijene proizvoda uvezenih iz predmetnih zemalja.

4.4.2.5.   Rast

(220)

Potrošnja Unije (slobodno tržište) u razmatranom se razdoblju smanjila za 6 %, ali se prodaja industrije Unije na tržištu Unije smanjila još više, i to za 15 %. Stoga je industrija Unije zabilježila gubitak tržišnog udjela, za razliku od tržišnog udjela uvoza iz predmetnih zemalja, koji se tijekom razmatranog razdoblja povećao.

4.4.3.   Mikroekonomski pokazatelji

4.4.3.1.   Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(221)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije za nepovezane kupce u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 13.

Prodajne cijene na slobodnom tržištu u Uniji

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka

Prosječna jedinična prodajna cijena u Uniji na ukupnom tržištu (EUR/tona)

759

990

778

769

Indeks (2021. = 100)

100

130

102

101

Jedinični trošak proizvodnje (EUR/tona)

687

886

839

814

Indeks (2021. = 100)

100

129

122

118

Izvor:

odgovor na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku.

(222)

Iz prethodne tablice vidljivo je kretanje jedinične prodajne cijene na slobodnom tržištu Unije u usporedbi s odgovarajućim jediničnim troškom proizvodnje. Prosječne prodajne cijene prvo su bile više od prosječnih jediničnih troškova proizvodnje 2021. i 2022. Stanje se promijenilo 2023. i u razdoblju ispitnog postupka, kad su jedinični troškovi proizvodnje premašili prosječne prodajne cijene.

(223)

Izvanredna situacija jednog proizvođača u uzorku, čija se proizvodnja znatno smanjila u razdoblju ispitnog postupka jer je održavanje jedne njegove peći trajalo dulje nego što je bilo predviđeno, objašnjena je u uvodnim izjavama od 254. do 256. Dodatni troškovi koji su nastali zbog te situacije nisu uzeti u obzir pri utvrđivanju kretanja troškova proizvodnje.

(224)

Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 manje je 2021. i 2022. utjecala na tržišnu potražnju i cijene u odnosu na 2023. i razdoblje ispitnog postupka, kad je zabilježeno negativno kretanje, koje je vidljivo iz naglog pada cijena uzrokovanog smanjenjem potražnje za čelikom.

(225)

Unatoč nastojanjima industrije Unije da smanji troškove (vidjeti uvodnu izjavu 218.), troškovi proizvodnje 2023. i u razdoblju ispitnog postupka i dalje su bili znatno viši od prodajnih cijena, koje su se smanjivale. Kako bi ograničili gubitak tržišnog udjela, proizvođači iz Unije prilagodili su se smanjenju cijena i znatno smanjili svoje prodajne cijene, osobito tijekom 2023. i u razdoblju ispitnog postupka. Budući da je proizvod iz ispitnog postupka sirovina, proizvođači iz Unije morali su se prilagoditi smanjenju cijena.

(226)

Određene toplovaljane plosnate proizvode od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika za ograničenu upotrebu proizvođači u uzorku prenosili su ili isporučivali po transfernim cijenama za naknadnu preradu u druge proizvode, pri čemu su primjenjivali različite politike određivanja cijena / troškova (troškovi i/ili dodaci na troškove), što se ne može smatrati uvjetima na slobodnom tržištu. Stoga se na temelju cijena proizvoda za ograničenu upotrebu ili kretanja troškova nije mogao donijeti smislen zaključak. Kad je prodaja između povezanih stranaka izvršena po načelu nepristrane transakcije kako je opisano u uvodnoj izjavi 177., uzeta je u obzir pri izračunu prosječne jedinične prodajne cijene na slobodnom tržištu Unije navedene u tablici 13.

4.4.3.2.   Troškovi rada

(227)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 14.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka

Prosječni troškovi rada po zaposleniku (EUR)

82 734

77 979

92 410

86 923

Indeks (2021. = 100)

100

94

112

105

Izvor:

odgovor na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku.

(228)

Prosječna plaća po zaposleniku u razdoblju ispitnog postupka povećala se za 5 %, uglavnom zbog vanjskih čimbenika, kao što je visoka stopa inflacije. Povećanje 2023. posljedica je otpremnina, koje je trebalo knjižiti nakon smanjenja broja zaposlenika.

4.4.3.3.   Zalihe

(229)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 15.

Zalihe

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka

Završne zalihe (u tonama)

537 978

591 841

645 521

669 764

Indeks

100

110

120

124

Završne zalihe kao postotak proizvodnje

3,8  %

4,7  %

5,2  %

5,4  %

Indeks (2021. = 100)

100

124

136

141

Izvor:

odgovor na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku.

(230)

Razine zaliha u razmatranom su se razdoblju povećale, za razliku od količine proizvedene robe, koja se smanjila. Iako takve zalihe predstavljaju znatnu količinu financijskih sredstava u apsolutnom smislu, ostale su na razumnoj razini kad ih se razmatra kao postotak količine proizvedene robe.

4.4.3.4.   Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(231)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 16.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka

Profitabilnost prodaje na slobodnom tržištu Unije (% prihoda od prodaje)

12,4  %

14,1  %

–5,1  %

–3,0  %

Indeks (2021. = 100)

100

113

–41

–24

Novčani tok (EUR)

763 849 964

860 448 884

– 313 097 226

– 307 289 972

Indeks (2021. = 100)

100

113

–41

–40

Ulaganja (EUR)

374 726 305

351 764 473

558 256 760

527 217 213

Indeks (2021. = 100)

100

94

149

141

Povrat ulaganja

39,2  %

40,2  %

–19,4  %

–18,4  %

Indeks (2021. = 100)

100

102

–49

–47

Izvor:

odgovor na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku.

(232)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku tako što je neto dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji iskazala kao postotak prihoda od te prodaje. Nakon krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 industrija Unije 2021. i 2022. uspjela je ostvariti određenu dobit. Međutim, u drugoj polovini razdoblja ispitnog postupka zabilježena je negativna dobit. Gubici su zabilježeni i 2023. i u razdoblju ispitnog postupka.

(233)

Kako je prikazano u tablici 13, nakon što su se prodajne cijene 2022. znatno povećale, jedinična prodajna cijena naglo je pala na razinu iz 2021. Jedinični troškovi proizvodnje nisu se smanjili, već su ostali na mnogo višoj razini, što je dovelo do gubitka od –5,1 % u 2023. i –3,0 % u razdoblju ispitnog postupka.

(234)

Unatoč pogoršanju stanja industrija Unije nastavila je znatno ulagati. Ulagalo se uglavnom u zamjenu postojeće opreme, što je uobičajeno za društvo koje posluje u kapitalno intenzivnoj industriji, gdje su takva ulaganja potrebna. Industrija Unije uložila je i u zelenu tranziciju kako bi smanjila svoj ugljični otisak.

(235)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Kretanje neto novčanog toka u razmatranom se razdoblju znatno pogoršalo te se s pozitivne razine spustilo na negativne neodržive razine, što je posljedica pogoršanja profitabilnosti i povećane razine zaliha.

(236)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Povrat ulaganja smanjio se i dosegnuo negativne razine 2023. i u razdoblju ispitnog postupka zbog smanjenja profitabilnosti. Na sposobnost prikupljanja kapitala proizvođača iz Unije u uzorku utjecali su gubici nastali u razmatranom razdoblja, što je vidljivo iz toga što su određena ulaganja morala biti odgođena (vidjeti uvodnu izjavu 277. o neostvarenim ulaganjima).

4.5.   Zaključak o šteti

(237)

Industrija Unije u cjelini nije mogla održati razinu proizvodnje i prodaje ni poboljšati stopu iskorištenosti kapaciteta zbog smanjenja ograničene i slobodne potrošnje. Proizvodnja i prodaja zapravo su se smanjile više od potrošnje na tržištu Unije. Kao odgovor na smanjenje proizvodnje industrija Unije poduzela je konkretne mjere za poboljšanje učinkovitosti, i to strogim nadzorom nad troškovima proizvodnje (uglavnom troškova sirovina i rada) te povećanjem produktivnosti po zaposleniku kad se stanje industrije Unije počelo pogoršavati. Međutim, trošak proizvodnje u razmatranom se razdoblju (osim 2022.) povećao za 18 %, a jedinična prodajna cijena ostala je nepromijenjena. Stoga se profitabilnost industrije Unije znatno pogoršala od 2021. i 2022., kad je ostvarila korist od oporavka gospodarstva nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19 i bilježila dobit od 12 %, do 2023. i u razdoblju ispitnog postupka, kad je bilježila gubitke. Proizvođači iz Unije u uzorku u razmatranom su razdoblju i dalje mogli ulagati, što pokazuje njihovu dinamičnost unatoč pogoršanju financijske situacije.

(238)

Zbog svega navedenog u ovoj je fazi zaključeno da prethodni podaci pokazuju da je industrija Unije u razmatranom razdoblju pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

5.   UZROČNO-POSLJEDIČNA VEZA

(239)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz predmetnih zemalja. Naposljetku, količina uvezenih proizvoda koja se odnosi na Indiju i vijetnamskog izvoznika Ha Tinh Steel Corporation, za koje nije utvrđen damping, nije uzeta u obzir u analizi uzročno-posljedične veze između uvoza iz predmetnih zemalja i industrije Unije, nego u analizi drugih potencijalnih uzroka štete.

(240)

Komisija je razmotrila sljedeće čimbenike:

učinke dampinškog uvoza iz Egipta, Japana i Vijetnama,

nisku iskorištenost kapaciteta,

rezultate izvozne prodaje proizvođača iz Unije,

uvoz iz ostalih trećih zemalja osim predmetnih zemalja,

uvoz industrije Unije iz predmetnih zemalja,

utjecaj stanja proizvođača iz Unije u uzorku na sliku štete,

povećanje troška glavnih sirovina, energije i ulaganja povezanih s okolišem,

smanjenje potražnje.

5.1.   Učinci dampinškog uvoza iz Egipta, Japana i Vijetnama

(241)

Prodajne cijene proizvođača izvoznika znatno su se smanjile tijekom razmatranog razdoblja, s 828 EUR po toni 2021. na 679 EUR po toni tijekom razdoblja ispitnog postupka. Stalnim snižavanjem svoje jedinične prodajne cijene tijekom razmatranog razdoblja proizvođači izvoznici iz Egipta, Japana i Vijetnama uspjeli su povećati svoj tržišni udio s [4,9 – 5,4] % 2021. na [8,0 – 8,5] % u razdoblju ispitnog postupka, kako je prikazano u tablici 6. U usporedbi s prethodnom godinom, 2023. se znatno povećala i količina proizvoda uvezenih iz predmetnih zemalja: s [1 676 689 – 2 029 676] na [2 654 306 – 3 201 585] tona 2023.

(242)

Komisija je utvrdila da je povećanjem količina i naglim smanjenjem cijena proizvoda uvezenih iz predmetnih zemalja tijekom razmatranog razdoblja prouzročena šteta industriji Unije. Zbog toga su, suočeni s agresivnom strategijom određivanja cijena proizvođača izvoznika iz predmetnih zemalja, i proizvođači iz Unije morali sniziti cijene i proizvode prodavati uz gubitak kako bi održali određenu razinu prodaje i tržišnog udjela. Nadalje, postojeće mjere protiv uvoza toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika iz Kine, a posebno iz Rusije, omogućile su predmetnim zemljama da unatoč smanjenju svoje jedinične prodajne cijene u razmatranom razdoblju povećaju svoj tržišni udio koji su prethodno preuzeli kineski proizvođači izvoznici. To je, posljedično, negativno utjecalo na profitabilnost industrije, koja je tijekom razdoblja ispitnog postupka pala na neodrživu razinu od –3,0 %. Nadalje, Komisija je napomenula i da se veliko povećanje uvoza iz predmetnih zemalja, u kombinaciji s dampinškim cijenama koje su bile niže od cijena industrije Unije i/ili spriječile rast cijena industrije Unije, što se podudaralo sa znatnim pogoršanjem stanja industrije Unije 2023., nastavilo u razdoblju ispitnog postupka.

5.2.   Niska iskorištenost kapaciteta

(243)

Društvo Hoa Phat Group nijekalo je uzročno-posljedičnu vezu između štete i uvoza iz predmetnih zemalja i tvrdilo je da je iskorištenost kapaciteta industrije Unije već na početku razmatranog razdoblja bila slaba, iako je tržišni udio predmetnih zemalja iznosio [4,9 – 5,4] %.

(244)

Zapravo, stope iskorištenosti proizvodnog kapaciteta bile su znatno više 2021. (75 %) nego 2023. ili u razdoblju ispitnog postupka, kad su se smanjile na manje od 65 % zbog povećanja uvoza iz predmetnih zemalja i smanjenja potražnje. Bi li iskorištenost kapaciteta industrije Unije 2021. bila veća da nije bilo uvoza iz predmetnih zemalja nije relevantno i ni na koji način ne znači da šteta nije uzrokovana dampinškim uvozom. Naprotiv, vremensko podudaranje između povećanja dampinškog uvoza i smanjenja iskorištenosti kapaciteta upućuje na to da je dampinški uvoz bio uzrok smanjenja kapaciteta. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

5.3.   Rezultati izvozne prodaje proizvođača iz Unije

(245)

Količina proizvoda koju su proizvođači iz Unije u uzorku izvezli u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 17.

Izvozna prodaja proizvođača iz Unije

Ukupni izvoz nepovezanim kupcima

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka

Ukupni izvoz (EUR)

650 898 419

633 788 344

473 973 825

477 671 676

Indeks (2021. = 100)

100

97

73

73

Ukupni izvoz (u tonama)

736 702

659 023

577 824

590 812

Indeks (2021. = 100)

100

89

78

80

Prosječna jedinična cijena (EUR/tona)

883

961

820

808

Indeks (2021. = 100)

100

109

93

92

Izvor:

odgovor na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku.

(246)

Podnositelj pritužbe tvrdio je da njegovi izvozni rezultati ne mogu biti uzrok štete koju je pretrpjela industrija Unije. U ispitnom postupku utvrđeno je da je izvozna prodaja proizvođača iz Unije u uzorku činila samo oko 15,4 % njihove ukupne prodaje na slobodnom tržištu u razdoblju ispitnog postupka i još manji udio u ukupnoj proizvodnji (4,7 %) u istom razdoblju. Drugo, iako se izvoz industrije Unije nepovezanim kupcima znatno smanjio, kretao se slično kao ukupna potrošnja u Uniji, koja se od 2022. do 2023. smanjila za 11 %, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 179. Treće, izvozne cijene uglavnom su bile više od cijena na slobodnom tržištu Unije (+ 38 EUR/tona u razdoblju ispitnog postupka) i slijedile su isti trend.

(247)

Komisija je zaključila da su rezultati izvozne prodaje proizvođača iz Unije pridonijeli šteti industrije Unije. Međutim, utvrdila je da taj čimbenik ne umanjuje uzročno-posljedičnu vezu zbog ograničene količine i usporednog kretanja izvozne prodaje.

5.4.   Uvoz iz zemalja koje nisu predmetne zemlje

(248)

Društva Marcegaglia, Al Ezz Dekheila Steel Company S.A.E, i Hoa Phat Group tvrdila su da podnositelj pritužbe u svojoj pritužbi nije na odgovarajući način ispitao učinak uvoza proizvoda iz ispitnog postupka iz Južne Koreje i Tajvana. Prema njihovu mišljenju pravilno ispitivanje kretanja količine i vrijednosti tog uvoza potvrdilo je da ga je trebalo uzeti u obzir i u analizi štete i u analizi dampinga u pritužbi.

(249)

Društva Nippon i JFE Steel Corporation tvrdila su da je manji tržišni udio podnositelja pritužbe izravno povezan s povećanjem uvoza iz Tajvana i Južne Koreje, koji su zajedno povećali svoj tržišni udio za više od 5,5 %. Drugo, loši izvozni rezultati podnositelja pritužbe mogli bi objasniti najdrastičniji pad u smislu pokazatelja štete navedenih u pritužbi. Ukupna izvozna prodaja industrije Unije u razmatranom se razdoblju smanjila za 31 %.

(250)

Uzimajući u obzir navedeno i privremene zaključke iz odjeljaka 3.2. i 3.4., Komisija je za društvo Hoa Phat analizirala kretanje uvoza iz trećih zemalja (uključujući Indiju i Vijetnam). Količina proizvoda uvezenih iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 18.

Količina, jedinične cijene i tržišni udjeli trećih zemalja

Zemlja

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka

Indija

Količina proizvoda uvezenih iz Indije

1 376 560

658 720

1 063 077

1 376 471

Indeks (2021. = 100)

100

48

77

100

Jedinične cijene uvoza iz Indije

678

966

698

685

Indeks (2021. = 100)

100

143

103

101

Tržišni udio u ukupnoj količini proizvoda uvezenih u Uniju

4,0  %

2,1  %

3,5  %

4,2  %

Južna Koreja

Količina proizvoda uvezenih iz Južne Koreje

471 645

728 997

810 335

745 900

Indeks (2021. = 100)

100

155

172

158

Jedinične cijene uvoza iz Južne Koreje

773

957

729

723

Indeks (2021. = 100)

100

124

94

93

Tržišni udio u ukupnoj količini proizvoda uvezenih u Uniju

1,4  %

2,3  %

2,6  %

2,3  %

Tajvan

Količina proizvoda uvezenih iz Tajvana

702 961

845 353

1 045 768

1 038 571

Indeks (2021. = 100)

100

120

149

148

Jedinične cijene uvoza iz Tajvana

773

922

716

702

Indeks (2021. = 100)

100

119

93

91

Tržišni udio u ukupnoj količini proizvoda uvezenih u Uniju

2,0  %

2,7  %

3,4  %

3,2  %

Vijetnam (Hoa Phat)

Količina proizvoda uvezenih iz Vijetnama (Hoa Phat)

0

[33 856  – 36 489 ]

[645 812  – 660 826 ]

[763 125  – 789 249 ]

Indeks (2021. = 100)

100

1 852

2 189

Jedinične cijene uvoza iz Vijetnama (Hoa Phat)

[680  – 690 ]

[601  – 625 ]

[586  – 614 ]

Indeks (2021. = 100)

100

89

87

Tržišni udio u ukupnoj količini proizvoda uvezenih u Uniju

[0,1  % – 0,2  %]

[1,9  % – 2,3  %]

[2,2  % – 2,5  %]

Ukupno iz svih trećih zemalja (isključujući predmetne zemlje)

Količina proizvoda uvezenih iz svih ostalih zemalja

7 831 765

[6 186 523  – 6 189 156 ]

[6 334 027  – 6 346 041 ]

[6 952 714  – 6 978 838 ]

Indeks (2021. = 100)

100

79

81

89

Prosječne jedinične cijene uvoza iz svih ostalih zemalja

755

915

702

687

Indeks (2021. = 100)

100

121

93

91

Tržišni udio svih trećih zemalja (isključujući predmetne zemlje)

Tržišni udio u ukupnoj količini proizvoda uvezenih u Uniju

[21,7  – 23,1 ] %

[19,9  – 20,0 ] %

[20,4  – 20,7 ] %

[21,2  – 21,5 ] %

Tržišni udio svih trećih zemalja (uključujući predmetne zemlje)

Tržišni udio u ukupnoj količini proizvoda uvezenih u Uniju

[27,8  – 28,0 ] %

[26,2  – 26,5 ] %

[29,1  – 29,6 ] %

[29,7  – 30,2 ] %

Izvor:

Eurostat, Formosa, Hoa Phat.

(251)

Ispitni postupak pokazao je da se uvoz iz Indije, Južne Koreje, Tajvana i Vijetnama (Hoa Phat) povećao u razmatranom razdoblju i u apsolutnom i u relativnom smislu. S druge strane, Komisija je uočila da se uvoz iz trećih zemalja na koje se ne odnosi ovaj ispitni postupak u tom istom razdoblju još više smanjio, što znači da se uvoz iz svih trećih zemalja na koje se ne odnosi ovaj ispitni postupak općenito smanjio. Istodobno se znatno povećao uvoz iz predmetnih zemalja.

(252)

Komisija je analizirala i kretanje cijena uvoza iz trećih zemalja. Osim 2021., prosječne cijene uvoza iz trećih zemalja u prosjeku su bile više od cijena uvoza iz predmetnih zemalja. Na temelju toga Komisija je smatrala da kretanje uvoza iz trećih zemalja ne umanjuje uzročno-posljedičnu vezu.

5.5.   Uvoz industrije Unije iz predmetnih zemalja

(253)

Društva Nippon i JFE Steel Corporation tvrdila su da podnositelj pritužbe nije uzeo u obzir to što je industrija Unije i sama uvozila toplovaljane plosnate proizvode od čelika u EU te je samo naveo, bez iznošenja dodatnih dokaza, da taj čimbenik nije mogao utjecati na uzročno-posljedičnu vezu. Kad je riječ o tome da su povezani subjekti proizvođača iz Unije kupovali predmetni proizvod iz predmetnih zemalja, u ispitnom postupku utvrđeno je da taj uvoz ne može prekinuti uzročno-posljedičnu vezu jer ti subjekti djeluju u skladu s načelom nepristrane transakcije i jer je količina uvezenih proizvoda bila vrlo ograničena.

5.6.   Utjecaj stanja proizvođača iz Unije u uzorku na sliku štete

(254)

Jedno društvo u uzorku imalo je izvanrednu situaciju u razdoblju ispitnog postupka te je njegov proizvodni kapacitet privremeno smanjen jer je održavanje jedne njegove peći trajalo dulje nego što je bilo predviđeno. Ta iznimna situacija dodatno je smanjila proizvodnju tog društva u razmatranom razdoblju. Međutim, taj događaj ne objašnjava smanjenje ukupne proizvodnje industrije Unije (–11,3 milijuna tona) u razmatranom razdoblju. Naime, taj je proizvođač povećao proizvodnju u razdoblju prije održavanja kako bi nadoknadio predviđene gubitke u razdoblju održavanja. Stoga, uzimajući u obzir i velik broj drugih proizvođača iz Unije s neiskorištenim kapacitetom koji su mogli proizvoditi i prodavati relativno više kako bi „popunili prazninu”, takva izvanredna situacija nije utjecala na razinu proizvodnje industrije Unije u razmatranom razdoblju.

(255)

Osim toga, Komisija je prilagodila troškove koje je prijavio predmetni proizvođač iz Unije u uzorku kako na njih ne bi utjecala takva izvanredna situacija.

(256)

Komisija je stoga zaključila da ta izvanredna situacija nije jedan od uzroka štete nanesene industriji Unije.

5.7.   Povećanje troška glavnih sirovina, energije i ulaganja povezanih s okolišem

(257)

Društva Nippon Steel, JFE Steel Corporation, Marcegaglia, Al Ezz Dekheila Steel Company S.A.E i Hoa Phat Group tvrdila su da proizvođači iz Unije nisu dovoljno konkurentni zbog relativno viših troškova proizvodnje povezanih s višim troškovima sirovina i energije te su istaknuli inflaciju i mjere za dekarbonizaciju koje industrija Unije poduzima kako bi se uskladila sa strožim standardima zaštite okoliša.

(258)

Kad je riječ o povećanju troškova energije, tvrdili su da je situaciju dodatno pogoršao neopravdani i ničim izazvani agresivni rat protiv Ukrajine. S druge strane, tvrdili su da strukturno visoki troškovi energije u EU-u u usporedbi s gotovo svim drugim velikim zemljama proizvođačima čelika stavljaju industriju čelika EU-a u izrazito nepovoljan položaj u odnosu na mnoge druge proizvođače čelika.

(259)

U ispitnom postupku otkriveno je da se trošak glavne sirovine, kako je prikazano u tablici 19, znatno povećao 2022., a potom smanjio 2023. i u razdoblju ispitnog postupka. Industrija Unije prenijela je povećanje troškova proizvodnje na svoje kupce 2021. i 2022., što je dovelo do iznenadnog i znatnog povećanja jedinične prodajne cijene. Trošak sirovina po toni gotovog proizvoda 2023. se znatno smanjio. Međutim, cijene na tržištu Unije još su se više smanjile, pa je industrija Unije morala apsorbirati razliku u troškovima. U 2023. i razdoblju ispitnog postupka povećao se uvoz iz predmetnih zemalja, a cijene su se naglo smanjile, što je dodatno pogoršalo situaciju.

Tablica 19.

Trošak sirovina (željezna ruda, kameni ugljen za proizvodnju koksa i određene legure)

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka

Ukupni troškovi (EUR)

5 286 595 383

6 050 962 798

5 195 661 057

5 089 341 440

Indeks (2021. = 100)

100

114

98

96

Prosječna jedinična cijena (EUR/tona)

372

482

416

406

Indeks (2021. = 100)

100

129

112

109

Izvor:

odgovor na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku.

(260)

Komisija je stoga zaključila da je u poštenim tržišnim uvjetima industrija Unije mogla zadržati svoje razine prodajnih cijena kako bi ostvarila koristi od smanjenja troškova nakon 2023. i ostala profitabilna. Stoga je Komisija odbila tvrdnju da je povećanje cijena sirovina u cijelom svijetu pridonijelo šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(261)

Pomno je razmotren utjecaj troškova energije. Iako je važna, energija nije glavna troškovna komponenta za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka. Argumentima o troškovima energije proturječi i činjenica da su proizvođači iz Unije u uzorku 2022. ipak uspjeli ostvariti dobit10 %, iako su zbog viših troškova navodno već bili u nepovoljnom položaju u odnosu na konkurente. Uzimajući u obzir ograničeni udio troškova energije u ukupnom trošku proizvodnje (u prosjeku 8 % za proizvođače u uzorku u razdoblju ispitnog postupka), Komisija je zaključila da povećanje troškova energije nije pridonijelo materijalnoj šteti utvrđenoj tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(262)

Ispitan je i učinak ulaganja provedenih radi usklađivanja s propisima o zaštiti okoliša te je Komisija privremeno utvrdila da su ulaganja u istraživanje i razvoj te inovacije povezana s usklađivanjem s propisima o zaštiti okoliša u razmatranom razdoblju ostala uglavnom nepromijenjena. Komisija je stoga zaključila da troškovi usklađivanja industrije Unije s propisima o zaštiti okoliša nisu pridonijeli utvrđenoj materijalnoj šteti.

5.8.   Smanjenje potražnje

(263)

Društva Marcegaglia, Formosa, Al Ezz Dekheila Steel Company S.A.E i Hoa Phat Group tvrdila su da podnositelj pritužbe u analizi uzročnosti nije uzeo u obzir znatno smanjenje potražnje na tržištu EU-a.

(264)

U ispitnom postupku utvrđeno je da se potražnja na tržištu u razmatranom razdoblju doista smanjila, ali se uvoz iz predmetnih zemalja kretao u suprotnom pravcu i u apsolutnom smislu povećao za gotovo milijun tona, čime je zadobio znatan dio tržišnog udjela industrije Unije. Komisija je napomenula i da je stanje industrije Unije 2022. bilo bolje nego u razdoblju ispitnog postupka, iako je potrošnja bila manja nego u tom razdoblju. Stoga je zaključila da smanjenje potražnje za toplovaljanim plosnatim proizvodima od čelika nije pridonijelo šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

5.9.   Zaključak o uzročno-posljedičnoj vezi

(265)

Utvrđena je uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza iz Egipta, Japana i Vijetnama, s jedne strane, te štete koju je pretrpjela industrija Unije, s druge strane. Naglo povećanje količine dampinškog uvoza iz Egipta, Japana i Vijetnama po sve nižim prodajnim cijenama podudarilo se s pogoršanjem rezultata Unije, koje je postalo očito 2023. Industrija Unije nije imala drugog izbora nego prilagoditi se razini cijena koja je određena dampinškim uvozom kako bi izbjegla daljnji gubitak tržišnog udjela. To je dovelo do pogoršanja stanja industrije Unije, što je vidljivo iz različitih makroekonomskih i mikroekonomskih pokazatelja, kao što su profitabilnost, količina prodanih proizvoda, tržišni udio, zaposlenost i novčani tok. Istodobno, industrija Unije nije mogla ostvariti korist od antidampinških i kompenzacijskih mjera uvedenih u razmatranom razdoblju za uvoz iz raznih zemalja (vidjeti uvodnu izjavu 53.).

(266)

Komisija je utvrdila da su ostali čimbenici koji su mogli utjecati na stanje industrije Unije rezultati izvozne prodaje proizvođača iz Unije i uvoz iz zemalja koje nisu predmetne zemlje.

(267)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da je dampinški uvoz iz predmetnih zemalja nanio materijalnu štetu industriji Unije i da ostali čimbenici, uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, ne umanjuju uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete.

6.   RAZINA MJERA

(268)

Kako je navedeno u Obavijesti o pokretanju postupka, podnositelj pritužbe Komisiji je dostavio dovoljno dokaza da u pogledu proizvoda iz ispitnog postupka u Indiji i Vijetnamu postoje poremećaji povezani sa sirovinama. Tijekom ispitnog postupka podnositelj pritužbe zatražio je od Komisije da proširi primjenu članka 7. stavka 2.a na Egipat i Japan.

(269)

Međutim, dodatni zahtjev nije sadržavao dostatne dokaze o poremećajima navedenima u članku 7. stavku 2.a osnovne uredbe koji bi opravdali izmjenu Obavijesti o pokretanju postupka i naknadnog ispitnog postupka u pogledu mogućih poremećaja povezanih sa sirovinama za Egipat i Japan.

(270)

Budući da je utvrđeno da je u slučaju Indije damping na razini de minimis da Komisija u skladu s člankom 9. stavkom 3. osnovne uredbe namjerava okončati postupak protiv Indije, tvrdnja o poremećajima povezanima sa sirovinama u Indiji postala je bespredmetna.

(271)

Stoga je Komisija ocijenila mjeru za uklanjanje štete u skladu s člankom 7. stavkom 2.a za Vijetnam i člankom 7. stavkom 2. za Egipat i Japan.

6.1.   Vijetnam

(272)

Kako procijenila odgovarajuću razinu mjera za Vijetnam, Komisija je prvo utvrdila sniženje ciljnih cijena (tj. maržu štete da nema poremećaja u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe) za proizvođača izvoznika iz Vijetnama za kojeg je utvrđeno da provodi damping. Zatim je ispitala je li njegova dampinška marža bila viša od marže štete.

(273)

Da nije bilo poremećaja povezanih sa sirovinama, štete ne bi bilo da je industrija Unije mogla ostvariti ciljnu dobit prodajom proizvoda po ciljnoj cijeni u smislu članka 7. stavaka 2.c i 2.d osnovne uredbe.

(274)

U tom je smislu podnositelj pritužbe smatrao da bi razumna ciljna dobit trebala iznositi od 10 % do 15 %, dok je nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo da bi trebala iznositi od 6 % do 8 %.

(275)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe Komisija je za utvrđivanje ciljne dobiti uzela u obzir sljedeće čimbenike: razinu profitabilnosti prije povećanja uvoza iz predmetne zemlje, razinu profitabilnosti potrebnu za pokrivanje punih troškova i ulaganja, istraživanja i razvoja i inovacija te razinu profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Ta profitna marža ne bi trebala biti niža od 6 %. Kad je riječ o razini profitabilnosti prije povećanja uvoza iz predmetnih zemalja, nije bilo moguće utvrditi profitnu maržu na temelju bilo koje godine prije povećanja uvoza jer je tih godina industrija Unije pretrpjela štetu zbog priljeva dampinškog uvoza iz drugih izvora. Osim toga, utvrđeno je da je na 2021. i 2022. znatno utjecao gospodarski oporavak nakon pandemije bolesti COVID-19, pa se te godine nisu činile primjerenima za utvrđivanje ciljne dobiti. Stoga se nijedna od tih godina ne može smatrati godinom u kojoj su postojali uobičajeni uvjeti tržišnog natjecanja na tržištu Unije.

(276)

Stoga je Komisija smatrala prikladnijim upotrijebiti razinu profitabilnosti od 6,8 % dosegnutu 2017., kako je utvrđena u predmetu o toplovaljanim plosnatim proizvodima od čelika protiv Turske (11).

(277)

Industrija Unije dostavila je dokaze da bi njezina razina ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija tijekom razmatranog razdoblja bila viša u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Komisija je provjerila te informacije tijekom posjeta radi provjere na licu mjesta pregledom interne evidencije društva koja se odnosi na planove ulaganja, odluke o upravljanju i financijske izvještaje. Utvrđeno je da su tvrdnje industrije Unije opravdane. Kako bi se to odrazilo u ciljnoj dobiti, Komisija je izračunala razliku između troškova ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija („IRI”) u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, koje je dostavila industrija Unije, a Komisija provjerila, i stvarnih troškova IRI-ja tijekom razmatranog razdoblja. Na temelju provjerenih informacija o ulaganjima koja se nisu mogla provesti u razmatranom razdoblju ciljne profitne marže povećane su za do 1,05 %, ovisno o proizvođačima u uzorku.

(278)

Stoga se ciljna dobit utvrđena u ovom ispitnom postupku u skladu s člankom 7 stavkom 2.c osnovne uredbe kretala od 6,8 % do 7,85 %, ovisno o stanju svakog društva u uzorku.

(279)

Na temelju navedenog Komisija je izračunala neštetnu cijenu istovjetnog proizvoda za industriju Unije primjenjujući prethodno spomenute ciljne profitne marže na trošak proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(280)

Naposljetku, u skladu s člankom 7. stavkom 2.d osnovne uredbe Komisija je procijenila buduće troškove koje će industrija Unije snositi tijekom razdoblja primjene mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2., a koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma u području okoliša i njihovih protokola kojih je Unija stranka Na temelju dostavljenih podataka, koje su potvrdili alati kojima se društva služe za izvješćivanje i prognoze, Komisija je utvrdila dodatni trošak u rasponu između 15,28 EUR po toni i 41,12 EUR po toni, u usporedbi s troškom poštivanja takvih konvencija tijekom razdoblja ispitnog postupka. Taj dodatni trošak pribrojen je neštetnoj cijeni.

(281)

Komisija je zatim utvrdila razinu uklanjanja štete na temelju usporedbe uvozne cijene proizvođača izvoznika u Vijetnamu za svaku vrstu proizvoda (cijena pri isporuci) s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na slobodnom tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF. Rezultat tih izračuna prikazan je u tablici u nastavku.

Zemlja

Društvo

Dampinška marža (%)

Marža sniženja ciljnih cijena (%)

Vijetnam

Formosa Ha Tinh Steel Corporation

12,1  %

27,0  %

Vijetnam

Sav ostali uvoz podrijetlom iz Vijetnama

12,1  %

27,0  %

(282)

Budući da je utvrđeno da je sniženje ciljnih cijena bilo veće od dampinga, analiza poremećaja povezanih sa sirovinama postala je bespredmetna jer antidampinška pristojba ne može biti viša od stvarnog dampinga.

(283)

Prema dokazima iz pritužbe na izvoz željezne rude i kamenog ugljena za proizvodnju koksa, koji čine [30 – 40 %] odnosno [26 – 39 %] troška proizvodnje u Vijetnamu, primjenjivale su se izvozne pristojbe.

(284)

Kako je navedeno u Obavijesti o pokretanju postupka, Komisija je u svojoj analizi poremećaja iz članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe ispitala sve poremećaje obuhvaćene tom odredbom.

(285)

Komisija je prvo utvrdila glavne sirovine koje u proizvodnji predmetnog proizvoda upotrebljava svaki od proizvođača izvoznika koji surađuju. Sirovine za koje je vjerojatno da čine najmanje 17 % troškova proizvodnje predmetnog proizvoda smatrane su glavnim sirovinama.

(286)

U ispitnom postupku potvrđeno je da su željezna ruda i kameni ugljen za proizvodnju koksa glavne sirovine koje se upotrebljavaju u proizvodnji predmetnog proizvoda te da su pojedinačno činili više od 17 % troška proizvodnje svakog proizvođača izvoznika. Međutim, u razdoblju ispitnog postupka oba društva uvozila su željeznu rudu i koks od nekoliko različitih dobavljača i iz nekoliko različitih zemalja jer domaće proizvodnje nije bilo ili je bila nedovoljna te je njezina kvaliteta uglavnom bila loša. Stoga domaće cijene nisu utjecale na kupovne cijene proizvođača izvoznika tih dviju sirovina i na njih nisu mogli utjecati domaći poremećaji.

(287)

Komisija je zaključila da se ne može utvrditi postojanje poremećaja za željeznu rudu i kameni ugljen za proizvodnju koksa.

6.2.   Japan i Egipat

(288)

Kad je riječ o Japanu i Egiptu, industrija Unije ne bi pretrpjela štetu da su proizvođači iz Unije mogli ostvariti ciljnu dobit prodajom proizvoda po ciljnoj cijeni u smislu članka 7. stavaka 2.c i 2.d osnovne uredbe.

(289)

Komisija je razinu uklanjanja štete za te zemlje utvrdila primjenom metode opisane u uvodnim izjavama od 275. do 281. Marže štete za svakoga od proizvođača izvoznika u uzorku navedene su u nastavku. Za „ostala društva koja surađuju” i za „sav ostali uvoz podrijetlom iz Japana” marže štete utvrđene su na isti način kao odgovarajuće dampinške marže (uvodne izjave od 132. do 135.).

Zemlja

Društvo

Marža štete (%)

Egipat

Ezz Steel Company

18,2  %

Egipat

Sav ostali uvoz podrijetlom iz Egipta

18,2  %

Japan

Nippon Steel Corporation

31,8  %

Japan

Tokyo Steel Co. Ltd.

29,3  %

Japan

Ostala društva koja surađuju:

Daido Steel Co., Ltd.

JFE Steel Corporation

31,1  %

Japan

Sav ostali uvoz podrijetlom iz Japana

31,8  %

7.   INTERES UNIJE

(290)

Budući da je odlučila primijeniti članak 7. stavak 2. osnovne uredbe, Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije iako je utvrđen štetni damping, u skladu s člankom 21. osnovne uredbe. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na ocjeni interesa svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika, korisnika i potrošača.

7.1.   Interes industrije Unije

(291)

Industrija Unije nalazi se u nekoliko država članica (Francuska, Njemačka, Češka, Slovačka, Italija, Luksemburg, Belgija, Poljska, Nizozemska, Austrija, Finska, Švedska, Portugal, Mađarska i Španjolska) i zapošljava oko 38 047 osoba koje izravno rade na istovjetnom proizvodu u različitim primarnim čeličanama proizvođača iz Unije (vidjeti uvodnu izjavu 216.).

(292)

U ispitnom postupku surađivalo je petnaest proizvođača. Nijedan od poznatih proizvođača nije se usprotivio pokretanju ispitnog postupka Kako je zaključeno u odjeljku 4.5., stanje cijele industrije Unije pogoršalo se zbog dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja. Materijalna šteta vidljiva je iz mikroekonomskih i makroekonomskih pokazatelja, a posebno je očita kad je riječ o profitabilnosti, količini prodanih proizvoda i tržišnim udjelima industrije Unije.

(293)

Očekuje se da će se uvođenjem antidampinških mjera na uvoz iz predmetnih zemalja ponovno uspostaviti pošteni uvjeti trgovine na tržištu Unije i omogućiti industriji Unije da postigne održivu razinu profitabilnosti za takvu kapitalno intenzivnu industriju. Tako bi se proizvođači iz Unije oporavili od štetnog stanja, nastavili ulagati i uspjeli ispuniti svoje obveze, među ostalima i socijalne i ekološke.

(294)

Ako se mjere ne uvedu, to bi značilo još veće gubitke za industriju Unije, ugrozilo njezinu održivost i vjerojatno dovelo do zatvaranja proizvodnih pogona i otpuštanja radnika.

(295)

Komisija je stoga u ovoj fazi zaključila da bi uvođenje antidampinških pristojbi bilo u interesu industrije Unije.

7.2.   Interes nepovezanih uvoznika

(296)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 31., nijedan nepovezani uvoznik nije ispunio upitnik niti Komisiji dostavio pojedinačne elemente koji pokazuju u kojoj bi mjeri uvođenje mjera bilo štetno za uvoznike. Međutim, nekoliko uvoznika koji su grupirani u Konzorcij dostavilo je opće primjedbe o interesu Unije.

(297)

Konzorcij je „ad hoc” organizacija osnovana nakon pokretanja predmetnog ispitnog postupka radi zaštite interesa određenih korisnika, servisnih centara za čelik i uvoznika proizvoda iz ispitnog postupka.

(298)

Konzorcij se usprotivio uvođenju pristojbi jer smatra da bi one dovele do i. nedovoljne ponude čelika europskih čeličana, čiji je nominalni kapacitet mnogo veći od stvarnog kapaciteta, ii. neprihvatljivog povećanja troškova za industrije na kraju proizvodnog lanca, iii. nepovoljnog položaja korisnika u odnosu na povezane korisnike (servisne centre za čelik povezane s primarnim proizvođačima čelika) i iv. narušavanja svjetskog lanca opskrbe jer bi korisnici i servisni centri za čelik bili u očito nepovoljnom položaju u odnosu na svoje konkurente u trećim zemljama. Osim toga, na njegov je zahtjev održano saslušanje.

(299)

Konzorcij je tvrdio da njegovi članovi uvoze više od 50 % svih proizvoda iz ispitnog postupka iz predmetnih zemalja i da bi uvođenje antidampinških pristojbi uvelike naštetilo poslovnim aktivnostima korisnika/uvoznika. Toplovaljani plosnati proizvodi od čelika glavna su sirovina koju korisnici koriste u proizvodnji proizvoda na kraju proizvodnog lanca. To im je glavna troškovna stavka i opskrba korisnika i servisnih centara za čelik u Uniji uvelike ovisi o uvozu iz trećih zemalja.

(300)

Osim toga, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 298., članovi Konzorcija izravno su se natjecali s industrijom Unije koja prerađuje predmetni proizvod u okviru ograničene prodaje ili upotrebe i na slobodnom tržištu nudi slične proizvode na kraju proizvodnog lanca. Budući da je Konzorcij zastupao interese dvaju korisnika koji su surađivali u ispitnom postupku, te su tvrdnje detaljnije analizirane u sljedećem poglavlju.

7.3.   Interes korisnika

(301)

Dva korisnika, sa sjedištem u Italiji (Marcegaglia Carbon Steel Spa) i Španjolskoj (Network Steel S.L.), koja uvoze iz predmetnih zemalja i proizvode, među ostalim, cijevi i proizvode od čelika na kraju proizvodnog lanca, javila su se i dostavila odgovor na upitnik. Predmetni proizvod / istovjetni proizvod velik je trošak za te korisnike. Javili su se i drugi korisnici, ali nisu dostavili odgovor na upitnik. Društva Network Steel S.L. i Marcegaglia Carbon Steel Spa usprotivili su se pokretanju postupka i mogućem uvođenju mjera.

(302)

Korisnici iz Unije natječu se s povezanim društvima proizvođača iz Unije na nizvodnim tržištima proizvoda iz ispitnog postupka. Proizvod iz ispitnog postupka koriste kao sirovinu za proizvodnju proizvoda na kraju proizvodnog lanca, kao što su hladnovaljani plosnati i prevučeni proizvodi od čelika, šuplji profili, zavarene cijevi i profili različitih kvaliteta, a koriste ga i u industriji za razne primjene, uključujući građevinarstvo, brodogradnju, plinske spremnike i tlačne posude.

(303)

Djelatnost industrije čelika usko je povezana s gospodarskim ciklusom i na nju znatno utječu opći gospodarski uvjeti, promjene u potrošnji, globalni proizvodni kapacitet, promjene u međunarodnoj trgovini čelikom i uvedene carine.

(304)

Nekoliko je stranaka otvorilo pitanja konkurentnosti i tržišnog natjecanja. Jedan proizvođač izvoznik tvrdio je da bi uvođenje mjera protiv predmetnih zemalja dovelo do (pojačanog) oligopola u Uniji, dok su se nepovezani korisnici žalili da proizvođači iz Unije stavljaju neovisne servisne centre za čelik i korisnike u nepovoljniji položaj od povezanih korisnika. Podnositelji pritužbe osporavali su drugu tvrdnju tvrdeći da se njihove transakcije s povezanim servisnim centrima za čelik odvijaju u skladu s načelom nepristrane transakcije.

(305)

Komisija je smatrala da je tvrdnja o oligopolu neopravdana s obzirom na broj tvornica i grupa za proizvodnju čelika u Uniji, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 317. Među proizvođačima iz Unije postoji zdrava konkurencija i oni će se i dalje natjecati s uvozom iz trećih zemalja, koji neće prestati.

(306)

Kad je riječ o drugoj tvrdnji, Komisija ju je smatrala neutemeljenom jer industrija Unije isporučuje znatne količine neovisnim servisnim centrima za čelik i korisnicima koji su dostavili odgovore na upitnik, oboma po načelu nepristrane transakcije.

(307)

Navedena dva korisnika tvrdila su da njihovo poslovanje uvelike ovisi o uvozu u smislu količine, ali i o određenim vrstama sirovina visoke kvalitete i debljine koje industrija Unije nije mogla proizvesti, uz nekoliko iznimaka, ili nije to bila voljna učiniti jer bi se na taj način smanjila produktivnost linije za proizvodnju toplovaljanih proizvoda. Nadalje, tvrdili su da su dobavljači iz trećih zemalja posebno pouzdani. Međutim, u ispitnom postupku utvrđeno je da bi mogli nabavljati te proizvode od drugih proizvođača izvoznika iz trećih zemalja, kao što su Indija ili Vijetnam, za koje je utvrđeno da ne provode damping, te od proizvođača izvoznika iz zemalja kao što su Južna Koreja ili Tajvan. Procijenjeno je da je njihov kapacitet za proizvodnju toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika 2023. iznosio 21,8 milijuna tona odnosno 12,5 milijuna tona.

(308)

Korisnici su tvrdili da se zbog povećanja cijene njihove sirovine i nestašice predmetnog proizvoda na slobodnom tržištu, što je posljedica primjene mjera protiv predmetnih zemalja, oni ne bi mogli ravnopravno natjecati s proizvođačima izvoznicima proizvoda na kraju proizvodnog lanca proizvedenih od proizvoda iz ispitnog postupka u trećim zemljama.

(309)

Osim toga, prema mišljenju istih korisnika, u slučaju primjene mjera na toplovaljane plosnate proizvode od čelika proizvođači izvoznici u predmetnim zemljama mogli bi biti u iskušenju da se orijentiraju na izvoz proizvodâ od čelika s dodanom vrijednošću izrađenih od predmetnog proizvoda, kao što su galvanizirani koluti, prethodno obojeni koluti, hladnovaljani koluti, zavarene cijevi itd.

(310)

Naposljetku, servisni centri za čelik koji se nalaze u Uniji mogli bi premjestiti svoju proizvodnju proizvoda na kraju proizvodnog lanca u treće zemlje, što bi moglo ozbiljno ugroziti gospodarsku održivost nepovezanih korisnika, kao što su poduzeća za ponovno valjanje, proizvođači cijevi i servisni centri, koji pridonose razgranatosti i usmjerenosti na usluge nizvodnih tržišta Unije te izravno i neizravno zapošljavaju tisuće radnika.

(311)

Ta dva korisnika navela su da bi uvođenje mjera na uvoz iz predmetnih zemalja dovelo do toga da više nemaju pristup pouzdanim izvorima nabave proizvoda iz ispitnog proizvoda na tržištu Unije, osobito visokokvalitetnih koluta koji se koriste za ponovno valjanje. Tvrdili su da proizvođači iz Unije i dalje imaju relativno velik tržišni udio i da mogu vršiti snažan pritisak na tržište proizvoda iz ispitnog postupka i na nizvodno tržište.

(312)

Kako bi odlučila je li uvođenje mjera u interesu Unije, Komisija je razmotrila situaciju drugih zainteresiranih strana, korisnika, odnosno servisnih centara za čelik. Servisni centri za čelik društva su koja obavljaju uslužne djelatnosti povezane s industrijom čelika. Djeluju kao posrednik između primarnih proizvođača čelika, distributera čelika i potrošača i nude usluge s dodanom vrijednošću, kao što su rezanje, uzdužno rezanje ili oblikovanje proizvoda od čelika u skladu sa specifikacijama kupaca. Prema podacima EUROMETAL-a (12) 150 servisnih centara za čelik (grupe ili pojedinačna poduzeća) 2023. je prerađivalo plosnate metalne proizvode, s procijenjenim kapacitetom isporuke od 31,3 milijuna tona. Taj sektor izravno ili neizravno zapošljava više od 20 000ljudi u EU-u. Procjenjuje se da neovisni servisni centri za čelik imaju tržišni udio od 48 %, dok ostatak drže servisni centri za čelik u vlasništvu primarnih proizvođača čelika ili njihovih partnera. Primarni proizvođači i prerađivači čelika natječu se i s uvozom iz trećih zemalja te stoga imaju iste poteškoće i probleme uzrokovane globalnim viškom kapaciteta.

(313)

Prvo, Komisija je istaknula da cilj antidampinških pristojbi nije zatvoriti tržište Unije za bilo koji uvozni proizvod, nego ponovno uspostaviti poštenu trgovinu uklanjanjem učinaka štetnog dampinga. Stoga se ne očekuje da će doći kraj uvozu iz predmetnih zemalja, nego da će se uvoz nastaviti, ali po nedampinškim cijenama.

(314)

Drugo, Komisija je utvrdila da korisnici nisu ovisili isključivo o uvozu iz predmetnih zemalja, već su tijekom razdoblja ispitnog postupka kupovali istovjetni proizvod od proizvođača iz Unije i od proizvođača za koje nije utvrđeno da provode damping iz trećih zemalja, kao što su Indija, Vijetnam, Južna Koreja i Tajvan.

(315)

Treće, s obzirom na to da se očekuje da će se većina uvoza iz predmetnih zemalja nastaviti i nakon uvođenja antidampinških pristojbi te da će i dalje postojati alternativni izvori opskrbe na koje se ne primjenjuju antidampinške mjere (Južna Koreja, Tajvan i Indija), neutemeljena je tvrdnja da bi uvođenje antidampinških pristojbi dovelo do toga da industrija Unije može vršiti snažan pritisak na cijene. Industrija Unije sastoji se od 22 proizvođača koji korisnicima nude širok asortiman proizvoda već unutar same Unije, a korisnici imaju i mogućnost uvoza iz trećih zemalja koje proizvode i izvoze istovjetni proizvod.

(316)

Osim toga, prema izvorima specijaliziranima za predmetni sektor (13), bescarinske kvote u okviru zaštitnih mjera koje se primjenjuju na proizvode od čelika (14) za neke su treće zemlje (npr. Vijetnam, Japan i Tajvan) prekoračene, a za druge (npr. Indija ili Južna Koreja) nedovoljno iskorištene, što znači da uvoznici mogu diversificirati svoje izvore kako bi održali opskrbu. Zapravo, prema društvu za istraživanje tržišta čelika MEPS International „mnogi uvoznici već su uspjeli diversificirati svoj lanac opskrbe. Količina uvezenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika povećala se od uvođenja gornje granice od 15 % za „druge zemlje”. To očito povećanje [.] pomoglo je održati pritisak na snižavanje cijena toplovaljanih koluta koje je MEPS zabilježio u drugoj polovini prošle godine (2024.).” Stoga je Komisija odbacila tvrdnju da bi uvođenje mjera dovelo do nedostatne opskrbe predmetnim proizvodom / istovjetnim proizvodom.

(317)

Nadalje, tržište se ne može smatrati vrlo koncentriranim ni čak pod kontrolom ograničenog broja velikih proizvođača čelika jer postoji nekoliko proizvođača koji pripadaju različitim grupama sa sjedištima u različitim zemljama. Naime, prisutnost više sudionika na tržištu upućuje na izrazito konkurentno okruženje.

(318)

Nije bilo dokaza da su nezavisni korisnici i trgovci bili u nepovoljnom pregovaračkom položaju u odnosu na proizvođače iz Unije ni da su korisnici bili prisiljeni premjestiti proizvodnju izvan EU-a. Osim toga, kako je prethodno navedeno, svrha antidampinških mjera nije spriječiti tržišno natjecanje s uvozom, već samo osigurati da se trguje po poštenim uvjetima, tj. po nedampinškim cijenama. I nakon uvođenja mjera proizvodi će se moći uvoziti u EU, ali će se prodavati po poštenim cijenama.

(319)

Komisija je zaključila i da se antidampinškim mjerama ne bi ojačao položaj proizvođača iz EU-a na štetu sektora na kraju proizvodnog lanca. S obzirom na konkurentno tržište i neiskorišteni kapacitet proizvođača iz EU-a, suprotno tvrdnjama korisnika, cijene bi trebale ostati konkurentne.

(320)

Istaknuto je da procijenjeni ukupni proizvodni kapacitet Unije za toplovaljane plosnate proizvode od čelika iznosi više od 90 milijuna tona i stoga znatno premašuje potrošnju u Uniji (slobodno i ograničeno tržište), koja je procijenjena na oko 66 milijuna tona. Stoga je malo vjerojatno da bi zadržavanje mjera dovelo do nestašice.

(321)

Naposljetku, u ispitnom postupku otkriveno je i da su korisnici koji su odgovorili na upitnik zapravo ostvarili bolje rezultate od industrije Unije kad je riječ o preradi i preprodaji proizvoda iz ispitnog postupka tijekom razdoblja ispitnog postupka i većine razmatranog razdoblja unatoč konkurenciji na tržištu EU-a.

(322)

Iako je profitabilnost korisnika koji surađuju bila veća od profitabilnosti industrije Unije, oni su se morali nositi sa sljedećim čimbenicima:

(a)

nestabilnost cijena proizvoda iz ispitnog postupka, uz visoke cijene na promptnom tržištu na početku razdoblja ispitnog postupka i naglo smanjenje na kraju tog razdoblja;

(b)

smanjenje potražnje za proizvodima na kraju proizvodnog lanca u EU-u zbog usporavanja gospodarskog rasta u nekim segmentima industrije, kao što su automobilski, građevinski ili sektor bijele tehnike;

(c)

sličan obrazac kretanja cijena za proizvode na kraju proizvodnog lanca dobivene od toplovaljanih koluta (glavna vrsta predmetnog proizvoda), kao što su hladnovaljani koluti, koluti galvanizirani postupkom vrućeg uranjanja, ali i cijena toplovaljanih čeličnih limova, traka i toplovaljanih limova odrezanih na određenu dužinu ili prevučenih toplovaljanih limova.

(323)

Budući da su toplovaljani plosnati proizvodi od čelika cjenovno osjetljiva roba, proizvođačima iz EU-a još je teže jer ne smiju povećati cijene zbog straha da će im se smanjiti prodaja jer konkurenti, bili oni proizvođači iz EU-a ili uvoznici, nude niže cijene. Korisnici bi se lako prebacili na druge dobavljače koji nude jeftiniju robu.

(324)

Kad je riječ o učinku mjera na korisnike, Komisija smatra da bi se korisnici nakon iscrpljenja bescarinskih kvota trebali moći nositi sa zaštitnim mjerama u iznosu od 25 % i da pritom neće snositi gubitke, i to zbog svoje fleksibilnosti, racionalne strukture troškova i sposobnosti da ponude proizvode s većom dodanom vrijednošću i profitnom maržom.

(325)

Na temelju toga i uzimajući u obzir relativno sličnu razinu predloženih pristojbi i postojanje alternativnih izvora opskrbe, Komisija je zaključila da učinci mogućeg uvođenja pristojbi na korisnike ne bi bili znatni i da ne nadmašuju pozitivne učinke mjera na industriju Unije. Naime, prethodna analiza pokazuje da bi uvođenje pristojbi imalo ograničen ili nikakav učinak na korisnike toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika.

7.4.   Zaključak o interesu Unije

(326)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje mjera na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Egipta, Japana i Vijetnama u ovoj fazi ispitnog postupka nije u interesu Unije.

8.   PRIVREMENE ANTIDAMPINŠKE MJERE

(327)

S obzirom na zaključke koje je Komisija donijela o dampingu, šteti, uzročno-posljedičnoj vezi, razini mjera i interesu Unije trebalo bi uvesti privremene mjere kako bi se spriječilo nanošenje daljnje štete industriji Unije dampinškim uvozom.

(328)

Trebalo bi uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Egipta, Japana i Vijetnama u skladu s pravilom nižeg iznosa iz članka 7. stavka 2. osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže štete i dampinške marže (uvodna izjava 288.). Iznos pristojbi određen je na razini dampinške marže ili marže štete, ovisno o tome koja je niža.

(329)

Na temelju prethodno navedenog stope privremene antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi kako slijedi:

Zemlja

Društvo

Privremena antidampinška pristojba

Egipat

Ezz Steel Company

12,8  %

Egipat

Sav ostali uvoz podrijetlom iz Egipta

12,8  %

Japan

Nippon Steel Corporation

31,8  %

Japan

Tokyo Steel Co. Ltd.

6,9  %

Japan

Ostala društva koja surađuju:

Daido Steel Co., Ltd.

JFE Steel Corporation

31,1  %

Japan

Sav ostali uvoz podrijetlom iz Japana

31,8  %

Vijetnam

Formosa Ha Tinh Steel Corporation

12,1  %

Vijetnam

Hoa Phat Dung Quat Steel Joint Company

0  %

Vijetnam

Sav ostali uvoz podrijetlom iz Vijetnama

12,1  %

(330)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga one odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u pogledu tih društava. Te stope pristojbe primjenjuju se isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetnih zemalja koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz [predmetna zemlja]”. Na taj uvoz ne bi se trebala primjenjivati nijedna druga pojedinačna stopa antidampinške pristojbe.

(331)

Kako bi se smanjio rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Pojedinačne antidampinške pristojbe primjenjuju se samo ako se carinskim tijelima država članica predoči valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Dok se takav račun ne predoči, na uvoz bi trebalo primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz [predmetna zemlja]”.

(332)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element koji carinska tijela trebaju uzeti u obzir. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica dužna su provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u deklaraciji i osigurala opravdanost daljnje primjene niže stope pristojbe, u skladu s carinskim propisima.

(333)

Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe na razini zemlje.

9.   EVIDENTIRANJE

(334)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 3., Komisija je uvela obvezno evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda. Evidentiranje se provodi kako bi se omogućila retroaktivna naplata pristojbi na temelju članka 10. stavka 4. osnovne uredbe.

(335)

S obzirom na nalaze u privremenoj fazi, evidentiranje uvoza trebalo bi obustaviti.

(336)

U ovoj fazi postupka nije donesena odluka o mogućoj retroaktivnoj primjeni antidampinških mjera.

10.   INFORMACIJE U PRIVREMENOJ FAZI

(337)

U skladu s osnovnom uredbom Komisija je obavijestila zainteresirane strane o planiranom uvođenju privremenih pristojbi. Te su informacije objavljene i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu. Zainteresirane strane dobile su tri radna dana za dostavljanje primjedbi o točnosti izračuna koji su im posebno objavljeni. Nakon primjedbi koje je zaprimila od društava NSC i EZZ Komisija je izvršila ispravke izračuna u slučajevima u kojima je to bilo opravdano. Primjedbe nakon prethodnog objavljivanja u pogledu metodoloških ili drugih aspekata ispitnog postupka, koji nisu povezani s točnošću izračuna, razmotrit će se u konačnoj fazi ispitnog postupka.

11.   ZAVRŠNE ODREDBE

(338)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili zatraže saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(339)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Uvodi se privremena antidampinška pristojba na uvoz određenih plosnatih valjanih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika, neovisno o tome jesu li u kolutima ili ne (uključujući proizvode koji su odrezani na određenu dužinu i „uske trake”), samo toplovaljanih i dalje neobrađenih, neplatiranih i neprevučenih, koji su trenutačno razvrstani u oznake KN 7208 10 00 , 7208 25 00 , 7208 26 00 , 7208 27 00 , 7208 36 00 , 7208 37 00 , 7208 38 00 , 7208 39 00 , 7208 40 00 , 7208 52 10 , 7208 52 99 , 7208 53 10 , 7208 53 90 , 7208 54 00 , 7211 13 00 , 7211 14 00 , 7211 19 00 , ex 7225 19 10 (oznaka TARIC 7225 19 10 90), 7225 30 90 , ex 7225 40 60 (oznaka TARIC 7225 40 60 90), 7225 40 90 , ex 7226 19 10 (oznake TARIC 7226 19 10 91, 7226 19 10 95), 7226 91 91 i 7226 91 99 , podrijetlom iz Egipta, Japana i Vijetnama.

Isključeni su sljedeći proizvodi:

1.

proizvodi od nehrđajućeg čelika i silicijskog elektročelika s orijentiranim kristalima;

2.

proizvodi od alatnog čelika i brzoreznog čelika;

3.

proizvodi, koji nisu u kolutima, bez reljefnih uzoraka, debljine veće od 10 mm i širine 600 mm ili veće; i

4.

proizvodi koji nisu u kolutima, bez reljefnih uzoraka, debljine 4,75 mm ili veće, ali ne veće od 10 mm, i širine 2 050 mm ili veće.

2.   Stope privremene antidampinške pristojbe koje se primjenjuju na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji proizvode društva navedena u nastavku, jesu sljedeće:

Zemlja podrijetla

Društvo

Privremena antidampinška pristojba

Dodatna oznaka TARIC

Egipat

Ezz Steel Company

12,8  %

89M8

Egipat

Sav ostali uvoz podrijetlom iz Egipta

12,8  %

8999

Japan

Nippon Steel Corporation

31,8  %

89M9

Japan

Tokyo Steel Co. Ltd.

6,9  %

89MA

Japan

Ostala društva koja surađuju:

31,1  %

 

Daido Steel Co., Ltd.

JFE Steel Corporation

 

89MB

89ME

Japan

Sav ostali uvoz podrijetlom iz Japana

31,8  %

8999

Vijetnam

Formosa Ha Tinh Steel Corporation

12,1  %

89MC

Vijetnam

Sav ostali uvoz podrijetlom iz Vijetnama

12,1  %

8999

3.   Antidampinške pristojbe ne primjenjuju se na proizvođača izvoznika iz Vijetnama Hoa Phat Group / Hoa Phat Dung Quat Steel Joint Company, koji se sastoji od društava Hoa Phat Dung Quat Steel Joint Company, Hoa Phat Cold Rolled Steel Company Limited, Hoa Phat Steel Sheet Limited Liability Company, Hoa Phat Steel Pipe Company Limited – podružnica Hung Yen, Binh Duong Hoa Phat Steel Pipe Company Limited i Hoa Phat Da Nang Steel Pipe Company Limited (dodatna oznaka TARIC 89MD).

4.   Uvjet za primjenu pojedinačnih stopa pristojbe utvrđenih za društva navedena u stavku 2. predočenje je carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik subjekta koji izdaje račun, uz navođenje njegova imena i funkcije, koja glasi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (količina u tonama) (predmetnog proizvoda) iz ovog računa koji se prodaje za izvoz u Europsku uniju proizvelo društvo (naziv i adresa društva) (dodatna oznaka TARIC) u [Egiptu, Japanu ili Vijetnamu]. Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni.” Dok se takav račun ne predoči, primjenjuje se pristojba primjenjiva na sav ostali uvoz podrijetlom iz [Egipta, Japana ili Vijetnama].

5.   Za puštanje proizvoda iz stavka 1. u slobodni promet u Uniji potrebno je položiti osiguranje u iznosu koji je jednak iznosu privremene pristojbe.

6.   Ako nije drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.

Članak 2.

1.   Zainteresirane strane Komisiji dostavljaju svoje pisane primjedbe o ovoj Uredbi i o namjeri Komisije da okonča tekući postupak u odnosu na Indiju u roku od 15 kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

2.   Zainteresirane strane koje žele zatražiti saslušanje pred Komisijom dužne su to učiniti u roku od pet kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

3.   Zainteresirane strane koje žele zatražiti saslušanje pred službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima pozivaju se da to učine u roku od pet kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe. Službenik za saslušanje može razmotriti zahtjeve podnesene izvan tog roka i može odlučiti hoće li ih prihvatiti ako je to primjereno.

Članak 3.

1.   Carinskim se tijelima nalaže da obustave evidentiranje uvoza uvedeno u skladu s člankom 1. Provedbene uredbe (EU) 2024/2719.

2.   Podaci prikupljeni o proizvodima koji su uvezeni u EU radi potrošnje najviše 90 dana prije datuma stupanja na snagu ove Uredbe čuvaju se do stupanja na snagu mogućih konačnih mjera ili završetka ovog postupka.

Članak 4.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 1. primjenjuje se u razdoblju od šest mjeseci.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 4. travnja 2025.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)   SL L 176, 30.6.2016., str. 21., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/1036/oj.

(2)  Obavijest o pokretanju antidampinškog postupka u vezi s uvozom određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Egipta, Indije, Japana i Vijetnama (SL C/2024/4995, 8.8.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/4995/oj).

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/2719 оd 24. listopada 2024. o uvođenju obveznog evidentiranja uvoza određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Egipta, Indije, Japana i Vijetnama (SL L, 2024/2719, 25.10.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2024/2719/oj).

(4)  Egipatski računovodstveni standard br. 13, izmijenjen Odlukom Vlade br. 1568/2022.

(5)   https://tron.trade.ec.europa.eu/investigations/case-view?caseId=2743.

(6)  Članak 6. stavak 1. osnovne uredbe.

(7)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/649 od 5. travnja 2017. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 92, 6.4.2017., str. 68., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2017/649/oj); Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/1795 оd 5. listopada 2017. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Brazila, Irana, Rusije i Ukrajine te o završetku ispitnog postupka u vezi s uvozom određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Srbije (SL L 258, 6.10.2017., str. 24., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2017/1795/oj); Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1100 оd 5. srpnja 2021. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili ostalih legiranih čelika podrijetlom iz Turske (SL L 238, 6.7.2021., str. 32., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2021/1100/oj); Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/969 оd 8. lipnja 2017. o uvođenju konačnih kompenzacijskih pristojbi na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugoga legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine i izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/649 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugoga legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 146, 9.6.2017., str. 17., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2017/969/oj).

(8)  Podaci Eurostata izmijenjeni su kako bi odražavali količinu izvezenih proizvoda koji su vijetnamski proizvođači izvoznici prijavili za razdoblje ispitnog postupka.

(9)  Sud EU-a, predmet C-315/90 Gimelec/Komisija EU:C:1991:447, t. od 16. do 29.; Izvješće Žalbenog tijela WTO-a od 24.7.2001., WT/DS184/AB/R, točke od 181. do 215.

(10)  Uredba (EU) 2019/287 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. veljače 2019. o provedbi bilateralnih zaštitnih klauzula i drugih mehanizama kojima se omogućuje privremeno povlačenje povlastica iz određenih trgovinskih sporazuma sklopljenih između Europske unije i trećih zemalja (SL L 53, 22.2.2019., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2019/287/oj).

(11)  Provedbena uredba (EU) 2021/1100.

(12)  Europski savez za distribuciju i trgovinu čeličnim cijevima i metalima. Članovi su nacionalni savezi za distribuciju čelika, metala i cijevi, servisni centri za čelik i trgovačka društva s prekograničnim aktivnostima u europskim zemljama OECD-a.

(13)  MEPS International – Global Steel Prices, siječanj 2025.

(14)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/159 od 31. siječnja 2019. o uvođenju konačnih zaštitnih mjera protiv uvoza određenih proizvoda od čelika (SL L 31, 1.2.2019., str. 27., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2019/159/oj).


ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2025/670/oj

ISSN 1977-0847 (electronic edition)


Top