(1)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1136/2006 (2) uvelo antidampinške pristojbe na uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova podrijetlom iz Narodne Republike Kine („početne mjere”). Ispitni postupak koji je doveo do uvođenja početnih mjera dalje u tekstu naziva se „početni ispitni postupak”.

(2)

Vijeće je Uredbom (EU) br. 796/2012 (3) ponovno uvelo konačne antidampinške mjere na uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova podrijetlom iz Narodne Republike Kine („Kina”) nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera.

(3)

Europska komisija je Uredbom (EU) 2018/1684 (4) ponovno uvela konačne antidampinške mjere na uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova podrijetlom iz Narodne Republike Kine („Kina”) nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera („prethodna revizija zbog predstojećeg isteka mjera”).

(4)

Antidampinške pristojbe trenutačno na snazi iznose 27,1 % za uvoz od proizvođača izvoznika u uzorku, odnosno 47,4 % za uvoz od svih ostalih društava iz Narodne Republike Kine.

(5)

Nakon objave obavijesti o skorom isteku mjera (5) Europska komisija („Komisija”) primila je zahtjev za reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe.

(6)

Zahtjev za reviziju podnijelo je 8. kolovoza 2023. Udruženje proizvođača mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova („podnositelj zahtjeva”) u ime Unijine industrije mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Zahtjev za reviziju temeljio se na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do ponavljanja dampinga i ponavljanja štete za industriju Unije.

(7)

Nakon savjetovanja s odborom osnovanim člankom 15. stavkom 1. osnovne uredbe utvrđeno je da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je 8. studenog 2023. Komisija pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka mjera u vezi s uvozom u Uniju mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova podrijetlom iz Narodne Republike Kine („predmetna zemlja”) na temelju članka 11. stavka 2. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (6) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(8)

Ispitnim postupkom u vezi s nastavkom ili ponavljanjem dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2022. do 30. rujna 2023. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2020. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(9)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Nadalje, Komisija je o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera posebno obavijestila podnositelja zahtjeva, poznate proizvođače u Kini i kineska tijela, poznate uvoznike i korisnike te ih je pozvala na sudjelovanje.

(10)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(11)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je moguće da će provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(12)

U Obavijesti o pokretanju postupka predviđen je odabir uzorka proizvođača iz Unije, no nakon što je kontaktirala sve poznate proizvođače istovjetnog proizvoda u Uniji, Komisija je primila informacije samo od dva proizvođača iz Unije. Komisija je stoga pozvala oba proizvođača iz Unije da ispune upitnik za proizvođače iz Unije.

(13)

U Obavijesti o pokretanju postupka predviđen je odabir uzorka nepovezanih uvoznika, no nijedan nepovezani uvoznik nije dostavio podatke za odabir uzorka u roku navedenom u Obavijesti o pokretanju postupka. Jedan nepovezani uvoznik/trgovac javio se u zadanom roku kao zainteresirana strana. Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban te je pozvala jedinog nepovezanog uvoznika/trgovca koji se javio da ispuni upitnik za uvoznike.

(14)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u Kini zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi eventualne ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupi u kontakt. Nije zaprimljen nijedan odgovor.

(15)

Upitnici za proizvođače iz Unije te upitnici za uvoznike, korisnike i proizvođače iz Kine objavljeni su na internetu na dan pokretanja postupka (7).

(16)

Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u Kini u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(17)

Komisija je pozvala dva proizvođača iz Unije i jednog nepovezanog uvoznika koji su se javili nakon pokretanja postupka da ispune upitnike.

(18)

Dva proizvođača iz Unije dostavila su odgovore na upitnik. Nepovezani uvoznici/trgovci nisu dostavili odgovore na upitnik.

(19)

Ni kineska vlada ni proizvođači iz Kine nisu odgovorili na upitnik.

(20)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete te interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

(21)

Komisija je 7. studenog 2024. objavila osnovne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala zadržati antidampinške pristojbe na snazi. Svim je strankama odobren rok u kojem su mogle iznijeti primjedbe na objavu. Nisu primljene nikakve primjedbe. Nijedna strana nije zatražila saslušanje.

(22)

Proizvod iz postupka revizije isti je kao u početnom ispitnom postupku i prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, odnosno to su mehanizmi s polužnim zatvaranjem lukova koji se obično upotrebljavaju za arhiviranje listova i drugih dokumenata u registratorima ili fasciklima. Ti mehanizmi s polužnim zatvaranjem lukova sastoje se od (obično dva) čvrsta metalna luka pričvršćena na pločicu i imaju najmanje jednu polugu za otvaranje koja omogućava umetanje i pohranjivanje listova i drugih dokumenata („proizvod iz postupka revizije”) i trenutačno su razvrstani u oznaku KN ex 8305 10 00 (oznaka TARIC 8305 10 00 50).

(23)

Predmetni proizvod u ovom ispitnom postupku je proizvod iz postupka revizije podrijetlom iz Kine, trenutačno razvrstan u oznaku KN ex 8305 10 00 (oznaka TARIC 8305 10 00 50).

(24)

Ispitni postupak pokazao je da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička i kemijska svojstva te iste osnovne namjene:

(25)

Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(26)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je ispitala je li se damping odvijao u razdoblju ispitnog postupka revizije te je li vjerojatno da će se damping nastaviti ili ponoviti nakon mogućeg isteka mjera na snazi.

(27)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 19., u ispitnom postupku nije surađivao nijedan proizvođač/izvoznik iz Kine. Komisija je stoga obavijestila kineska tijela da zbog nesuradnje može primijeniti članak 18. osnovne uredbe na nalaze o Kini. Komisija u tom pogledu nije zaprimila primjedbe ni zahtjeve za intervenciju službenika za saslušanje.

(28)

Stoga su se, u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, nalazi o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga temeljili na raspoloživim podacima, posebno na informacijama iz zahtjeva za reviziju, informacijama dobivenima od strana koje surađuju u ispitnom postupku revizije (odnosno od podnositelja zahtjeva) i informacijama iz drugih javno dostupnih izvora, posebno iz baze podataka Global Trade Atlas („GTA”) (8).

(29)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(30)

Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se utvrdi […] da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(31)

Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku na temelju raspoloživih dokaza i s obzirom na nesuradnju kineske vlade i proizvođača izvoznika zaključila da je primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena.

(32)

U nedavnim ispitnim postupcima povezanima sa sektorom čelika (9) u Kini (10) Komisija je utvrdila da postoje znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(33)

U tim ispitnim postupcima Komisija je utvrdila postojanje znatnih državnih intervencija u Kini kojima se narušava djelotvorna raspodjela resursa u skladu s tržišnim načelima (11). Konkretno, Komisija je zaključila da u sektoru čelika, koji je glavna sirovina za proizvodnju mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova, ne samo da postoji znatan udio vlasništva kineske vlade u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe (12) nego i kineska vlada može utjecati na cijene i troškove zbog prisutnosti države u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe (13). Komisija je utvrdila i da prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu. U načelu, zbog sustava planiranja u Kini resursi su koncentrirani u sektorima koje je kineska vlada odredila kao strateške ili na drugi način politički važne, umjesto da se raspodjeljuju u skladu s tržišnim silama (14). Komisija je nadalje zaključila da se kinesko zakonodavstvo o stečaju i vlasništvu ne primjenjuje na ispravan način u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe, što dovodi do poremećaja osobito kada se omogućuje nastavak poslovanja nesolventnih društava te pri dodjeli prava korištenja zemljišta u Kini (15). Isto tako, Komisija je utvrdila poremećaje u području troškova plaća u sektoru čelika u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe (16) i poremećaje na financijskim tržištima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, posebno kad je riječ o pristupu kapitalu za poslovne subjekte u Kini (17).

(34)

Kao i u prethodnim ispitnim postupcima povezanima sa sektorom čelika u Kini Komisija je u ovom ispitnom postupku ispitala je li primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u Kini s obzirom na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je to učinila na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze iz zahtjeva te iz Radnog dokumenta službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite (18) („Izvješće”), uključujući njegovu ažuriranu verziju („ažurirano Izvješće”) (19), koji se oslanja na javno dostupne izvore podataka. U toj su analizi ispitane znatne državne intervencije u gospodarstvu Kine općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući proizvod iz postupka revizije. Komisija je te dokazne materijale dopunila ispitivanjem raznih kriterija relevantnih za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u Kini, koje je utvrdila i u prethodnim ispitnim postupcima o istim pitanjima.

(35)

U zahtjevu se tvrdilo da na kinesko gospodarstvo u cjelini uvelike utječu različite znatne državne intervencije, zbog čega se u ovom ispitnom postupku ne mogu upotrijebiti domaće cijene i troškovi kineske industrije čelika. Kako bi se potkrijepilo stajalište u zahtjevu se upućuje na Izvješće, kinesko zakonodavstvo, daljnja izvješća i dodatne nepotvrđene dokaze o poremećajima u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(36)

Konkretnije, u zahtjevu je istaknuto da se intervencionizam kineske vlade pojavljuje u različitim oblicima (administrativnom, financijskom i regulativnom) u kontekstu doktrine „socijalističkog tržišnog gospodarstva” sadržane u kineskom Ustavu, sveprisutnosti Komunističke partije Kine („KPK”) i utjecaja države na gospodarstvo u obliku inicijativa strateškog planiranja.

(37)

U zahtjevu su navedeni primjeri elemenata koji upućuju na postojanje poremećaja, kako je navedeno u članku 2. stavku 6.a točki (b) od prve do šeste alineje osnovne uredbe. Konkretno, podnositelj zahtjeva tvrdio je sljedeće:

(38)

U zahtjevu je dodatno istaknuta sustavna priroda poremećaja. Kao posljedica toga, ne samo da se ne mogu koristiti domaće prodajne cijene mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova, nego su i svi troškovi ulaznih elemenata, npr. sirovina (uključujući hladnovaljanu čeličnu traku prevučenu niklom koja čini oko 50 % ukupnog troška mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova i žicu prevučenu niklom koja čini oko 30 % troška), energije, zemljišta, financiranja, radne snage itd. isto nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije.

(39)

Zaključno, u zahtjevu se iznosi mišljenje da cijene ili troškovi, uključujući troškove sirovina, energije i rada, nisu rezultat slobodnog tržišta jer su pod utjecajem znatnih državnih intervencija u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Na temelju toga i u skladu sa zahtjevom, u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(40)

Kineska vlada nije dostavila primjedbe ni dokaze kojima bi potkrijepila ili osporavala postojeće dokaze iz dokumentacije predmeta, uključujući (ažurirano) Izvješće i dodatne dokaze koje je dostavio podnositelj zahtjeva, o postojanju znatnih poremećaja i/ili primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u ovom predmetu.

(41)

Budući da kineski izvoznici proizvoda iz postupka revizije nisu surađivali, nije se mogao utvrditi točan omjer proizvođača u privatnom i državnom vlasništvu. Međutim, kad je riječ o sektoru čelika, koji je jedna od glavnih sirovina u proizvodnji mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova, nekoliko proizvođača čelika izravno je pod kontrolom države. Neki od njih su Baowu Steel Group, koje je poduzeće u državnom vlasništvu u okviru Komisije Državnog vijeća za nadzor i upravljanje državnom imovinom („SASAC”) (21), i njegova društva kćeri Chongqing Iron & Steel Company Ltd. (22) i Maanshan Iron & Steel Company Limited (23), poduzeće u državnom vlasništvu u vlasništvu vlade Unutarnje Mongolije Baotou Steel Group (24), poduzeće u državnom vlasništvu pod središnjim SASAC-om Angang Steel Group (25), kao i Shougang Group, poduzeće u stopostotnom državnom vlasništvu društva Beijing State-Owned Asset Management Ltd. (26)

(42)

Nadalje, ispitnim postupkom utvrđeno je da nacionalno industrijsko udruženje koje predstavlja proizvođače pisaćeg (uredskog) pribora, kao što su mehanizmi s polužnim zatvaranjem lukova, Kinesko udruženje proizvođača pisaćeg pribora i sportske opreme (eng. China Stationery & Sporting Goods Association, „CSSGA”) (27) slijedi opće vodstvo Komunističke partije Kine, provodi partijske aktivnosti i osigurava potrebne uvjete za aktivnosti partijskih organizacija (28). Nadalje, „tijelo za registraciju i upravljanje Udruženja je Ministarstvo civilnih poslova, a radna organizacija za jačanje Partije je partijski odbor povjerenstva za nadzor i upravljanje državnom imovinom Državnog vijeća. Uvjeti da bi se moglo postati predstavnikom Udruženja su, među ostalim, poštovanje vodstva KPK-a, podupiranje socijalizma s kineskim obilježjima, odlučna provedba partijskih stavova, načela i politika te dobre političke kvalitete” (29).

(43)

Nadalje, na pokrajinskoj razini Udruženje industrije pisaćeg pribora grada Ningba (30) objasnilo je na svojim internetskim stranicama da je ono sektorska društvena organizacija industrije pisaćeg pribora grada Ningba te most i veza između poduzeća i vlade. Konkretno, u ožujku 2020. općinski odbor KPK-a u Ningbu i općinska narodna vlada Ningba dodijelili su tom udruženju počasnu titulu „izvanredne skupine društvenih organizacija u gradu”. Nadalje, na internetskim stranicama navodi se da je „udruženje uvijek ispunjavalo svrhu vladinog pomoćnika, promicatelja industrije i pružatelja pomoći poduzećima te da se uvijek pridržavalo načela onoga što vlada treba, onoga čemu se poduzeće nada i onoga što udruženje može učiniti”.

(44)

Ispitnim postupkom utvrđeno je i da se jedan od proizvođača izvoznika, Anhui Qitian Stationery Mfg Co. Ltd., nalazi u „zoni gospodarskog razvoja Anhui Chaohu” (31). Postoje dokazi koji potkrepljuju činjenicu da KPK intervenira u tu zonu gospodarskog razvoja (32). Konkretno, ispitnim postupkom utvrđeno je da će ta zona „sljedeće godine biti predvodnica u gospodarskom rastu grada i da se nalazi među najboljim razvojnim zonama u pokrajini u razdoblju 14. petogodišnjeg plana”. Ta zona nudi i povlaštene financijske usluge, a Anhui Qitian ostvario je korist od tog programa, kako je objašnjeno na sastanku održanom 24. rujna 2022., na kojem su, među ostalim, sudjelovali član partijskog radnog odbora i zamjenik direktora upravnog odbora zone i posebnog tima za financiranje znanosti i tehnologije pokrajinske podružnice Bank of Communications, predstavnici podružnice Bank of Communications u Chaohuu, Ureda za gospodarstvo i trgovinu, Ureda za financije, Ureda za tržište, Ureda za promicanje ulaganja, Ureda za oporezivanje, predstavnici grupe Dongxin i voditelji deset poduzeća. Na sastanku je podružnica Bank of Communications u Chaohuu detaljno predstavila financijske proizvode i povezane politike potpore kao što su „zajmovi za industrijske parkove” (33), „posebni tehnološki zajmovi” i „zajmovi za jačanje industrijske baze” kao odgovor na personalizirane potrebe poduzeća za financiranjem te je s poduzećima detaljno raspravljala o povećanju jamstva za čimbenike financiranja, pojednostavnjenju postupka odobravanja i snižavanju jamstvenog praga kako bi se proširili kanali financiranja za poduzeća.

(45)

I javna i privatna poduzeća u sektoru čelika politički se nadziru i usmjeravaju. Najnoviji kineski dokumenti o politikama koji se odnose na sektor čelika potvrđuju kontinuiranu važnost tog sektora za kinesku vladu, među ostalim i namjeru da intervenira u sektor radi njegova oblikovanja u skladu s državnim politikama. Primjeri su Smjernica Ministarstva industrije i informacijske tehnologije o poticanju visokokvalitetnog razvoja industrije čelika, u kojoj se poziva na daljnju konsolidaciju industrijskih temelja i znatno povećanje stupnja modernizacije industrijskog lanca (34), 14. petogodišnji plan razvoja industrije sirovina prema kojem će se u tom sektoru „pridržavati kombinacije tržišnog vodstva i državnog promicanja” i „etablirati grupa vodećih društava koja će prednjačiti u ekologiji i biti temelj konkurentnosti” (35), 14. petogodišnji plan za razvoj industrije otpadnog čelika, čiji je glavni cilj „kontinuirano povećavati omjer primjene otpadnog čelika kako bi do kraja 14. petogodišnjeg plana ukupni omjer otpada u nacionalnoj proizvodnji čelika dosegnuo 30 %” (36) ili Plan rada za stabilan rast industrije čelika iz 2023. (37) u kojem se postavljaju sljedeći ciljevi: „U 2023. […] ulaganja u dugotrajnu imovinu u cijeloj industriji i dalje će stabilno rasti te će se gospodarske koristi znatno poboljšati; ulaganja u istraživanja i razvoj u industriji s vremenom će dosegnuti 1,5 %; rast dodane vrijednosti industrije dosegnut će otprilike 3,5 %; tijekom 2024. dodatno će se optimizirati okruženje za razvoj industrije i struktura industrije, nastavit će se prijelaz na visokokvalitetne, inteligentne i zelene proizvode, a rast dodane vrijednosti industrije premašit će 4 %”, što zahtijeva suradnju kako bi se „kineski čelični proizvodi, oprema, tehnologija, usluge itd. na koordinirani način usmjerili na globalno tržište, promicala suradnja usmjerena na zeleno i niskougljično gospodarstvo u globalnoj industriji čelika te poboljšale otpornost i razina sigurnosti globalnih industrijskih lanaca i lanaca opskrbe [te] provele mjere za poboljšanje kapaciteta opskrbe kako bi se osiguralo stabilno i učinkovito funkcioniranje industrije” i zbog čega se predviđa korporativna konsolidacija sektora čelika koju je naložila vlada: „[p]otaknuti vodeća poduzeća u industriji da provode spajanja i preuzimanja, izgrade ogromne grupe poduzeća svjetske klase u sektoru željeza i čelika te potiču optimalnu organizaciju nacionalnog proizvodnog kapaciteta u području željeza i čelika. Poduprijeti vodeća specijalizirana poduzeća u određenim segmentima tržišta čelika da dodatno integriraju resurse i stvore ekosustav industrije čelika. Potaknuti poduzeća u sektoru željeza i čelika da provode međuregionalna […] spajanja i preustroje […]. Razmotriti pružanje veće političke potpore za zamjenu kapaciteta poduzećima u sektoru željeza i čelika koja su provela velika spajanja i preustroje.”

(46)

Slični primjeri namjere kineskih tijela da nadziru i usmjeravaju razvoj sektora vidljivi su na razini pokrajina, na primjer u pokrajini Hebei, koja planira „postupnu provedbu grupnog razvoja organizacija, ubrzanje reforme mješovitog vlasništva poduzeća u državnom vlasništvu, intenzivnije promicanje međuregionalnih spajanja i preustroja privatnih poduzeća u sektoru željeza i čelika i uspostavljanje jedne ili dvije velike grupe svjetske klase te od tri do pet velikih grupa s domaćim utjecajem kao potporom” te „daljnji razvoj kanala za recikliranje i upotrebu otpadnog čelika u kružnom gospodarstvu, stroži probir i klasifikaciju otpadnog čelika”. Štoviše, u planu pokrajine Hebei za sektor čelika navodi se: „Primjena strukturne prilagodbe i isticanje diversifikacije proizvoda. Bespogovorno promicanje strukturne prilagodbe i optimizacije organizacije industrije željeza i čelika, promicanje konsolidacije, preustroja, preobrazbe i modernizacije poduzećâ te sveobuhvatno promicanje razvoja industrije željeza i čelika prema velikim poduzećima, modernizacije tehničke opreme, diversifikacije proizvodnih procesa i diversifikacije proizvoda na kraju proizvodnog lanca.”

(47)

Na sličan način u Provedbenom planu pokrajine Henan za preobrazbu i modernizaciju industrije čelika tijekom 14. petogodišnjeg plana predviđa se „izgradnja karakterističnih baza za proizvodnju čelika […], izgradnja šest karakterističnih baza za proizvodnju čelika u Anyangu, Jiyuanu, Pingdingshanu, Xinyangu, Shangqiuu, Zhououu itd. te povećanje razmjera, intenziviranja, specijalizacije i specijalizacije industrije. Neki su od ciljeva da se do 2025. kapacitet proizvodnje sirovog željeza u Anyangu zadrži ispod 14 milijuna tona, a kapacitet za proizvodnju sirovog čelika ispod 15 milijuna tona”.

(48)

Dodatni ciljevi industrijske politike spominju se i u dokumentima za planiranje drugih pokrajina, kao što su Jiangsu, Shandong, Shanxi, Liaoning Dalian i Zhejiang.

(49)

Što se tiče mogućnosti kineske vlade da utječe na cijene i troškove zbog prisutnosti države u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe, zbog nesuradnje proizvođača izvoznika nije bilo moguće sustavno utvrditi postojanje osobnih veza između proizvođača proizvoda iz postupka revizije i KPK-a. Međutim, s obzirom na to da proizvod iz postupka revizije pripada podsektoru sektora čelika, podaci utvrđeni u nedavnim ispitnim postupcima koji se odnose na sektor čelika, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 33., relevantni su i za proizvod iz postupka revizije.

(50)

Nadalje, u sektoru proizvoda iz postupka revizije prisutne su politike kojima se diskriminira u korist domaćih proizvođača ili na drugi način utječe na tržište u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) treće alineje osnovne uredbe. Tijekom ispitnog postupka utvrđeno je da postoje drugi dokumenti koji pokazuju da ta industrija ima koristi od državnog usmjeravanja i intervencija u sektoru čelika jer proizvod iz postupka revizije pripada jednom od njegovih podsektora.

(51)

Kineska vlada industriju čelika i dalje smatra ključnom industrijom (38). To potvrđuju brojni planovi, smjernice i drugi dokumenti koji se odnose na čelik, a izdaju se na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini. U 14. petogodišnjem planu kineska vlada predvidjela je preobrazbu i modernizaciju te optimizaciju i restrukturiranje industrije čelika (39). Slično tome, u 14. petogodišnjem planu razvoja industrije sirovina, koji se primjenjuje i na industriju čelika, taj se sektor navodi kao „temelj realnog gospodarstva” i „ključno područje koje oblikuje međunarodnu konkurentnost Kine” te se utvrđuje niz ciljeva i metoda rada kojima bi se potaknuo razvoj sektora čelika u razdoblju 2021. – 2025., kao što su tehnološka modernizacija, poboljšanje strukture sektora (ponajviše daljnjom koncentracijom poduzeća) ili digitalna transformacija (40). Osim toga, prethodno navedeni Plan rada za stabilan rast industrije čelika (vidjeti uvodnu izjavu 45.) pokazuje kako se usredotočenost kineskih tijela na sektor čelika može promatrati u širem kontekstu usmjeravanja kineskog gospodarstva koje provodi kineska vlada: „[p]odupiranje poduzeća u sektoru čelika da vode računa o potrebama nove infrastrukture, nove urbanizacije, revitalizacije ruralnih područja i industrija u nastajanju, da se povežu s velikim inženjerskim projektima povezanima s ‚14. petogodišnjim planom’ u raznim regijama te da poduzmu sve što je u njihovoj moći kako bi se osigurala opskrba čelikom. Uspostavljanje i učvršćivanje mehanizama suradnje na početku i na kraju proizvodnog lanca između sektora čelika i ključnih sektora koji upotrebljavaju čelik kao što su sektori brodogradnje, prijevoza, građevinarstva, energetike, automobila, kućanskih uređaja, poljoprivrednih strojeva i teške opreme, provedba aktivnosti povezivanja proizvodnje i potražnje te aktivno širenje područja u kojima se čelik primjenjuje” (41).

(52)

Na proizvod iz postupka revizije utječu i poremećaji u području troškova plaća u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnim izjavama 33. i 37. Ti poremećaji utječu na sektor izravno (kad je riječ o proizvodnji proizvoda iz postupka revizije ili glavnih ulaznih elemenata) i neizravno (kad je riječ o pristupu ulaznim elementima društava koja imaju isti radni sustav u Kini) (42).

(53)

Nadalje, u ovom ispitnom postupku nisu predočeni dokazi o tome da na sektor proizvoda iz postupka revizije ne utječu državne intervencije u financijski sustav u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe. Ta vrsta vladine intervencije vrlo je jasno vidljiva i u prethodno navedenom Planu rada za stabilan rast (vidjeti uvodnu izjavu 45.): „Poticanje financijskih institucija da aktivno pružaju financijske usluge poduzećima za proizvodnju čelika koja provode spajanja i preustroje, prilagodbe organizacije, preobrazbu i modernizaciju, u skladu s načelima kontrole rizika i poslovne održivosti.” Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(54)

Konačno, Komisija podsjeća da su za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije potrebni brojni ulazni elementi. Kad proizvođači proizvoda iz postupka revizije kupuju ulazne elemente ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Primjerice, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima.

(55)

Stoga ne samo da domaće prodajne cijene proizvoda iz postupka revizije nisu primjerene za upotrebu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe nego su i svi troškovi ulaznih elemenata (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima I. i II. (ažuriranog) Izvješća. Naime, opisane državne intervencije povezane s raspodjelom kapitala, zemljištem, radom, energijom i sirovinama prisutne su u cijeloj Kini. To znači, na primjer, da je ulazni element koji je proizveden u Kini kombinacijom niza čimbenika proizvodnje izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne elemente ulaznih elemenata i tako dalje.

(56)

Ukratko, raspoloživi dokazi pokazali su da cijene ili troškovi proizvoda iz postupka revizije, uključujući troškove sirovina, energije i rada, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kao što je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata navedenih u toj točki. Na temelju toga i zbog nesuradnje kineske vlade Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, kako je opisano u sljedećem odjeljku.

(57)

Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:

(58)

Komisija je u dokumentaciju dodala bilješku o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, u kojoj se opisuju činjenice i dokazi na kojima se temelje relevantni kriteriji („bilješka”). Komisija je u bilješci obavijestila zainteresirane strane o svojoj namjeri da u ovom predmetu koristi Tursku kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju.

(59)

Komisija je u bilješci navela Tursku kao zemlju sa sličnom razinom gospodarskog razvoja kao Kina prema Svjetskoj banci, tj. Svjetska banka je obje zemlje na temelju bruto nacionalnog dohotka svrstala u kategoriju zemalja s „višim srednjim dohotkom”.

(60)

Komisija je u bilješci objasnila da se, osim u Kini i Europskoj uniji, proizvod iz postupka revizije po svemu sudeći proizvodi još samo u Indiji i Iranu. Ni Indija ni Iran nisu zemlje sa sličnim stupnjem gospodarskog razvoja kao Kina u skladu s kriterijima navedenima u uvodnoj izjavi 57.

(61)

Budući da se proizvod iz postupka revizije ne proizvodi ni u jednoj zemlji sa sličnim stupnjem gospodarskog razvoja, u obzir je uzeta proizvodnja proizvoda iz iste opće kategorije i/ili sektora proizvoda iz postupka revizije. Komisija je stoga navela da će upotrijebiti proizvodnju proizvoda pod istom oznakom NACE kao mehanizmi s polužnim zatvaranjem lukova (tj. NACE 2599 – Proizvodnja ostalih gotovih proizvoda od metala) kako bi odredila odgovarajuću reprezentativnu zemlju za primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. U okviru te oznake NACE 2599 Turska ima tvornice za obradu metala i velika društva za proizvodnju automobila i proizvoda od čelika na kraju proizvodnog lanca sa znatnom proizvodnjom za regionalno i globalno tržište.

(62)

Komisija je u bilješci navela da su za Tursku lako dostupni financijski podaci proizvođača proizvoda iz iste opće kategorije i/ili sektora proizvoda iz postupka revizije te podaci o uvozu relevantnih sirovina, energiji i radnoj snazi.

(63)

Stoga je Komisija u bazi podataka Orbis društva Bureau van Dijk potražila dostupne financijske podatke za proizvodna društva u Turskoj (45). Lako dostupni podaci pronađeni su za jednog proizvođača iz Turske – Iskenderun Demir Ve Celik A.S. Najnoviji financijski izvještaji tog društva bili su za financijsku godinu 2022. Osim toga, za Tursku su bili dostupni podaci o čimbenicima proizvodnje, električnoj energiji i troškovima rada.

(64)

Komisija je zainteresirane strane obavijestila u bilješci da namjerava koristiti Tursku kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju i podatke društva Iskenderun Demir Ve Celik A.S. kao nenarušene cijene ili referentne vrijednosti za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe.

(65)

Zainteresirane strane pozvane su da dostave primjedbe o primjerenosti Turske kao reprezentativne zemlje i društva Iskenderun Demir Ve Celik A.S. kao proizvođača u reprezentativnoj zemlji.

(66)

Nakon objave bilješke podnositelj zahtjeva poslao je primjedbe i napomenuo da je društvo Iskenderun Demir Ve Celik A.S. složena grupa sastavljena od 98 konglomerata čija je glavna djelatnost proizvodnja i prodaja plosnatih i dugih proizvoda od željeza i čelika te prodaja nusproizvoda nastalih tijekom postupka proizvodnje. Podnositelj zahtjeva tvrdio je i da predloženo društvo proizvodi određene sirovine koje se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije i da je stoga njegova djelatnost na početku proizvodnog lanca u odnosu na proizvodnju mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova. Zato je podnositelj zahtjeva predložio da se koriste financijski podaci društava u sektoru obrade metala koja koriste postupke kao što su rezanje metala, utiskivanje, savijanje žice i prevlačenje niklom. Konkretno, podnositelj zahtjeva predložio je društva Inka Yapi Baglanti Elemanlari Sanayi Ve Ticaret Anonim Sirketi i Samet Kalip Ve Madeni Esya Sanayi Ve Ticaret Anonim Sirketi, čiji su podaci dostupni za 2022.

(67)

Glavna djelatnost oba ta društva u istom je sektoru kojem pripadaju mehanizmi s polužnim zatvaranjem lukova (NACE 2599) i proizvode proizvode u kojima se upotrebljavaju slične sirovine kao za mehanizme s polužnim zatvaranjem lukova. Nadalje, javno su dostupni podaci tih društava za 2022.

(68)

Komisija je pristala upotrijebiti informacije društava Inka Yapi Baglanti Elemanlari Sanayi Ve Ticaret Anonim Sirketi i Samet Kalip Ve Madeni Esya Sanayi Ve Ticaret Anonim Sirketi kako bi utvrdila nenarušene vrijednosti troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i dobiti.

(69)

Budući da je na temelju svih navedenih elemenata utvrđeno da je Turska odgovarajuća reprezentativna zemlja i da nijedna zainteresirana strana nije osporavala korištenje Turske niti je predložila drugu reprezentativnu zemlju, nije bila potrebna ocjena razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom zadnjom rečenicom osnovne uredbe.

(70)

S obzirom na prethodnu analizu, Turska je ispunila kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe i stoga je se može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom.

(71)

Komisija je u bilješci navela čimbenike proizvodnje, kao što su materijali, energija i rad koji se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije na temelju informacija koje je dostavio podnositelj zahtjeva i koji odražavaju postupak proizvodnje koji se upotrebljava u Uniji. Komisija je navela i da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe upotrijebiti bazu podataka Global Trade Atlas (GTA) (46) kako bi utvrdila nenarušeni trošak većine čimbenika proizvodnje, ponajprije sirovina. Osim toga, Komisija je navela da će za utvrđivanje nenarušenih troškova rada upotrijebiti podatke Turskog zavoda za statistiku (47)..

(72)

Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože javno dostupne informacije o nenarušenim vrijednostima za svaki od čimbenika proizvodnje navedenih u toj bilješci. Komisija nije primila primjedbe na popis čimbenika proizvodnje nakon objave bilješke.

(73)

Uzimajući u obzir sve informacije na temelju zahtjeva i naknadne informacije koje je analizirala Komisija, utvrđeni su sljedeći čimbenici proizvodnje i njihovi izvori za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

Tablica 1.

Čimbenici proizvodnje mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova

(74)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata tvornice proizvođača iz reprezentativne zemlje, Komisija je kao osnovu upotrijebila ponderiranu prosječnu cijenu proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju na temelju podataka iz baze podataka GTA u koju su uključene uvozne carine i kojoj su dodani troškovi prijevoza. Cijena proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim Kine i zemalja koje nisu članice WTO-a i koje su navedene u Prilogu I. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (52).

(75)

Komisija je odlučila isključiti uvoz iz Kine u reprezentativnu zemlju jer je u uvodnoj izjavi 56. zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u Kini zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe. Budući da nema dokaza koji potvrđuju da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene. Nakon isključivanja uvoza iz Kine u reprezentativnu zemlju količina proizvoda uvezenih iz ostalih trećih zemalja ostala je reprezentativna.

(76)

Turski zavod za statistiku objavljuje detaljne podatke o plaćama u različitim gospodarskim sektorima u Turskoj (53). Komisija je referentnu vrijednost za razdoblje ispitnog postupka revizije utvrdila na temelju prosječnog troška rada po satu za proizvodnju 2020. prema oznaci NACE, koja uključuje troškove rada u proizvodnom sektoru (54). Prosječni trošak rada po satu po EPRV-u (55) iznosio je 39,69 CNY po satu.

(77)

Komisija je u bilješci navela da će kao nenarušenu vrijednost za cijene električne energije upotrijebiti košaricu zemalja na sličnom stupnju gospodarskog razvoja kao što je Kina (Brazil, Malezija i Tajland). Međutim, Komisija je naknadno utvrdila da je kretanje cijene električne energije u Turskoj tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bilo u skladu sa stopom inflacije u toj zemlji i da stoga upotreba cijena električne energije u košarici zemalja, kako je navedeno u bilješci i uvodnoj izjavi 71., nije bila potrebna pa se mogla upotrijebiti cijena električne energije u Turskoj. Cijenu električne energije za poduzeća (industrijske korisnike) u Turskoj objavljuje Regulatorno tijelo za energetsko tržište Turske (56). Komisija je upotrijebila podatke o cijenama električne energije za industriju objavljene 15. srpnja 2024. Prema tim statističkim podacima prosječna industrijska tarifa za 2023. iznosi 1.313 CNY po kWh.

(78)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, treba utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje.

(79)

Kako bi utvrdila nenarušene vrijednosti režijskih troškova proizvodnje, troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i dobiti te zbog nesuradnje kineskih proizvođača izvoznika, Komisija je upotrijebila raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(80)

Na temelju podataka dvaju proizvođača koji posluju u istom sektoru kojem pripadaju mehanizmi s polužnim zatvaranjem lukova (NACE 2599) i koji proizvode proizvode u kojima se upotrebljavaju slične sirovine kao za mehanizme s polužnim zatvaranjem lukova u Turskoj, navedenih u uvodnoj izjavi 68. (tj. Inka Yapi Baglanti Elemanlari Sanayi Ve Ticaret Anonim Sirketi i Samet Kalip Ve Madeni Esya Sanayi Ve Ticaret Anonim Sirketi), Komisija je izračunala troškove prodaje te opće i administrativne troškove (16,0 %) i dobit (15,7 %) kao postotak troška prodane robe.

(81)

Komisija je za izračun režijskih troškova proizvodnje upotrijebila informacije koje je podnositelj zahtjeva dostavio u zahtjevu za reviziju. Ti su troškovi određeni kao postotak, pri čemu su režijski troškovi proizvodnje podijeljeni s izravnim i neizravnim troškovima. Taj je postotak (8,9 %) zatim primijenjen na nenarušenu vrijednost troška proizvodnje kako bi se izračunala nenarušena vrijednost režijskih troškova proizvodnje.

(82)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(83)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Budući da proizvođači izvoznici nisu surađivali, Komisija se oslonila na informacije o upotrebi svakog faktora (materijala i rada) za proizvodnju mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova koje je podnositelj zahtjeva naveo u zahtjevu za reviziju. Komisija je pomnožila stope potrošnje s nenarušenim jediničnim troškovima koji su utvrđeni u reprezentativnoj zemlji Turskoj, kako je opisano u odjeljku 3.3.2.

(84)

Nakon što je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje, Komisija im je dodala režijske troškove proizvodnje, troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit, kako su navedeni u odjeljku 3.3.2.5.

(85)

Koristeći se time Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost na temelju cijena franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(86)

Tijekom razmatranog razdoblja, a posebno tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova iz Kine bio je zanemariv. Prema podacima Eurostata tijekom razmatranog razdoblja gotovo da nije bilo uvoza mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova iz Kine. U skladu s tim kineski tržišni udio iznosio je skoro 0 % tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Za usporedbu, tržišni udio uvoza iz Kine iznosio je 51 % u razdoblju početnog ispitnog postupka, odnosno od siječnja do prosinca 2004.

(87)

Ta zanemariva količina nije mogla biti osnova za analizu nastavka dampinga. Komisija je stoga u sljedećem odjeljku analizirala vjerojatnost ponavljanja dampinga.

(88)

Komisija je u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe ispitala vjerojatnost ponavljanja dampinga ako se dopusti istek mjera. Analizirani su sljedeći elementi: cijene izvoza iz Kine u treće zemlje, proizvodni kapaciteti i neiskorišteni kapaciteti u Kini, privlačnost tržišta Unije i mogući apsorpcijski kapaciteti tržišta trećih zemalja s obzirom na antidampinške mjere na snazi u tim zemljama.

(89)

Komisija je analizirala razinu cijene kineskog izvoza u treće zemlje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(90)

Komisija je prvo analizirala podatke o izvozu iz Kine u treće zemlje na razini osmeroznamenkaste oznake robe iz baze podataka GTA u razdoblju ispitnog postupka revizije. Međutim, nije se smatralo da te izvozne cijene točno odražavaju cijene mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova jer razvrstavanja na toj razini obuhvaćaju širok raspon proizvoda uz predmetni proizvod, koji uvelike premašuju količinu uvezenih mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova. Dakle, podaci iz baze GTA o kineskom izvozu ne pružaju pouzdane dokaze o kineskim izvoznim cijenama na drugim tržištima.

(91)

S druge strane, zbog nesuradnje proizvođača izvoznika iz Kine procjena izvoznih cijena iz Kine temeljila se na informacijama dostupnima Komisiji, tj. informacijama dostavljenima u zahtjevu za reviziju, odnosno na 11 stvarnih internetskih ponuda cijena kineskih proizvođača izvoznika za globalno tržište.

(92)

Prosječna globalna izvozna cijena procijenjena kako je opisano u uvodnoj izjavi 102. iznosila je 140 EUR/1 000 komada, izražena kao cijena FOB.

(93)

Tako dobivena prosječna izvozna cijena za globalna tržišta utvrđena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bila je 58 % niža od uobičajene vrijednosti utvrđene kako je opisano u odjeljcima 3.2. i 3.3. Stoga se smatralo vjerojatnim da bi, kad bi se trenutačne mjere stavile izvan snage, kineski proizvođači izvoznici počeli prodavati u Uniji po cijenama nižima od uobičajene vrijednosti.

(94)

Kad je riječ o proizvodnim kapacitetima i neiskorištenim kapacitetima u Kini, zbog nesuradnje kineskih proizvođača nalazi su se morali temeljiti na informacijama iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera. Podnositelj zahtjeva dostavio je dokaze da je kineski proizvodni kapacitet za mehanizme s polužnim zatvaranjem lukova procijenjen na oko 760 milijuna komada godišnje (57), što je unutar raspona proizvodnog kapaciteta procijenjenog u prethodnom ispitnom postupku revizije zbog predstojećeg isteka mjera (600 do 850 milijuna komada) (58). Procijenjeno je da je proizvodni kapacitet veći od stvarne proizvodnje, koja je procijenjena na oko 421 milijun komada. Dobiveni neiskorišteni kapacitet iznosi 342 milijuna komada.

(95)

Stoga je proizvodni kapacitet u Kini približno više od pet puta veći od potrošnje u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije (od 100 do 150 milijuna komada) i više od četiri puta veći od proizvodnje u Uniji tijekom istog razdoblja (od 150 do 200 milijuna komada). Slično tome, neiskorišteni kapacitet otprilike je dvostruko veći od potrošnje u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(96)

Osim toga, kako je već utvrđeno u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera (59), s obzirom na prirodu proizvodnog procesa u Kini (uglavnom rad), kineski proizvodni kapacitet za mehanizme s polužnim zatvaranjem lukova može se lako povećati, među ostalim zapošljavanjem dodatne radne snage uz tek ograničena ulaganja u opremu.

(97)

Naposljetku, s obzirom na to da nije bilo drugih informacija, Komisija smatra da ni domaća ni globalna potražnja neće moći apsorbirati znatne neiskorištene kapacitete dostupne u Kini.

(98)

Time su potvrđeni Komisijini zaključci iz prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera (60) da kineski proizvođači imaju dovoljne neiskorištene kapacitete za opskrbu tržišta Unije ako se dopusti istek mjera.

(99)

Kako bi se utvrdilo moguće kretanje uvoza u slučaju stavljanja mjera izvan snage, Komisija je razmotrila privlačnost tržišta Unije s obzirom na cijene. Tržište Unije privlačno je zbog veličine i cijena.

(100)

U pogledu veličine, unatoč sve manjoj potrošnji mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova na tržištu Unije, potražnja za njima u Uniji i dalje je znatna i čini oko 45 % svjetskog tržišta. Tržište Unije ostaje najveće svjetsko tržište za mehanizme s polužnim zatvaranjem lukova.

(101)

Nadalje, mehanizmi s polužnim zatvaranjem lukova upotrebljavaju se samo na ograničenom broju drugih tržišta. Osim toga, važna tržišta kao što su SAD i Kanada i dalje su zatvorena jer potrošači upotrebljavaju druge oblike pohranjivanja. Preostala tržišta mnogo su manja od tržišta Unije i stoga ne bi mogla apsorbirati veliki kineski višak kapaciteta. Osim toga, na temelju dostupnih informacija, potrošnja mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova u Kini vrlo je niska i ne očekuje se njezino značajno povećanje. To upućuje na vjerojatnost da bi, ako se dopusti istek mjera, neiskorišteni kapacitet bio aktiviran i kineski izvoz u velikim količinama bio preusmjeren prema Uniji.

(102)

Kad je riječ o cijenama, tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije prosječna prodajna cijena industrije Unije kretala se od 200 do 250 EUR za 1 000 komada. To je znatno više od prodajne cijene kineskih mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova na globalnom tržištu (tj. 140 EUR/1 000 komada, vidjeti uvodnu izjavu 92.), procijenjene na temelju stvarnih internetskih ponuda cijena kineskih proizvođača izvoznika za globalno tržište navedenih u zahtjevu za reviziju.

(103)

Te su izvozne cijene bile znatno niže od cijena industrije Unije te je stoga tržište Unije kineskim proizvođačima i dalje bilo cjenovno privlačno.

(104)

Na temelju navedenog, a osobito s obzirom na znatne neiskorištene kapacitete dostupne u Kini i na privlačnost tržišta Unije, Komisija je zaključila da bi stavljanje mjera izvan snage vjerojatno rezultiralo ponavljanjem dampinga te da bi dampinški izvoz ulazio na tržište Unije u velikim količinama. Stoga se smatra da postoji vjerojatnost ponavljanja dampinga ako se dopusti istek trenutačnih antidampinških mjera.

(105)

Istovjetni proizvod tijekom razmatranog razdoblja proizvodilo je četiri proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(106)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosila od 150 do 200 milijuna komada. Komisija je ukupnu proizvodnju u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije utvrdila na temelju svih raspoloživih podataka o industriji Unije, primjerice iz zahtjeva za reviziju i provjerenih odgovora dvaju proizvođača iz Unije. Dva proizvođača iz Unije (u Sloveniji i Češkoj) koja su odgovorila na upitnik činila su više od 90 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji u razdoblju ispitnog postupka revizije. Od preostala dva proizvođača iz Unije, onaj u Italiji trajno je prestao proizvoditi istovjetni proizvod u ožujku 2023.

(107)

S obzirom na to da su od četiri proizvođača iz Unije dva povezana i da su oba odgovorila na upitnik, podaci upotrijebljeni za cijelu analizu štete u ovoj su Uredbi navedeni u rasponima i indeksiranom obliku kako bi se očuvala povjerljivost osjetljivih poslovnih podataka dvaju proizvođača iz Unije koji surađuju, u skladu s člankom 19. osnovne uredbe. Stoga su podaci navedeni u rasponima, a za prikaz trendova tijekom razmatranog razdoblja upotrijebljeni su indeksi.

(108)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila na temelju ukupne prodaje proizvođača iz Unije i ukupnog uvoza u Uniju prema podacima Eurostata na razini oznake TARIC. Budući da Eurostat količinu uvezenih proizvoda bilježi u kilogramima, oni su pretvoreni u komade primjenom prosječne stope konverzije dvaju proizvođača iz Unije koji su odgovorili na upitnik.

(109)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji

(110)

Općenito, potrošnja u Uniji smanjila se za 22 % tijekom razmatranog razdoblja, što se uglavnom može objasniti kontinuiranom digitalizacijom uredskog poslovanja i pohranom dokumentacije u elektroničkom obliku, a to je dovelo do smanjenja pohrane dokumentacije u papirnatom obliku i posljedičnog smanjenja potrošnje proizvoda iz postupka revizije.

(111)

Komisija je količinu uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka Eurostata na razini oznake TARIC, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 108. Na temelju toga uvoz u Uniju iz NRK-a i njegov tržišni udio kretali su se kako slijedi:

Tablica 3.

Količina uvezenih proizvoda i tržišni udio

(112)

Tijekom razmatranog razdoblja uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova iz Kine znatno se smanjio i do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije iznosio samo nekoliko tisuća komada.

(113)

Zbog toga je tržišni udio uvoza iz Kine bio neznatan.

(114)

Komisija je cijene uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka Eurostata.

(115)

Prosječna cijena proizvoda uvezenih u Uniju iz predmetne zemlje kretala se kako slijedi:

Tablica 4.

Uvozne cijene

(116)

Iako su se uvozne cijene 2021. povećale za 41 %, a zatim se smanjile za 21 % do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije, taj trend nije vrlo informativan zbog vrlo male količine proizvoda uvezenih tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(117)

Uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova iz trećih zemalja osim Kine uglavnom je bio iz Indije.

(118)

Ukupna količina proizvoda uvezenih u Uniju te tržišni udio i cijene uvoza mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova iz ostalih trećih zemalja kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Uvoz iz trećih zemalja

(119)

Općenito, količina proizvoda uvezenih iz ostalih trećih zemalja smanjila se za 33 % tijekom razmatranog razdoblja. To je smanjenje uzrokovalo smanjenje njihova tržišnog udjela u istom razdoblju sa 6,2 % u 2020. na 5,3 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(120)

Tijekom razmatranog razdoblja prosječna cijena proizvoda uvezenog iz ostalih trećih zemalja smanjila se 2021., ali se zatim povećala 2022. i nastavila rasti u razdoblju ispitnog postupka revizije. Cijene su se tijekom razmatranog razdoblja ukupno povećale za 13 %.

(121)

Pri procjeni gospodarskog stanja industrije Unije ocijenjeni su svi gospodarski pokazatelji koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(122)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz zahtjeva za reviziju (ako su bili dostupni) i odgovora na upitnik koje su dostavila dva provjerena proizvođača iz Unije. Podaci su se stoga odnosili na sve proizvođače iz Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavila dva proizvođača iz Unije. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(123)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodanih proizvoda, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(124)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(125)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

(126)

Ukupna proizvodnja u Uniji povećala se 2021., ali se otad kontinuirano smanjuje. Općenito je došlo do smanjenja od 23 % tijekom razmatranog razdoblja, u skladu s trendom smanjenja potrošnje na tržištu Unije.

(127)

Proizvodni kapacitet u Uniji ostao je stabilan od 2020. do 2022. No, smanjio se za 12 % zbog činjenice da je jedan proizvođač iz Unije prestao poslovati u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(128)

Stopa iskorištenosti kapaciteta slijedila je trend proizvodnje. S obzirom na to, tijekom razmatranog razdoblja smanjila se za 12 %.

(129)

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 7.

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio

(130)

Prodaja proizvođača iz Unije na tržištu Unije u razmatranom se razdoblju smanjila za 21 %. U usporedbi s time, tržišni udio industrije Unije povećao se za 1 %, uglavnom zbog smanjenja potrošnje u Uniji i pada uvoza iz ostalih trećih zemalja, primjerice Indije.

(131)

Tijekom razmatranog razdoblja proizvodnja industrije Unije smanjila se za 23 %, potrošnja u Uniji smanjila se za 23 %, a prodaja industrije Unije na tržištu Unije smanjila se za 21 %.

(132)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Zaposlenost i produktivnost

(133)

Zaposlenost se smanjila za 8 % tijekom razmatranog razdoblja. Produktivnost se kretala u skladu s promjenama u proizvodnji i zaposlenosti, tj. povećala se za 8 % od 2020. do 2021., a zatim se smanjila 2022. i u razdoblju ispitnog postupka revizije. Smanjenje je ukupno iznosilo 3 % tijekom razmatranog razdoblja.

(134)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 87., nije bilo moguće utvrditi postojanje dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Zato nije bilo moguće utvrditi dampinšku maržu. Ispitni postupak stoga je bio usmjeren na vjerojatnost ponavljanja dampinga u slučaju stavljanja antidampinških mjera izvan snage.

(135)

Antidampinške mjere uvedene nakon početnog ispitnog postupka omogućile su industriji Unije da se oporavi od prethodnog dampinga, kako pokazuju podaci za razdoblje ispitnog postupka revizije, prema kojima je profitabilnost ostala iznad ciljne dobiti, kako je objašnjeno u nastavku.

(136)

Prosječne jedinične prodajne cijene za nepovezane kupce u Uniji dvaju proizvođača iz Unije koji su odgovorili na upitnik u razmatranom razdoblju su se kretale kako slijedi:

Tablica 9.

Prodajne cijene i trošak proizvodnje u Uniji

(137)

Prosječna jedinična prodajna cijena industrije Unije za nepovezane kupce u Uniji povećala se za 37 % tijekom razmatranog razdoblja.

(138)

Tijekom istog razdoblja prosječni jedinični trošak proizvodnje povećao se značajnije od prosječne jedinične prodajne cijene (za 47 %), uglavnom zbog povećanih troškova sirovina i cijena energije. To je dovelo do smanjenja profitabilnosti, kako je objašnjeno u nastavku.

(139)

Prosječni troškovi rada dvaju proizvođača iz Unije koji su odgovorili na upitnik u razmatranom razdoblju razvijali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(140)

Prosječni troškovi rada povećali su se za 29 % tijekom razmatranog razdoblja.

(141)

Razine zaliha dvaju proizvođača iz Unije koji su odgovorili na upitnik u razmatranom razdoblju razvijale su se kako slijedi:

Tablica 11.

Zalihe

(142)

Razina inventara povećala se za 50 % tijekom razmatranog razdoblja. To povećanje zaliha na kraju razmatranog razdoblja industrija Unije objasnila je kao učinak sezonske prodaje jer je razdoblje ispitnog postupka revizije završilo u rujnu, a vrhunac prodaje mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova tradicionalno se događa u prosincu, dok je proizvodnja stabilna tijekom cijele godine.

(143)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja dvaju proizvođača iz Unije koji su odgovorili na upitnik u razmatranom razdoblju razvijali su se kako slijedi:

Tablica 12.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(144)

Komisija je utvrdila profitabilnost dvaju proizvođača iz Unije koji su odgovorili na upitnik iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Profitabilnost industrije Unije kontinuirano se smanjivala u razmatranom razdoblju. Ukupno se smanjila za 43 % tijekom razmatranog razdoblja, ali je ostala iznad ciljne dobiti od 5 % kako je utvrđeno u prethodnim ispitnim postupcima za isti proizvod.

(145)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Neto novčani tok smanjio se od 2020. do 2022. za ukupno 7 % pa se povećao u razdoblju ispitnog postupka revizije, ali je i dalje bio 39 % niži nego na početku razmatranog razdoblja.

(146)

Ulaganja industrije Unije, prvenstveno u održavanje proizvodnje istovjetnog proizvoda, povećala su se za 8 % 2021., a zatim su se 2022. smanjila za 35 %. Međutim, do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije naglo su se povećala zbog zamjene određenih strojeva za proizvodnju, što je dovelo do ukupnog povećanja od 70 % tijekom razmatranog razdoblja.

(147)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Od 2020. do 2022. smanjio se za 35 %, a zatim se stabilizirao do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije.

(148)

U ispitnom postupku pokazalo se da se tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije zbog antidampinških pristojbi koje su bile na snazi nastavila oporavljati od prethodno pretrpljene štete. Iako su se pokazatelji štete kao što su proizvodnja i prodaja smanjili u skladu sa smanjenjem potrošnje, tržišni udio industrije povećao se za dva postotna boda zbog smanjenja uvoza iz ostalih trećih zemalja, prije svega iz Indije. Profitabilnost je ostala iznad ciljne dobiti tijekom cijelog razdoblja, iako se smanjila jer je prosječni trošak proizvodnje porastao više od prosječne prodajne cijene. Unatoč tome, pozitivna profitabilnost i pozitivan novčani tok omogućili su industriji Unije da nastavi ulagati.

(149)

Uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova iz Kine tijekom razmatranog razdoblja gotovo uopće nije utjecao na stanje industrije Unije. Zbog mjera na snazi njegov tržišni udio bio je minimalan tijekom cijelog razdoblja.

(150)

Komisija je stoga zaključila da, iako su se neki pokazatelji štete pogoršali, industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(151)

Komisija je u uvodnoj izjavi 150. zaključila da industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Stoga je u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe procijenila vjerojatnost ponavljanja štete koju je uzrokovao dampinški uvoz iz Kine ako se dopusti istek mjera.

(152)

Komisija je u tom pogledu ispitala proizvodne i neiskorištene kapacitete u Kini, privlačnost tržišta Unije, vjerojatne razine cijena uvoza iz Kine bez antidampinških mjera i njihov učinak na industriju Unije.

(153)

Kako je objašnjeno u odjeljku 3.3.5.2., proizvođači iz Kine imaju znatan proizvodni kapacitet u Kini te stoga i neiskorišteni kapacitet koji više nego dvostruko premašuje ukupnu potrošnju u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(154)

Osim toga, nisu utvrđeni nikakvi elementi na temelju kojih bi se moglo zaključiti da će u bliskoj budućnosti doći do znatnog povećanja domaće potražnje za mehanizmima s polužnim zatvaranjem lukova u Kini ili na tržištu neke treće zemlje. S obzirom na pad potrošnje mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova u Uniji tijekom razmatranog razdoblja Komisija je zaključila da domaća potražnja u Kini ili na tržištima ostalih trećih zemalja ne može apsorbirati raspoloživi neiskorišteni kapacitet u Kini.

(155)

Kako je navedeno u odjeljku 3.3.5.3., tržište Unije najveće je jedinstveno tržište za mehanizme s polužnim zatvaranjem lukova, a uz to su cijene privlačne kineskim proizvođačima. Nema drugih većih izvoznih tržišta koja bi apsorbirala kineski višak kapaciteta jer se mehanizmi s polužnim zatvaranjem lukova upotrebljavaju samo na ograničenom broju tržišta. Ti su razlozi velik poticaj kineskim proizvođačima izvoznicima da svoj izvoz preusmjere u Uniju gdje bi postigli više cijene i pritom zadržali prodajne cijene znatno niže od cijena industrije Unije. Osim toga, to bi im bio poticaj da barem dio svojih neiskorištenih kapaciteta upotrijebe da po niskim cijenama izvoze na tržište Unije.

(156)

Stoga se zaključuje da u slučaju da se dopusti istek antidampinških mjera proizvođači izvoznici iz Kine imaju potencijal i poticaj da znatno povećaju svoj izvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova u Uniju po dampinškim cijenama koje su znatno niže od cijena industrije Unije.

(157)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 14., proizvođači izvoznici iz Kine nisu surađivali, a uvoz iz Kine bio je neznatan u razdoblju ispitnog postupka revizije. Stoga je najprimjerenija osnova za moguće razine cijena uvoza iz Kine bila prosječna izvozna cijena za globalna tržišta utvrđena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kako je detaljno opisano u uvodnim izjavama 92. i 93. Na temelju tih izvoznih cijena, prilagođenih za troškove prijevoza, troškove istovara i konvencionalne carine, cijena uvoza iz Kine u Uniju bez antidampinške pristojbe bila bi 27 % niža od prodajne cijene industrije Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije. To znači da bi povećani uvoz iz Kine izvršio znatan pritisak na cijene industrije Unije u slučaju da nema mjera.

(158)

Temeljem toga zaključeno je da će uvoz iz Kine vrlo vjerojatno vršiti veliki pritisak na cijene industrije Unije ako se antidampinške mjere stave izvan snage.

(159)

Povećanje jeftinog uvoza izvršilo bi znatan pritisak na cjenovno osjetljivo tržište Unije. Kad bi industrija Unije zadržala svoje trenutačne razine cijena, vjerojatno bi joj se prodaja i tržišni udio smanjili zbog jeftinijeg uvoza iz Kine. Vrlo je vjerojatno da bi se kineski tržišni udio u Uniji brzo povećao ako bi se dopustio istek mjera, što bi izravno utjecalo na industriju Unije. Smanjenje prodaje dovelo bi do niže stope iskorištenosti i povećanja prosječnog troška proizvodnje. To bi dovelo do pogoršanja financijskog stanja industrije Unije i smanjenja njezine profitabilnosti koja se između 2020. i razdoblja ispitnog postupka revizije smanjila za više od 40 %, iako je tijekom cijelog razmatranog razdoblja bila iznad razine ciljne dobiti. Po tom bi scenariju svako povećanje troška ubrzo dovelo do pada profitabilnosti ispod razine ciljne dobiti, što bi poništilo dotadašnje napore industrije Unije u cilju oporavka, iako je dosad uspijevala održati potrebnu razinu ulaganja kako bi ostala konkurentna.

(160)

Međutim, da industrija Unije odluči sniziti svoje razine cijena u pokušaju da zadrži svoj obujam prodaje i tržišni udio, njezino financijsko stanje pogoršalo bi se gotovo trenutačno. Doista, ako bi industrija Unije morala sniziti svoje prodajne cijene na tržištu Unije za 27 % kako bi odgovarale cijenama uvezenih kineskih proizvoda, odmah bi počela ostvarivati gubitke.

(161)

U tom bi scenariju istek mjera vjerojatno odmah negativno utjecao na industriju Unije, dovodeći je do gubitaka. Srednjoročno bi to postalo neodrživo, dovelo bi do zatvaranja proizvodnih pogona, a naposljetku i do nestanka industrije Unije. Već tijekom razmatranog razdoblja broj proizvođača iz Unije smanjio se s četiri na tri zbog zahtjevnih uvjeta na tržištu.

(162)

Stoga se može zaključiti da je vjerojatnost velika da bi istek postojećih mjera uzrokovao ponavljanje štete od uvoza kineskih mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova i da bi se gospodarsko stanje industrije Unije vjerojatno pogoršalo i rezultiralo materijalnom štetom.

(163)

Na temelju činjenice da je uvoz kineskih mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova koji trenutačno ulaze na tržište Unije znatno manji nego prije uvođenja mjera može se zaključiti da su se postojećim antidampinškim pristojbama uspješno ponovno uspostavili nenarušeni uvjeti tržišnog natjecanja između kineskih izvoznika proizvoda iz postupka revizije i industrije Unije.

(164)

Komisija zaključuje da bi stavljanje mjera izvan snage vrlo vjerojatno dovelo do znatnog povećanja dampinškog uvoza mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova iz Kine po cijenama nižima od cijena industrije Unije i do ponavljanja materijalne štete za industriju Unije uzrokovane dampinškim uvozom mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova iz Kine. To bi ozbiljno ugrozilo održivost industrije Unije.

(165)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije kao cjeline. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na ocjeni interesa svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(166)

Sve zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoja stajališta u skladu s člankom 21. stavkom 2. osnovne uredbe.

(167)

Potrebno je podsjetiti da se u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera smatralo da donošenje mjera nije protivno interesu Unije. Nadalje, s obzirom na to da je ovaj ispitni postupak revizija zbog predstojećeg isteka mjera, odnosno analiza situacije u kojoj antidampinške mjere već postoje, može se procijeniti neželjeni negativni učinak postojećih antidampinških mjera na predmetne stranke.

(168)

Na temelju toga ispitano je postoje li, unatoč zaključcima o vjerojatnosti ponavljanja dampinga i ponavljanja štete, uvjerljivi razlozi za zaključak da zadržavanje mjera u ovom konkretnom slučaju nije u interesu Unije.

(169)

Ispitni postupak pokazao je da bi istek mjera vjerojatno imao znatan negativni učinak na industriju Unije. To bi ubrzo dovelo do smanjenja profitabilnosti industrije Unije pa čak i do stanja u kojem stvara gubitke te bi imalo i negativan utjecaj na druge čimbenike štete kao što su količina proizvedene robe, stope iskorištenosti, ulaganja i zapošljavanje. Takvo stanje dugoročno bi bilo neodrživo te bi proizvođači iz Unije bili prisiljeni okončati svoje poslovanje na tržištu Unije.

(170)

U prošlosti se industrija Unije pokazala održivom industrijom s pozitivnim ekonomskim i financijskim rezultatima. U situaciji u kojoj gotovo da nije bilo dampinškog uvoza iz Kine uspjela je ostati profitabilna, s profitnom maržom većom od ciljne dobiti.

(171)

Stoga je zadržavanje antidampinških mjera na snazi u interesu industrije Unije.

(172)

Uvoznici mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova obično su i korisnici tih mehanizama jer ih uvoze kako bi proizvodili registratore s mehanizmom poluge. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 18., nijedan nepovezani uvoznik-trgovac ni korisnik nije odgovorio na upitnik, a nekoliko njih dostavilo je pozitivna ili negativna mišljenja o antidampinškim mjerama bez potkrijepljenih informacija.

(173)

Prethodnim ispitnim postupcima utvrđeno je da trošak mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova sudjeluje u vrlo malom postotku u maloprodajnoj cijeni registratora s mehanizmom poluge pa se eventualni učinak pristojbi nije smatrao značajnim. Budući da nije bilo dokaza koji bi upućivali na suprotno, u skladu s tim može se potvrditi da mjere koje su trenutačno na snazi nisu imale znatan negativan učinak na njihovu financijsku situaciju i da nastavak mjera ne bi neželjeno utjecao na uvoznike/trgovce.

(174)

Osim toga, ispitni postupak pokazao je da bi bez ikakvih mjera protiv dampinškog uvoza industrija Unije vjerojatno većim dijelom izgubila svoju prisutnost na tržištu i da bi dugoročno čak mogla i nestati. To bi sigurno dovelo do ovisnosti proizvođača registratora s mehanizmom poluge o uvozu i do znatnog smanjenja tržišnog natjecanja na tržištu Unije.

(175)

Na temelju toga može se zaključiti da mjere u pogledu mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova nisu protivne općem interesu Unije.

(176)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da nema uvjerljivih razloga u interesu Unije protiv zadržavanja postojećih mjera na uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

(177)

Na temelju zaključaka do kojih je Komisija došla o ponavljanju dampinga, ponavljanju štete i interesu Unije, trebalo bi zadržati antidampinške mjere koje se primjenjuju na mehanizme s polužnim zatvaranjem lukova podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

(178)

Kako bi se smanjio rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(179)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. ove Uredbe, carinska tijela država članica dužna su provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u deklaraciji i osigurala opravdanost daljnje primjene niže stope pristojbe, u skladu s carinskim propisima.

(180)

Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, [ovisno o slučaju, može se unijeti postotak, ali nije preporučljivo] takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe na razini zemlje.

(181)

Stope antidampinške pristojbe za pojedinačna društva navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se isključivo na uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz [predmetne zemlje / predmetnih zemalja] koje proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz proizvoda iz postupka revizije koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Na taj uvoz ne bi se trebala primjenjivati nijedna druga pojedinačna stopa antidampinške pristojbe.

(182)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (61). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(183)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća (62), kada se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, koja se objavljuje u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(184)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,