(1)

U skladu s ciljevima utvrđenima u komunikaciji Komisije od 11. prosinca 2019. o europskom zelenom planu Komisija je 20. svibnja 2020. donijela komunikaciju pod naslovom „Strategija ‚od polja do stola’ za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav” („strategija ‚od polja do stola’”), u kojoj je najavila mjere za zdraviji i održiviji prehrambeni sustav Unije. Tim mjerama Komisija nastoji, među ostalim, potaknuti reformulaciju u slučaju prehrambenih proizvoda s visokim udjelom šećera i olakšati prelazak na zdravu i održivu prehranu. Nadalje, radi osnaživanja potrošača u donošenju utemeljenih odluka o zdravoj i održivoj prehrani Komisija je najavila moguće proširenje obveznog navođenja podrijetla ili izvora na određene proizvode, pritom u potpunosti uzimajući u obzir učinke na unutarnje tržište.

(2)

Direktivom Vijeća 2001/110/EZ (3) utvrđuju se definicije, nazivi, zajednička pravila o sastavu te zahtjevi u pogledu kvalitete i označivanja za med.

(3)

S obzirom na blisku povezanost kvalitete meda i njegova podrijetla te potrebe da se potrošače ne dovodi u zabludu u pogledu kvalitete proizvoda, Direktivom 2001/110/EZ utvrđuju se pravila o označivanju podrijetla u svrhu navođenja mjesta na kojem je med sakupljen. Člankom 2. točkom 4. te direktive osobito se zahtijeva da se na oznaci navede zemlja ili zemlje podrijetla u kojima je med sakupljen, a ako med potječe iz više od jedne države članice ili treće zemlje, predviđa se da se obvezno navođenje zemalja podrijetla može, prema potrebi, zamijeniti jednim od sljedećeg: „mješavina meda iz EU-a”, „mješavina meda koji nije iz EU-a”, „mješavina meda iz EU-a i meda koji nije iz EU-a”. Različita pravila koja su države članice donijele na toj osnovi možda su dovela potrošače u zabludu i možda su otežala funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

(4)

S obzirom na osobit interes koji potrošači izražavaju u pogledu zemljopisnog podrijetla meda i u okviru cilja strategije „od polja do stola”, odnosno osnaživanja potrošača u donošenju utemeljenih odluka, među ostalim o podrijetlu hrane koju konzumiraju, te u interesu očuvanja učinkovitog funkcioniranja unutarnjeg tržišta u cijeloj Uniji usklađivanjem pravila o označivanju, primjereno je revidirati pravila o označivanju podrijetla meda. Ovom bi Direktivom, kao standardno pravilo, trebalo zahtijevati da zemlja ili zemlje podrijetla budu navedene na oznaci silaznim redoslijedom, zajedno s postotkom meda svakog podrijetla u slučaju mješavina, uz dopušteno odstupanje od 5 % za svaki pojedinačni udio u mješavini, izračunano na osnovi dokumentacije gospodarskog subjekta o sljedivosti.

(5)

Međutim, kako bi se osigurao određeni stupanj fleksibilnosti, kad je riječ o mješavinama meda iz više od četiriju različitih zemalja podrijetla, države članice trebale bi moći predvidjeti da je dopušteno navođenje u postotcima samo četiriju najvećih udjela, ako zajedno čine više od 50 % ukupne mješavine. Sve preostale zemlje podrijetla trebalo bi navesti silaznim redoslijedom, kao u slučaju primjene standardnog pravila. Takva fleksibilnost ne ometa slobodno kretanje meda označenog u skladu sa standardnim pravilom, s obzirom na to da standardno pravilo predviđa pružanje potpunijih informacija kupcima. Iz odnosa između standardnog pravila i te fleksibilnosti proizlazi da nije moguće navesti samo četiri najveća udjela kad je riječ o više od četiri zemlje podrijetla, pri čemu je udjel pete ili dodatnih zemalja podrijetla identičan udjelu četvrte zemlje, te bi se stoga trebalo primjenjivati standardno pravilo.

(6)

S obzirom na smanjenu veličinu pakiranja koja sadržavaju samo jednu porciju meda od 30 g ili manje i tehničke poteškoće koje iz toga proizlaze, primjereno je predvidjeti, u slučaju mješavina meda, da se umjesto punog naziva zemalja podrijetla može upotrebljavati standardizirana i međunarodno poznata oznaka, odnosno međunarodna norma ISO 3166 kojom se definiraju međunarodno priznate oznake sastavljene od slova za potrebe upućivanja na zemlje. Upotreba dvoslovne oznake alpha-2, koju Međunarodna organizacija za normizaciju preporučuje kao oznaku opće namjene, osobito je primjerena za rješavanje tehničkih poteškoća koje proizlaze iz smanjene veličine pakiranja.

(7)

U Komisijinu koordiniranom planu kontrole autentičnosti meda (2015. – 2017.) i Komisijinu koordiniranom djelovanju pod nazivom „Iz košnica” (2021. – 2022.) ističe se sumnja o tome da je velik postotak meda stavljenog na tržište Unije patvoren. Potrebno je osigurati dostupnost usklađenih metoda analize za otkrivanje patvorenja meda koji se proizvodi i stavlja na tržište u Uniji. Komisiji bi stoga trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu razvoja takvih jedinstvenih metoda, uz postojeće provedbene ovlasti iz članka 4. stavka 1. Direktive 2001/110/EZ. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (4). Primjereno je odrediti poseban rok za izvršavanje tih ovlasti.

(8)

Određene toplinske obrade mogu dovesti do razgradnje sastojaka meda, osobito enzima. Pelud, koja je ključna sastavnica meda i koja pruža poveznicu na njegovo botaničko podrijetlo, može dati naznake o zemljopisnom podrijetlu meda. Kako bi se osigurale poštene poslovne prakse i zaštitili interesi potrošača, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u vezi s kriterijima za određivanje cvjetnog, biljnog ili zemljopisnog podrijetla meda te kako bi se osiguralo da je med koji se stavlja na tržište u skladu s Direktivom 2001/110/EZ, osobito kako bi se izbjegla deaktivacija enzima te kako bi se osiguralo da ne dođe do značajnog uklanjanja peludi.

(9)

Kako bi se zaštitili interesi potrošača, kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri ograničile moguće prijevare povezane s patvorenim proizvodima koji ne odgovaraju oznaci „med”, kako bi se omogućila provjera dostavljenih informacija o podrijetlu i kvaliteti meda te kako bi se pružila najveća moguća transparentnost, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s uvođenjem zahtjeva u pogledu sljedivosti kojima se osiguravaju dostupnost bitnih informacija o podrijetlu meda i pristup tim informacijama, uključujući zemlju podrijetla u Unijinu lancu opskrbe, od proizvođača koji sakuplja med ili uvoznika do potrošača. Potrebni su usklađeni zahtjevi u pogledu sljedivosti za med koji se proizvodi u Uniji i uvozi u Uniju kako bi se nadležnim tijelima država članica omogućilo praćenje cijelog lanca opskrbe unatrag barem do prvog koraka unutar granica Unije. Tim se pravilima ne bi smjelo povećati administrativno opterećenje proizvođača, već bi se potrošačima i nadzornim tijelima trebalo olakšati praćenje cjelokupnog puta meda od sakupljanja do punjenja u staklenke u Uniji. Stoga bi novim zahtjevima u pogledu sljedivosti za med trebalo osigurati točne informacije o podrijetlu i autentičnosti meda u njegovu lancu opskrbe. Komisija bi trebala provesti studiju izvedivosti u cilju uspostave sustava sljedivosti i radi izrade najprikladnijih zahtjeva, među ostalim u vezi s analizom dostupnih digitalnih rješenja ili metoda, uključujući, prema potrebi, jedinstvenu identifikacijsku oznaku ili slične tehnike.

(10)

Pri donošenju tih delegiranih akata posebno je važno da Komisija tijekom pripremnog rada provede primjerena savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (5) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(11)

Trebalo bi uspostaviti platformu radi podrške Komisiji najboljim dostupnim tehničkim stručnim znanjem. Putem te platforme trebalo bi, među ostalim, davati preporuke za sustav sljedivosti Unije kojim se osigurava dostupnost bitnih informacija o podrijetlu meda i pristup tim informacijama, uključujući, prema potrebi, zemlju podrijetla, godinu proizvodnje i jedinstvenu identifikacijsku oznaku proizvođača, u Unijinu lancu opskrbe, od proizvođača koji sakuplja med ili uvoznika do potrošača. Ujedno bi putem te platforme trebalo podržati buduću uspostavu referentnog laboratorija Unije za med radi poboljšanja kontrola i otkrivanja patvorenja meda usklađenim metodama te radi sustavnog ispitivanja meda primjenom najnovijih metoda ispitivanja za dokazivanje autentičnosti i kvalitete meda.

(12)

Direktivom Vijeća 2001/112/EZ (6) utvrđuju se bitni zahtjevi koje treba ispuniti u pogledu proizvodnje, sastava i označivanja voćnih sokova i određenih sličnih proizvoda namijenjenih prehrani ljudi kako bi se zaštitili interesi potrošača i unaprijedilo slobodno kretanje tih proizvoda.

(13)

Direktiva 2001/112/EZ izmijenjena je 2012. Direktivom 2012/12/EU Europskog parlamenta i Vijeća (7) kako bi se uzela u obzir nova pravila o dopuštenim sastojcima, kao što su pravila o dodavanju šećera, koji više nisu bili dopušteni za voćne sokove. S obzirom na tu promjenu zahtjeva u pogledu sastava voćnih sokova, industrija voćnih sokova mogla je samo godinu dana koristiti izjavu kojom se naznačuje da voćni sokovi ne sadržavaju dodani šećer kako bi se potrošače informiralo i kako bi im se omogućilo da odmah i jasno razlikuju voćne sokove i određene druge slične proizvode u odnosu na dodani šećer u proizvodima. To kratko razdoblje pokazalo se nedovoljnim da bi se potrošače informiralo o tome da, u skladu s novim pravilima o dopuštenim sastojcima, dodavanje šećera u voćne sokove više nije dopušteno. U skladu s dijelom II. točkom 2. petom alinejom Priloga I. Direktivi 2001/112/EZ, voćni nektari koji ne sadržavaju dodani šećer ni sladila mogu nositi prehrambenu tvrdnju „bez dodanih šećera” ili svaku tvrdnju za koju je vjerojatno da bi za potrošača imala isto značenje, uz naznaku „sadržava prirodno prisutne šećere”. Zbog toga nekim potrošačima i zdravstvenim djelatnicima i dalje nije jasno da voćni sokovi, za razliku od voćnih nektara, ne smiju sadržavati dodane šećere. To je potrošače moglo dovesti u zabludu jer su istraživanja pokazala da bi se, u situaciji kada treba izabrati između nekoliko proizvoda s identičnim ili vrlo sličnim prehrambenim sastavom, prednost dala proizvodima koji nose prehrambenu tvrdnju.

(14)

Stoga je, posebno s obzirom na to da su potrošači sve svjesniji zdravstvenih problema povezanih s konzumacijom šećera, primjereno revidirati pravila o upotrebi izjava o šećerima za voćne sokove kako bi se potrošačima pomoglo pri donošenju utemeljenih odluka. Stoga je primjereno osmisliti posebno pravilo za dobrovoljnu upotrebu izjave u kojoj se navodi da voćni sokovi sadržavaju samo prirodno prisutne šećere. Takva je izjava namijenjena upućivanju na svojstva koja proizlaze iz definicije voćnih sokova navedene u Direktivi 2001/112/EZ te iz dopuštenih sastojaka za voćne sokove utvrđenih u toj direktivi. Uvođenjem takve izjave potrošačima se pružaju istinite i točne informacije u skladu s ciljevima njihova informiranja o prehrambenim svojstvima proizvoda, olakšavanja razlikovanja voćnih sokova s jedne strane i voćnih nektara s druge strane te omogućivanja potrošačima da donose utemeljene odluke.

(15)

Kao rezultat tehničkog napretka razvijale su se ili se razvijaju nove tehnike prerade za potpuno ili djelomično uklanjanje prirodno prisutnih šećera iz voćnih sokova i voćnih sokova od koncentriranog voćnog soka kako bi se zadovoljila rastuća potražnja potrošača za proizvodima s nižim sadržajem šećera. Takvi se proizvodi mogu stavljati na tržište u Uniji ako su u skladu sa svim relevantnim zakonodavstvom. Međutim, ti su proizvodi dobiveni postupkom koji nije jedna od dopuštenih postupaka navedenih u dijelu II. točki 3. Priloga I. Direktivi 2001/112/EZ, a njihov je ukupan sadržaj šećera niži od onog u soku ekstrahiranom iz voća. Stoga ne mogu nositi naziv proizvoda „voćni sok”, „koncentrirani voćni sok” ili „voćni sok od koncentriranog voćnog soka”.

(16)

Takvi su proizvodi sve dostupniji na tržištu Unije. Kako bi se olakšalo stavljanje tih proizvoda na unutarnje tržište i omogućili reformulacija i inovacije proizvoda, te ne dovodeći u pitanje primjenjivo pravo Unije, trebalo bi stvoriti novu kategoriju proizvoda za voćne sokove čiji su prirodno prisutni šećeri smanjeni uz istodobno zadržavanje drugih bitnih fizikalnih, kemijskih, organoleptičkih i prehrambenih svojstava prosječne vrste soka od voća od kojeg je napravljen. Ti bi proizvodi trebali moći nositi naziv proizvoda „voćni sok sa smanjenim sadržajem šećera”, „voćni sok sa smanjenim sadržajem šećera od koncentriranog voćnog soka” ili „koncentrirani voćni sok sa smanjenim sadržajem šećera”. Kako bi se osigurala usklađenost s Uredbom (EZ) br. 1924/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (8), sadržaj šećera trebao bi biti smanjen za najmanje 30 % u odnosu na prosječnu vrstu voćnog soka, voćnog soka od koncentriranog voćnog soka odnosno koncentriranog voćnog soka od voća od kojeg je napravljen. Stoga je primjereno uključiti te nove kategorije proizvoda u dio I. Priloga I. Direktivi 2001/112/EZ te utvrditi pravila o dopuštenim sastojcima za te proizvode i o dopuštenim postupcima i tvarima u dijelu II. tog priloga. Kao i u slučaju drugih vrsta voćnih sokova, upotreba sladila ili dodavanje sastojaka sa svojstvima zaslađivanja ne bi smjeli biti dopušteni za te nove kategorije proizvoda.

(17)

U skladu s Prilogom I. Direktivi 2001/112/EZ voćni nektari smiju sadržavati dodane šećere, med ili oboje. Kako bi se pružila potpora proizvodnji i stavljanju na tržište voća, uzimajući u obzir potrebu da se potiče reformulacija proizvoda kako bi se smanjile količine šećera prisutne u voćnim nektarima, trebalo bi smanjiti udio šećera ili meda koji se smije dodati voćnim nektarima koji su prirodno manje kiseli i ukusni.

(18)

Nakon prenošenja ove Direktive proizvođači novih kategorija voćnih sokova, odnosno voćnog soka sa smanjenim sadržajem šećera, koncentriranog voćnog soka sa smanjenim sadržajem šećera i voćnog soka sa smanjenim sadržajem šećera od koncentriranog voćnog soka trebat će se služiti dopuštenim postupcima tako da konačni proizvod ima svojstva koja se zahtijevaju Direktivom 2001/112/EZ. Međutim, kako bi se u tom pogledu ostvarili ciljevi Direktive 2001/112/EZ kako je izmijenjena ovom Direktivom, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s utvrđivanjem pravila o fizikalnim, kemijskim, organoleptičkim i prehrambenim svojstvima dotičnih proizvoda sa smanjenim sadržajem šećera, kao i u vezi s primjenom dopuštenih postupaka za smanjenje sadržaja šećera. Posebno je važno da Komisija tijekom pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(19)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Direktive provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u pogledu metoda analize kojima se osigurava usklađenost sa svojstvima sastava određenih vrsta voćnih sokova koji se stavljaju na tržište u Uniji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

(20)

S obzirom na zeleni plan i cilj strategije „od polja do stola”, odnosno pružanje potpore potrošačima u donošenju utemeljenih odluka te s obzirom na velik interes potrošača za označivanje kojim se navodi podrijetlo hrane, Komisija bi najkasnije 36 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Direktive trebala Europskom parlamentu i Vijeću podnijeti izvješće s procjenom izvedivosti različitih mogućnosti označivanja kojim se navodi zemlja ili zemlje podrijetla u kojima je ubrano voće koje se upotrebljava za proizvodnju voćnog soka i voćne kaše te bi tom izvješću prema potrebi trebao biti priložen zakonodavni prijedlog.

(21)

Dijelom II. točkom 3. Priloga I. Direktivi 2001/112/EZ uređuju se dopušteni postupci i tvari za voćne sokove i određene slične proizvode. Bjelančevine iz sjemenki suncokreta sve se više koriste za izravnu prehranu ljudi i pokazale su se učinkovitim sredstvom za bistrenje voćnih sokova. Kako bi se uzeo u obzir taj napredak, bjelančevine iz sjemenki suncokreta trebalo bi dodati na popis dopuštenih postupaka i tvari.

(22)

U Uniji se sve više stavlja na tržište i konzumira sok ekstrahiran iz kokosova oraha. U skladu s člankom 3. točkom 2. Direktive 2001/112/EZ pravni naziv tog proizvoda je „sok od kokosa”. Međutim, međunarodni standard sadržan u Codexovu općem standardu za voćne sokove i nektare (CXS 247-2005) upućuje na to da je naziv „kokosova voda” sinonim za „sok od kokosa”, koji se izravno ekstrahira iz kokosova oraha bez cijeđenja kokosove pulpe. Stoga je primjereno dodati naziv „kokosova voda” kao posebnu oznaku u Prilog III. toj direktivi. Kako bi se osiguralo da svi potrošači u Uniji mogu lako razumjeti određenu oznaku, primjereno je predvidjeti mogućnost upotrebe pojma „kokosova voda” na službenim jezicima Unije. Nadalje, primjereno je utvrditi minimalan stupanj Brixa za taj proizvod u Prilogu V. toj direktivi jer se sok od kokosa od koncentriranog soka može dobiti rekonstituiranjem koncentriranog soka od kokosa pitkom vodom.

(23)

Direktivom Vijeća 2001/113/EZ (9) utvrđuju se bitni zahtjevi u pogledu proizvodnje, sastava i označivanja voćnih džemova, želea i marmelada te zaslađenog kesten pirea namijenjenih prehrani ljudi.

(24)

Člankom 2. točkom 4. Direktive 2001/113/EZ predviđa se obvezno navođenje sadržaja šećera na oznaci, osim ako je na oznaci navedena prehrambena tvrdnja o šećerima. Taj zahtjev nadilazi pravila utvrđena Direktivom Vijeća 90/496/EEZ (10), prema kojoj je uključivanje prehrambenih informacija na pretpakiranoj hrani bilo dobrovoljno, osim ako je navedena prehrambena tvrdnja, a ako je navedena prehrambena tvrdnja o šećerima, u njoj je trebalo navesti količinu šećera. Direktiva 90/496/EEZ stavljena je izvan snage i zamijenjena Uredbom (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (11). U skladu s tom uredbom pružanje prehrambenih informacija na ambalaži sada je obvezno. Stoga u Direktivi 2001/113/EZ više nije potrebna posebna odredba o označivanju u vezi sa šećerima te ju je primjereno izbrisati.

(25)

S obzirom na zeleni plan i cilj strategije „od polja do stola”, odnosno pružanje potpore potrošačima u donošenju utemeljenih odluka te s obzirom na velik interes potrošača za označivanje kojim se navodi podrijetlo hrane, Komisija bi najkasnije 36 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Direktive trebala Europskom parlamentu i Vijeću podnijeti izvješće s procjenom izvedivosti različitih mogućnosti označivanja kojim se navodi zemlja ili zemlje podrijetla u kojima je ubrano voće koje se upotrebljava za proizvodnju voćnih džemova, želea, marmelada od citrusa i zaslađenog kesten pirea te bi tom izvješću prema potrebi trebao biti priložen zakonodavni prijedlog.

(26)

U dijelu I. Priloga I. Direktivi 2001/113/EZ utvrđuje se minimalna količina voća koje se treba upotrebljavati u proizvodnji džema, želea, ekstra džema ili ekstra želea. Upotreba pojmova „ekstra džem” i „ekstra žele” rezervirana je za proizvode koji se proizvode od veće količine voća u odnosu na „džem” odnosno „žele”. U dijelu II. tog priloga utvrđen je minimalan sadržaj topljive suhe tvari, to jest šećera koji su prirodno prisutni u voću ili dodani, za te proizvode, a državama članicama omogućeno je da odobre niži minimalni sadržaj topljive suhe tvari kako bi se uzele u obzir postojeće nacionalne tradicije u izradi voćnih džemova, želea i marmelada te zaslađenog kesten pirea.

(27)

Ako se poveća količina voća upotrijebljenog u proizvodnji džemova i želea, smanjuje se količina dodanog šećera potrebna za postizanje minimalnog sadržaja topljive suhe tvari u tim proizvodima. Kako bi se potaknula proizvodnja džemova i želea s povećanim sadržajem voća i time podržalo tržište voća uzimajući u obzir potrebu za smanjenjem količine slobodnih šećera, trebalo bi povećati minimalnu količinu voća koje se treba upotrebljavati u proizvodnji džemova i žela utvrđenu u Prilogu I. Direktivi 2001/113/EZ. Slično tome, kako bi se potrošačima olakšalo donošenje bolje utemeljenih odluka u pogledu zdrave hrane, primjereno je odobriti upotrebu rezerviranih naziva definiranih u dijelu I. tog priloga za proizvode sa sadržajem topljive suhe tvari manjim od 60 %, ali koji ispunjavaju uvjete koji se primjenjuju na prehrambenu tvrdnju „smanjen sadržaj šećera” utvrđenu u Prilogu Uredbi (EZ) br. 1924/2006.

(28)

U Prilogu I. Direktivi 2001/113/EZ pojam „marmelada” ograničava se na određenu mješavinu citrusa. Međutim, iako se pravni nazivi utvrđeni u tom prilogu upotrebljavaju u trgovini za označavanje proizvoda iz tog priloga, potrošači na nizu službenih jezika Unije uobičajeno upotrebljavaju i pojam „marmelada” i pojam „džem” za džemove napravljene od vrsta voća koje nisu citrusi. Kako bi se uzela u obzir ta uobičajena upotreba od strane potrošača kada takva upotreba postoji i uzimajući u obzir činjenicu da je usklađeni naziv i dalje „džem”, države članice trebale bi moći na svojem državnom području odobriti upotrebu pojma „marmelada” za naziv proizvoda „džem” u slučaju džema napravljenog od vrsta voća koje nisu citrusi. Posljedično tome i da bi se izbjeglo dovođenje potrošača u zabludu, u onim slučajevima u kojima bi se pojam „od citrusa” mogao zamijeniti nazivom vrste upotrijebljenog odnosno upotrijebljenih citrusa, pojam „marmelada od citrusa” trebalo bi upotrebljavati u cijeloj Uniji za proizvod koji se dosad definirao kao „marmelada” kako bi se razlikovale te dvije kategorije proizvoda. Stoga je primjereno na odgovarajući način revidirati Direktivu 2001/113/EZ u pogledu naziva proizvoda „marmelada” i „marmelada od citrusa”.

(29)

Međutim, u državi članici koja ne iskoristi mogućnost da se „džem” naziva „marmelada” zbog toga što potrošači u toj državi članici ne upotrebljavaju uobičajeno i jedan i drugi pojam, trebalo bi i dalje biti moguće odobriti da se na državnom području te države članice, u slučaju marmelade od citrusa koja se proizvodi od triju ili više vrsta voća, upotrebljava oznaka „miješana voćna marmelada” ili „marmelada od [x] vrsta voća” pri čemu je x broj vrsta voća koje su upotrijebljene.

(30)

U Prilogu II. Direktivi 2001/113/EZ navedeni su dodatni sastojci koji se mogu upotrebljavati u proizvodnji proizvoda obuhvaćenih tom direktivom. Voćni sok citrusa može se upotrebljavati kao sredstvo za zakiseljavanje u džemu, ekstra džemu, želeu i ekstra želeu proizvedenima od drugih vrsta voća. U usporedbi sa sokom koji nije od koncentriranog soka, voćni sok u koncentriranom obliku ima manji volumen i masu za prijevoz, stabilniji je, može se očuvati dulje i zahtijeva manju potrošnju energije za isparavanje sadržaja vode pri proizvodnji konačnog proizvoda džema ili želea. Stoga je njegova upotreba u proizvodnji džema, ekstra džema, želea i ekstra želea održivija od upotrebe svježeg voćnog soka. Stoga je primjereno u tom prilogu odrediti da se, ako je dopuštena upotreba određenih sokova u različitim kategorijama džema, ekstra džema, želea i ekstra želea, ti sokovi mogu upotrebljavati u koncentriranom obliku.

(31)

Upotreba prehrambenih aditiva trenutačno je uređena Uredbom (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (12), koja sadržava posebne odredbe o džemu i ekstra džemu. Stoga je primjereno izbrisati četvrtu alineju iz dijela B točke 1. Priloga III. Direktivi 2001/113/EZ i na odgovarajući način izmijeniti njezin Prilog II.

(32)

Direktivom Vijeća 2001/114/EZ (13) utvrđuju se definicije i zajednička pravila o sastavu, proizvodnim specifikacijama i označivanju određenog ugušćenog (kondenziranog) mlijeka i mlijeka u prahu.

(33)

U točki 3. Priloga I. Direktivi 2001/114/EZ navode se postupci obrade dopušteni za dobivanje ugušćenog (kondenziranog) mlijeka ili mlijeka u prahu. Kako bi se odgovorilo na potrebe potrošača koje se mijenjaju, trebalo bi odobriti postupak obrade za smanjivanje razine laktoze u mliječnim proizvodima. Nadalje, posebnu oznaku za engleski naziv „evaporated milk” iz Priloga II. toj direktivi trebalo bi uskladiti s međunarodnim standardima definiranima u Codexovu standardu za ispareno mlijeko (CXS 281-1971).

(34)

Direktive 2001/110/EZ, 2001/112/EZ, 2001/113/EZ i 2001/114/EZ sadržavaju upućivanja na akte stavljene izvan snage. Direktiva 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (14) stavljena je izvan snage i zamijenjena Uredbom (EU) br. 1169/2011. Direktiva Vijeća 89/107/EEZ (15) i Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća br. 95/2/EZ (16) stavljene su izvan snage i zamijenjene Uredbom (EZ) br. 1333/2008. Direktiva Vijeća 98/83/EZ (17) stavljena je izvan snage i zamijenjena Uredbom (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća (18). Ta bi upućivanja stoga trebalo zamijeniti upućivanjima na relevantne odredbe uredbi (EU) br. 1169/2011 i (EZ) br. 1333/2008 te Direktive (EU) 2020/2184.

(35)

Direktive 2001/110/EZ, 2001/112/EZ, 2001/113/EZ i 2001/114/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(36)

Kako bi se državama članicama omogućilo da donesu nacionalne zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom, trebalo bi utvrditi razdoblje za prenošenje od 18 mjeseci. Kako bi se gospodarskim subjektima omogućilo dovoljno vremena za prilagodbu novim zahtjevima, nacionalne odredbe kojima se prenosi ova Direktiva trebale bi se početi primjenjivati tek 24 mjeseca nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive.

(37)

Kako bi se uzeli u obzir interesi gospodarskih subjekata koji stavljaju na tržište ili označuju svoje proizvode u skladu sa zahtjevima koji su se primjenjivali prije početka primjene nacionalnih odredaba kojima se prenosi ova Direktiva, potrebno je utvrditi odgovarajuće prijelazne mjere. Stoga bi ovom Direktivom trebalo omogućiti da se ti proizvodi mogu stavljati na tržište u ograničenom razdoblju nakon isteka razdoblja za prenošenje.

(38)

S obzirom na to da cilj ove Direktive, to jest izmjenu Unijinih pravila o sastavu i označivanju meda, voćnih sokova, voćnih džemova, želea i marmelada te određenih vrsta ugušćenog (kondenziranog) mlijeka i mlijeka u prahu ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinaka ove Direktive oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

1.

članak 2. mijenja se kako slijedi:

2.

članci 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

3.

umeću se sljedeći članci:

4.

Prilog I. mijenja se kako slijedi:

1.

članak 3. mijenja se kako slijedi:

2.

članak 6. zamjenjuje se sljedećim:

3.

članak 7. mijenja se kako slijedi:

4.

članak 7.a mijenja se kako slijedi:

5.

umeću se sljedeći članci:

(*3)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).”;"

6.

prilozi I. i III. mijenjaju se u skladu s Prilogom I. ovoj Direktivi;

7.

u Prilogu IV. odjeljku I., dvadeset četvrti redak koji se odnosi na „dunje” zamjenjuje se sljedećim: „dunje (Cydonia oblonga L.) 50”;

8.

u Prilogu V. između redaka za crni ribiz i grožđe umeće se sljedeći redak:

1.

članak 2. mijenja se kako slijedi:

2.

članak 4. zamjenjuje se sljedećim:

3.

umeće se sljedeći članak:

4.

Prilog I. mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Direktivi;

5.

Prilog II. mijenja se kako slijedi:

6.

u Prilogu III. dijelu B točki 1. četvrta alineja briše se.

1.

u članku 3. uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:

„Uredba (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (*6) primjenjuje se na proizvode definirane u Prilogu I. ovoj Direktivi, podložno sljedećim uvjetima:

(*6)  Uredba (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani, izmjeni uredbi (EZ) br. 1924/2006 i (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Komisije 87/250/EEZ, Direktive Vijeća 90/496/EEZ, Direktive Komisije 1999/10/EZ, Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Komisije 2002/67/EZ i 2008/5/EZ i Uredbe Komisije (EZ) br. 608/2004 (SL L 304, 22.11.2011., str. 18.).”;"

2.

Prilog I. mijenja se kako slijedi:

3.

u Prilogu II. točka (a) zamjenjuje se sljedećim: