(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 20. prosinca 2023. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom biodizela podrijetlom iz Narodne Republike Kine („predmetna zemlja”, „NRK” ili „Kina”) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je ispitni postupak pokrenula na temelju pritužbe koju je 7. studenoga 2023. podnio Europski odbor za biodizel („podnositelj pritužbe” ili „EBB”). Pritužba je podnesena u ime Unijine industrije biodizela u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti koji su dostatna osnova za pokretanje ispitnog postupka.

(3)

Uvoz biodizela trenutačno podliježe antidampinškim mjerama ako je podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država („SAD”) (3) i kompenzacijskim mjerama ako je podrijetlom iz Argentine (4), Indonezije (5) ili SAD-a (6).

(4)

U skladu s člankom 19.a osnovne uredbe Komisija je 19. srpnja 2024. stranama dostavila sažetak predloženih pristojbi i pojedinosti o izračunu dampinških marži i marži dostatnih za uklanjanje štete nanesene industriji Unije. Zainteresirane strane pozvane su da u roku od tri radna dana dostave primjedbe na točnost izračuna. Svi proizvođači izvoznici u uzorku dostavili su primjedbe o točnosti izračuna dampinške marže. Međutim, te su se primjedbe odnosile na metodologiju koju je primijenila Komisija, a ne na administrativne pogreške. Stoga je Komisija obavijestila stranke da će njihove primjedbe biti razmotrene u konačnoj fazi ispitnog postupka. Jedan proizvođač izvoznik ukazao je na pogrešku u vezi s formulom za izračun troškova nakon uvoza. Komisija je pojasnila da nije bilo pogreške u formuli, već u objašnjenju tarifnog broja.

(5)

Komisija je 16. kolovoza 2024. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2024/2163 (7) uvela privremene antidampinške pristojbe na uvoz biodizela podrijetlom iz Narodne Republike Kine („privremena uredba”).

(6)

Nakon objave osnovnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je uvedena privremena antidampinška pristojba („privremena objava”) podnositelj pritužbe, proizvođač iz Unije društvo Neste, europski pružatelj usluga skladištenja biogoriva društvo Chane, europski skupljač korištenog ulja za kuhanje društvo Quatra N.V., Kineska gospodarska komora uvoznika i izvoznika metala, minerala i kemikalija („CCCMC”) (8) te tri kineska proizvođača izvoznika u uzorku dostavili su pisane podneske u kojima su iznijeli svoja stajališta o privremenim nalazima u roku predviđenom člankom 2. stavkom 1. privremene uredbe.

(7)

Strankama koje su to zatražile omogućeno je da budu saslušane. Saslušanja (9) su održana s podnositeljem pritužbe, proizvođačem iz Unije društvom Neste, kineskim proizvođačem izvoznikom u uzorku društvom EcoCeres, CCCMC-om, povezanim uvoznikom (Excellence New Energy B.V.) i europskim pružateljem usluga skladištenja biogoriva društvom Chane.

(8)

Nakon privremene objave dva proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak, obavijestila su Komisiju o manjim pogreškama u svojim nazivima navedenima u Prilogu 1. Komisija je ispitala te tvrdnje i na odgovarajući način ispravila nazive društava.

(9)

Komisija je nastavila prikupljati i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze. Pri donošenju konačnih nalaza Komisija je razmotrila primjedbe koje su dostavile zainteresirane strane i prema potrebi revidirala svoje privremene zaključke.

(10)

Komisija je obavijestila sve zainteresirane strane o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih namjerava uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz biodizela podrijetlom iz Kine („konačna objava”). Svim je strankama odobren rok u kojem su mogle iznijeti primjedbe na konačnu objavu.

(11)

Nijedna zainteresirana strana nije zatražila saslušanje pred službama Komisije ni pred službenikom za saslušanje.

(12)

Nakon analize nekih primjedbi na konačnu objavu došlo je do izmjena u izračunima dampinga i dampinškim maržama. Komisija je 16. prosinca 2024. obavijestila sve zainteresirane strane o izmjenama u dodatnoj objavi ograničenoj na provedene izmjene. Svim je strankama odobren rok u kojem su mogle iznijeti primjedbe na dodatnu konačnu objavu.

(13)

Budući da nije bilo primjedbi u pogledu odabira uzorka, potvrđene su uvodne izjave od 7. do 24. privremene uredbe.

(14)

U uvodnoj izjavi 25. privremene uredbe navedeno je da će Komisija odlučiti hoće li odobriti pojedinačno ispitivanje koje je zatražio jedan proizvođač izvoznik u konačnoj fazi ispitnog postupka.

(15)

S obzirom na složenost ispitnog postupka, strukturu proizvođača izvoznika koji traži pojedinačno ispitivanje i zakonske rokove koji se primjenjuju na ispitni postupak Komisija je zaključila da bi pojedinačno ispitivanje bilo bespotrebno teško i sprečavalo pravodobni završetak ispitnog postupka te je odlučila odbiti zahtjev te stranke za pojedinačno ispitivanje.

(16)

Budući da nije bilo primjedbi u pogledu razdoblja ispitnog postupka i razmatranog razdoblja, potvrđena je uvodna izjava 29. privremene uredbe.

(17)

Komisija je u privremenoj fazi prihvatila isključivanje održivog zrakoplovnog goriva („SAF”) iz opsega ovog ispitnog postupka, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 41. privremene uredbe.

(18)

Nakon privremene objave društvo Quatra N.V. i EBB napomenuli su da bi isključivanje SAF-a iz opsega ispitnog postupka bilo u suprotnosti s određenim ciljevima održivosti EU-a. EBB je dodao da bi se isključivanjem povećali predstojeći kapaciteti SAF-a u Kini (koji bi 2025. dosegnuli više od 200 % potražnje u Uniji) i obeshrabrila ulaganja u proizvodnju SAF-a u Uniji. EBB je tvrdio da bi kineski proizvođači mogli lako pretvoriti svoj proizvodni kapacitet hidroobrađenog biljnog ulja („HVO”) u proizvodnju SAF-a jer su njihovi proizvodni postupci slični. Osim toga, EBB je tvrdio da bi zbog isključivanja SAF-a gospodarski subjekti mogli ostvariti ciljeve dekarbonizacije u sektoru cestovnog prometa korištenjem kineskog SAF-a, koji se dvostruko računa za ciljeve EU-a, a ne HVO-a/FAME-a proizvedenog u Uniji, čime bi se nanijela daljnja šteta industriji Unije (11). U primjedbama nakon konačne objave EBB je ustrajao na tvrdnjama o povećanju kapaciteta SAF-a u Kini, prelasku kineske industrije s HVO-a na SAF i smanjenju ulaganja u proizvodnju SAF-a u Uniji.

(19)

Društvo Neste osporavalo je isključivanje SAF-a iz područja primjene mjera na temelju činjenice da je SAF međusobno zamjenjiv s HVO-om i da mu konkurira. Tvrdilo je da su i HVO i SAF vrste biodizela na bazi ugljikovodika koji ne sadržava kisik te da se postrojenja za proizvodnju HVO-a lako mogu prilagoditi za proizvodnju HEFA-SPK-a (12). HVO i SAF općenito su vrste biodizela i stoga imaju istu temeljnu svrhu, a to je da ih krajnji korisnici obnovljivih cestovnih goriva upotrebljavaju u prometnom sektoru kao samostalno gorivo ili da se upotrebljavaju pomiješani s fosilnim dizelom, u skladu s normama EN 590 i EN 15940, kojima se dopušta (HEFA (13)) SAF u mješavinama. Društvo Neste tvrdilo je da se iz teoretske i tehničke perspektive održivo zrakoplovno gorivo dobiveno od hidroprerađenih estera i masnih kiselina („HEFA-SAF”) može pomiješati s cestovnim gorivom i zamijeniti HVO za potrebe goriva B7 ili B30 itd. bez ikakvih tehničkih neusklađenosti. Nadalje je napomenulo da u skladu s pravom WTO-a nije nužno da proizvodi budu potpuno zamjenjivi kako bi bili „istovjetni proizvodi”.

(20)

Društvo Neste smatralo je da bi HVO i HEFA-SAF konkurirali jedan drugom u mjeri u kojoj se direktivama EU-a o obnovljivoj energiji („RED” (14)) predviđa mogućnost da se države članice odluče za upotrebu HEFA-SAF-a / mješavine SAF-a kako bi ispunile obveze miješanja goriva za cestovni promet.

(21)

Prethodno navedeno, u kombinaciji s isključivanjem SAF-a iz mjera i mogućnošću kineskih proizvođača da iskoriste 100 % svojeg proizvodnog kapaciteta za proizvodnju HEFA-SAF-a, navodno bi dovelo do uvoza velikih količina kineskog SAF-a koji bi zamijenio HVO za potrebe obveza miješanja goriva za cestovni promet u kategoriji dobrovoljnog sudjelovanja i do posljedičnog smanjenja proizvodnje FAME-a, HVO-a i HEFA-SAF-a / mješavine SAF-a u Uniji. Društvo Neste ustrajalo je na kineskim planovima za golema ulaganja u tom području i na činjenici da bi kineski proizvođači HVO-a koji proizvode HEFA-SAF mogli lako povećati svoju proizvodnju SAF-a i čak je preusmjeriti na SAF jer bi se oba proizvoda proizvodila u istom postrojenju.

(22)

U uvodnoj izjavi 40. privremene uredbe Komisija je priznala određene razlike u postupku proizvodnje i osnovnim fizičkim, kemijskim i tehničkim svojstvima (HEFA) SAF-a u odnosu na HVO. Međutim, s obzirom na argumente društva Neste i EBB-a, ne može se smatrati da je SAF realistično zamjenjiv s biodizelom niže cijene koji se upotrebljava u sektoru cestovnog prometa ili da konkurira HVO-u/FAME-u. Napominje se da je samo društvo Neste priznalo da su „trenutačno komercijalni distribucijski kanali različiti zbog različitih krajnjih korisnika”, da se „… trenutačno HEFA-SAF / mješavina SAF-a proizvodi za upotrebu kao zrakoplovno gorivo, a HVO se proizvodi za upotrebu kao cestovno gorivo” i da se trenutačno HEFA-SAF aktivno ne koristi kao cestovno gorivo iz komercijalnih razloga. Komisija je stoga potvrdila svoj zaključak da se SAF trenutačno upotrebljava na različiti način i da se ne može smatrati međusobno zamjenjivim s HVO-om/FAME-om ili da im konkurira te se stoga može isključiti iz opsega ovog ispitnog postupka.

(23)

Društvo Neste nije se složio s tim zaključkom Komisije u primjedbama nakon konačne objave. Društvo Neste navelo je i da su citirani elementi njegovih tvrdnji iz uvodne izjave 22. spojeni tako da ne odražavaju njegovu opću poruku. S tim u vezi Komisija je ponovila svoje stajalište da je sâmo društvo potvrdilo da se HEFA-SAF trenutačno aktivno ne koristi kao cestovno gorivo iz komercijalnih razloga kad je navelo sljedeće: „Iako se HEFA-SAF trenutačno aktivno ne upotrebljava kao cestovno gorivo iz komercijalnih razloga, ta činjenica nije relevantna za potrebe ove analize jer je iz tehničke perspektive takva upotreba moguća.” Komisija je smatrala da je citirana izjava društva Neste potvrda da je upotreba SAF-a trenutačno drukčija od upotrebe HVO-a/FAME-a, čime se podupire opći zaključak Komisije iz uvodne izjave 22. Komisija je smatrala da različita stajališta o tome čine li tehnička svojstva HVO-a i FAME-a ta goriva (ne)prikladnima za upotrebu u zrakoplovstvu (15) ne mogu izmijeniti njezin zaključak.

(24)

U primjedbama nakon konačne objave društvo Neste ponovno je istaknulo da su HVO i SAF slični proizvodi i da su međusobno zamjenjivi za potrebe obveze miješanja goriva za cestovni promet te je ponovilo primjedbe sažete u uvodnim izjavama od 19. do 21. i naglasilo potrebu za zaštitom proizvodnje SAF-a u Uniji. Dodalo je da su mehanizmom dobrovoljnog sudjelovanja iz uvodne izjave 20. krajnje upotrebe HVO-a/FAME-a i SAF-a postale de facto jednake jer samo stranke obveznice u sektoru cestovnog prometa mogu zatražiti smanjenja emisija za potrebe obveza miješanja goriva za cestovni promet. Društvo Neste navelo je da bi pri upotrebi SAF-a zračni prijevoznik mogao zatražiti certifikat za smanjenje emisija i dobiti tzv. vaučere koje bi zatim prodao strankama obveznicama u sektoru cestovnog prometa. Stranke bi te vaučere upotrijebile kao dokaz za ispunjavanje svoje obveze miješanja goriva za cestovni promet. Komisija se nije složila da ta praksa znači da su HVO i SAF međusobno zamjenjivi jer se fizički SAF trenutačno ne upotrebljava kao gorivo u cestovnom prometu te se stoga ne može smatrati da je međusobno zamjenjiv s HVO-om/FAME-om ili da im konkurira. SAF se na tržište stavlja odvojeno od HVO-a/FAME-a i nije namijenjen istim krajnjim korisnicima, što potvrđuje njihove različite primjene.

(25)

U primjedbama nakon konačne objave društvo Neste tvrdilo je da su HVO i SAF slični proizvodi jer se mogu razvrstati u istu oznaku KN, odnosno novu oznaku KN 2710 19 42 za obnovljiva goriva. Komisija je odbacila primjedbe društva Neste jer se razvrstavanjem u oznake KN ne mijenja različita uporaba SAF-a.

(26)

Komisija je u privremenoj fazi odbacila tvrdnje da bi HVO trebalo isključiti iz opsega ispitnog postupka.

(27)

Nakon privremene objave društvo EcoCeres ponovilo je da bi HVO trebalo isključiti iz opsega ispitnog postupka tako što se pozvalo na argumente opovrgnute u privremenoj uredbi.

(28)

Nakon privremene objave CCCMC je ponovio da bi HVO trebalo isključiti iz opsega ispitnog postupka. Ta je stranka navela da je HVO visokokvalitetna zamjena za dizel i da predstavlja novo tehnološko dostignuće (u usporedbi s FAME-om), a zatim je ponovila primjedbu iz uvodne izjave 48. privremene uredbe da HVO ima fizička i kemijska svojstva sličnija onima konvencionalnih dizelskih goriva nego onima FAME-a te primjedbu iz uvodne izjave 53. privremene uredbe da se samo HVO može upotrebljavati u čistom obliku u motorima. CCCMC je dodao da se FAME upotrebljava kao zamjena za dizel samo teoretski i da se B100 (16) rijetko upotrebljava umjesto dizela zbog svoje niže kalorijske vrijednosti (energetskog sadržaja) i zato što su, u pravilu, potrebne preinake motora za B100 (pa čak i za mješavine s biodizelom iznad B7 (17)). CCCMC je smatrao da bi upotreba goriva B100 bila iznimka koja ne može potkrijepiti međusobnu zamjenjivost FAME-a i HVO-a. Taj nedostatak međusobne zamjenjivosti dodatno bi potkrijepila činjenica da bi sirovine utjecale na točku začepljenja filtra za gorivo na niskoj temperaturi FAME-a, ali ne i HVO-a. Osim toga, CCCMC je naveo da se FAME ne može upotrebljavati u svim godišnjim dobima u svim državama članicama i da HVO ne bi trebalo uspoređivati (samo) s RME-om (18), kao u privremenoj uredbi, već i s drugim vrstama biogoriva. CCCMC je naveo da Komisija nije dostavila nikakve dokaze za svoju izjavu da je tržišna percepcija FAME-a i HVO-a takva da ih se smatra održivim alternativnim gorivima za dizelske motore u prometnom sektoru. CCCMC je podsjetio na stajalište Komisije u sporu o palminu ulju iz Malezije (DS600 (19)) prema kojem su proizvođači mješavina zabrinuti zbog toga koja biogoriva miješaju, a zatim je zaključio da su krajnji potrošači zabrinuti zbog sirovina koje se upotrebljavaju u proizvodnji biogoriva i zbog vrijednosti točke začepljenja filtra za gorivo na niskoj temperaturi.

(29)

Komisija je odbacila navedene tvrdnje CCCMC-a. Činjenica da je HVO stigao na tržišta nakon FAME-a nije relevantna. Primjedbe iz uvodnih izjava 48. i 53. privremene uredbe razmotrene su i odbačene u istom dokumentu. Tvrdnja da se FAME obično upotrebljava u mješavinama ne dovodi u pitanje činjenicu da je B100 stvarna alternativa u prometnom sektoru kompatibilna s većinom motora EURO VI (20), kako su potvrdili stručnjaci u prometnom sektoru. Suprotno onome što je naveo CCCMC, preinake motora nisu uvijek potrebne za vozila kompatibilna s bilo kojom mješavinom iznad B7, kao što pokazuje, na primjer, dugačak popis vozila u Francuskoj koja kao gorivo mogu upotrebljavati B10 (21). FAME je međusobno zamjenjiv s HVO-om jer se može upotrebljavati u čistom obliku i u mješavinama u svim godišnjim dobima nakon što se njegova točka začepljenja filtra za gorivo na niskoj temperaturi ispravi aditivima i/ili drugim komponentama kad i u mjeri u kojoj je to potrebno. Unatoč tome što Komisija uviđa da su proizvođači mješavina zabrinuti zbog svojstava biodizela kojim rukuju, to ne umanjuje međusobnu zamjenjivost FAME-a i HVO-a. Proizvođači mješavina moraju se pobrinuti da konačno gorivo koje izlazi iz pumpe zadovoljava standarde i druge zahtjeve, ali i dalje smatraju da su FAME i HVO bez obzira na podrijetlo generički proizvodi (prema fizičkim svojstvima / specifikacijama) (22). Komisija je napomenula da se u sporu DS600 u izvješću povjerenstva navodi da PME (23), RME i SBME (tj. FAME proizveden od palmina ulja, ulja uljane repice odnosno sojina ulja) te HVO proizveden od palmina ulja, ulja uljane repice i sojina ulja imaju slična ili ista svojstva i krajnje namjene te ih relevantni potrošači smatraju vrlo zamjenjivima (24). Komisija se nije složila s tvrdnjom da su krajnji potrošači zabrinuti zbog sirovina i vrijednosti točke začepljenja filtra za gorivo na niskoj temperaturi jer takve informacije općenito nisu dostupne na postajama za opskrbu gorivom.

(30)

Budući da nije bilo drugih primjedbi, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 30. do 57. Privremene uredbe.

(31)

Komisija je 14. kolovoza 2024. obavijestila društvo Jiaao da namjerava upotrijebiti raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(32)

Komisija je u dopisu o primjeni članka 18. osnovne uredbe podsjetila da je društvu Jiaao dostavila svoja izvješća o provjeri u kojima se, među ostalim, opisuju problemi na koje se naišlo tijekom posjeta na licu mjesta. Grupa nije izrazila neslaganje s prikazom posjeta na licu mjesta u izvješćima o provjeri.

(33)

Nadalje, Komisija je istaknula da je društvo Jiaao dostavilo znatan broj revizija različitih tablica upitnika uz prvotni odgovor na upitnik i odgovor na dopis za dopunu podataka neposredno prije početka posjeta na licu mjesta ili tijekom njega.

(34)

Što je najvažnije, Komisija je navela nedosljednosti koje je uočila u pogledu sirovina zabilježenih u računovodstvenoj evidenciji grupe, navedenih u dokumentima povezanima s nabavom tih sirovina i prijavljenih u odgovoru na upitnik, posebno u tablicama koje se odnose na kupnju sirovina, trošak proizvodnje i prodaju gotovog proizvoda.

(35)

Kasno podnošenje revidiranih informacija i nedosljedno izvješćivanje o sirovinama znatno su omeli ispitni postupak. Podnošenje revidiranih informacija u kasnoj fazi ispitnog postupka spriječilo je Komisiju da pravilno ispita dostavljene podatke, uključujući analizu unutarnje dosljednosti dostavljenih informacija u različitim dijelovima odgovora na upitnik. Činjenica da grupa nije izvijestila o stvarnim sirovinama upotrijebljenima u proizvodnji biodizela, nego je u velikoj mjeri izvijestila o onome što se činilo poluproizvodima te proizvodnje onemogućila je Komisiji da utvrdi jesu li oznake za vrste proizvoda pravilno i dosljedno izrađene u tablicama upotrijebljenima za izračun uobičajene vrijednosti, s jedne strane, i u tablici o prodaji, s druge strane. Osim toga, nije bilo moguće utvrditi je li potrošnja sirovina pravilno i dosljedno raspodijeljena po vrsti proizvoda. Naposljetku, time je dodatno otežana i upotreba nenarušenog troška jer se trošak ulaznih elemenata koji je prijavilo društvo Jiaao sastojao od troška sirovine i troška djelomične prerade u poluproizvod.

(36)

Naposljetku, utvrđeno je da je jedno društvo grupe dostavilo obmanjujuće informacije o različitim vrstama proizvoda koje je proizvelo. Određeni proizvodi prvotno su prijavljeni kao proizvod iz ispitnog postupka. Međutim, tijekom posjeta na licu mjesta društvo je tvrdilo da se neki proizvodi ne mogu smatrati biodizelom. Tek je u tom trenutku Komisiji pružena potpuna slika djelatnosti društva.

(37)

Društvo je imalo priliku iznijeti primjedbe na namjeru Komisije da primijeni članak 18. osnovne uredbe.

(38)

Grupa je u svojim primjedbama na dopis na temelju članka 18. potvrdila da je postupak provjere vjerno dokumentiran u izvješću o provjeri. Međutim, tvrdila je da je tijekom posjeta na licu mjesta na odgovarajući način objasnila razloge nedosljednosti u izvješćivanju o sirovinama i da je tim nadležan za predmet prihvatio ta objašnjenja. Društvo Jiaao ustrajalo je na tome da nedostaci nisu takve prirode da bi uzrokovali nepotrebne poteškoće u utvrđivanju razumno točne dampinške marže i marže štete.

(39)

Osim toga, grupa je podsjetila da su revizije koje su dostavljene neposredno prije početka posjeta na licu mjesta u skladu s uputama dobivenima prije posjeta radi provjere. Društvo Jiaao nadalje je tvrdilo da daljnje revizije odražavaju stvarno stanje društava kako ga shvaća Komisija i da su provedene na njezin zahtjev.

(40)

Stoga Komisija ne bi trebala smatrati da informacije revidirane neposredno prije ili tijekom posjeta na licu mjesta znatno ometaju ispitni postupak.

(41)

Komisija se nije složila s primjedbama društva Jiaao opisanima u uvodnoj izjavi 38. Grupa je doista objasnila svoj način rada. Međutim, time nisu otklonjene nedosljednosti opisane u uvodnoj izjavi 35.

(42)

Kad je riječ o dostavljanju revidiranih informacija, Komisija je podsjetila da je društvo Jiaao dostavilo 15 revidiranih tablica neposredno prije početka posjeta na licu mjesta. Nadalje, čak i nakon što je primila revidirane tablice, Komisija je morala zatražiti daljnje revizije jer je utvrđeno da su dostavljene informacije i dalje netočne. Stoga činjenica da je Komisija prikupila revidirane informacije i razumjela objašnjenja koja je dala grupa nije značila da je tim nadležan za predmet prihvatio dostavljene informacije kao točne ili dostatne i nije ispravila činjenicu da su ispravljene informacije dostavljene u tako kasnoj fazi provjere da ih se više nije moglo provjeriti i uskladiti s evidencijom grupe, kao ni s podacima dostavljenima u drugim dijelovima odgovora na upitnik.

(43)

Nadalje, marža štete doista se mogla izračunati jer je utvrđeno da su vrste proizvoda prijavljene kao prodane Uniji u skladu s dostavljenom prodajnom dokumentacijom. Međutim, one djelomično nisu bile u skladu s vrstama proizvoda za koje je prijavljeno da su proizvedene. Dampinška marža također je utvrđena za grupu. Komisija je na temelju odredaba članka 18. osnovne uredbe prilagodila nenarušeni trošak kao zamjenu za trošak pojedinačnih sirovina grupe kako bi uzela u obzir činjenicu da su umjesto izvornih sirovina prijavljeni poluproizvodi i kako bi se izbjeglo umanjenje uobičajene vrijednosti.

(44)

Stoga je Komisija smatrala da društvo Jiaao nije dostavilo nikakve dodatne informacije ili pojašnjenja zbog kojih bi se promijenili početni zaključci Komisije o upotrebi raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Komisija je potvrdila svoju upotrebu raspoloživih podataka u pogledu sirovina koje je prijavilo društvo Jiaao i utvrđivanja odgovarajućeg nenarušenog troška.

(45)

Komisija je od svih proizvođača izvoznika u uzorku i od podnositelja pritužbe zaprimila primjedbe o prethodnoj i privremenoj objavi, koje su se odnosile na izvore i metodologiju za utvrđivanje nenarušenog troška i dobiti ili izračune dampinške marže za pojedina društva. Društvo EcoCeres i EBB ponovili su svoje primjedbe na saslušanjima. Osim toga, EBB je dostavio zakašnjeli podnesak nakon što su svi rokovi za podnošenje primjedbi na privremenu objavu već istekli.

(46)

Te primjedbe zainteresiranih strana, uključujući zakašnjele primjedbe podnositelja pritužbe, propisno su razmotrene u odgovarajućim odjeljcima u nastavku. Ako su se određene tvrdnje odnosile na podatke o pojedinim društvima i nisu se mogle sažeti na način koji nije povjerljiv, te su tvrdnje razmotrene u konačnim objavama namijenjenima odgovarajućim društvima.

(47)

Budući da nije bilo primjedbi o postojanju znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe u sektoru biodizela, Komisija potvrđuje svoje nalaze o tome kako su razrađeni u odjeljku 3.2.1. privremene uredbe.

(48)

EBB je u svojem podnesku podsjetio da daje prednost Brazilu kao reprezentativnoj zemlji jer poremećaji na tržištu nisu utjecali na njegovo tržište. Ta je stranka ponovila da je, na temelju njezina poznavanja tržišta, dinamika malezijskog tržišta slična indonezijskom, što uključuje izvozne poreze koji se primjenjuju duž lanca vrijednosti biodizela, fiksne cijene domaćeg biodizela i raspodjelu domaćeg tržišta putem sustava dozvola (25). EBB je nadalje optužio društvo EcoCeres da je Komisiji dostavilo obmanjujuće podatke unatoč dobrom poznavanju malezijskog tržišta jer taj proizvođač izvoznik ima proizvodni pogon u Maleziji.

(49)

Podnositelj pritužbe tvrdio je da je, ako Komisija ustraje na Maleziji kao reprezentativnoj zemlji, potrebno prilagoditi referentne vrijednosti za korišteno ulje za kuhanje, tekući otpad iz uljara za proizvodnju palmina ulja te troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit.

(50)

Komisija je primila na znanje da podnositelj pritužbe daje prednost Brazilu kao reprezentativnoj zemlji. Prvo, Komisija se u uvodnim izjavama od 209. do 214. privremene uredbe već osvrnula na činjenicu da su tržišta biodizela u cijelom svijetu regulirana državnim mjerama, kao i na posebne tvrdnje koje se odnose na Maleziju. Kad je riječ o navodnoj raspodjeli domaćeg tržišta među domaćim proizvođačima putem sustava dozvola, stranka nije dostavila nikakve dokaze za to. Na temelju informacija kojima Komisija raspolaže, čini se da svrha tih dozvola nije bila podjela tržišta među ograničenim brojem društava. Radilo se o dozvolama koje izdaju malezijska nadležna tijela i kojima se društvima odobrava obavljanje djelatnosti u području proizvodnje biodizela, a taj se sustav ne razlikuje od odobrenja koja u Brazilu izdaje Agência Nacional do Petróleo, Gás Natural e Biocombustíveis („ANP”) (26).

(51)

Drugo, podnositelj pritužbe nije iznio nikakve dokaze koji bi upućivali na to da bi upotreba informacija iz Brazila dovela do znatno drukčijih referentnih vrijednosti za one elemente izračunane uobičajene vrijednosti o kojima je EBB u velikoj mjeri raspravljao u svojim različitim podnescima. Na primjer, razina troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti brazilskih proizvođača biodizela na temelju financijskih informacija dostupnih u dokumentaciji slična je onoj malezijskih proizvođača biodizela. Slično tome, javno dostupne informacije (27) upućuju na to da su cijene korištenog ulja za kuhanje u Brazilu u razdoblju ispitnog postupka bile slične referentnoj vrijednosti koju je Komisija upotrebljavala u privremenoj fazi.

(52)

Komisija je utvrdila da nema razloga za odbacivanje Malezije kao reprezentativne zemlje. EBB-ove tvrdnje koje se odnose na pojedinačne referentne vrijednosti obrađene su u posebnim odjeljcima u nastavku.

(53)

Nakon privremene objave društva EcoCeres i Zhuoyue dostavila su primjedbe o utvrđivanju nenarušenog troška korištenog ulja za kuhanje i tekućeg otpada iz uljara za proizvodnju palmina ulja. Konkretno, te su stranke tvrdile da isključivanje uvoza podrijetlom iz Indonezije nije opravdano.

(54)

S tim je u vezi društvo Zhuoyue tvrdilo da samo postojanje izvoznog poreza ne narušava automatski cijenu i da Komisija nije dostavila dokaze o takvom narušavanju. Kako bi potkrijepila taj argument, grupa je dostavila primjere uvoznih cijena korištenog ulja za kuhanje i tekućeg otpada iz uljara za proizvodnju palmina ulja podrijetlom iz Indonezije koje su slične uvoznim cijenama tih dviju sirovina podrijetlom iz nekih drugih zemalja. Grupa je tu tvrdnju ponovila u primjedbama na konačnu objavu.

(55)

Slično tomu, društvo EcoCeres istaknulo je da samo postojanje izvoznog poreza nije dovoljno da bi se zaključilo da je indonezijska izvozna cijena korištenog ulja za kuhanje i tekućeg otpada iz uljara za proizvodnju palmina ulja narušena. Osim toga, uputilo je na prethodne ispitne postupke (28) u kojima se izvozna cijena sirovog palmina ulja i sirovog ulja palminih koštica, na koje se primjenjivao izvozni porez u Indoneziji, smatrala primjerenom referentnom vrijednošću koja odražava tržišnu cijenu.

(56)

Komisija je primijetila da primjena izvoznog poreza obično prvenstveno utječe na domaću cijenu predmetne robe, tj. cijenu korištenog ulja za kuhanje i tekućeg otpada iz uljara za proizvodnju palmina ulja na domaćem indonezijskom tržištu. Međutim, nakon razdoblja dvaju navedenih ispitnih postupaka (od listopada 2017. do rujna 2018. za antisubvencijski ispitni postupak koji se odnosi na biodizel podrijetlom iz Indonezije te od listopada 2020. do rujna 2021. za antidampinški ispitni postupak koji se odnosi na masne kiseline podrijetlom iz Indonezije) promijenilo se zakonodavno okruženje u pogledu palmina ulja i njegovih derivata u Indoneziji. Naime, u razdoblju koje izravno prethodi razdoblju ispitnog postupka u ovom predmetu i koje se djelomično preklapa s njime vlada Indonezije uvela je niz zakonodavnih izmjena (npr. zabrana izvoza u travnju i svibnju 2022. (29) (30), suspenzija izvoznog poreza do listopada 2022. (31) (32), uvođenje mehanizma za prilagodbu razine izvoznog poreza na temelju kretanja globalnih cijena sirova palmina ulja u kolovozu 2022. (33), smanjenje praga koje omogućuje povećanje izvoznog poreza (34)) koje su potencijalno utjecale na tržište palmina ulja i njegovih derivata, uključujući tekući otpad iz uljara za proizvodnju palmina ulja i korišteno ulje za kuhanje (35), u tom konkretnom razdoblju. Nije se moglo isključiti da su te česte zakonodavne promjene uzrokovale barem privremene fluktuacije i/ili poremećaje koji su utjecali na domaće i izvozne cijene iz Indonezije, zbog čega te cijene nisu bile prikladne za upotrebu kao referentna vrijednost u tim razdobljima u tim posebnim okolnostima i za potrebe primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(57)

Osim toga, treba napomenuti da referentne vrijednosti upotrijebljene u dvama ispitnim postupcima na koje upućuje društvo EcoCeres i u ovom ispitnom postupku imaju drukčiju gospodarsku svrhu i obuhvaćene su drukčijim pravnim okvirom koji ima drukčiji kontekst i svrhu. U antisubvencijskom ispitnom postupku o uvozu biodizela podrijetlom iz Indonezije kontekst je bio utvrđivanje referentne vrijednosti radi kvantifikacije koristi za proizvođače. Svrha referentne vrijednosti bila je utvrditi cijenu koja bi prevladavala u Indoneziji da nije bilo programa subvencija koji su bili na snazi u razdoblju tog ispitnog postupka, odnosno od listopada 2017. do rujna 2018. Stoga različita vrsta postupka (spomenuti postupak odnosio se na subvencije), različiti pravni okvir i kontekst, kao i različita relevantna razdoblja, dovode u pitanje argument koji je iznijela stranka. Kad je riječ o antidampinškom ispitnom postupku koji se odnosi na masne kiseline podrijetlom iz Indonezije, Komisija je ispitivala ispunjavaju li sirovine na koje se primjenjuje izvozni porez kriterije koji se odnose na njihov udio u trošku proizvodnje u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe. Razdoblje ispitnog postupka bilo je različito i u tom predmetu (od listopada 2020. do rujna 2021.). Osim toga, Komisija se u tom posebnom ispitnom postupku oslonila i na nekoliko drugih referentnih vrijednosti kako bi ispitala jesu li ispunjeni relevantni kriteriji za utvrđivanje postojanja poremećaja povezanih sa sirovinama na temelju te različite odredbe osnovne uredbe. Svrha je ovog ispitnog postupka utvrditi nenarušenu cijenu tekućeg otpada iz uljara za proizvodnju palmina ulja i korištenog ulja za kuhanje koja prevladava u zemlji koja nije Indonezija, tj. Maleziji kao odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. Komisija je napomenula da društvo EcoCeres nije dostavilo nikakve dokaze koji pokazuju da na indonezijske cijene nije utjecalo nekoliko zakonodavnih izmjena koje je uvela vlada Indonezije te da su stoga sa svom sigurnošću prikladne za upotrebu kao odgovarajuća referentna vrijednost u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe.

(58)

Naposljetku, usporedba uvozne cijene tekućeg otpada iz uljara za proizvodnju palmina ulja i korištenog ulja za kuhanje indonezijskog podrijetla s cijenama tekućeg otpada iz uljara za proizvodnju palmina ulja i korištenog ulja za kuhanje podrijetlom iz ostalih trećih zemalja možda nije pouzdana jer na cijene utječu mnogi čimbenici, kao što su udaljenost od zemlje podrijetla, količina pojedinačnih pošiljaka/ugovora i razdoblje isporuke robe.

(59)

Stoga je Komisija odbacila tvrdnje stranaka opisane u uvodnim izjavama od 53. do 55. i potvrdila isključivanje uvoza indonezijskog podrijetla za utvrđivanje nenarušenog troška korištenog ulja za kuhanje i tekućeg otpada iz uljara za proizvodnju palmina ulja.

(60)

Osim toga, društvo EcoCeres podsjetilo je da je Komisiji dostavilo međunarodne cijene korištenog ulja za kuhanje i tekućeg otpada iz uljara za proizvodnju palmina ulja koje je prikupilo društvo Argus Biofuels. Ta je stranka ponovila da je dostavila te informacije s obzirom na prilično ograničene količine uvoza tih dviju važnih sirovina u analiziranim potencijalnim reprezentativnim zemljama (uz iznimku Malezije) i činjenicu da na temelju carinskih nomenklatura većine potencijalnih reprezentativnih zemalja (uz iznimku Malezije) nije moguće identificirati robu koja bi bila slična sirovinama jer odgovarajuće oznake HS obuhvaćaju razne vrste robe. Društvo EcoCeres tvrdilo je da činjenica da nije moguće utvrditi podrijetlo korištenog ulja za kuhanje i tekućeg otpada iz uljara za proizvodnju palmina ulja koje je društvo Argus Biofuels uključilo u međunarodne cijene nije dovoljan razlog za odbacivanje referentnih vrijednosti kao izvora nenarušenog troška. Stranka se pozvala na nekoliko prethodnih ispitnih postupaka (36) u kojima je Komisija upotrijebila međunarodne referentne vrijednosti u kojima se navodi cijena ulaznog materijala kako je isporučen u luku u Kini ili u kojima Komisija nije provela analizu kako bi osigurala da međunarodna referentna vrijednost ne uključuje ulazne materijale kineskog podrijetla.

(61)

Prvo, Komisija je podsjetila da je glavni razlog zbog kojeg nije upotrijebila međunarodne referentne vrijednosti koje je prikupilo društvo Argus Biofuels taj što su bile zaštićene autorskim pravima i što stranka nije dobila dopuštenje vlasnika autorskih prava za upotrebu podataka u ispitnom postupku. Drugo, u ovom je predmetu Komisija utvrdila da je NRK glavni dobavljač korištenog ulja za kuhanje u cijelom svijetu, a Indonezija jedan od glavnih dobavljača tekućeg otpada iz uljara za proizvodnju palmina ulja. Stoga se pri odabiru najprikladnijeg izvora nenarušenog troška ne može zanemariti činjenica da je utvrđeno da su cijene predmetnih sirovina u tim zemljama podrijetla narušene. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(62)

EBB je nakon privremene objave i u svojem podnesku podržao odluku Komisije da isključi korišteno ulje za kuhanje i tekući otpad iz uljara za proizvodnju palmina ulja indonezijskog podrijetla iz utvrđivanja nenarušenog troška na temelju malezijskih podataka o uvozu, ali je ponovio svoj prijedlog da se umjesto malezijskih podataka o uvozu kao izvor nenarušenog troška korištenog ulja za kuhanje i tekućeg otpada iz uljara za proizvodnju palmina ulja upotrijebe uvozne cijene za SAD. Kako bi potkrijepio svoju tvrdnju, EBB je naveo sljedeće:

(63)

Komisija je objasnila da ne postoji precizan prag u smislu količine zbog kojeg bi se uvoz određenih ulaznih elemenata smatrao nepouzdanim izvorom nenarušenog troška. Potrošnja proizvođača izvoznika doista se može smatrati pokazateljem količine koja se može odbaciti kao nedovoljno reprezentativna. U ovom predmetu ukupne količine malezijskog uvoza korištenog ulja za kuhanje i tekućeg otpada iz uljara za proizvodnju palmina ulja pokazale su da se na tržištu Malezije te dvije sirovine u velikoj mjeri upotrebljavaju za proizvodnju biodizela. Apsolutne količine nakon isključenja uvoza indonezijskog podrijetla nisu se smatrale toliko malenima da bi dovele do narušenih jediničnih uvoznih cijena. Budući da je udio tekućeg otpada iz uljara za proizvodnju palmina ulja uvezenog u Maleziju iz Indonezije bio znatan, kako bi osigurala da ta količina ne utječe na cijene preostalog uvoza, Komisija je provela usporedbu cijena. Usporedbom cijena otkriveno je da cijene preostalog uvoza nisu bile usklađene s cijenama uvoza iz Indonezije. Slična usporedba provedena je za uvoz tekućeg otpada iz uljara za proizvodnju palmina ulja, pri čemu je udio uvoza iz Indonezije bio znatno manji. Usporedba cijena između indonezijskog i ostalog uvoza pokazala je da indonezijski uvoz nije utjecao ni na cijene uvoza iz drugih zemalja.

(64)

Stoga nije bilo potrebe za alternativnom referentnom vrijednošću. U svakom slučaju uvoz u SAD ne bi bio prikladan izvor međunarodnih cijena, troškova i referentnih vrijednosti, osobito za korišteno ulje za kuhanje. Prvo, vrijednosti i količine uvezenih proizvoda koje je dostavio EBB obuhvaćali su cijelu oznaku HS 1518 00 . Iako je ta stranka dostavila podatke o uvozu pod dvjema osmeroznamenkastim oznakama robe, Komisija je utvrdila da u carinsku nomenklaturu SAD-a nisu uključene druge oznake pod oznakom HS 1518 00 . Stoga je EBB ponovno predstavio uvoz cijelog niza različitih životinjskih i biljnih masti i ulja, uključujući potencijalno uvoz biodizela, kao prikladan izvor nenarušenog troška. Komisija je već objasnila (u prvoj i drugoj bilješci o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, na koje se podsjeća u uvodnim izjavama 223., 224., 227., 228., 233. i 234. privremene uredbe) da takav pristup nije prihvatljiv, posebno za ulazne elemente koji čine velik udio troška proizvodnje biodizela i jer u reprezentativnoj zemlji postoje precizniji i lako dostupni odgovarajući podaci.

(65)

Drugo, u prvoj i drugoj bilješci o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, u uvodnim izjavama 223., 224., 227., 228., 233. i 234. privremene uredbe, razmotrena je i potreba za razlikovanjem jestivih i nejestivih masti i ulja. Kao što je EBB ispravno primijetio, korišteno ulje za kuhanje je otpadni proizvod. Stoga ne bi bilo točno pretpostaviti da prosječna cijena cjelokupnog uvoza životinjskih i biljnih masti i ulja pod oznakom HS 1518 00 odražava nenarušenu cijenu korištenog ulja za kuhanje. Komisija je smatrala da bi se sužavanjem odabira oznaka robe na oznake koje obuhvaćaju uvoz nejestivih ulja omogućilo utvrđivanje uvozne cijene koja je bliža stvarnoj cijeni korištenog ulja za kuhanje. Komisija nije mogla zauzeti stajalište o navodno sumnjivim količinama uvezenog i izvezenog korištenog ulja za kuhanje jer nije bilo jasno kako je ta analiza provedena.

(66)

Naposljetku, kako je društvo EcoCeres također ispravno istaknulo u svojim protuargumentima, razlike u količinama i cijenama uvezenog korištenog ulja za kuhanje proizlaze iz činjenice da su se podaci o uvozu uključeni u prvu bilješku odnosili na nekoliko potencijalnih reprezentativnih zemalja, dok su u drugoj bilješci i prethodnoj objavi bili ograničeni na Maleziju kao odabranu reprezentativnu zemlju.

(67)

Komisija je stoga odbacila tvrdnje EBB-a opisane u uvodnoj izjavi 62.

(68)

Društvo Zhuoyue ponovilo je nakon privremene objave da Komisija nije trebala uključiti oznaku robe 3823 19 90 u utvrđivanje nenarušenog troška smeđe masti, prehrambenog otpada i sapunskog taloga (38). Grupa je tvrdila da bi navedenu oznaku robe, s obzirom na to da se među ostalim odnosi na „ostalu robu osim kiselih ulja dobivenih rafiniranjem, […]”, trebalo isključiti iz izračuna referentne vrijednosti jer su smeđa mast, prehrambeni otpad i sapunski talog kisela ulja dobivena rafiniranjem otpada. Naposljetku, društvo Zhuoyue istaknulo je da je jedinična vrijednost uvoza pod predmetnom oznakom robe viša od nenarušenog troška utvrđenog za korišteno ulje za kuhanje. Prema navodima društva to dokazuje da se oznaka robe 3823 19 90 ne bi trebala upotrebljavati za referentnu vrijednost za smeđu mast, prehrambeni otpad i sapunski talog jer je korišteno ulje za kuhanje sirovina veće kvalitete (s manjim sadržajem slobodnih masnih kiselina) te bi stoga prirodno trebala biti skuplja.

(69)

Komisija je napomenula da smeđa mast, prehrambeni otpad i sapunski talog nisu nužno rafinirana kisela ulja. Riječ je o otpadnoj robi koja s obzirom na svoj sadržaj slobodnih masnih kiselina najviše nalikuje robi razvrstanoj u oznaku HS 3823 19 . Kako bi utvrdila oznake robe prikladne za utvrđivanje nenarušenog troška smeđe masti, prehrambenog otpada, sapunskog taloga i ulja iskorištene zemlje za bijeljenje, Komisija je iz razmatranja uklonila oznake robe obuhvaćene oznakom HS 3823 19 koje se odnose na proizvode koji se dobivaju od palme. Oznaka robe 3823 19 90 preostala je oznaka koja uključuje robu obuhvaćenu posebnom oznakom HS, ali koja nije razvrstana ni u jednu odgovarajuću osmeroznamenkastu oznaku robe. Istodobno su iz nje isključeni proizvodi povezani s palmom.

(70)

Osim toga, Komisija ne osporava da je korišteno ulje za kuhanje, s obzirom na to da sadržava manje masnih kiselina, sirovina veće kvalitete od smeđe masti, prehrambenog otpada ili sapunskog taloga. Međutim, grupa je usporedila jediničnu uvoznu cijenu jedne oznake robe s prosječnom uvoznom cijenom svih oznaka robe upotrijebljenih za utvrđivanje nenarušenog troška korištenog ulja za kuhanje. Međutim, iznos referentne vrijednosti upotrijebljen za korišteno ulje za kuhanje bio je veći od onog upotrijebljenog za smeđu mast, prehrambeni otpad i sapunski talog. Stoga referentne vrijednosti koje je Komisija upotrijebila u privremenoj fazi nisu bile u suprotnosti s pretpostavkom da bi cijena korištenog ulja za kuhanje obično trebala biti viša od cijene drugih navedenih sirovina.

(71)

Stoga je Komisija odbacila tvrdnju društva Zhuoyue opisanu u uvodnoj izjavi 68. i potvrdila svoje nalaze iz uvodne izjave 240. privremene uredbe.

(72)

Društvo EcoCeres tvrdilo je nakon privremene objave da je prilagodba nenarušenog troška vodika koju je Komisija provela u privremenoj fazi neprimjerena. Prilagodba je dovela do povećanja iznosa referentne vrijednosti. Međutim, izvor malezijskog troška vodika odnosio se na zeleni vodik za upotrebu kao gorivo. Stoga bi se pri prilagodbi vodiku (koji nije zeleni) za industrijsku upotrebu trebao smanjiti iznos referentne vrijednosti. Grupa je predložila izmjenu metodologije koju je Komisija primijenila u privremenoj fazi.

(73)

Komisija nije osporila potrebu za time da se cijena vodika za gorivo prilagodi cijeni vodika za industrijsku upotrebu. Komisija je u privremenoj fazi za takvu prilagodbu upotrijebila statističke podatke koje je prikupilo Partnerstvo za čisti vodik. Nakon primjedbi društva EcoCeres Komisija je djelomično prilagodila svoju metodologiju za utvrđivanje prilagodbe. Metodologija je zainteresiranim stranama objavljena u revidiranoj bilješci o metodologiji za utvrđivanje nenarušenih troškova i dobiti u okviru konačne objave. Revidirani nenarušeni trošak vodika upotrijebljen je za izračun dampinške marže grupe u konačnoj fazi.

(74)

Nakon konačne objave društvo EcoCeres pozdravilo je činjenicu da je Komisija djelomično revidirala svoju metodologiju za prilagodbu cijene vodika za gorivo cijeni vodika za industrijsku upotrebu. No tvrdilo je i da bi prilagodba na nižu vrijednost trebala biti značajnija. Kako bi potkrijepilo tu tvrdnju, društvo EcoCeres pozvalo se na istraživanje koje je provela Uprava SAD-a za informiranje o energetici (39), koje je pokazalo da je kupovna cijena vodika koji upotrebljavaju proizvođači kemikalija bila najniža među svim ispitanim proizvodnim sektorima i znatno niža od najviše cijene koju plaćaju proizvođači električne opreme, uređaja i komponenti.

(75)

Komisija je ispitala tu tvrdnju i utvrdila da su nalazi Uprave SAD-a za informiranje o energetici u najmanju ruku neuvjerljivi za potrebe utvrđivanja nenarušenog troška (industrijskog) vodika. U članku koji je Uprava SAD-a za informiranje o energetici objavila na temelju prikupljenih podataka ne razlikuju se vodik za gorivo i industrijski vodik. Istodobno, osnovni podaci (40) odnose se na prosječne cijene kupljenih izvora energije, pa se stoga vjerojatno tiču vodika kao goriva. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(76)

Nakon konačne objave EBB je tvrdio da je Komisija upotrijebila deflacionirani nenarušeni trošak vodika jer nije izračunala prosječnu kupovnu cijenu iz statističkih podataka koje je prikupilo Partnerstvo za čisti vodik na temelju ponderiranog prosjeka.

(77)

Komisija se s tim nije složila. Statistički podaci Partnerstva za čisti vodik nisu prikazani kao skup pojedinačnih podatkovnih točaka, već kao niz opažanja unutar više cjenovnih intervala. Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu gornju i donju granicu intervala te je potom utvrdila srednju vrijednost kao aritmetičku sredinu. Tu je metodu smatrala najprikladnijom s obzirom na dostupni skup podataka. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(78)

EBB je nakon privremene objave istaknuo da se cijena električne energije koju je upotrijebila Komisija primjenjivala u Maleziji 2014., a cijena prirodnog plina 2021. Ta je stranka podsjetila da je Komisija u prethodnom ispitnom postupku (41) u kojem je upotrijebila iste izvore nenarušenog troška električne energije i prirodnog plina u Maleziji kao reprezentativnoj zemlji prilagodila cijene za inflaciju.

(79)

Komisija je ispitala tu tvrdnju i zaključila da je u ovom predmetu nehotice propustila izvršiti prilagodbu zbog inflacije. Komisija je upotrijebila indeks proizvođačkih cijena za izračun revidiranog nenarušenog troška električne energije i prirodnog plina. Budući da je nenarušeni trošak pare izračunan na temelju nenarušenog troška prirodnog plina, njegova referentna vrijednost također je revidirana nakon revizije troška prirodnog plina.

(80)

Nakon konačne objave društvo EcoCeres tvrdilo je da Komisija nije trebala upotrijebiti indeks proizvođačkih cijena za potrebe prilagodbe zbog inflacije jer je to bilo preopćenito s obzirom na to da je indeks cijena specifičan za energiju bio dostupan u bazi podataka Svjetske banke (42) koju upotrebljava Komisija. Osim toga, prilagodba zbog inflacije nije izračunana posebno za razdoblje ispitnog postupka, koje je trajalo dvije godine, jer indeks proizvođačkih cijena koji je upotrijebila Komisija obuhvaća cijele kalendarske godine. Društvo EcoCeres istaknulo je da su za indeks cijena energije dostupni mjesečni podaci, što omogućuje utvrđivanje prilagodbe posebno za razdoblje ispitnog postupka.

(81)

Komisija je ispitala tu tvrdnju i utvrdila da je baza podataka Svjetske banke o inflaciji doista sadržavala indeks cijena energije za Maleziju i za razdoblje relevantno za prilagodbu zbog inflacije. Međutim, indeks cijena energije za Maleziju temeljio se na procijenjenim cijenama. Zato on u ovom slučaju nije nužno bio pouzdaniji ili primjereniji izvor informacija o inflaciji u Maleziji. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(82)

Međutim, Komisija je uzela u obzir činjenicu da prilagodba zbog inflacije provedena u konačnoj objavi nije bila posebno prilagođena za razdoblje ispitnog postupka, osobito s obzirom na to da je indeks proizvođačkih cijena bio dostupan i na tromjesečnoj osnovi. Nenarušeni trošak električne energije, prirodnog plina i pare dodatno je revidiran s pomoću revidirane prilagodbe zbog inflacije nakon primjedbi društva EcoCeres na konačnu objavu. Društvo EcoCeres i zainteresirane strane u dodatnoj su objavi obaviješteni o revidiranoj prilagodbi zbog inflacije i omogućeno im je da dostave primjedbe.

(83)

Nakon dodatne konačne objave društvo EcoCeres ponovilo je da je Komisija umjesto indeksa proizvođačkih cijena trebala upotrijebiti indeks cijena energije. Osim toga, pri izračunu prilagodbe zbog inflacije za prirodni plin Komisija je kao početnu točku trebala upotrijebiti četvrto tromjesečje 2021., a ne cijelu 2021. jer se cijena prirodnog plina koja je upotrijebljena kao referentna vrijednost primjenjivala u Maleziji u tom tromjesečju.

(84)

Komisija je odbacila te tvrdnje. Prvo, društvo EcoCeres nije dalo nikakvo dodatno obrazloženje za upotrebu indeksa cijena energije umjesto indeksa proizvođačkih cijena. Drugo, Komisija je utvrdila da je bilo primjerenije upotrijebiti indeks proizvođačkih cijena za cijelu 2021. Budući da je razdoblje ispitnog postupka obuhvaćalo cijelu godinu, prilagodba zbog inflacije izračunana je usporedbom indeksa cijena za razdoblje od četiri tromjesečja s prethodnim razdobljem jednakog trajanja.

(85)

Društvo EcoCeres u svojim je primjedbama na prethodnu objavu iznijelo tri tvrdnje o nenarušenom trošku rada. Grupa je ponovila svoje tvrdnje nakon privremene objave:

(86)

Prvo, na temelju informacija prikupljenih tijekom posjeta na licu mjesta Komisija je utvrdila da većina osoblja koje radi u proizvodnji (npr. upravljačke prostorije, laboratoriji) ima visoko obrazovanje, što odgovara tercijarnom obrazovanju bez sveučilišne diplome, tj. ispod razine diplome prvostupnika. Prema malezijskoj standardnoj klasifikaciji zanimanja (43) za koja je potrebno, među ostalim, tercijarno obrazovanje na temelju kojeg se stječe diploma koja nije istovjetna diplomi prvog stupnja (tj. diplomi prvostupnika) svrstavaju se u skupinu „tehničari i povezani stručnjaci”. Stoga je Komisija smatrala da je primjereno upotrijebiti podatke za tehničare i povezane stručnjake u Maleziji kao nenarušeni trošak rada.

(87)

Drugo, na internetskim stranicama ILMIA-e informacije o nacionalnom indeksu plaća dostupne su samo do rujna 2018. Međutim, trošak rada morao se prilagoditi za inflaciju za razdoblje od 2016. do 2023. Stoga je Komisija potvrdila da je za potrebe prilagodbe zbog inflacije bilo primjereno upotrijebiti indeks proizvođačkih cijena.

(88)

Naposljetku, Komisija je smatrala da je određivanje troška rada po satu u Maleziji bilo dovoljno precizno uzimajući u obzir činjenicu da trošak rada čini manje od 1,7 % ukupnog troška proizvodnje s i da bi ponovni izračun referentne vrijednosti na temelju prijedloga grupe opisanog u uvodnoj izjavi 85. točki (c) imao zanemariv učinak na izračunanu uobičajenu vrijednost.

(89)

Uzimajući u obzir razloge objašnjene u uvodnim izjavama od 86. do 88., Komisija je odbacila tvrdnje društva EcoCeres opisane u uvodnoj izjavi 85. i potvrdila nalaze iz uvodne izjave 270. privremene uredbe.

(90)

Nakon konačne objave društvo EcoCeres ponovilo je da bi nenarušeni trošak rada upotrijebljen u izračunu dampinga trebalo primijeniti razmjerno na temelju stupnja obrazovanja osoblja i/ili razine vještina, što odražava tvrdnju opisanu u uvodnoj izjavi 85. točki (a).

(91)

Osim toga, društvo EcoCeres istaknulo je da je nenarušeni trošak rada u Maleziji koji je Komisija upotrijebila u konačnoj objavi nepouzdan jer se temeljio (a) na zastarjelim informacijama za koje je bila potrebna prilagodba zbog inflacije, (b) na izvoru koji pruža informacije o troškovima rada na preopćenit način, a da se pritom ne razlikuju industrijski sektor i gospodarska djelatnost. Usto, prilagodba zbog inflacije nije utvrđena za razdoblje koje bi točno odgovaralo razdoblju ispitnog postupka. Naposljetku, društvo je tvrdilo da se upotrebom dvaju različitih izvora za trošak rada (Malezijski institut za informacije i analizu tržišta rada („ILMIA”) i za radne sate (Međunarodna organizacija rada („ILO”)) dodatno smanjila pouzdanost referentne vrijednosti.

(92)

Društvo EcoCeres napomenulo je da se Komisija u pogledu plaća i radnih sati u jednom prethodnom ispitnom postupku (44) oslonila na podatke malezijskog Ministarstva za statistiku. Društvo je dostavilo i izračun nenarušenog troška rada na temelju (a) podataka malezijskog Ministarstva za statistiku o plaći po satu i (b) informacija iz različitih javnih izvora o dodatnim troškovima rada, posebno različitim vrstama socijalnih doprinosa.

(93)

Komisija je ispitala tu tvrdnju. Uzimajući u obzir da su podaci malezijskog Ministarstva za statistiku bili dostupni za razdoblje ispitnog postupka, a posebno za industrijski sektor kojem pripada proizvodnja biodizela, te činjenicu da su bili dostupni i podaci o dodatnim troškovima rada, za utvrđivanje nenarušenog troška rada bilo je primjerenije upotrijebiti izvore koje je predložilo društvo EcoCeres. Te dodatne informacije koje je dostavilo društvo sadržavale su sve elemente potrebne za izračun nenarušenog troška rada po satu, kao što su plaće, odrađeni sati, socijalni doprinosi i drugi troškovi rada koje snosi poslodavac. Stoga je Komisija revidirala nenarušeni trošak rada.

(94)

Uzimajući u obzir zaključke Komisije o tvrdnji društva EcoCeres iz uvodnih izjava 91. i 92., njegova tvrdnja opisana u uvodnoj izjavi 90. postala je bespredmetna. Revidiranom referentnom vrijednošću uzima se u obzir industrijski sektor, ali ne i razina obrazovanja i vještina zaposlenika. Društvo EcoCeres i zainteresirane strane u dodatnoj su objavi obaviješteni o revidiranoj referentnoj vrijednosti i omogućeno im je da dostave primjedbe.

(95)

Nakon dodatne konačne objave društvo EcoCeres iznijelo je primjedbe na revidirani izračun troška rada. Jedan od elemenata koji su uzeti u obzir bila je otpremnina na koju zaposlenik ima pravo ako je bio zaposlen 12 mjeseci ili dulje i ako je njegova mjesečna plaća iznosila do 4 000 MYR. Ovisno o trajanju zaposlenja, zaposlenik je imao pravo na 10, 15 ili 20 dana otpremnine. Budući da je izračunana mjesečna plaća bila nešto veća od 4 000 MYR, ta je strana tvrdila da bi Komisija trebala primijeniti konzervativan pristup i za izračun referentne vrijednosti upotrijebiti trošak isplate otpremnine za 10 dana.

(96)

Komisija je potvrdila metodologiju primijenjenu nakon konačne objave. Primijenila je uravnotežen pristup i u izračun referentne vrijednosti uvrstila isplatu otpremnine za 15 dana. Prosječna mjesečna plaća nije se razlikovala s obzirom na radno mjesto (proizvodnja, administracija, uprava) u kemijskoj industriji. Komisija je smatrala da je vrlo vjerojatno da većina zaposlenika prima plaću manju od 4 000 MYR i da će stoga imati zakonsko pravo na otpremninu.

(97)

Komisija je nakon primjedbi na privremenu i konačnu objavu opisanih i razmotrenih u uvodnim izjavama od 48. do 94. revidirala nenarušeni trošak određenih čimbenika proizvodnje kako slijedi:

Tablica 1.

Revidirani nenarušeni trošak određenih čimbenika proizvodnje

(98)

Nakon privremene objave društva EcoCeres i Zhuoyue dostavila su primjedbe o utvrđivanju nenarušenih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti, posebno o uključivanju triju dodatnih malezijskih društava koja posluju u sektoru organskih kemikalija u skup društava koja su se koristila za utvrđivanje nenarušenih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti.

(99)

Obje stranke istaknule su da tri proizvođača organskih kemikalija proizvode proizvode koji su previše raznoliki da bi odražavali financijske podatke proizvođača biodizela. Osim toga, nije bilo jasno kako njihovi financijski podaci predstavljaju proizvodni postupak koji nedostaje, tj. proizvodnju biodizela hidrogenacijom, jer nijedno od dodanih društava ne proizvodi biodizel.

(100)

Osim toga, društvo EcoCeres tvrdilo je da Komisija nije uspjela objasniti zašto je proizvodni postupak znatno utjecao na troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit.

(101)

Društvo EcoCeres također je navelo da Komisija upotrebom financijskih podataka malezijskih proizvođača organskih kemikalija iz baze podataka Orbis proturječi svom prethodnom obrazloženju u ovom ispitnom postupku, prema kojem je odbacila financijske informacije koje nisu bile dovoljno detaljne za utvrđivanje, na primjer, financijskih rezultata društva u segmentu izravno povezanom s proizvodnjom biodizela. Grupa je napomenula da ni financijski podaci iz baze Orbis ne sadržavaju detaljne informacije o segmentu.

(102)

Nadalje, društvo EcoCeres uputilo je na prethodne ispitne postupke (45) u kojima je Komisija upotrijebila financijske informacije koje se odnose na proizvode koji nisu proizvod iz ispitnog postupka samo kad nisu bili dostupni financijski podaci proizvođača proizvoda iz ispitnog postupka.

(103)

Društvo EcoCeres ujedno je tvrdilo da bi Komisija, ako ustraje na proširenju skupa društava koja se upotrebljavaju za utvrđivanje nenarušenih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti, trebala slijediti jednu od mogućnosti u nastavku (prema redoslijedu poželjnosti):

(104)

Naposljetku, nakon prethodne objave društvo EcoCeres dostavilo je ažurirane financijske izvještaje četiriju proizvođača biodizela u Maleziji za financijsku godinu 2023. (prethodno dostavljene informacije odnosile su se na financijsku godinu 2022.). Grupa je pribavila financijske izvještaje iz lokalnog malezijskog registra.

(105)

Komisija je potvrdila da je doista bilo potrebno proširiti skup društava čiji su financijski podaci upotrijebljeni za utvrđivanje nenarušenih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti kako bi se uzele u obzir razlike među različitim proizvodnim postupcima, osobito u odnosu na njihovu profitabilnost. Naime, prodajna marža društva Neste, proizvođača iz Unije koji proizvodi biodizel hidrotretiranjem biljnih ulja, iznosila je od 730 do 880 EUR/tona u razdoblju ispitnog postupka (49), dok je ciljna dobit od proizvodnje biodizela transesterifikacijom (idealno ostvarena bez štete za proizvođače iz Unije), kako je objavljena u privremenoj fazi, bila znatno manja (približno 200 EUR/tona). Stoga je Komisija ponovila svoje nalaze iz uvodne izjave 282. privremene uredbe da treba utvrditi nenarušene i razumne iznose troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti u Maleziji koji odražavaju različite vrste proizvodnih postupaka. S obzirom na razlike u troškovima i profitabilnosti povezane s tim dvjema metodama proizvodnje, kako bi se smatrali razumnima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe, iznosi troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti upotrijebljeni za utvrđivanje uobičajene vrijednosti morali su biti kombinacija: i. troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti povezanih s biodizelom proizvedenim transesterifikacijom te ii. troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti povezanih s biodizelom proizvedenim hidrotretiranjem biljnih ulja. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 279. privremene uredbe, Komisija je mogla pronaći lako dostupne podatke o relevantnim proizvođačima biodizela postupkom transesterifikacije. Kad je riječ o proizvodnji hidrotretiranjem biljnih ulja, takvi podaci o proizvođačima biodizela u Maleziji nisu bili lako dostupni. Zbog toga je Komisija uzela u obzir troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit malezijskih proizvođača iz sektora sličnog onom kojem pripadaju proizvođači koji proizvode biodizel hidrotretiranjem biljnih ulja.

(106)

Komisija se nije složila s društvom EcoCeres o oznaci NACE, koja je prikladna za utvrđivanje poduzeća u sličnom sektoru, tj. sektoru kojem pripada proizvodnja biodizela. Oznaka NACE 10.41 razvrstana je u odjeljak 10 – Proizvodnja prehrambenih proizvoda. Stoga se ne može smatrati prikladnom za odražavanje troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti sektora sličnog proizvodnji biodizela.

(107)

Stoga je Komisija potvrdila svoj pristup kako je opisan u uvodnim izjavama od 279. do 284. privremene uredbe, prema kojem se financijski podaci malezijskih proizvođača biodizela dopunjuju financijskim podacima proizvođača organskih kemikalija u Maleziji.

(108)

Međutim, Komisija je uzela u obzir dodatne financijske izvještaje koje je društvo EcoCeres dostavilo za malezijske proizvođače biodizela i malezijske proizvođače organskih kemikalija.

(109)

U tom je pogledu baza podataka Orbis sadržavala financijske podatke za više od 80 društava razvrstanih pod oznaku NACE 20.14 u Maleziji. Društvo EcoCeres dostavilo je financijske izvještaje samo šest takvih društava. Prvo, Komisija je primijetila da financijske informacije sadržane u financijskim izvještajima odgovaraju podacima iz baze podataka Orbis. Drugo, budući da društva razvrstana pod oznaku NACE 20.14 ne proizvode nužno biodizel, nego pružaju zamjensku vrijednost za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit u širem sektoru, nema potrebe za daljnjom detaljnom analizom, kao što je utvrđivanje segmenta izravno povezanog s proizvodom iz ispitnog postupka. Treće, s obzirom na velik broj proizvođača organskih kemikalija u Maleziji, ne može se isključiti da je stranka dostavila samo one financijske izvještaje koji bi doveli do nenarušenih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti koji joj idu u prilog. Stoga je Komisija odlučila upotrijebiti sve prethodno navedene lako dostupne financijske informacije: financijske izvještaje proizvođača biodizela, financijske izvještaje proizvođača organskih kemikalija i financijske informacije proizvođača organskih kemikalija u Maleziji iz baze podataka Orbis.

(110)

Nadalje, Komisija želi pojasniti da financijske informacije iz baze podataka Orbis nisu neprikladne. Dostupnost detaljnijih financijskih izvještaja može biti razlog za odabir jedne zemlje umjesto druge u postupku odabira reprezentativne zemlje. Međutim, to ne znači da financijske informacije iz baze podataka Orbis nisu prihvatljive za utvrđivanje nenarušenih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti.

(111)

Komisija je preispitala svoje istraživanje proizvođača organskih kemikalija u Maleziji iz baze podataka Orbis. Utvrdila je da je nenamjerno upotrijebila ne samo oznaku NACE 20.14, nego i slične oznake u okviru drugih industrijskih klasifikacija dostupnih u bazi podataka Orbis.

(112)

Kako bi pojednostavnila utvrđivanje nenarušenih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti, posebno skupa proizvođača organskih kemikalija u Maleziji, Komisija je revidirala svoje pretraživanje u bazi podataka Orbis. Komisija je u konačnoj fazi uzela u obzir samo društva koja su upotrebljavala oznaku NACE 20.14 kao jednu od svojih primarnih oznaka u okviru te industrijske klasifikacije te je dodatno odabrala samo društva za koja su dostupni nekonsolidirani financijski izvještaji za 2022. ili 2023. sa sljedećim dostupnim financijskim informacijama: promet, trošak prodane robe i dobit. Ako je rezultat dobiven tim pretraživanjem bilo društvo za koje je društvo EcoCeres dostavilo financijske izvještaje iz lokalnog malezijskog registra, financijski izvještaji upotrijebljeni su umjesto podataka iz baze podataka Orbis. U tom je pogledu utvrđeno da jedan od navodnih proizvođača organskih kemikalija za koje je društvo EcoCeres dostavilo financijske izvještaje (Pacific Oleochemicals Sdn Bhd) nije razvrstan pod oznaku NACE 20.14 u bazi podataka Orbis. To društvo nije uzeto u obzir pri utvrđivanju nenarušenih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti.

(113)

Komisija je odbacila zahtjev društva EcoCeres za prilagodbu pondera proizvođača organskih kemikalija u izračunu ponderiranih prosječnih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti. Ukupna vrijednost troška prodane robe proizvođača organskih kemikalija doista je bila veća od ukupne vrijednosti troška prodane robe proizvođača biodizela. Međutim, Komisija je smatrala da su proizvođači biodizela dovoljno zastupljeni u izračunu ponderiranog prosjeka jer su pojedinačno mnogo veća društva od proizvođača organskih kemikalija.

(114)

Međutim, Komisija je prilagodila ponder pojedinačnih društava u izračunu ponderiranih prosječnih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti. Za društva za koja su bile dostupne financijske informacije za obje financijske godine (2022. i 2023.) Komisija je upotrijebila prosjek tih dviju godina umjesto jednostavnog zbrajanja iznosa za te dvije godine kako bi se izbjegla situacija u kojoj bi se financijski podaci društva dvostruko uračunali u ponderirani prosjek.

(115)

Nakon privremene objave i u svojem podnesku EBB je pozdravio uključivanje proizvođača organskih kemikalija u utvrđivanje nenarušenih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti i ustvrdio da bi se Komisija trebala osloniti samo na njihove financijske podatke. Podnositelj pritužbe u tom je pogledu ponovio da su troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit malezijskog biodizela narušeni zbog mehanizma automatskog određivanja cijena koji se primjenjuje na dizelsko gorivo koje se prodaje na maloprodajnoj razini i zbog toga što vlada određuje cijenu biodizela.

(116)

Kad je riječ o mehanizmu automatskog određivanja cijena, EBB je uputio na izvješće Međunarodnog instituta za održivi razvoj (50), u kojem je navodno navedeno da mehanizam automatskog određivanja cijena ne utječe samo na maloprodajnu cijenu, nego na cijeli proizvodni lanac. Podnositelj pritužbe optužio je društvo EcoCeres da je u svojim podnescima pogrešno prikazalo funkcioniranje mehanizma automatskog određivanja cijena, posebice tako što je tvrdilo da se s pomoću njega određuje cijena goriva samo na maloprodajnoj razini i da su fiksne cijene goriva dostupne samo potrošačima i određenim sektorima gospodarstva.

(117)

Kad je riječ o fiksnoj cijeni biodizela, EBB je uputio na sljedeće informacije:

(118)

Kad je riječ o mehanizmu automatskog određivanja cijena, Komisija je smatrala da EBB nije dostavio nikakve dokaze o raspodjeli subvencije duž cijelog lanca vrijednosti. Prvo, u izvješću Međunarodnog instituta za održivi razvoj samo se navodi da se mehanizmom automatskog određivanja cijena osim određivanja cijene goriva za kupca ujedno regulira dobit i troškovi na strani proizvodnje (tj. za trgovca na malo pomoću formule mehanizma automatskog određivanja cijena koja se primjenjuje na izračun maloprodajne cijene). Drugo, u studiji Tehnološkog sveučilišta u Maleziji izračunano je kako je cijena biodizela, koja je bila viša od cijene fosilnog goriva, pridonijela povećanju subvencije potrebne za pokrivanje razlike između fiksne maloprodajne cijene goriva i stvarnog troška trgovca na malo. Čak i ako bi Komisija priznala da subvencija koja se isplaćuje trgovcu na malo osigurava određeno jamstvo povoljne prodajne cijene proizvođaču biodizela, mora se uzeti u obzir da bi financiranje mješavine B10 procijenjeno na 9,7 milijuna USD za 2023. činilo subvenciju od 0,005 MYR po litri takve mješavine (56). Utjecaj na proizvođača biodizela stoga je neznatan.

(119)

Kad je riječ o navodnoj fiksnoj cijeni biodizela, Komisija je napomenula da EBB nije dostavio dostatne dokaze. Izvori koje je ta stranka navela potječu iz 2015. i 2017., odnosno mnogo prije razdoblja ovog ispitnog postupka. Nadalje, Komisija nije mogla pronaći suvremene službene izvore koji bi potvrdili postojanje mehanizma određivanja cijena biodizela koji regulira vlada Malezije.

(120)

Stoga je Komisija odbacila tvrdnje EBB-a opisane u uvodnim izjavama od 115. do 117.

(121)

Nakon konačne objave društvo EcoCeres ponovilo je da je kategorija organskih kemikalija preširoka. Iako je proizvodnja biodizela hidrotretiranjem bila profitabilnija nego proizvodnja transesterifikacijom, društvo EcoCeres tvrdilo je da Komisija nije objasnila kako je široka kategorija proizvođača organskih kemikalija bila reprezentativnija za hidrotretiranje od proizvodnje sličnog proizvoda (proizvodnja biodizela transesterifikacijom). U tom je pogledu društvo EcoCeres tvrdilo da bi Komisija, ako je inzistirala na proširenju opsega izvan proizvođača biodizela, trebala upotrebljavati oznaku NACE 10.14, koja izravno obuhvaća hidrotretiranje biljnih ulja.

(122)

Komisija je podsjetila da su, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 105., svi proizvođači biodizela za koje su dostupne financijske informacije proizvodili biodizel transesterifikacijom. Nadalje, informacije u dokumentaciji ispitnog postupka jasno upućuju na različite razine profitabilnosti proizvođača koji upotrebljavaju hidrotretiranje u usporedbi s onima koji upotrebljavaju transesterifikaciju. Stoga je bilo potrebno uključiti dodatna društva kako bi se točno utvrdio odgovarajući, nenarušen i razuman iznos troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti koji je reprezentativan za cijelu industriju biodizela bez obzira na primijenjeni postupak proizvodnje. Komisija se ne slaže s društvom EcoCeres u pogledu predložene oznake NACE. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 106., oznaka NACE 10.14 odnosi se na hidrogenaciju biljnih ulja u prehrambenoj industriji. Stoga se profitabilnost prehrambenih poduzeća ne može upotrijebiti kao zamjena za profitabilnost društava koja proizvode gorivo. Financijski rezultati društava koja posluju u istom industrijskom sektoru (proizvodnja organskih kemikalija) kao proizvođači biodizela u ovoj su situaciji nedvojbeno najprikladnija zamjenska vrijednost za troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit proizvođača koji upotrebljavaju metodu hidrotretiranja.

(123)

Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(124)

Nakon konačne objave društvo EcoCeres ponovilo je svoju tvrdnju o ponderu proizvođača organskih kemikalija u utvrđivanju nenarušenih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti (vidjeti uvodnu izjavu 103. točku (d)). Konkretno, društvo je u skupu podataka istaknulo broj proizvođača organskih kemikalija (93 društva) u odnosu na broj proizvođača biodizela (7).

(125)

Komisija je odbacila tu tvrdnju i potvrdila svoje zaključke iz uvodne izjave 113. Konkretno, smatrala je da broj društava nije relevantan. Reprezentativnost je utvrđena na temelju udjela troška prodane robe proizvođača biodizela u izračunu.

(126)

Naposljetku, u svojim primjedbama na konačnu objavu društvo EcoCeres iznijelo je sljedeće primjedbe koje se odnose na društva uključena u utvrđivanje nenarušenih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti:

(127)

Komisija je ispitala primjedbe i, prema potrebi, revidirala utvrđivanje nenarušenih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti kako slijedi:

(128)

Društvo EcoCeres i zainteresirane strane u dodatnoj su objavi obaviješteni o navedenim izmjenama i omogućeno im je da dostave primjedbe.

(129)

Komisija je odbila zahtjev za uključivanje društva Pacific Oleochemicals Sdn Bhd u izračun nenarušenih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti. Društvo je doista razvrstano u drukčiju oznaku industrijske klasifikacije i Komisija u dokumentaciji nije imala nikakve dokaze koji bi sa sigurnošću upućivali na to da bi primarne djelatnosti društva trebalo razvrstati u oznaku NACE 20.14, odnosno proizvodnju ostalih organskih osnovnih kemikalija.

(130)

Nakon privremene objave društvo EcoCeres ponovilo je svoju tvrdnju o troškovima povezanima s prijevozom uključenima u nenarušene troškove prodaje, opće i administrativne troškove koje je upotrijebila Komisija. U tom je pogledu uputilo na činjenicu da je usporedba uobičajene vrijednosti i izvozne cijene provedena na razini franko tvornica i na odluku Općeg suda u predmetu Sinopec Chongqing SVW Chemical (57) u kojem je Sud potvrdio da Komisija mora osigurati da se troškovi prijevoza oduzmu od troškova prodaje, općih i administrativnih troškova društava upotrijebljenih za izračun referentne vrijednosti.

(131)

Komisija je upotrijebila kombinaciju financijskih izvještaja iz lokalnog registra i financijskih podataka iz baze podataka Orbis. Činjenica da „troškovi prodaje” u financijskim izvještajima ili „ostali rashodi poslovanja” u bazi podataka Orbis mogu uključivati troškove povezane s prijevozom ne znači nužno da su predmetna društva imala takve troškove. Zapravo, od 19 skupova financijskih izvještaja koji su bili lako dostupni u ovom ispitnom postupku, samo je jedno društvo u bilješkama uz svoje financijske izvještaje navelo da je imalo troškove prijevoza. Kako je već objašnjeno u uvodnoj izjavi 280. privremene uredbe, u slučaju tog društva Komisija je odbila trošak povezan s prijevozom od troškova prodaje, općih i administrativnih troškova društva upotrijebljenih pri izračunu nenarušenih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova.

(132)

Nadalje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 295. privremene uredbe, Komisija je odlučila usporediti izvoznu cijenu i uobičajenu vrijednost na razini trgovine franko tvornica. Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 291. i 296. privremene uredbe, uobičajena vrijednost utvrđena je na razini franko tvornica upotrebom troškova proizvodnje zajedno s iznosima troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti, koji su se smatrali razumnima za tu razinu trgovine. Stoga nisu bile potrebne prilagodbe kako bi se uobičajena vrijednost vratila na razinu franko tvornica.

(133)

U svojoj presudi u predmetu CCCME, koja je uslijedila nakon presude u predmetu Sinopec, Opći sud najprije je podsjetio da, u skladu sa sudskom praksom, ako stranka zatraži prilagodbe na temelju članka 2. stavka 10. osnovne uredbe kako bi uobičajena vrijednost i izvozna cijena bile usporedive za potrebe utvrđivanja dampinške marže, ta stranka mora dokazati da je njezina tvrdnja opravdana. Teret dokazivanja da je nužno provesti posebne prilagodbe iz članka 2. stavka 10. točaka od (a) do (k) osnovne uredbe snose oni koji se na njih žele pozvati (58). Iz toga slijedi da u tom slučaju, kao i u ovom ispitnom postupku, zainteresirane stranke, u skladu s tom sudskom praksom, trebaju dokazati potrebu za traženom prilagodbom kojom bi potkrijepili dokaze koje su podnijele tijekom ispitnog postupka (59).

(134)

Nadalje, Opći sud smatrao je da treba napomenuti da, iako se provedba prilagodbi može pokazati potrebnom, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe, kako bi se uzele u obzir razlike između izvozne cijene i uobičajene vrijednosti koje utječu na njihovu usporedivost, takvi se odbici ne mogu provesti u odnosu na vrijednost koja je izračunana i koja stoga nije stvarna. Na tu vrijednost općenito ne utječu čimbenici koji bi mogli ugroziti njezinu usporedivost jer je ona umjetno utvrđena (60). Nadalje, kao i u predmetu CCCME, u ovom je predmetu izračun uobičajene vrijednosti po vrsti proizvoda na temelju cijena franko tvornica uključivao razuman iznos troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te nije bilo dostupnih informacija koje bi pokazale da su troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi predmetnih malezijskih društava uključivali troškove prijevoza za isporuku kupcima. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 131., podaci su na odgovarajući način prilagođeni kad god su dostavljeni takvi dokazi. S obzirom na diskrecijsko pravo Komisije u primjeni članka 2. stavka 10. osnovne uredbe (61), Komisijin pristup bio je u skladu s najnovijom sudskom praksom koja se odnosi na nepotkrijepljene tvrdnje da iznosi troškova prodaje, općih i administrativnih troškova upotrijebljenih u izračunu uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a), koje Komisija smatra razumnima za razinu franko tvornica, sadržavaju troškove prijevoza. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(135)

Uzimajući u obzir primjedbe na privremenu objavu navedene u uvodnim izjavama od 98. do 134., revidirani nenarušeni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi i dobit iznosili su 5,88 % odnosno 11,78 %. Komisija je smatrala da su iznosi troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti na temelju tih stopa razumni za razinu trgovine franko tvornica.

(136)

Komisija je u privremenoj fazi prihvatila određene zahtjeve proizvođača izvoznika u uzorku da za izračun uobičajene vrijednosti upotrijebe vlastite troškove ako su društva mogla dokazati da su određeni ulazni elementi kupljeni pod tržišnim uvjetima, primjerice da su ti ulazni elementi uvezeni izravno iz treće zemlje, bez sudjelovanja kineskog posrednika, da dobavljači nisu bili povezani s proizvođačima izvoznicima te da su cijene dogovorene i plaćene u stranoj valuti.

(137)

Međutim, Komisija nije prihvatila trošak korištenog ulja za kuhanje i tekućeg otpada iz uljara za proizvodnju palmina ulja podrijetlom iz Indonezije u skladu sa svojim zaključcima o utvrđivanju nenarušenog troška korištenog ulja za kuhanje i tekućeg otpada iz uljara za proizvodnju palmina ulja iz uvodnih izjava 232., 238. i 263. privremene uredbe.

(138)

Proizvođači izvoznici u uzorku ponovili su nakon privremene objave da takav pristup nije opravdan. Budući da se detaljno obrazloženje odnosilo na informacije o pojedinim društvima, Komisija je odgovorila na primjedbe u odgovarajućim konačnim objavama namijenjenima odgovarajućim društvima.

(139)

Uzimajući u obzir razmatranja opisana u uvodnim izjavama od 56. do 59. o utvrđivanju nenarušenog troška korištenog ulja za kuhanje i tekućeg otpada iz uljara za proizvodnju palmina ulja, Komisija je odbacila tvrdnje navedene u uvodnoj izjavi 138.

(140)

Društvo Jiaao iznijelo je nakon privremene objave primjedbu na metodologiju koju je Komisija primijenila pri zamjeni troška različitih vrsta sirovina koje je grupa koristila nenarušenim troškom. Grupa je iznijela prijedloge o tome koju bi referentnu vrijednost trebalo primijeniti kako bi odražavala nenarušeni trošak tih sirovina. Uz to, grupa je te sirovine opisala kao različite vrste korištenog ulja za kuhanje.

(141)

Komisija je odbacila tu tvrdnju jer je u razdoblju ispitnog postupka grupa u Uniju prodavala biodizel proizveden od različitih sirovina. To je potkrijepljeno odgovarajućom prodajnom dokumentacijom i certifikatom održivosti koji je dobilo društvo Jiaao (62). Stoga nije bilo primjereno upotrebljavati jedinstvenu referentnu vrijednost za sve vrste sirovina. Kako je objašnjeno u odjeljku 3.1., Komisija je uočila nedosljednosti između sirovina zabilježenih u računovodstvenoj dokumentaciji grupe i odgovarajućim dokumentima o kupnji te onih prijavljenih u informacijama dostavljenima u okviru ovog ispitnog postupka. Komisija je upotrijebila raspoložive podatke i primijenila nenarušeni trošak iz reprezentativne zemlje kako bi otklonila rizik od umanjenja uobičajene vrijednosti.

(142)

Pojedinosti o tvrdnji društva Jiaao opisanoj u uvodnoj izjavi 140. dostavljene su samo u osjetljivoj verziji primjedbi grupe na privremenu objavu. Stoga je Komisija detaljno razmotrila te primjedbe u konačnoj objavi namijenjenoj tom društvu.

(143)

Nakon privremene objave društvo EcoCeres tvrdilo je da je pristup koji je Komisija primijenila u konkretnom slučaju grupe doveo do dvostrukog računanja troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti. Pojedinosti o toj tvrdnji navedene su samo u osjetljivoj verziji podneska grupe. Stoga je ta tvrdnja detaljno razmotrena u konačnoj objavi namijenjenoj tom društvu.

(144)

S tim je u vezi Komisija zaključila da je u potpunosti uzela u obzir sve troškovne elemente relevantne za razinu trgovine franko tvornica na kojoj je izračunana uobičajena vrijednost i dobit u izračunu uobičajene vrijednosti bez dvostrukog računanja takvih troškovnih elemenata i dobiti. Stoga je Komisija odbacila tvrdnju te stranke opisanu u uvodnoj izjavi 143.

(145)

Nakon privremene objave neki proizvođači izvoznici iznijeli su primjedbe i o metodologiji koju je Komisija primijenila za utvrđivanje vrijednosti nenarušenih troškova dostave do vrata tvornice u reprezentativnoj zemlji u mjeri u kojoj se ona odnosi na troškove prijevoza određenih ulaznih elemenata od granice do vrata tvornice.

(146)

Ako je to bilo opravdano, Komisija je te primjedbe uzela u obzir i revidirala izračun troškova prijevoza. S obzirom na osjetljivu prirodu tih informacija koje se odnose na pojedina društva, pojedinosti su objavljene pogođenim proizvođačima izvoznicima u konačnim objavama namijenjenima odgovarajućim društvima.

(147)

Komisija je pri utvrđivanju uobičajene vrijednosti u privremenoj fazi, prema potrebi, prilagodila uobičajenu vrijednost za nenarušenu vrijednost nusproizvoda. U ovom su predmetu nusproizvodi bili takve prirode da se nisu ponovno upotrebljavali u proizvodnji biodizela, nego su se prodavali trećim osobama. Stoga je nenarušena vrijednost nusproizvoda oduzeta od uobičajene vrijednosti, a ne od nenarušene vrijednosti materijala upotrijebljenih u proizvodnji biodizela.

(148)

U svojim primjedbama na prethodnu objavu i privremenu objavu društvo Jiaao tvrdilo je sljedeće:

(149)

Prvo, Komisija želi istaknuti nedosljednost u obrazloženju društva Jiaao u kojem je grupa tvrdila, s jedne strane, da potrošnja ulaznih elemenata nije relevantna za prodaju nusproizvoda jer se ulazni elementi upotrebljavaju istodobno u proizvodnji biodizela. S druge strane, međutim, grupa je tvrdila da je Komisija trebala oduzeti količinu ulaznih elemenata potrošenih u proizvodnji nusproizvoda od ukupne prijavljene potrošene količine.

(150)

U svakom slučaju Komisija se pri primjeni prilagodbe za nusproizvode pridržavala svoje ustaljene prakse. Ako se nusproizvod prodaje trećim stranama, bilo povezanim ili nepovezanim, njegova nenarušena vrijednost iz reprezentativne zemlje odgovara prodajnoj vrijednosti nusproizvoda, a ne njegovu trošku. Takva nenarušena prodajna vrijednost sastoji se od troškova proizvodnje, općih i administrativnih troškova i dobiti proizvođača takvog nusproizvoda. Stoga se nenarušena vrijednost takvog nusproizvoda mora oduzeti od ukupnog iznosa izračunane uobičajene vrijednosti.

(151)

Stoga je Komisija odbacila tvrdnje društva Jiaao o prilagodbi za nusproizvode.

(152)

Kako je opisano u uvodnim izjavama od 48. do 151., Komisija je nakon tvrdnji zainteresiranih strana revidirala dampinške marže.

(153)

Konačne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(154)

Nakon privremene objave društvo EcoCeres primijetilo je promjene u makropodacima EBB-a (točnije smanjenje količine prodanih proizvoda) i tvrdilo je da zbog ekstrapolacije makroekonomskih podataka koji se temelje samo na podacima članova EBB-a i/ili klijenata pravnih zastupnika EBB-a makropodaci nisu reprezentativni za industriju Unije u cjelini i da su pristrani.

(155)

Komisija je napomenula da je EBB ažurirao makropodatke nakon pogrešaka utvrđenih tijekom posjeta radi provjere. Komisija je zaključila da su ti makropodaci reprezentativni za industriju Unije. Prvo, društvo EcoCeres nije dovelo u pitanje uvodnu izjavu 2. privremene uredbe u odnosu na reprezentativnost EBB-a za industriju biodizela u Uniji. Drugo, kad je riječ o EBB-ovim ekstrapolacijama, one su se temeljile na uzorku društava koja čine više od 40 % proizvodnje u Uniji i odnosile su se samo na dva pokazatelja. Ti su pokazatelji bili pokazatelji za koje EBB nije pronašao alternativne podatke, tj. zaposlenost i količina prodanih proizvoda u Uniji (63).

(156)

Nakon privremene objave CCCMC se nije složio da je EBB-ov odgovor na makroupitnik bio pozitivan dokaz u skladu s pravilima WTO-a. Ta je stranka tvrdila da je ovaj predmet analogan predmetu EU – biodizel (Argentina) (DS473 (64)) i da ništa ne upućuje na to da je Komisija „obratila posebnu pozornost” osiguravanju točnosti podataka EBB-a. CCCMC je kritizirao izjavu Komisije iz uvodne izjave 308. privremene uredbe da nijedna stranka nije iznijela primjedbe na EBB-ove podatke o proizvodnji u Uniji na temelju toga što je posljednja verzija dostavljena mnogo vremena nakon isteka roka za dostavu informacija relevantnih za privremenu fazu (i stoga CCCMC nije imao jamstvo da bi Komisija razmotrila primjedbe za potrebe privremene uredbe). CCCMC je kritizirao nepostojanje pojedinosti o Komisijinim procjenama za SAF i o tome kako je pružatelj tržišnih podataka Stratas prikupio podatke, posebno imajući na umu razliku između ukupne potrošnje u Uniji koju je utvrdilo društvo Stratas (dostupno u dokumentu t24.004736) i one koju je utvrdila Komisija (vidjeti tablicu 2 privremene uredbe).

(157)

Komisija je napomenula da se u uvodnoj izjavi 308. privremene uredbe uzima u obzir činjenica da doista nijedna stranka nije iznijela primjedbe na EBB-ove podatke o proizvodnji u Uniji ni u jednoj fazi postupka. CCCMC nikada nije predložio (alternativne) podatke o proizvodnji biodizela u Uniji. Umjesto toga, CCCMC se oslonio na podatke koje je iznijela Komisija, kako je prikazano u primjedbama CCCMC-a na privremenu objavu (65). Komisija je unakrsno provjerila sve podatke o proizvodnji u Uniji dostupne u dokumentaciji u konačnoj fazi i potvrdila da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila 14 775 455 tona.

(158)

Pojedinosti o Komisijinim procjenama za SAF navedene su u odjeljku 4.5.2.1.

(159)

Budući da nije bilo drugih primjedbi, potvrđena su razmatranja iz uvodnih izjava od 305. do 309. privremene uredbe.

(160)

Društvo EcoCeres izjavilo je nakon privremene objave da se ne slaže s odbijanjem Komisije da provede segmentiranu analizu u kojoj se razlikuju FAME i HVO te je podsjetilo na svoje primjedbe u tom pogledu od 2. siječnja 2024. (66)

(161)

CCCMC je nakon privremene objave ponovio svoj zahtjev da bi HVO i FAME trebalo zasebno ispitati ako se HVO ne isključi iz opsega ispitnog postupka. Prema CCCMC-u Komisija je prekršila pravo WTO-a time što je u privremenoj uredbi nedovoljno obrazložila ili objasnila zašto je odbila provesti segmentiranu analizu štete. Osim toga, CCCMC je tvrdio da zbog nepostojanja segmentirane analize nalazi o šteti nisu u skladu s obvezom Komisije na temelju prava WTO-a da provede objektivno ispitivanje na temelju pozitivnih dokaza.

(162)

Komisija je podsjetila na to da je u privremenoj uredbi uvjet po uvjet ispitala bi li segmentirana analiza štete u ovom slučaju bila opravdana. Tvrdnje društva EcoCeres i CCCMC-a općenite su prirode i ne mogu osporiti detaljne argumente u okviru svakog uvjeta analiziranog u privremenoj uredbi. Okolnosti istrage koju su provela tijela Ujedinjene Kraljevine TD0004 (67), na koju je društvo EcoCeres uputilo, ne može se primijeniti na ovaj predmet jer u Ujedinjenoj Kraljevini nije bilo proizvodnje HVO-a. Komisija je stoga odbacila zahtjev za segmentiranu analizu štete za FAME i HVO te je potvrdila razmatranja iz privremene uredbe prema kojima nema razloga zašto bi segmentirana analiza štete bila opravdana u ovom predmetu.

(163)

Budući da nije bilo drugih primjedbi, potvrđena su razmatranja iz uvodnih izjava od 310. do 317. privremene uredbe.

(164)

Ispravak tablice 6 iz odjeljka 4.5.2.2. u nastavku neznatno je utjecao na tablicu 2 privremene uredbe. Konačna tablica 2 je sljedeća:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

(165)

CCCMC je nakon privremene objave naveo da bi potrošnju trebalo izračunati zbrajanjem ukupne prodaje industrije Unije i uvoza u Uniju i oduzimanjem ukupnog izvoza biodizela iz Unije. Komisija je odbacila taj prijedlog jer ništa nije dovelo u pitanje pouzdanost metodologije opisane u uvodnoj izjavi 318. privremene uredbe.

(166)

Ispravak tablice 6 iz odjeljka 4.5.2.2. u nastavku neznatno je utjecao na tržišni udio tijekom razdoblja ispitnog postupka objavljen u tablici 3 privremene uredbe. Konačna tablica 3 je sljedeća:

Tablica 3.

Količina uvezenih proizvoda (u tonama) i tržišni udio

(167)

CCCMC je (68)u podnesku od 26. siječnja 2024. od Komisije zatražio da mu stavi na raspolaganje podatke o praćenju uvoza koji obuhvaćaju cijelo razdoblje ispitnog postupka, kao i da te podatke stavi na raspolaganje u dokumentaciji koja nije povjerljiva. Ta je stranka smatrala da dostavljanje godišnjih podataka o uvozu u privremenoj uredbi nije moglo značiti i. brzu dostupnost informacija zatraženih u ranoj fazi postupka / pravodoban pristup tim informacijama ili ii. odgovarajuću mogućnost da zainteresirane strane upotrijebe te informacije pri iznošenju svojih argumenata. CCCMC je nakon privremene objave ponovio svoj zahtjev da Komisija stavi na raspolaganje mjesečne podatke o uvozu u dokumentaciji koja nije povjerljiva. Komisija je CCCMC-u 1. listopada 2024. dostavila mjesečne količine uvoza kineskog biodizela.

(168)

Budući da nije bilo drugih primjedbi i imajući na umu konačnu tablicu 2, potvrđena su razmatranja iz uvodnih izjava od 321. do 325. privremene uredbe.

(169)

Prema CCCMC-u Komisija je prekršila pravo WTO-a jer je u privremenoj uredbi nedovoljno obrazložila ili objasnila razloge za odbijanje zahtjeva CCCMC-a da se analiza učinaka na cijene / analiza sniženja cijena ne usmjeri samo na jednu godinu razmatranog razdoblja. CCCMC je dodao da Komisija ima pozitivnu obvezu provesti dinamičnu procjenu kretanja odnosa između cijena dampinškog uvoza i domaćih istovjetnih proizvoda (te stoga CCCMC ne mora opravdati zahtjev za utvrđivanje kretanja sniženja cijena u cijelom razmatranom razdoblju) i uzeti u obzir sudsku praksu WTO-a, konkretno to da je marokanskom tijelu koje je provodilo ispitni postupak predbačeno to što je prikupilo podatke za razdoblje od četiri godine za potrebe procjene štete, ali je analiziralo sniženje cijena samo za posljednjih dvanaest mjeseci (DS578 (69)). CCCMC je tvrdio da se od zainteresiranih strana ne očekuje da sudjeluju u retroaktivnim izračunima, naveo je da ne može iznijeti smislene primjedbe na analizu sniženja cijena te je zatražio detaljnu verziju koja nije povjerljiva i koja pokazuje da je sniženje cijena utvrđeno za 100 % količine uvoza društava u uzorku. U tom je pogledu CCCMC naveo neusklađenost skupova predmetnog uvoza i istovjetnih proizvoda iz Unije navedenih u uvodnoj izjavi 329. privremene uredbe i činjenicu da su kineske uvozne cijene u tablici 4 bile više od prodajnih cijena proizvođača iz Unije u tablici 8 privremene uredbe.

(170)

Komisija je odbacila tvrdnje CCCMC-a. Komisija je napomenula da su podaci prikupljeni tijekom ispitnog postupka omogućili detaljne izračune sniženja cijena samo za razdoblje ispitnog postupka. Ta činjenica nije spriječila Komisiju da procijeni kretanja odnosa između cijena dampinškog uvoza i domaćih istovjetnih proizvoda u cijelom razmatranom razdoblju u mjeri u kojoj je Komisija prikupila podatke od društava u uzorku za cijelo razmatrano razdoblje te predstavila i objasnila tablicama 4 i 8 privremene uredbe. Ponuda proizvoda i relativna količina proizvoda koje su prodali proizvođači iz Unije u uzorku bili su dosljedni u cijelom razmatranom razdoblju i u dokumentaciji nema naznaka da se ponuda proizvoda kineskog uvoza znatno promijenila u tom razdoblju. Iako su odgovarajuće ponude proizvoda proizvođača iz Unije i kineskih proizvođača izvoznika u razdoblju ispitnog postupka bile različite i stoga se ne mogu izravno usporediti, usporedba prodajnih cijena navedenih u tablicama 4 i 8 pokazuje da razlika između prosječnih kineskih i europskih prodajnih cijena varira između 170 EUR/tona i 200 EUR/tona, osim 2022., kad je ta razlika bila znatno manja. Važno je napomenuti da je prosječna jedinična cijena industrije Unije u tablici 8 obuhvaćala sve vrste proizvoda koje je industrija Unije prodavala na tržištu Unije u razdoblju ispitnog postupka. Sve te vrste proizvoda nisu bile izravno usporedive s onima koje su prodavali kineski proizvođači izvoznici te su u izračunu sniženja cijena uzete u obzir samo izravno usporedive vrste proizvoda. Pri usporedbi na razini vrste proizvoda za izravno usporedive proizvode uočena je prosječna razina sniženja cijena od 10,1 %.

(171)

S obzirom na to da su ponude proizvoda industrije Unije i proizvođača izvoznika u razmatranom razdoblju ostale relativno stabilne, slična ili manja razlika u cijeni u korist industrije Unije (kad se prosječna jedinična cijena temelji na svim vrstama proizvoda koje se prodaju na tržištu Unije) od one zabilježene u razdoblju ispitnog postupka vjerojatno bi i dalje dovela do sniženja cijena kineskih proizvođača izvoznika ako se u obzir uzmu samo izravno usporedive vrste proizvoda. Na temelju toga do sniženja cijena vjerojatno je došlo i u tri godine koje prethode razdoblju ispitnog postupka, i to na usporedivim razinama 2020. i 2021. te vjerojatno na mnogo višoj razini 2022. Iz toga slijedi da je, suprotno tvrdnji, Komisija provela dinamičnu procjenu učinaka na cijene tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Međutim, s obzirom na to da su podaci za razdoblje ispitnog postupka mnogo detaljniji od podataka za prethodne godine, ta se procjena za godine koje prethode razdoblju ispitnog postupka temeljila na razumnim ekstrapolacijama na temelju podataka i informacija dostupnih Komisiji u vrijeme ispitnog postupka.

(172)

Kad je riječ o objavljivanju detaljnih izračuna sniženja cijena, Komisija ih je objavila strankama koje su mogle iznijeti smislene primjedbe o rezultatima (jer je marža sniženja cijena rezultat objedinjavanja podataka dostavljenih Komisiji u povjerenju). Komisija je potvrdila da je, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 332. privremene uredbe, utvrđeno sniženje cijena za 100 % količine uvoza društava u uzorku, što ne znači da je uspoređeno 100 % istovjetnih proizvoda koje proizvodi industrija Unije. Detaljni izračuni sniženja cijena pokazali su da je u razdoblju ispitnog postupka prosječna prodajna cijena biodizela proizvedenog u Uniji koja je uspoređena s kineskim uvozom bila znatno viša od prodajne cijene u tablici 8 privremene uredbe, odnosno da je iznosila od 1 590 do 2 400 EUR/tona.

(173)

Grupa Jiaao tvrdila je da su troškovi nakon uvoza koje je upotrijebila Komisija zastarjeli i niži nego u tri prethodna antidampinška ispitna postupka (70). Ako bi Komisija ustrajala na primjeni troškova nakon uvoza utvrđenih u prethodnim antidampinškim ispitnim postupcima za biodizel, ta je stranka kao prikladniju referentnu vrijednost predložila omjer troškova nakon uvoza i cijene CIF, tj. 14,08 EUR/tona (71).

(174)

Komisija je smatrala da je razina troškova nakon uvoza specifična za pojedini slučaj i proizvod. Budući da u kontekstu ovog postupka nisu postojali pouzdani provjereni podaci, Komisija je potvrdila primjerenost korištenja troškova nakon uvoza iz prethodnog ispitnog postupka o biodizelu (72). Tvrdnje grupe Jiaao odbačene su.

(175)

Nakon privremene objave grupa EcoCeres zatražila je prilagodbu troškova nakon uvoza s 8,5 EUR/tona na najmanje 10 EUR/tona kako bi se uzela u obzir inflacija u europodručju od 2018. Budući da nije bilo dokaza da su promjene cijena za kućanstva utjecale na troškove koji nisu troškovi kućanstava, kao što su troškovi nakon uvoza, i u kojoj mjeri, Komisija je odbacila tvrdnju društva EcoCeres.

(176)

Nadalje, osim što je utvrdila sniženje cijena, Komisija je u uvodnoj izjavi 365. privremene uredbe utvrdila i da je kineski uvoz doveo do sprečavanja rasta cijena industrije Unije, zbog čega je industrija Unije bila prisiljena prodavati po cijenama tek neznatno višima od troškova i zato nije mogla ostvariti pozitivnu dobit. Nalazi o sprečavanju rasta cijena na makrorazini isto su tako potvrđeni nalazima o znatnoj razini sniženja ciljnih cijena u odnosu na svakog proizvođača izvoznika u uzorku u razdoblju ispitnog postupka. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 232., marže sniženja ciljnih cijena bile su u rasponu od 16,4 % do 44,3 %. Stoga je industrija Unije zbog sprečavanja rasta cijena prodavala po cijenama koje nisu pokrivale čak ni troškove proizvodnje, a kamoli omogućavale uobičajenu profitnu maržu. Stoga su nalazi o sprečavanju rasta cijena zbog dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja potvrđeni u konačnoj fazi.

(177)

Budući da nije bilo drugih primjedbi, potvrđena su razmatranja iz uvodnih izjava od 326. do 332. privremene uredbe.

(178)

Budući da nije bilo drugih primjedbi, potvrđena su razmatranja iz uvodnih izjava od 333. do 337. privremene uredbe.

(179)

Nakon privremene objave CCCMC je tvrdio da je Komisija prekršila svoje obveze u okviru WTO-a (73) jer je u privremenoj uredbi nedovoljno obrazložila ili objasnila osnovu za utvrđivanje količine proizvodnje i kapaciteta Unije za proizvodnju SAF-a iz bilješke 167. privremene uredbe. Radi jasnoće Komisija je podsjetila na tekst te bilješke, koji glasi kako slijedi: „Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 57., SAF je isključen iz opsega proizvoda, a količina SAF-a isključena je iz izračuna. Stoga je Komisija od odgovora EBB-a na makroekonomski upitnik oduzela procijenjenu proizvodnju SAF-a (tj. 75 000 tona u 2022. i 150 000 tona u razdoblju ispitnog postupka) i procijenjeni kapacitet za SAF.” Komisija je smatrala da je tvrdnja CCCMC-a neopravdana. Metodologija Komisije sastojala se od oduzimanja razumnog iznosa (tj. 150 000 tona) od odgovora EBB-a na makroekonomski upitnik koji pokazuje količinu proizvedenih proizvoda od 14 925 455 tona u razdoblju ispitnog postupka, pri čemu je rezultat 14 775 455 tona, tj. relevantna brojka u tablici 5 privremene uredbe. Oduzeti iznosi temeljili su se na najboljim informacijama dostupnima Komisiji o proizvodnji SAF-a u Uniji, uključujući tržišne podatke, podatke proizvođača iz Unije i procjene društva EcoCeres (74) te opće znanje da se proizvodnja SAF-a povećala prema početku mandata 2025. Napominje se da ni CCCMC ni druge stranke nisu predložili alternativnu metodologiju za utvrđivanje količina SAF-a koje treba isključiti iz makropodataka EBB-a.

(180)

Prema CCCMC-u tvrdnja iz privremene uredbe da se količina proizvedenih proizvoda „znatno smanjila” u razdoblju ispitnog postupka nije potkrijepljena dokazima. CCCMC je tvrdio i da se to smanjenje ni u kojem slučaju ne može pripisati uvozu iz Kine. Komisija je napomenula da je smanjenje proizvodnje od 2022. do razdoblja ispitnog postupka bilo očito (–3 %) i definitivno u suprotnosti s povećanom potrošnjom. Uzrok smanjenja analiziran je u odjeljku 5. privremene uredbe.

(181)

Budući da nije bilo drugih primjedbi na ovaj odjeljak, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 338. do 339. privremene uredbe.

(182)

Nakon objave privremene uredbe Komisija je u tablici 6 uočila administrativne pogreške. Tablica 6 ispravlja se kako slijedi:

Tablica 6.

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio

(183)

CCCMC je u svojim primjedbama nakon privremene objave napomenuo da je kineski uvoz 2022. bio na razini iz 2020. i dodao da se razina prodaje proizvođača iz Unije počela smanjivati kad je kineski uvoz bio jednako nizak kao 2020. Budući da se usredotočio isključivo na 2022. i 2020. godinu, CCCMC je pogrešno prikazao korelaciju između kretanja uvoza iz predmetne zemlje i razine prodaje industrije Unije. Uzimajući u obzir razvoj tih dvaju pokazatelja štete u razmatranom razdoblju, očito je da se razina prodaje proizvođača iz Unije smanjila kad se kineski uvoz povećao (npr. +52 % od 2022. do razdoblja ispitnog postupka). Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju.

(184)

CCCMC je u svojim primjedbama nakon privremene objave tvrdio da su proizvođači iz Unije izgubili većinu svojeg tržišnog udjela kad je tržišni udio kineskog uvoza iznosio samo 2,8 %. Komisija je odbacila tu tvrdnju jer se tržišni udio proizvođača iz Unije najviše smanjio od 2021. do 2022., kad se kineski uvoz počeo znatno povećavati (+96 % od 2021. do 2022.).

(185)

Budući da nije bilo drugih primjedbi o tom odjeljku i imajući na umu ispravljenu verziju tablice 6, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava 340. i 341. privremene uredbe.

(186)

CCCMC je u svojim primjedbama nakon privremene objave osporio zaključak Komisije o nepostojanju rasta na temelju toga što je iz tablice 11 privremene uredbe vidljivo ukupno povećanje ulaganja od +14 % i što su u javno dostupnim informacijama prikazani općenito dobri rezultati za sve proizvođače iz Unije u uzorku i proizvođača iz Unije društvo Astra Bioplant. Komisija je napomenula da javno dostupne informacije koje je ta stranka dostavila uključuju priopćenje za medije objavljeno nakon razdoblja ispitnog postupka i godišnja izvješća za 2023. za cijelu grupu Eni i za poduzeće Chevron Corporation (75) te stoga ne mogu biti reprezentativne za stanje proizvodnje biodizela u Uniji u razdoblju ispitnog postupka. Komisija je odbacila tvrdnje CCCMC-a.

(187)

Budući da nije bilo drugih primjedbi na ovaj odjeljak, potvrđeni su zaključci iz uvode izjave 342. privremene uredbe.

(188)

U primjedbama nakon privremene objave CCCMC je tvrdio da je Komisija prekršila svoje obveze u okviru WTO-a (76) jer nije potkrijepila da je procijenjeni broj zaposlenika naveden u tablici 7. privremene uredbe, unatoč nedostacima, bio razumno točan i primjeren za potrebe ovog ispitnog postupka. Komisija se nije složila s CCCMC-om. U tablici 7 privremene uredbe prikazani su podaci o zaposlenosti koje je podnositelju pritužbe dostavio 31 proizvođač biodizela te ekstrapolacija za proizvođače koji nisu dostavili podatke na temelju podataka o zaposlenosti proizvođača koji su dostavili podatke. U privremenoj uredbi navedeno je da nisu svi proizvođači iz Unije primijenili isti pristup za dostavljanje podataka o zaposlenosti EBB-u i da su za društva koja nisu dostavila podatke bile potrebne neke procjene. Komisija nije smatrala da to čini podatke o zaposlenosti koje je dostavio EBB nevaljanima jer je veći dio tih podataka unakrsno provjerila ona sama tijekom posjeta radi provjere proizvođačima iz Unije u uzorku i podnositelju pritužbe. Nijedna zainteresirana strana nije dostavila druge skupove podataka koji bi mogli dovesti u pitanje ili zamijeniti podatke o zaposlenosti koje je dostavio EBB i izmijeniti zaključke Komisije.

(189)

CCCMC je nakon privremene objave ponovio da je povećanje zaposlenosti jasan znak zdrave industrije te je potom osporio razmatranja Komisije iz uvodne izjave 345. privremene uredbe o obrazloženju CCCMC-a o padu produktivnosti. CCCMC je tvrdio da se pad produktivnosti ne može pripisati kineskom uvozu jer se produktivnost najviše smanjila (za 5 %) 2021., tj. u godini u kojoj je kineski uvoz bio najniži u razmatranom razdoblju. Komisija je primijetila jasnu korelaciju između manje produktivnosti u drugom dijelu razmatranog razdoblja i povećanja uvoza iz Kine od 2022. do razdoblja ispitnog postupka (+55 %) te je odbacila tvrdnje CCCMC-a.

(190)

Budući da nije bilo drugih primjedbi na ovaj odjeljak, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 343. do 345. privremene uredbe.

(191)

Budući da nije bilo primjedbi, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 346. do 348. privremene uredbe.

(192)

CCCMC je nakon privremene objave naveo da nalazi Komisije nisu valjani bez segmentirane analize štete, a zatim je istaknuo znatno ukupno povećanje prodajnih cijena proizvođača iz Unije (+69 %) unatoč povećanju uvoza iz Kine. Osim toga, CCCMC je naveo da se fluktuirajuća razlika između prodajnih cijena i jediničnog troška proizvodnje u tablici 8 privremene uredbe ne može pripisati kineskom uvozu. CCCMC je naveo i da je procjena čimbenika koji utječu na cijene, kao što su mogućnost prenošenja troškova na potrošače i visoki fiksni troškovi zbog prekomjernog kapaciteta i visoke zaposlenosti, bila nedostatna.

(193)

Komisija je napomenula da su, čak i ako su cijene u Uniji porasle, a razlika između prosječnih prodajnih cijena u Uniji i prosječnog jediničnog troška proizvodnje fluktuirala, u razdoblju ispitnog postupka, kad su razina kineskog uvoza i potrošnja u Uniji bile najviše, prosječne prodajne cijene industrije Unije bile samo 2 EUR (ili 0,1 %) više od troškova, što je neodrživo. U kontekstu velike potražnje i posebnog tržišta kojeg obvezuju ciljevi održivosti i dekarbonizacije Komisija se nije složila da kupci ne bi prihvatili prijenos troškova s proizvođača na njih. Komisija se složila da se fiksni troškovi povećavaju ako se proizvodi manja količina proizvoda, ali to smanjenje proizvodnje nije bio izbor, već nužan odgovor proizvođača iz Unije na priljev jeftinog uvoza iz Kine koji se dvostruko računao za određene ciljeve EU-a za obnovljivu energiju, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 329. privremene uredbe.

(194)

Budući da nije bilo drugih primjedbi na ovaj odjeljak, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 349. do 351. privremene uredbe.

(195)

Budući da nije bilo primjedbi, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 352. do 353. privremene uredbe.

(196)

Budući da nije bilo drugih primjedbi na ovaj odjeljak, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 354. do 355. privremene uredbe.

(197)

CCCMC je nakon privremene objave primijetio da nije procijenjena sposobnost industrije Unije da prikupi kapital. CCCMC je tvrdio i da ne postoji korelacija između kineskog uvoza i štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije jer su se profitabilnost proizvođača iz Unije i drugi pokazatelji smanjili kad se kineski uvoz smanjio 2021., a proizvođačima iz Unije išlo je bolje kad se kineski uvoz povećao 2022. Osim toga, ta je stranka tvrdila da Komisija nije uzela u obzir čimbenike štete u kontekstu i u međusobnoj vezi, primjerice to da bi dodatna ulaganja negativno utjecala na profitabilnost industrije Unije, te da Komisija nije uzela u obzir dokaze za koje se čini da su u suprotnosti s pretpostavkama Komisije.

(198)

Kad je riječ o sposobnosti industrije Unije da prikupi kapital, Komisija je napomenula da je ona bila smanjena zbog vrlo negativnog novčanog toka od 2021.

(199)

Navodno nepostojanje korelacije između kineskog uvoza i štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije bilo je neutemeljeno. Komisija je podsjetila da se najveći pad profitabilnosti dogodio od 2022. do razdoblja ispitnog postupka, tj. kad je kineski uvoz dosegnuo najvišu razinu. U tom je trenutku profitabilnost industrije Unije pala na samo 0,1 %, što je znatno ispod razumne ciljne dobiti.

(200)

Komisija je osporila to da je zanemarila dokaze koji proturječe njezinim analizama. Komisija se nije mogla složiti da su elementi koje je dostavio CCCMC, točnije njegova ekstrapolacija rezultata za 2023. poduzeća Chevron Corporation, američke multinacionalne energetske korporacije specijalizirane za naftu i plin koja posluje u više od 180 zemalja, na poslovanje s biodizelom proizvođača iz Unije u uzorku društva Chevron ili njegova ekstrapolacija rezultata za 2023. poduzeća Eni, talijanske multinacionalne energetske korporacije specijalizirane za naftu koja posluje u više od 60 zemalja, na poslovanje s biodizelom proizvođača iz Unije u uzorku društva (Bio)raffineria di Gela, relevantni za ispitni postupak. Komisija je razmatrala čimbenike štete u kontekstu i u međusobnoj vezi te s tim u vezi nije mogla zaključiti da su dodatna ulaganja negativno utjecala na profitabilnost industrije Unije u mjeri u kojoj su nova dugoročna ulaganja utjecala na bilancu stanja, a troškovi amortizacije za ta ulaganja prvotno su bili niski.

(201)

Budući da nije bilo drugih primjedbi na ovaj odjeljak, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 356. do 360. privremene uredbe.

(202)

CCCMC nije u zaključku o primjedbama na privremenu objavu osporio da se čini da su se određeni pokazatelji štete koji se odnose na industriju Unije pogoršali tijekom razmatranog razdoblja.

(203)

Budući da nije bilo drugih primjedbi na taj odjeljak, Komisija je potvrdila zaključak iz uvodnih izjava 361. i 362. privremene uredbe i konačno zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(204)

Povezani uvoznik Excellence New Energy B.V. tvrdio je da cijene FAME-a padaju nakon uvođenja privremenih mjera ne zbog kineskog biodizela, nego zbog raznih drugih razloga, kao što su fluktuacije velikih ciklusa na tržištu naftnih proizvoda, geopolitičke promjene koje i dalje utječu na ponudu/potražnju, pad tržišta biljnog ulja i rast tržišta HVO-a. Komisija je napomenula da događaji nakon razdoblja ispitnog postupka ne mogu dovesti u pitanje zaključak da je dampinški uvoz iz Kine u razdoblju ispitnog postupka uzrokovao materijalnu štetu industriji Unije i stoga je uvođenje antidampinških mjera opravdano.

(205)

CCCMC je u primjedbama nakon privremene objave naveo da Komisija mora osigurati da su kineski uvoz i istovjetni domaći proizvodi (uglavnom FAME koji se temelji na kulturama za proizvodnju hrane i hrani za životinje) dovoljno zamjenjivi prije nego što utvrdi uzročno-posljedičnu vezu između kineskog uvoza i materijalne štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije. Komisija je uputila na odjeljke 2.3. i 2.4. privremene uredbe, u kojima je potvrđeno da su kineski uvoz i domaći proizvodi istovjetni i zamjenjivi proizvodi.

(206)

Neovisno o zaključku Komisije iz odjeljka 4.5.4. privremene uredbe CCCMC je tvrdio da kineski uvoz biodizela ne objašnjava negativna kretanja na koja ukazuju određeni pokazatelji štete. CCCMC je naveo da pozitivan test pripisivanja nije ispunjen jer Komisija nije objasnila zašto se pad tržišnog udjela industrije Unije može pripisati kineskom uvozu, čiji je tržišni udio malen i skuplji od ostalog uvoza. CCCMC je tvrdio da je Komisija prekršila pravo WTO-a (77) jer privremena uredba nije sadržavala neovisnu procjenu ni (dostatno) obrazloženje za to da su navodno „niske” cijene kineskog uvoza „dovele […] do sprečavanja rasta cijena na tržištu Unije, zbog čega industrija Unije nije mogla ostvariti pozitivnu dobit”. CCCMC je tvrdio da se nalaz o sprečavanju rasta cijena ne može pretpostaviti i da prodajne cijene, uvozne cijene, količina i različita kretanja prikazana u privremenoj uredbi pokazuju da kineski uvoz nikad nije mogao uzrokovati sniženje cijena ili sprečavanje rasta cijena jer su kineske uvozne cijene biodizela ostale više od cijena Unije i povećale se za 53 % u razmatranom razdoblju. CCCMC je smatrao da s obzirom na to da su prosječne uvozne cijene iz Kine bile znatno više od prosječnih prodajnih cijena proizvođača iz Unije u uzorku, nije jasno kako je predmetni uvoz uzrokovao „sniženje” ili „sprečavanje rasta” prosječnih domaćih jediničnih cijena.

(207)

Komisija je odbacila prethodno navedene tvrdnje CCCMC-a. Prodajne cijene u tablicama 4 i 8 privremene uredbe odnose se na različite ponude proizvoda (78), kako je istaknuto u uvodnoj izjavi 370. privremene uredbe, i nisu izravno usporedive. Naime, u razdoblju ispitnog postupka prosječna prodajna cijena biodizela proizvedenog u Uniji koja je u konačnici uspoređena s kineskim uvozom bila je viša od prodajne cijene u tablici 8 privremene uredbe, točnije iznosila je od 1 590 do 2 400 EUR/tona, tj. definitivno je bila viša od uvoza iz Kine. Unatoč toj činjenici, kad je uzela u obzir ponudu proizvoda koju prodaju proizvođači izvoznici i proizvođači iz Unije u uzorku, Komisija je utvrdila sniženje cijena i sprečavanje rasta cijena. Nadalje, kako je objašnjeno uvodnoj izjavi 171., vjerojatno je da je u razmatranom razdoblju došlo do sniženja cijena jer u dokumentaciji nije bilo dokaza za to da su se ponuda proizvoda iz uvoza i prodaja industrije Unije u tom razdoblju promijenile. U razdoblju ispitnog postupka cijene kineskog uvoza za usporedive vrste proizvoda bile su niže od cijena industrije Unije za 5,3 % do 13,8 %, dok se prodajne cijene industrije Unije nisu mogle povećati na razine dostatne za ostvarivanje pozitivne dobiti. Kako bi utvrdila sprečavanje rasta cijena, Komisija je krenula od uočljivog činjeničnog stanja (na temelju izračuna za svaku vrstu proizvoda utvrđeno je da su cijene kineskog biodizela niže od cijena industrije Unije), istaknula da su prosječne ukupne cijene industrije Unije tek neznatno više od njezina prosječnog troška proizvodnje i zaključila da bi se, da nije bilo kineskog sniženja cijena, cijene proizvođača iz Unije prirodno povećale više nego što je to bio slučaj. U kontekstu zdrave i sve veće potražnje Komisija je očekivala povećanje razlike između prosječne prodajne cijene u Uniji i troškova proizvodnje, no ta se razlika smanjila s 26 EUR/tona u 2022. na 2 EUR/tona u razdoblju ispitnog postupka. Komisija je napomenula da je razina sniženja cijena, koja se smatra znatnom u kontekstu proizvoda široke potrošnje, potvrđena u konačnoj fazi postupka. Nadalje, kako je objašnjeno u prethodno navedenoj uvodnoj izjavi 176., nalazi o sprečavanju rasta cijena potkrijepljeni su maržama sniženja ciljnih cijena utvrđenima za svakog proizvođača izvoznika u uzorku.

(208)

Nastavno na prethodno navedeno, Komisija je navela da slika prikazana u prethodno navedenoj tablici 3 ne odražava činjenicu da je kineski biodizel uzrokovao smanjenje fizičke potražnje za drugim vrstama biodizela, točnije biodizelom koji se temelji na kulturama za proizvodnju hrane proizvedenim u Uniji, za dvostruko veće iznose od onih iz tablice 3 kao rezultat „dvostrukog računanja” kineskog biodizela, što je dodatno objašnjeno u sljedećem odjeljku.

(209)

Budući da nije bilo drugih primjedbi na ovaj odjeljak, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 364. do 367. privremene uredbe.

(210)

Ispravak tablice 6 iz prethodno navedenog odjeljka 4.5.2.2. neznatno je utjecao na neke tržišne udjele objavljene u tablici 12 privremene uredbe. Konačna tablica 12 je sljedeća:

Tablica 12.

Uvoz iz trećih zemalja

(211)

CCCMC je u primjedbama nakon privremene objave ustrajao na tome da su proizvođači iz Unije izgubili većinu svojeg tržišnog udjela kad se povećao uvoz iz trećih zemalja. CCCMC je tvrdio da se u razmatranom razdoblju tržišni udio industrije Unije smanjio za gotovo 10, a kineski tržišni udio povećao za 2,6 postotnih bodova, odnosno znatno manje od tržišnog udjela uvoza iz trećih zemalja. CCCMC se žalio da bez informacija o sirovinama uvoza iz trećih zemalja Komisija nije donijela smislen zaključak o utjecaju tog uvoza te da je iznijela pretpostavke koje su ostale neobjašnjene, a prema kojima uvoz iz trećih zemalja obično ne postiže više cijene na tržištu.

(212)

Komisija je potvrdila da se, s obzirom na dostupne informacije, velik udio uvoza iz trećih zemalja osim Kine temeljio na kulturama za proizvodnju hrane, kako je potvrđeno, među ostalim, u statističkom izvješću EBB-a iz 2023. (81), izvješćima Globalne mreže za poljoprivredne informacije o Kini (GAIN) (82) i Europskoj uniji (83), tržišnim podacima (84) te nizu ispitnih postupaka trgovinske zaštite koje je pokrenula Komisija (85). Kad je riječ o uvozu iz Singapura, Komisija je prikupila dokaze koji upućuju na to da cijene takvog uvoza nisu odražavale stvarne tržišne uvjete. Kad je riječ o uvozu u Uniju podrijetlom iz Ujedinjene Kraljevine (86), uglavnom se radilo o robi kojom se trguje (87), moguće u okviru uravnoteženja pozicija prekograničnih proizvođača koji posluju u Ujedinjenoj Kraljevini (88) i EU-u po transfernim cijenama, koju Komisija nije mogla dodatno pratiti. Osim toga, postoje naznake neuobičajenih trgovačkih praksi u tom sektoru u Ujedinjenoj Kraljevini u razmatranom razdoblju (89). Treće, relevantna tijela Ujedinjene Kraljevine izdavala su naftnim društvima odobrenja za unutarnju proizvodnju za uvoz biodizela, čime je olakšano trgovanje biodizelom podrijetlom izvan Ujedinjene Kraljevine u Uniji preko Ujedinjene Kraljevine, zbog čega su statistički podaci nejasni. Te su prakse tek nedavno prestale (90) (91).

(213)

Komisija je potvrdila da je u razdoblju ispitnog postupka kineski biodizel na bazi korištenog ulja za kuhanje / otpada olakšao brže ispunjavanje određenih nacionalnih obveza smanjenjem fizičke količine biodizela i da je ostvario premiju na tržištu Unije. U skladu s direktivama o obnovljivoj energiji države članice moraju postići udio obnovljivih izvora energije u svojoj potrošnji energije. Kako bi postigle svoj ukupni ciljni udio, države članice imaju različite ciljeve/podobveze. U prometnom sektoru napredna biogoriva, točnije biodizel proizveden od korištenog ulja za kuhanje i određenih otpadnih masti, mogu se dvostruko računati za nacionalne ciljeve. Na taj se način ograničava se učinak sve većih obveza na fizičke količine korištene za miješanje jer je za ispunjavanje obveze potrebno (upola) manje biogoriva.

(214)

Komisija je napomenula da gospodarski subjekti nisu mogli ostvariti svoj cilj tako brzo (kao s kineskim biodizelom) pomoću većine uvoza iz ostalih trećih zemalja jer se on temeljio na kulturama za proizvodnju hrane. Komisija je stoga zaključila da se smislena usporedba cijena, količine i tržišnih udjela biodizela različitog podrijetla može provesti samo ako se uzme u obzir uključena ponuda proizvoda. Uvoz biodizela koji se temelji na kulturama za proizvodnju hrane iz ostalih trećih zemalja nije istisnuo biodizel iz Unije u jednakoj mjeri kao kineski biodizel (koji ga je istisnuo dvostruko više nego ostale treće zemlje) i nije mogao prouzročiti štetu u mjeri u kojoj bi se umanjila uzročno-posljedična veza između dampinškog kineskog uvoza i stanja pretrpljene štete proizvođača iz Unije.

(215)

Budući da nije bilo drugih primjedbi na taj odjeljak, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 368. do 372. privremene uredbe imajući na umu prethodno navedenu konačnu tablicu 12.

(216)

Budući da nije bilo primjedbi na ovaj odjeljak, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 373. do 376. privremene uredbe.

(217)

CCCMC je nakon privremene objave tvrdio da je povećanje troškova proizvodnje i rada te smanjenje produktivnosti mogući uzrok štete za industriju Unije. Komisija je odbacila tvrdnje CCCMC-a jer je pritisak kineskog biodizela na cijene spriječio industriju Unije u tome da poveća cijene kako bi kompenzirala povećanje troškova. Stoga povećanje troškova nije umanjilo utvrđenu uzročno-posljedičnu vezu.

(218)

Budući da nije bilo drugih primjedbi na ovaj odjeljak, potvrđeni su zaključci iz uvode izjave 377. privremene uredbe.

(219)

CCCMC je tvrdio da su si proizvođači iz Unije sami prouzročili štetu s obzirom na njihovu nemogućnost proizvodnje biodizela koji ostvaruje pravo na dvostruku premiju.

(220)

Komisija se nije složila s tvrdnjom da proizvođači iz Unije nisu mogli proizvoditi biodizel na koji se odnosi dvostruka premija. Komisija je podsjetila na uvodnu izjavu 57. privremene uredbe i na to da je utvrđivanje sniženja cijena objašnjeno u odjeljku 4.4.2. privremene uredbe provedeno za svaku vrstu proizvoda te da je kineski biodizel uspoređen s biodizelom proizvedenim u Uniji koji se proizvodi od istih sirovina i na koji se odnosi ista vrsta (dvostruke) premije.

(221)

CCCMC je tvrdio da su si proizvođači iz Unije sami prouzročili štetu zbog velikih ulaganja koja su dovela do negativnog novčanog toka i smanjenog povrata ulaganja.

(222)

Argument o povezanosti smanjene profitabilnosti i ulaganja proizvođača iz Unije razmotren je u prethodno navedenim uvodnim izjavama od 197. do 201. Komisija je podsjetila da je kineskim uvozom smanjena profitabilnost proizvođača iz Unije. Kako je prikazano u praznim upitnicima namijenjenima proizvođačima iz Unije, profitabilnost je glavni pokretač u formuli koja se upotrebljava za utvrđivanje iznosa novčanog toka i povrata ulaganja. U uvodnoj izjavi 359. privremene uredbe navedeno je da su se znatna ulaganja u posljednjem dijelu razmatranog razdoblja odnosila na projekte koji su davno isplanirani te na samo dva društva.

(223)

Društvo Excellence New Energy B.V. tvrdilo je da industrija Unije nije mogla konkurirati ni jednom uvozu jer je ciljna cijena od 1 900 do 2 200 EUR/tona bila mnogo viša od uvoznih cijena. Komisija je pojasnila da je ciljna cijena od 1 900 do 2 200 EUR/tona odražavala samo vrlo specifičnu ponudu proizvoda s kojom su uspoređeni kineski modeli te stoga nije mogla dovesti u pitanje konkurentnost industrije Unije. Uvoz iz tablice 12 privremene uredbe odnosio se na različite ponude proizvoda, kako je istaknuto u uvodnoj izjavi 370. privremene uredbe.

(224)

Budući da nije bilo drugih primjedbi na ovaj odjeljak, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 378. do 380. privremene uredbe.

(225)

Kao što je propisano člankom 9. stavkom 4. trećim podstavkom osnovne uredbe i s obzirom na to da Komisija nije evidentirala uvoz tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja, Komisija je analizirala kretanje količine uvezenih proizvoda kako bi utvrdila je li došlo do daljnjeg znatnog porasta uvoza koji je predmet ispitnog postupka u razdoblju prethodnog objavljivanja opisanom u uvodnoj izjavi 4. te kako bi se dodatna šteta nastala takvim povećanjem odrazila pri određivanju marže sniženja ciljnih cijena.

(226)

Na temelju podataka iz baze podataka Surveillance 2 količina uvezenih proizvoda iz Kine u četverotjednom razdoblju prethodnog objavljivanja bila je 58 % manja od prosječne količine uvezenih proizvoda u razdoblju ispitnog postupka na četverotjednoj osnovi. Na temelju toga Komisija je zaključila da tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja nije došlo do znatnog povećanja uvoza koji je predmet ispitnog postupka.

(227)

Komisija stoga u tom pogledu nije prilagodila razinu uklanjanja štete.

(228)

Nekoliko kineskih stranaka osporavalo je ciljnu dobit od 11 % upotrijebljenu za izračun marže štete na temelju toga što je ta profitna marža bila nerealna i/ili besmislena nakon kretanja na tržištu i drugih elemenata (npr. regulatorne promjene, pitanja troškova) od 2013., tj. godine u kojoj je dobit od 11 % konačno utvrđena. Te su stranke zatražile od Komisije da utvrdi noviju/smisleniju ciljnu dobit, pri čemu je CCCMC tvrdio da bi dobit trebala biti ostvariva za industriju Unije. Grupa Jiaao očekivala je ciljnu dobit nižu od 11 % jer bi se, prema njezinu mišljenju, profitne marže s vremenom smanjile u većini industrijskih sektora zbog tržišnog natjecanja i tehnološkog napretka. Grupa Zhuoyue smatrala je da bi novu ciljnu dobit trebalo utvrditi nakon završetka antidampinških ispitnih postupaka protiv Argentine i Indonezije 2018. jer njihov završetak znači da se industriji Unije više ne nanosi šteta. U svojim primjedbama na konačnu objavu grupa Zhuoyue ponovila je te primjedbe uz obrazloženje da je očekivala da će razina profitabilnosti posljednjih godina biti u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja.

(229)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 384. privremene uredbe, Komisija nije mogla utvrditi profitnu maržu na temelju godina prije povećanja uvoza iz Kine jer je industrija Unije godinama trpjela priljev dampinškog/subvencioniranog uvoza, pa se zbog toga nijedno razdoblje nije moglo kvalificirati kao normalna konkurentska situacija na tržištu Unije. Stoga je Komisija upotrijebila dobit utvrđenu za tu vrstu industrije u prethodnim ispitnim postupcima, uključujući ispitni postupak zaključen 2019. Osnovna dobit utvrđena je na 11 % (92). Tvrdnja grupe Jiaao da bi se profitne marže s vremenom smanjile zbog tržišnog natjecanja i tehnološkog napretka nije potkrijepljena kad je riječ o sektoru biodizela. Osim dobiti u iznosu od 6 % utvrđene člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe, koju je predložila grupa Jiaao, nijedna stranka nije predložila razumn(ij)u osnovnu dobit. Odbačene su tvrdnje da je 11 % bila neprikladna ciljna dobit.

(230)

Jedna kineska stranka tvrdila je da se neštetna cijena izračunana u uvodnoj izjavi 387. privremene uredbe ne bi trebala temeljiti na trošku proizvodnje iz tablice 8 privremene uredbe, čije se kretanje smatralo neuobičajenim, te je pozvala na prilagodbu u svrhu izračuna neštetne cijene (ali nije objasnila na koji način i u kojem iznosu) kako bi se navodno ispravile nepravilnosti kao što su visoke cijene energije zbog rata. Komisija je odbacila te tvrdnje i podsjetila da je u tablici 8 privremene uredbe prikazan trošak proizvodnje za širu ponudu od proizvoda s kojima je uvoz u konačnici uspoređen.

(231)

Povezani uvoznik Excellence New Energy B.V. doveo je u pitanje ciljnu cijenu koju je utvrdila Komisija na temelju toga što je dodavanje ciljne dobiti od 11 % uvećane za troškove usklađivanja trošku proizvodnje u tablici 8 privremene uredbe dovelo do jedva 1 508 EUR/tona. Komisija je pojasnila da se trošak proizvodnje u tablici 8 privremene uredbe odnosi na širu ponudu proizvoda od troška proizvodnje upotrijebljenog za usporedbu s kineskim modelima.

(232)

U nedostatku primjedbi, potvrđuje se uvodna izjava 389. Privremene uredbe. Konačna razina uklanjanja štete za proizvođače izvoznike koji surađuju i sva ostala društva iznosi:

(233)

Iz prethodne ocjene proizlazi da bi konačne antidampinške pristojbe trebalo utvrditi kako slijedi u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe:

(234)

EBB (u ime svojih članova) i društvo Neste smatrali su da su mjere u interesu industrije Unije.

(235)

CCCMC je tvrdio da razmatranja Komisije u tom odjeljku privremene uredbe nisu uvjerljiva jer će i dalje postojati tržišno natjecanje s uvozom iz trećih zemalja, a uvozit će se i sirovine za proizvodnju biodizela. Komisija je napomenula da je zdravo tržišno natjecanje poželjno te je odbacila tvrdnje CCCMC-a.

(236)

Budući da nije bilo drugih primjedbi na ovaj odjeljak, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 392. do 394. privremene uredbe.

(237)

Budući da nije bilo drugih primjedbi na ovaj odjeljak, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 395. do 398. privremene uredbe.

(238)

Društvo Quatra, skupljač korištenog ulja za kuhanje, tvrdilo je da bi isključivanje SAF-a i korištenog ulja za kuhanje iz mjera potaknulo uvoz takve robe u Uniju i negativno utjecalo na napore koje Unija ulaže u području održivosti odvraćanjem od domaće nabave korištenog ulja za kuhanje / sirovina. Komisija je odbacila te tvrdnje jer korišteno ulje za kuhanje nije bilo obuhvaćeno opsegom ispitnog postupka.

(239)

Društvo Chane, veliki pružatelj usluga skladištenja biogoriva u Europi koji također prerađuje SAF, tvrdilo je da bi mjere ugrozile njegove ambicije u pogledu održivosti i predstavljale izazove za dinamiku lanca opskrbe, što bi moglo utjecati na dostupnost i pristupačnost obnovljivih izvora energije. Društvo Chane bojalo se poremećaja, neučinkovitosti objekata za skladištenje, potencijalne nedovoljne iskorištenosti i negativnih financijskih posljedica. Komisija je napomenula da bi mjere mogle utjecati na određene tokove u lancu opskrbe, ali da je dostupnost biodizela zajamčena s obzirom na proizvodni kapacitet proizvođača iz Unije i uvoz iz brojnih zemalja. Cilj mjera nije spriječiti uvoz, nego ponovno uspostaviti uvjete poštenog tržišnog natjecanja na tržištu biodizela u Uniji.

(240)

Budući da nije bilo drugih primjedbi na ovaj odjeljak, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava 399. i 400. privremene uredbe.

(241)

CCCMC je osporio tvrdnju Komisije iz privremene uredbe u tom odjeljku da je industrija Unije imala dovoljno kapaciteta za zadovoljavanje potražnje na temelju toga što industrija Unije nije dobro poslovala u razdoblju ispitnog postupka i loših izgleda za proizvodnju uljane repice. Komisija se nije složila s obzirom na svoje nalaze o neiskorištenom kapacitetu na razini proizvođača iz Unije u uzorku, svoje ukupne nalaze o industriji Unije i razne sirovine od kojih se može proizvesti biodizel.

(242)

CCCMC je osporio tvrdnju Komisije iz uvodne izjave 402. privremene uredbe da bi uvođenje mjera imalo pozitivan učinak na održivost i emisije stakleničkih plinova (93). Komisija je primijetila ulogu koju dobre poljoprivredne prakse koje su predložili neki proizvođači iz Unije imaju na sekvestraciju ugljika u tlu (94) te je odbacila tvrdnje CCCMC-a.

(243)

Nakon privremene objave povezani uvoznik Excellence New Energy B.V. osporio je prohibitivne pristojbe na temelju njihove kontraproduktivnosti za šire ciljeve dekarbonizacije te je, kao i CCCMC, doveo u pitanje primjerenost antidampinških mjera u širem kontekstu međunarodnog djelovanja u borbi protiv klimatskih promjena. CCCMC je dodao da nesigurnost u području politika zaštite okoliša koči korporativna zelena ulaganja i zelene inovacije te da bi mjere utjecale na biodizel vrste kojoj zakonodavac EU-a daje najveću prednost.

(244)

Komisija je napomenula da iznos pristojbi nije prohibitivan i da cilj mjera nije spriječiti uvoz, nego ponovno uspostaviti uvjete poštenog tržišnog natjecanja na tržištu biodizela u Uniji. Predanost Komisije borbi protiv klimatskih promjena ne može se dovesti u pitanje na temelju uvođenja antidampinških mjera ako su one pravno opravdane. Nalazi o tome kako je opravdano potrebno uspostaviti ravnopravne uvjete u Uniji su bili jasni. Istaknuto je da bi zatvaranje proizvodnih pogona proizvođača biodizela iz Unije povećalo ovisnost o biodizelu iz trećih zemalja na udaljenim lokacijama, što je kontraproduktivno u smislu smanjenja ugljičnog otiska Unije. Komisija je odbacila tvrdnje društva Excellence New Energy B.V. i CCCMC-a.

(245)

Društvo Excellence New Energy B.V. navelo je da će u slučaju uvođenja mjera doći do poremećaja u terminalima i lukama. Ta je tvrdnja, koja nije potkrijepljena, odbačena.

(246)

Budući da nije bilo drugih primjedbi o interesu Unije, potvrđen je zaključak iz uvodnih izjava 404. i 405. privremene uredbe.

(247)

S obzirom na donesene zaključke o dampingu, šteti, uzročno-posljedičnoj vezi, razini mjera i interesu Unije te u skladu s člankom 9. stavkom 4. osnovne uredbe, trebalo bi uvesti konačne antidampinške mjere kako bi se spriječilo nanošenje daljnje štete industriji Unije dampinškim uvozom predmetnog proizvoda.

(248)

Na temelju prethodno navedenog stope konačne antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi kako slijedi:

(249)

EBB je naveo da to što neki gospodarski subjekti upotrebljavaju sustav masene bilance iz Direktive o obnovljivoj energiji znači izbjegavanje antidampinških pristojbi na kineski biodizel. EBB je napomenuo da bi trgovci mogli zamijeniti potvrde o „dokazu održivosti” proizvoda iz EU-a i proizvoda izvan EU-a tako da u okviru postupka T1 (tj. prije carinjenja) pošalju biodizel podrijetlom izvan EU-a, čiji je „dokaz održivosti” prodan u Uniji (posebno za materijale koji se računaju dvostruko za ciljeve EU-a u pogledu obnovljivih izvora energije), a zatim fizički biodizel stave na tržište izvan Unije. Komisija se nije složila s time da se te aktivnosti mogu smatrati praksama izbjegavanja mjera koje treba razmotriti u okviru ovog ispitnog postupka.

(250)

Društvo Neste i EBB izjavili su da bi se isključivanjem HEFA-SPK-a / mješavine SAF-a iz mjera povećao rizik od izbjegavanja antidampinških mjera za kineski biodizel i ugrozio korektivni učinak mjera. Društvo Neste u tom je pogledu istaknulo nedostatak posebnih zasebnih oznaka KN za većinu obnovljivih goriva i činjenicu da HEFA-SPK i HVO mogu biti obuhvaćeni istom oznakom robe ako ispunjavaju iste specifikacije za destilaciju. EBB je tvrdio da je na granici teško razlikovati SAF i HVO.

(251)

U svojim primjedbama nakon konačne objave društvo Neste i EBB ponovili su glavne primjedbe sažete u prethodnoj uvodnoj izjavi. EBB je tvrdio da će kineska industrija brzo prijeći s HVO-a na SAF, čime bi se izbjeglo plaćanje antidampinških pristojbi na HVO. Grupa EcoCeres nije se složila da bi se moglo brzo prijeći na SAF. EBB je pozvao Komisiju da primijeni proaktivan pristup u pogledu novog mehanizma izvoznog poreza za kinesko korišteno ulje za kuhanje, koji bi navodno doprinio apsorpciji antidampinških pristojbi i predstavljao subvenciju protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere kojom bi se u bliskoj budućnosti smanjile kineske izvozne cijene FAME-a, HVO-a i SAF-a u Uniju. Konkretno, EBB je pozvao da se za potrebe praćenja uvedu nove oznake TARIC specifične za SAF kako bi se omogućilo pomno praćenje cijene uvoza biodizela u Uniju te da se provede ispitni postupak po službenoj dužnosti radi preispitivanja dampinških marži u okviru ovog ispitnog postupka. Grupa EcoCeres podsjetila je na postojeće alate za praćenje kretanja biogoriva, odnosno Komisijinu bazu podataka Unije o biogorivima, koja je u funkciji od 2024.

(252)

Komisija je primila na znanje pitanja koja su iznijele strane i obvezala se pratiti tokove biodizela i SAF-a nakon uvođenja antidampinških mjera za kineski biodizel, kako je definiran u članku 1. ove Uredbe. Stoga su za potrebe praćenja utvrđene zasebne oznake TARIC za održiva zrakoplovna goriva podrijetlom iz Narodne Republike Kine, kako su definirana u članku 1. ove Uredbe.

(253)

CCCMC je doveo u pitanje oblik mjera. Komisija je odbacila tu tvrdnju CCCMC-a, koja nije bila potkrijepljena.

(254)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te se stope pristojbe stoga primjenjuju isključivo na uvoz proizvoda iz ispitnog postupka podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, ne mogu se primjenjivati te stope te bi na njega trebalo primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine”.

(255)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (95). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(256)

Kako bi se smanjio rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava pravilna primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi primjenjiva je samo uz predočenje valjanog trgovačkog računa carinskim tijelima država članica. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Dok se takav račun ne predoči, na uvoz bi trebalo primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine”.

(257)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica trebala bi provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u deklaraciji i osigurala opravdanost daljnje primjene stope pristojbe, u skladu s carinskim propisima.

(258)

Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća, posebno nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U takvim se okolnostima može pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera ako su za to ispunjeni uvjeti. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe na razini zemlje.

(259)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sav ostali uvoz podrijetlom iz Kine trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače koji tijekom razdoblja ispitnog postupka nisu izvozili u Uniju.

(260)

Proizvođači izvoznici koji tijekom razdoblja ispitnog postupka nisu izvozili predmetni proizvod u Uniju trebali bi imati mogućnost od Komisije zatražiti da se na njih primijeni stopa antidampinške pristojbe za društva koja surađuju, ali nisu uključena u uzorak. Komisija bi taj zahtjev trebala odobriti ako su ispunjena tri uvjeta. Novi proizvođač izvoznik morao bi dokazati: i. da tijekom razdoblja ispitnog postupka nije izvozio predmetni proizvod u Uniju; ii. da nije povezan s proizvođačem izvoznikom koji je to činio; i iii. da je nakon razdoblja ispitnog postupka izvozio predmetni proizvod ili je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda.

(261)

S obzirom na utvrđene dampinške marže i razinu štete nanesene industriji Unije, iznosi osigurani privremenim antidampinškim pristojbama uvedenima privremenom uredbom trebali bi se konačno naplatiti u iznosima utvrđenima u privremenoj uredbi i do iznosa utvrđenog na temelju ove Uredbe.

(262)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća (96), kada se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, koja se objavljuje u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(263)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 15. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/1036,