This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 32025R0311
Commission Implementing Regulation (EU) 2025/311 of 14 February 2025 on measures to eradicate and to prevent the establishment and spread within the Union territory of fruit flies of the species Bactrocera dorsalis (Hendel), Bactrocera latifrons (Hendel) and Bactrocera zonata (Saunders)
Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/311 оd 14. veljače 2025. o mjerama za iskorjenjivanje i sprečavanje udomaćivanja i širenja unutar područja Unije voćnih mušica vrsta Bactrocera dorsalis (Hendel), Bactrocera latifrons (Hendel) i Bactrocera zonata (Saunders)
Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/311 оd 14. veljače 2025. o mjerama za iskorjenjivanje i sprečavanje udomaćivanja i širenja unutar područja Unije voćnih mušica vrsta Bactrocera dorsalis (Hendel), Bactrocera latifrons (Hendel) i Bactrocera zonata (Saunders)
C/2025/913
SL L, 2025/311, 17.2.2025, ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2025/311/oj (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
In force
|
Službeni list |
HR Serija L |
|
2025/311 |
17.2.2025 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2025/311
оd 14. veljače 2025.
o mjerama za iskorjenjivanje i sprečavanje udomaćivanja i širenja unutar područja Unije voćnih mušica vrsta Bactrocera dorsalis (Hendel), Bactrocera latifrons (Hendel) i Bactrocera zonata (Saunders)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje i o izmjeni uredaba (EU) br. 228/2013, (EU) br. 652/2014 i (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 69/464/EEZ, 74/647/EEZ, 93/85/EEZ, 98/57/EZ, 2000/29/EZ, 2006/91/EZ i 2007/33/EZ (1), a posebno njezin članak 28. stavak 1. točke (d), (e), (f), (g) i (i),
budući da:
|
(1) |
Voćne mušice vrsta Bactrocera dorsalis (Hendel), Bactrocera latifrons (Hendel) i Bactrocera zonata (Saunders) („navedeni štetni organizmi”) uvrštene su u dio A Priloga II. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/2072 (2) kao karantenski štetni organizmi Unije. |
|
(2) |
Bactrocera dorsalis (Hendel) i Bactrocera zonata (Saunders) uvršteni su i kao prioritetni štetni organizmi u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2019/1702 (3). |
|
(3) |
Navedeni štetni organizmi često su prisutni u pošiljkama poslanima u Uniju iz trećih zemalja. Od 2019. prisutnost navedenih štetnih organizama utvrđena je u Belgiji, Grčkoj, Francuskoj, Italiji, Cipru i Austriji. Predmetne države članice poduzele su mjere (kao što su intenzivno postavljanje klopki, uklanjanje zaraženih i otpalih plodova, zabrana premještanja zaraženog voća) i navedeni štetni organizmi zasad su ili iskorijenjeni ili je njihovo iskorjenjivanje u tim državama članicama u tijeku. |
|
(4) |
Kako bi se osigurao ujednačen i efikasan pristup u sprečavanju udomaćivanja i širenja navedenih štetnih organizama unutar područja Unije, primjereno je donijeti usklađene mjere u pogledu nadzorâ u vezi s navedenim štetnim organizmima, kriznih planova, razgraničenja područjâ, iskorjenjivanja i sprečavanja udomaćivanja i širenja navedenih štetnih organizama izvan demarkiranih područja. |
|
(5) |
Potrebno je utvrditi popis biljaka domaćina za navedene štetne organizme koje se uzgajaju na području Unije („biljke domaćini”) radi nadzora i iskorjenjivanja navedenih štetnih organizama te sprečavanja njihova udomaćivanja i širenja. Iz istog bi razloga trebalo poduzeti odgovarajuće mjere u pogledu plodova tih biljaka („navedeni plodovi”). |
|
(6) |
Navedeni štetni organizmi mogu ući na područje Unije putem komercijalnih pošiljaka ili putničke prtljage i mogu se aktivno širiti. Stoga se pravila o nadzorima odnose i na tehnike otkrivanja zaraze navedenih plodova dok su još na biljkama domaćinima, nadzore na područjima na koja se navedeni plodovi uvoze i na koje se njima trguje, postavljanje klopki za navedene štetne organizme i uzorkovanje potencijalno zaraženih plodova kako bi se nadležnim tijelima omogućilo da te nadzore prilagode biologiji tih štetnih organizama. |
|
(7) |
Nadležnim tijelima trebalo bi dopustiti da u određenim slučajevima ne uspostave demarkirano područje ako se zbog posebne biologije određenog štetnog organizma ili zbog obilježja lokacije zaključi da se štetni organizam može odmah eliminirati. To je slučaj ako postoje dokazi da su navedeni štetni organizmi na područje uneseni s plodovima na kojima su pronađeni, a istodobno postoje dokazi da su ti plodovi bili zaraženi prije unošenja na predmetno područje i da se predmetni štetni organizam ne može nastaniti na tom području; ili ako je navedeni štetni organizam službeno potvrđen u proizvodnoj jedinici s fizičkom izolacijom ili sa zaštićenim uzgojem te se ne može nastaniti izvan te proizvodne jedinice. Nadležna tijela posebno bi trebala moći uzeti u obzir situacije kad se zbog nepovoljnih zimskih uvjeta ne očekuje da će navedeni štetni organizam preživjeti. |
|
(8) |
Protokoli postavljanja klopki koji se upotrebljavaju u nadzorima na demarkiranim područjima trebali bi biti posebno prilagođeni biologiji navedenih štetnih organizama. To je potrebno kako bi se osiguralo pravilno praćenje prisutnosti navedenog štetnog organizma i postupka iskorjenjivanja. |
|
(9) |
U mjerama iskorjenjivanja trebalo bi uzeti u obzir biologiju navedenih štetnih organizama odnosno voćnih mušica i stoga bi mjere trebale uključivati metode kao što su tretmani u cilju anihilacije mužjaka, tehnike postavljanja mamaca, prikupljanje i sigurno odlaganje otpalih i (rano) ubranih plodova, tretiranje tla (npr. mehaničko, kemijsko ili mikrobiološko) na područjima proizvodnje navedenih biljaka i oko njih radi uništavanja navedenog štetnog organizma u stadijima razvoja koji su povezani s tlom ili primjena tehnike sterilnih insekata. |
|
(10) |
Potrebno je donijeti mjere za sprečavanje širenja navedenih štetnih organizama izvan demarkiranih područja. Te bi se mjere trebale odnositi na premještanja biljaka domaćina za sadnju, navedenih plodova i tla iz zaraženog područja na ostatak područja Unije. Uzimajući u obzir da su takve biljke domaćini i tlo najvjerojatniji načini širenja navedenih štetnih organizama, trebalo bi poduzeti mjere kako bi se osiguralo da nisu zaraženi navedenim štetnim organizmima (u bilo kojem od stadijâ razvoja). |
|
(11) |
Nadležnim tijelima i specijaliziranim subjektima trebalo bi dati dovoljno vremena za prilagodbu ovoj Uredbi. Stoga bi se ova Uredba trebala primjenjivati od 1. ožujka 2025. |
|
(12) |
Nadalje, nadležnim tijelima trebalo bi dati dodatno vrijeme za izradu koncepta svakog nadzora i dodjelu dostatna sredstva za njegovu provedbu u skladu s metodologijom statističkog uzorkovanja. Stoga bi se te odredbe trebale primjenjivati od 1. siječnja 2026. |
|
(13) |
Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Predmet
Ovom se Uredbom utvrđuju mjere za iskorjenjivanje i sprečavanje udomaćivanja i širenja unutar područja Unije štetnih organizama Bactrocera dorsalis (Hendel), Bactrocera latifrons (Hendel) i Bactrocera zonata (Saunders).
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
|
1. |
„navedeni štetni organizmi” znači voćne mušice koje pripadaju vrstama Bactrocera dorsalis (Hendel), Bactrocera latifrons (Hendel) ili Bactrocera zonata (Saunders); |
|
2. |
„biljke domaćini” znači biljke koje pripadaju vrstama navedenima u Prilogu I.; |
|
3. |
„navedeni plodovi” znači plodovi biljaka domaćina. |
Članak 3.
Nadzori u vezi s navedenim štetnim organizmima na području Unije
1. Plan uzorkovanja i plan nadzorâ u vezi s navedenim štetnim organizmima na temelju procjene rizika omogućuju da se s dostatnom razinom pouzdanosti otkrije niska razina prisutnosti navedenog štetnog organizma na navedenim plodovima.
Nadzori se temelje na Općim smjernicama Europske agencije za sigurnost hrane („Agencija”) za statistički pouzdane nadzore organizama štetnih za bilje utemeljene na riziku te na znanstvenim i tehničkim informacijama iz kartica za nadzor navedenog štetnog organizma (4) („kartica za nadzor štetnih organizama”), koje je također objavila Agencija.
2. Ti se nadzori posebno provode:
|
(a) |
u plodonosnim dijelovima biljaka domaćina, primjenom tehnika kojima se može otkriti prisutnost navedenog štetnog organizma; |
|
(b) |
na području i oko zračnih luka i luka, u i oko aukcijskih i maloprodajnih objekata u kojima se trguje navedenim plodovima, na područjima na kojima se navedeni plodovi pakiraju, prerađuju ili istovaruju, na područjima na kojima se navedeni plodovi proizvode i na drugim relevantnim mjestima, prema potrebi; |
|
(c) |
postavljanjem odgovarajućih klopki, kako je utvrđeno u međunarodnoj normi za fitosanitarne mjere (ISPM) br. 26 (5); i |
|
(d) |
u slučaju bilo kakve sumnje na prisutnost navedenog štetnog organizma na navedenim plodovima, prikupljanjem uzoraka navedenih plodova i identifikacijom štetnog organizma. |
Članak 4.
Krizni planovi za prioritetne štetne organizme
Pri izradi svojih kriznih planova za Bactrocera dorsalis i Bactrocera zonata države članice u te planove uključuju postupke za:
|
(a) |
utvrđivanje vlasnika privatnih nekretnina na područjima na koja se primjenjuju mjere predviđene ovom Uredbom; i |
|
(b) |
osiguravanje pristupa nekretninama iz točke (a) za nadležna tijela. |
Države članice provode godišnju reviziju svojih kriznih planova i prema potrebi ih ažuriraju.
Članak 5.
Uspostavljanje demarkiranih područja
1. Ako je prisutnost navedenog štetnog organizma službeno potvrđena, nadležna tijela bez odgađanja uspostavljaju demarkirano područje.
2. Demarkirano područje sastoje se od sljedećih zona:
|
(a) |
zaraženo područje, što je područje na kojem je potvrđena prisutnost navedenog štetnog organizma, a ima polumjer od najmanje 500 m oko mjesta nalazâ navedenog štetnog organizma; i |
|
(b) |
sigurnosno područje koje ima polumjer od najmanje 7 km od granice zaraženog područja. |
3. Pri točnom razgraničenju demarkiranog područja uzimaju se u obzir biologija navedenih štetnih organizama, razina zaraze, karakteristike atraktanta i konkretna distribucija biljaka domaćina na predmetnom području.
4. U slučaju otkrivanja navedenog štetnog organizma izvan zaraženog područja, demarkirano područje uspostavljeno u skladu s ovim člankom prilagođava se na odgovarajući način.
5. Unutar demarkiranih područja nadležna tijela osiguravaju da šira javnost i specijalizirani subjekti budu upoznati s razgraničenjem demarkiranih područja i svim mogućim ograničenjima u pogledu premještanja navedenih plodova.
Članak 6.
Odstupanja od uspostavljanja demarkiranih područja
1. Odstupajući od članka 5. nadležna tijela mogu odlučiti da neće uspostaviti demarkirano područje ako je ispunjen barem jedan od sljedećih uvjeta:
|
(a) |
nadležna tijela zaključila su da se navedeni štetni organizam ne može udomaćiti unutar područja na kojem je primijećen; |
|
(b) |
postoje dokazi da je navedeni štetni organizam na područje unesen s pošiljkom na kojoj je otkriven, da su navedeni plodovi u toj pošiljci bili zaraženi i prije unošenja na predmetno područje te da nakon tog unošenja nije došlo do razmnožavanja navedenog štetnog organizma; |
|
(c) |
prisutnost navedenog štetnog organizma službeno je potvrđena u proizvodnoj jedinici koja je fizički izolirana od svojeg okruženja, što sprečava širenje navedenog štetnog organizma izvan te jedinice; |
|
(d) |
prisutnost navedenog štetnog organizma službeno je potvrđena u proizvodnoj jedinici koja je zaštićena tako da se može izbjeći daljnja prisutnost navedenih štetnih organizama na biljkama domaćinima i navedenim plodovima te su nadležna tijela zaključila da se navedeni štetni organizmi zbog nepovoljnih zimskih uvjeta ne mogu udomaćiti izvan te proizvodne jedinice. |
2. Ako primjenjuje odstupanje iz stavka 1., nadležno tijelo:
|
(a) |
poduzima mjere kojima se osigurava brzo iskorjenjivanje navedenog štetnog organizma i isključuje bilo kakva mogućnost njegova širenja; |
|
(b) |
provodi intenzivan nadzor na području polumjera najmanje 500 m oko mjesta ili mjestâ na kojima je pronađen navedeni štetni organizam; i |
|
(c) |
prema potrebi, a posebno u slučaju iz stavka 1. točaka (c) i (d), primjenjuje efikasne mjere za sprečavanje širenja navedenog štetnog organizma izvan predmetne proizvodne jedinice putem navedenih plodova ili biljaka domaćina. |
U slučaju iz stavka 1. točke (b), ako nadležna tijela zaključe da navedeni štetni organizam ne može preživjeti zimske uvjete, razdoblje nadzora može se ograničiti na razdoblje do početka zimskih uvjeta.
Članak 7.
Nadzori na demarkiranim područjima
1. Na demarkiranim područjima nadležna tijela provode godišnje nadzore, kako je navedeno u članku 19. stavku 1. Uredbe (EU) 2016/2031, uzimajući u obzir informacije iz relevantne kartice za nadzor štetnog organizma.
2. Broj klopki po km2 raspoređenih u takvom nadzoru postupno se povećava od ruba prema središtu nadziranog područja. Pri utvrđivanju broja klopki, vrste klopki, koncepta postavljanja klopki i mogućih atraktanata koji će se upotrijebiti s klopkama, države članice uzimaju u obzir pojedinosti utvrđene u međunarodnim smjernicama, a posebno u normi ISPM 26, kao i u relevantnoj kartici za nadzor štetnih organizama.
3. Uzima se u obzir uzorkovanje navedenih plodova koji rastu na nadziranom području. Pri utvrđivanju protokola uzorkovanja nadležna tijela primjenjuju relevantnu karticu za nadzor štetnog organizma i načela utvrđena u međunarodno priznatim protokolima za službenu kontrolu navedenog štetnog organizma. Upotrebljavaju se plan nadzora i sustavi uzorkovanja kojima se s najmanje 95 %-tnom pouzdanošću može utvrditi razina prisutnosti navedenog štetnog organizma od 1 %.
4. Rezultati nadzora provedenih na demarkiranim područjima dostavljaju se Komisiji s pomoću jednog od predložaka na koje se upućuje u Prilogu II.
Članak 8.
Ukidanje demarkiranih područja
Demarkirano područje iz članka 5. može se ukinuti ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:
|
(a) |
na temelju nadzorâ iz članka 7. utvrđeno je da navedeni štetni organizam nije otkriven na demarkiranom području tijekom razdoblja od najmanje 120 dana; ili |
|
(b) |
nadležna tijela zaključila su da je navedeni štetni organizam tijekom određenog razdoblja bio izložen dovoljno niskim temperaturama. |
Članak 9.
Mjere iskorjenjivanja
Nadležna tijela primjenjuju, prema potrebi, jednu ili više sljedećih mjera u svrhu iskorjenjivanja navedenih štetnih organizama na zaraženom području:
|
(a) |
postupke anihilacije mužjaka i/ili tehnike primjene mamaca, uz upotrebu odgovarajućih atraktanata; |
|
(b) |
prikupljanje i sigurno odlaganje otpalih navedenih plodova i navedenih plodova ubranih u ranoj fazi zrenja i tretiranje tla, među ostalim mehaničko, kemijsko ili mikrobiološko, na područjima proizvodnje navedenog bilja i oko njih radi uništavanja navedenog štetnog organizma u stadijima razvoja koji su povezani s tlom; |
|
(c) |
tehniku sterilnih insekata; |
|
(d) |
upotrebu sredstava za zaštitu bilja, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (6); |
|
(e) |
ako je dostupno, masovno hvatanje navedenih štetnih organizama postavljanjem dovoljnog broja klopki, uključujući klopke postavljene u skladu s člankom 7. stavkom 2. |
Članak 10.
Mjere za sprečavanje širenja navedenog štetnog organizma
1. Navedeni plodovi uzgojeni ili uskladišteni na zaraženom području smiju se premještati s tog područja na sigurnosno područje, ili izvan demarkiranog područja, samo ako su učinkovito tretirani protiv navedenog štetnog organizma.
Postupci iz prvog podstavka uključuju upotrebu odgovarajućih i dovoljno efikasnih sredstava za zaštitu bilja odobrenih u skladu s Uredbom (EZ) 1107/2009 ili upotrebu alternativnih metoda u skladu s međunarodno priznatim fitosanitarnim standardima, a posebno standardom ISPM br. 28 (7), kao što su postupak toplinskog tretiranja, tretiranje hladnoćom ili ozračivanje.
Navedeni plodovi također se mogu premještati iz zaraženog područja u sigurnosno područje ili iz demarkiranog područja:
|
(a) |
u svrhu odgovarajućeg tretmana, ako su poduzete učinkovite mjere za sprečavanje širenja navedenog štetnog organizma tijekom prijevoza i kroz prostor za tretiranje; |
|
(b) |
ako potječu s područja izvan demarkiranog područja i ako se premještaju samo kroz zaraženo područje, i poduzete su učinkovite mjere za sprečavanje zaraze navedenim štetnim organizmom; ili |
|
(c) |
ako su navedeni plodovi ubrani u sezoni u kojoj se, kako su utvrdila nadležna tijela, na temelju reproduktivne biologije navedenog štetnog organizma na plodovima ne očekuje pojava navedenih štetnih organizama u živim stadijima razvoja. |
2. Biljke domaćini namijenjene sadnji i premještene iz zaraženog područja u sigurnosno područje ili izvan demarkiranog područja moraju biti bez plodova, a ako na korijenju ima zemlje ili drugog uzgojnog supstrata, ta zemlja nije zaražena navedenim štetnim organizmima.
Međutim, biljke domaćini na kojima ima plodova mogu se premještati iz zaraženog područja ili kroz njega ako te biljke potječu s područja izvan demarkiranog područja i ako su poduzete učinkovite mjere za sprečavanje zaraze bilja navedenim štetnim organizmima.
3. Zemlja iz gornjih 10 cm površinskog sloja tla, iz proizvodnih jedinica u kojima su navedeni plodovi uzgojeni, smije se premjestiti iz zaraženog područja u sigurnosno područje, ili iz demarkiranog područja, samo u sljedećim slučajevima:
|
(a) |
ako je podvrgnuta odgovarajućim mjerama za eliminaciju navedenog štetnog organizma; ili |
|
(b) |
ako se zakopava na odlagalištu, s najmanje 50 cm pokrovnog materijala, pod nadzorom nadležnih tijela. |
Svaki prijevoz te zemlje prema mjestu tretiranja ili zakopavanja odvija se u uvjetima kojima se učinkovito sprečava širenje navedenog štetnog organizma.
4. Otpad od navedenih plodova mora se zbrinuti na siguran način kojim se sprečava razvoj i širenje navedenog štetnog organizma.
Članak 11.
Stupanje na snagu i primjena
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. ožujka 2025.
Međutim, članak 3. stavak 1. drugi podstavak primjenjuje se od 1. siječnja 2026.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 14. veljače 2025.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 317, 23.11.2016., str. 4., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/2031/oj.
(2) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/2072 оd 28. studenoga 2019. o utvrđivanju jedinstvenih uvjeta za provedbu Uredbe (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zaštitnih mjera protiv organizama štetnih za bilje te o stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 690/2008 i izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/2019 (SL L 319, 10.12.2019., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2019/2072/oj).
(3) Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/1702 od 1. kolovoza 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća izradom popisa prioritetnih štetnih organizama (SL L 260, 11.10.2019., str. 8., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2019/1702/oj).
(4) EFSA (Europska agencija za sigurnost hrane) Story map for surveillance of non-EU Tephritidae in the EU (Kartica za nadzor Tephritidae podrijetlom iz trećih zemalja u EU-u). https://efsa.europa.eu/plants/planthealth/monitoring/surveillance/tephritidae-pestsurveycards.
(5) Međunarodna norma za fitosanitarne mjere (ISPM) br. 26: Uspostava nezaraženih područja za voćne mušice (Tephritidae). https://www.ippc.int/core-activities/standards-setting/ispms.
(6) Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2009/1107/oj).
(7) Međunarodna norma za fitosanitarne mjere (ISPM) br. 28: Fitosanitarni postupci za regulirane štetne organizme. https://www.ippc.int/core-activities/standards-setting/ispms.
PRILOG I.
POPIS DOMAĆINA ZA SVAKU OD VRSTA NAVEDENOG ŠTETNOG ORGANIZMA
Bactrocera dorsalis:
|
|
Abelmoschus spp. |
|
|
Annona cherimola |
|
|
Annona montana |
|
|
Annona muricata |
|
|
Annona reticulata |
|
|
Annona senegalensis |
|
|
Annona squamosa |
|
|
Averrhoa carambola |
|
|
Capparis spp. |
|
|
Capsicum annuum |
|
|
Capsicum frutescens |
|
|
Carica papaya |
|
|
Citrofortunella floridana |
|
|
Citrofortunella macrocarpa |
|
|
Citrullus colocynthis |
|
|
Citrullus lanatus |
|
|
Citrus amblycarpa |
|
|
Citrus aurantifolia |
|
|
Citrus aurantium |
|
|
Citrus depressa |
|
|
Citrus jambhiri |
|
|
Citrus latifolia |
|
|
Citrus limon |
|
|
Citrus maxima |
|
|
Citrus meyerii |
|
|
Citrus natsudaidai |
|
|
Citrus nobilis |
|
|
Citrus paradisi |
|
|
Citrus reticulata |
|
|
Citrus sinensis |
|
|
Citrus swinglei |
|
|
Citrus unshiu |
|
|
Coccinia grandis |
|
|
Cucumis ficifolius |
|
|
Cucumis melo |
|
|
Cucumis prophetarum |
|
|
Cucumis sativus |
|
|
Cucurbita spp. |
|
|
Cydonia oblonga |
|
|
Diospyros dasyphylla |
|
|
Diospyros decandra |
|
|
Diospyros ebenaster |
|
|
Diospyros lotus |
|
|
Diospyros mespiliformis |
|
|
Diospyros montana |
|
|
Eriobotrya spp. |
|
|
Ficus spp. |
|
|
Fortunella spp. |
|
|
Fragaria chiloensis |
|
|
Fragaria vesca |
|
|
Juglans nigra |
|
|
Juglans regia |
|
|
Lagenaria siceraria |
|
|
Malus domestica |
|
|
Malus sylvestris |
|
|
Mangifera indica |
|
|
Momordica balsamina |
|
|
Momordica charantia |
|
|
Momordica cochinchinensis |
|
|
Morus alba |
|
|
Morus nigra |
|
|
Passiflora edulis |
|
|
Persea americana |
|
|
Physalis minima |
|
|
Physalis peruviana |
|
|
Prunus armeniaca |
|
|
Prunus avium |
|
|
Prunus bokhariensis |
|
|
Prunus cerasoides |
|
|
Prunus domestica |
|
|
Prunus persica |
|
|
Psidium cattleianum |
|
|
Psidium guajava |
|
|
Punica granatum |
|
|
Pyrus communis |
|
|
Pyrus pashia |
|
|
Pyrus pyrifoli |
|
|
Sambucus spp. |
|
|
Solanum aculeatissimum |
|
|
Solanum aethiopicum |
|
|
Solanum americanum |
|
|
Solanum anguivi |
|
|
Solanum betaceum |
|
|
Solanum capsicoides |
|
|
Solanum donianum |
|
|
Solanum erianthum |
|
|
Solanum granuloso-leprosum |
|
|
Solanum incanum |
|
|
Solanum lasiocarpum |
|
|
Solanum linnaeanum |
|
|
Solanum lycopersicum |
|
|
Solanum mauritianum |
|
|
Solanum melongena |
|
|
Solanum nigrum |
|
|
Solanum pimpinellifolium |
|
|
Solanum pseudocapsicum |
|
|
Solanum seaforthianum |
|
|
Solanum sessiliflorum |
|
|
Solanum sodomeum |
|
|
Solanum stramoniifolium |
|
|
Solanum torvum |
|
|
Solanum trilobatum |
|
|
Vaccinium reticulatum |
|
|
Vitis vinifera (including hybrids) |
|
|
Ziziphus mauritiana |
|
|
Ziziphus mucronata |
Bactrocera latifrons:
|
|
Capsicum annuum |
|
|
Capsicum baccatum |
|
|
Capsicum chinense |
|
|
Capsicum frutescens |
|
|
Citrullus lanatus |
|
|
Citrus aurantifolia |
|
|
Cucumis dipsaceus |
|
|
Cucumis melo |
|
|
Cucumis sativus |
|
|
Cucurbita spp. |
|
|
Lagenaria siceraria |
|
|
Momordica charantia |
|
|
Momordica trifoliolata |
|
|
Passiflora foetida |
|
|
Persea americana |
|
|
Physalis alkekengi |
|
|
Physalis angulate |
|
|
Physalis peruviana |
|
|
Psidium guajava |
|
|
Punica granatum |
|
|
Solanum aculeatissimum |
|
|
Solanum aethiopicum |
|
|
Solanum americanum |
|
|
Solanum anguivi |
|
|
Solanum capsicoides |
|
|
Solanum donianum |
|
|
Solanum erianthum |
|
|
Solanum granuloso-leprosum |
|
|
Solanum incanum |
|
|
Solanum indicum |
|
|
Solanum lanceifolium |
|
|
Solanum lasiocarpum |
|
|
Solanum linnaeanum |
|
|
Solanum lycopersicum |
|
|
Solanum macrocarpon |
|
|
Solanum mammosum |
|
|
Solanum melongena |
|
|
Solanum muricatum |
|
|
Solanum nigrescens |
|
|
Solanum nigrum |
|
|
Solanum pimpinellifolium |
|
|
Solanum pseudocapsicum |
|
|
Solanum scabrum |
|
|
Solanum seaforthianum |
|
|
Solanum sisymbriifolium |
|
|
Solanum stramoniifolium |
|
|
Solanum torvum |
|
|
Solanum trilobatum |
|
|
Solanum viarum |
|
|
Solanum violaceum |
|
|
Solanum virginianum |
|
|
Ziziphus jujuba |
|
|
Ziziphus mauritiana |
|
|
Ziziphus nummularia |
Bactrocera zonata:
|
|
Annona reticulata |
|
|
Annona squamosa |
|
|
Citrullus lanatus |
|
|
Citrus aurantium |
|
|
Citrus limon |
|
|
Citrus paradisi |
|
|
Citrus reticulata |
|
|
Citrus sinensis |
|
|
Cucumis sativus |
|
|
Cucurbita spp. |
|
|
Cydonia oblonga |
|
|
Diospyros kaki |
|
|
Eriobotrya japonica |
|
|
Ficus spp. |
|
|
Lagenaria siceraria |
|
|
Malus domestica |
|
|
Malus sylvestris |
|
|
Mangifera indica |
|
|
Momordica charantia |
|
|
Persea americana |
|
|
Prunus armeniaca |
|
|
Prunus domestica |
|
|
Prunus persica |
|
|
Psidium cattleianum |
|
|
Psidium guajava |
|
|
Punica granatum |
|
|
Pyrus communis |
|
|
Pyrus pyrifolia |
|
|
Pyrus ussuriensis |
|
|
Ziziphus mauritiana |
PRILOG II.
PREDLOŠCI ZA IZVJEŠĆIVANJE O REZULTATIMA NADZORA PROVEDENIH U SKLADU S ČLANKOM 7.
DIO A
PREDLOŽAK ZA IZVJEŠĆIVANJE O REZULTATIMA GODIŠNJIH NADZORA
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Naziv |
Datum uspostavljanja |
Opis |
Broj |
|
Broj |
Datum |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
A |
B |
C |
D |
E |
F |
G |
H |
I |
i. |
ii. |
iii. |
iv. |
i. |
ii. |
iii. |
iv. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Upute za ispunjavanje predloška
Ako se ispunjava ovaj predložak, ne ispunjava se predložak iz dijela B ovog Priloga.
Za stupac 1.: navesti naziv geografskog područja, broj izbijanja ili druge informacije iz kojih je moguće utvrditi demarkirano područje (DP) i datum njegova uspostavljanja.
Za stupac 2.: navesti veličinu DP-a prije početka nadzora.
Za stupac 3.: navesti veličinu DP-a nakon nadzora.
Za stupac 4.: navesti pristup: iskorjenjivanje. Unijeti onoliko redaka koliko je potrebno, ovisno o broju DP-ova po štetnom organizmu i pristupima koji se primjenjuju na tim područjima.
Za stupac 5.: navesti područje DP-a na kojem je proveden nadzor; unijeti onoliko redaka koliko je potrebno: zaraženo područje (ZP) ili sigurnosno područje (SP); koristiti zasebne retke. Ako je primjenjivo, navesti područje ZP-a na kojem je proveden nadzor (npr. uz SP, oko rasadnikâ itd.) u zasebnim recima.
Za stupac 6.: navesti broj i opis mjestâ nadzora odabirom jednog od sljedećih unosa za opis:
|
1. |
Na otvorenom (područje proizvodnje): 1.1. polje (oranica, pašnjak); 1.2. voćnjak/vinograd; 1.3. rasadnik; 1.4. šuma; |
|
2. |
Na otvorenom (ostalo): 2.1. privatni vrt; 2.2. javne površine; 2.3. zaštićeno područje; 2.4. divlje bilje na područjima koja nisu zaštićena područja; 2.5. Ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija, močvarna područja, mreža navodnjavanja i odvodnje); |
|
3. |
Fizički zatvoreni uvjeti: 3.1. staklenik; 3.2. privatna površina osim staklenika; 3.3. javna površina, osim staklenika; 3.4. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija). |
Za stupac 7.: navesti područja rizika utvrđena na temelju biologije štetnih organizama, prisutnosti biljaka domaćina, ekološko-klimatskih uvjeta i lokacija rizika.
Za stupac 8.: navesti područja rizika uključena u nadzor, od onih iz stupca 7.
Za stupac 9.: navesti bilje, plodove, sjemenke, tlo, materijal za pakiranje, drvo, strojeve, vozila, vodu, ostalo i točno navesti o čemu je riječ.
Za stupac 10.: navesti popis nadziranih biljnih vrsta/rodova, jedan redak po biljnoj vrsti/rodu.
Za stupac 11.: navesti mjesece u kojima su nadzori provedeni.
Za stupac 12.: navesti pojedinosti o nadzoru, ovisno o posebnim zakonskim zahtjevima za svaki štetni organizam. Upisati „nije primjenjivo” ako informacije za određeni stupac nisu primjenjive.
Za stupce 13. i 14.: navesti rezultate, ako je primjenjivo, navodeći dostupne informacije u odgovarajućim stupcima. „Neodređeni” su oni analizirani uzorci za koje nije dobiven nikakav rezultat zbog raznih čimbenika (npr. rezultat ispod razine otkrivanja, neobrađen, neidentificiran ili star uzorak itd.).
Za stupac 15.: navesti obavijesti o izbijanju za godinu u kojoj je proveden nadzor za nalaze na SP-u. Broj obavijesti o izbijanju ne treba navesti ako je nadležno tijelo odlučilo da je rezultat jedan od slučajeva iz članka 14. stavka 2., članka 15. stavka 2. ili članka 16. Uredbe (EU) 2016/2031. U tom slučaju navesti razlog nedostavljanja tih informacija u stupcu 16. („Napomene”).
DIO B
PREDLOŽAK ZA IZVJEŠĆIVANJE O REZULTATIMA GODIŠNJIH NADZORA S POMOĆU STATISTIČKI UTEMELJENOG PRISTUPA
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Naziv |
Datum uspostavljanja |
Opis |
Broj |
Vrsta domaćin |
Površina (ha ili druga relevantnija mjerna jedinica) |
Inspekcijske jedinice |
Opis |
Jedinice |
Vizualni pregledi |
Postavljanje klopki |
Testiranje |
Ostale metode |
Čimbenik rizika |
Razine rizika |
Broj lokacija |
Relativni rizici |
Udio populacije domaćina |
Pozitivni |
Negativni |
Neodređeni |
Broj |
Datum |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||||||||
Upute za ispunjavanje predloška
Objasniti temeljne pretpostavke za plan nadzora po štetnom organizmu. Sažeti i obrazložiti:
|
— |
ciljanu populaciju, epidemiološku jedinicu i inspekcijske jedinice, |
|
— |
metodu otkrivanja i osjetljivost metode, |
|
— |
čimbenike rizika, navodeći razine rizika i pripadajuće relativne rizike te udio populacije bilja domaćina. |
Za stupac 1.: navesti naziv geografskog područja, broj izbijanja ili druge informacije iz kojih je moguće utvrditi demarkirano područje (DP) i datum njegova uspostavljanja.
Za stupac 2.: navesti veličinu DP-a prije početka nadzora.
Za stupac 3.: navesti veličinu DP-a nakon nadzora.
Za stupac 4.: navesti pristup: iskorjenjivanje ili obuzdavanje širenja. Unijeti onoliko redaka koliko je potrebno, ovisno o broju DP-ova po štetnom organizmu i pristupima koji se primjenjuju na tim područjima.
Za stupac 5.: navesti područje DP-a na kojem je proveden nadzor; unijeti onoliko redaka koliko je potrebno: zaraženo područje (ZP) ili sigurnosno područje (SP), koristiti zasebne retke. Ako je primjenjivo, navesti područje SP-a na kojem je proveden nadzor (npr. posljednjih 20 km uz SP, oko rasadnikâ) u zasebnim recima.
Za stupac 6.: navesti broj i opis mjestâ nadzora odabirom jednog od sljedećih unosa za opis:
|
1. |
Na otvorenom (područje proizvodnje): 1.1. polje (oranica, pašnjak); 1.2. voćnjak/vinograd; 1.3. rasadnik; 1.4. šuma; |
|
2. |
Na otvorenom (ostalo): 2.1. privatni vrt; 2.2. javne površine; 2.3. zaštićeno područje; 2.4. divlje bilje na područjima koja nisu zaštićena područja; 2.5. Ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija, močvarna područja, mreža navodnjavanja i odvodnje); |
|
3. |
Fizički zatvoreni uvjeti: 3.1. staklenik; 3.2. privatna površina osim staklenika; 3.3. javna površina, osim staklenika; 3.4. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija). |
Za stupac 7.: navesti mjesece u kojima su nadzori provedeni.
Za stupac 8.: navesti odabranu ciljanu populaciju te odgovarajući popis vrsta/rodova domaćina i obuhvaćeno područje. Ciljana populacija definira se kao skup inspekcijskih jedinica. Njezina se veličina za poljoprivredna područja obično definira u hektarima, ali može se definirati i u parcelama, poljima, staklenicima itd. Obrazložiti odabir u temeljnim pretpostavkama. Navesti nadzirane inspekcijske jedinice. „Inspekcijska jedinica” znači bilje, dijelovi bilja, roba, materijali i vektori štetnih organizama koji su pregledani radi identifikacije i otkrivanja štetnih organizama.
Za stupac 9.: navesti nadzirane epidemiološke jedinice, navodeći njihov opis i mjernu jedinicu. „Epidemiološka jedinica” znači homogeno područje na kojem bi u slučaju prisutnosti štetnog organizma interakcije štetnog organizma, bilja domaćina te abiotičkih i biotičkih čimbenika i uvjeta dovele do iste epidemiologije. Epidemiološke jedinice potpodjela su ciljane populacije koje su epidemiološki homogene i obuhvaćaju najmanje jednu biljku domaćina. U nekim se slučajevima cijela populacija domaćina u određenoj regiji/području/zemlji može definirati kao epidemiološka jedinica. To mogu biti regije statističke nomenklature prostornih jedinica (NUTS), urbana područja, šume, ružičnjaci, poljoprivredna gospodarstva ili hektari. Odabir epidemioloških jedinica mora se obrazložiti u temeljnim pretpostavkama.
Za stupac 10.: navesti metode upotrijebljene tijekom nadzora, uključujući broj aktivnosti u svakom slučaju, ovisno o posebnim zakonskim zahtjevima za svaki štetni organizam. Upisati „nije primjenjivo” ako informacije za određeni stupac nisu dostupne.
Za stupac 11.: navesti procjenu djelotvornosti uzorkovanja. Djelotvornost uzorkovanja znači vjerojatnost odabira zaraženih dijelova na zaraženoj biljci. U slučaju vektora označava djelotvornost metode hvatanja pozitivnog vektora ako je prisutan na području nadzora. U slučaju tla označava djelotvornost odabira uzorka tla koji sadržava štetni organizam ako je štetni organizam prisutan na području nadzora.
Za stupac 12.: „osjetljivost metode” znači vjerojatnost da će se metodom točno otkriti prisutnost štetnog organizma. Osjetljivost metode definira se kao vjerojatnost da će rezultat testiranja stvarno pozitivne biljke domaćina biti pozitivan. Riječ je o umnošku djelotvornosti uzorkovanja (tj. vjerojatnosti odabira zaraženih dijelova na zaraženoj biljci) i dijagnostičke osjetljivosti (koju obilježava vizualni pregled i/ili laboratorijski test koji se upotrebljava u postupku identifikacije).
Za stupac 13.: navesti čimbenike rizika u zasebnim recima koristeći onoliko redaka koliko je potrebno. Za svaki čimbenik rizika navesti razinu rizika i pripadajući relativni rizik te udio populacije domaćina.
Za stupac B: navesti pojedinosti o nadzoru, ovisno o posebnim zakonskim zahtjevima za svaki štetni organizam. Upisati „nije primjenjivo” ako informacije za određeni stupac nisu primjenjive. Informacije koje je potrebno navesti u ovim stupcima povezane su s informacijama iz stupca 10. „Metode otkrivanja”.
Za stupac 18.: navesti broj mjesta postavljanja klopki ako se taj broj razlikuje od broja klopki (stupac 17.) (npr. ista se klopka upotrebljava na različitim mjestima).
Za stupac 21.: navesti broj uzoraka s pozitivnim, negativnim ili neodređenim rezultatom. „Neodređeni” su oni analizirani uzorci za koje nije dobiven nikakav rezultat zbog raznih čimbenika (npr. rezultat ispod razine otkrivanja, neobrađen, neidentificiran ili star uzorak itd.).
Za stupac 22.: navesti obavijesti o izbijanju za godinu u kojoj je proveden nadzor. Broj obavijesti o izbijanju ne treba navesti ako je nadležno tijelo odlučilo da je rezultat jedan od slučajeva iz članka 14. stavka 2., članka 15. stavka 2. ili članka 16. Uredbe (EU) 2016/2031. U tom slučaju navesti razlog nedostavljanja tih informacija u stupcu 25. („Napomene”).
Za stupac 23.: navesti osjetljivost nadzora kako je definirana u Međunarodnoj normi za fitosanitarne mjere (ISPM) 31. Ta vrijednost postignute razine pouzdanosti u pogledu neprisutnosti štetnog organizma izračunava se na temelju provedenih pregleda (i/ili uzetih uzoraka) s obzirom na osjetljivost metode i zadanu prevalenciju.
Za stupac 24.: navesti zadanu prevalenciju na temelju procjene vjerojatne stvarne prevalencije štetnog organizma na polju prije nadzora. Zadana prevalencija utvrđena je kao cilj nadzora i predstavlja kompromis koji su osobe odgovorne za upravljanje rizikom pronašle između rizika prisutnosti štetnog organizma i resursa koji su na raspolaganju za nadzor. Za nadzor za otkrivanje prisutnosti obično se utvrđuje vrijednost od 1 %.
(1) Provedbena Uredba Komisije (EU) 2019/1715 оd 30. rujna 2019. o utvrđivanju pravila za funkcioniranje sustava za upravljanje informacijama za službene kontrole i njegovih sistemskih komponenata (Uredba o IMSOC-u) (SL L 261, 14.10.2019., str. 37., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2019/1715/oj).
ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2025/311/oj
ISSN 1977-0847 (electronic edition)