(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 13. svibnja 2022. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom u Uniju bačava od nehrđajućeg čelika za višekratnu uporabu podrijetlom iz Narodne Republike Kine („Kina” ili „predmetna zemlja”) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon što je European Kegs Committee („podnositelj pritužbe”) 31. ožujka 2022. podnio pritužbu. Zahtjev je upućen u ime industrije Unije koja proizvodi bačve od nehrđajućeg čelika za višekratnu uporabu u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti dostatne za opravdanje pokretanja ispitnog postupka.

(3)

U skladu s člankom 14. stavkom 5.a osnovne uredbe Komisija bi tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja trebala evidentirati uvoz koji je predmet antidampinškog ispitnog postupka, osim ako ima dovoljno dokaza u smislu članka 5. da zahtjevi iz članka 10. stavka 4. točke (c) ili (d) nisu ispunjeni. Budući da su dokazi u dokumentaciji pokazali da zahtjev iz točke (d) nije ispunjen, Komisija nije uvela obvezu evidentiranja uvoza predmetnog proizvoda u skladu s člankom 14. stavkom 5.a osnovne uredbe.

(4)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je posebno obavijestila proizvođače iz Unije koje predstavlja podnositelj pritužbe, ostale poznate proizvođače iz Unije, poznate uvoznike, trgovce i korisnike, poznate proizvođače izvoznike i tijela predmetne zemlje o pokretanju ispitnog postupka te ih pozvala na sudjelovanje.

(5)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. Rasprava nije bila zatražena.

(6)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(7)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je odabrala uzorak na temelju obujma proizvodnje i prodaje, uzimajući pri tome u obzir zemljopisni položaj proizvođača. Uzorak se sastojao od tri proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su 73 % ukupne procijenjene proizvodnje u Uniji i 74 % prodaje u Uniji. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. U vezi s time nije zaprimljena nijedna primjedba. Uzorak je reprezentativan za industriju Unije.

(8)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(9)

Samo je jedan nepovezani uvoznik dostavilo zatražene informacije i pristao da ga se uključi u uzorak. Stoga je Komisija odlučila da nije potreban odabir uzorka nepovezanih uvoznika.

(10)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u Kini zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, zatražila je od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji da utvrdi ostale proizvođače izvoznike, ako ih ima, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupi u kontakt.

(11)

Šest proizvođača iz predmetne zemlje koji su izvozili bačve u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka dostavilo je zatražene informacije i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od dva proizvođača izvoznika na temelju najvećeg reprezentativnog obujma izvoza u Uniju koji bi se razumno mogao ispitati u raspoloživom vremenu. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima te s tijelima predmetne zemlje. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

(12)

Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u Kini u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Nije primljen nikakav odgovor.

(13)

Komisija je na internetu (3) objavila upitnike za proizvođače izvoznike, nepovezane uvoznike i proizvođače iz Unije u uzorku te je 20. svibnja 2022. podnositelju pritužbe poslala makroupitnik.

(14)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

(15)

Zbog izbijanja bolesti COVID-19 i uvedenih mjera ograničenja kretanja Komisija je provela unakrsne provjere na daljinu u skladu sa svojom Obaviješću o posljedicama izbijanja bolesti COVID-19 za antidampinške i antisubvencijske ispitne postupke sljedećih kineskih proizvođača izvoznika:

(16)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2021. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2018. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(17)

Proizvod koji je predmet ovog ispitnog postupka jesu kegovi, posude, burad, rezervoari, bačve i slični spremnici, za višekratnu uporabu, od nehrđajućeg čelika, poznati kao „bačve od nehrđajućeg čelika za višekratnu uporabu”, tijela približno cilindričnog oblika, debljine stijenke 0,5 mm ili veće, vrsta koje se rabi za materijale koji nisu ukapljeni plin, sirova nafta i naftni derivati, kapaciteta 4,5 litara ili većeg, bez obzira na vrstu završne obrade, obujam ili razred nehrđajućeg čelika, neovisno o tome imaju li dodatne sastavne dijelove (glave bačve (s iglom), vratovi bačve, gornji i donji dijelovi bačve ili bilo koji drugi sastavni dio), neovisno o tome jesu li obojeni ili prevučeni drugim materijalima („bačve” ili „proizvod iz ispitnog postupka”).

(18)

Sljedeći proizvodi nisu obuhvaćeni ovim ispitnim postupkom kada se uvoze odvojeno od proizvoda iz ispitnog postupka: vratovi bačve, glave bačve (s iglom), spojnice ili slavine, etikete oko vrata bačve, ventili i drugi sastavni dijelovi proizvoda iz ispitnog postupka (glave bačve (s iglom), vratovi bačve, gornji i donji dijelovi bačve ili bilo koji drugi sastavni dio).

(19)

Predmetni proizvod jest proizvod iz ispitnog postupka podrijetlom iz Kine, trenutačno razvrstan u oznake KN ex 7310 10 00 i ex 7310 29 90 (oznake TARIC 7310100010 i 7310299010) („predmetni proizvod”).

(20)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(21)

Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(22)

Budući da su dostatni dokazi raspoloživi u vrijeme pokretanja ispitnog postupka upućivali na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe u vezi s Kinom, Komisija je smatrala primjerenim pokrenuti ispitni postupak u vezi s proizvođačima izvoznicima iz te zemlje na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(23)

Komisija je stoga, kako bi prikupila potrebne podatke za moguću primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve proizvođače izvoznike u Kini da dostave informacije o ulaznim elementima za proizvodnju bačava. Šest proizvođača izvoznika dostavilo je relevantne informacije.

(24)

Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik. Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu stajališta, dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije. Kineska vlada nije dostavila odgovor na upitnik i nije primljen nikakav podnesak o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe unutar utvrđenog roka. Komisija je zatim obavijestila kinesku vladu da će za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u Kini upotrijebiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe. Komisija je pozvala kinesku vladu da dostavi primjedbe o primjeni članka 18. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

(25)

Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka navela i da su, s obzirom na raspoložive dokaze, moguće odgovarajuće reprezentativne treće zemlje Meksiko i Turska, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti. Komisija je nadalje navela da će ispitati druge moguće odgovarajuće reprezentativne zemlje u skladu s kriterijima utvrđenima u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe.

(26)

Komisija je 20. srpnja 2022. bilješkom („prva bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je u toj bilješci navela popis svih čimbenika proizvodnje, kao što su sirovine, rad i energija koji se koriste u proizvodnji bačava. Osim toga, Komisija je na temelju kriterija za odabir nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti utvrdila moguće reprezentativne zemlje, i to Meksiko, Brazil i Rusiju kao odgovarajuće reprezentativne zemlje. Komisija nije primila primjedbe na prvu bilješku.

(27)

Komisija je 19. rujna 2022. drugom bilješkom („druga bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje je namjeravala upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, s Brazilom kao reprezentativnom zemljom. Obavijestila je zainteresirane strane i da će troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit utvrditi na temelju proizvođača KHS Industria de Maquinas LTDA u Brazilu. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe. Dva proizvođača izvoznika u uzorku dostavila su primjedbe.

(28)

Nakon analize primjedbi i informacija zaprimljenih u vezi s drugom bilješkom, Komisija je zaključila da je Brazil odgovarajući izbor za reprezentativnu zemlju koja će poslužiti kao izvor nenarušenih cijena i troškova za određivanje uobičajene vrijednosti u privremenoj fazi. Osnovni razlozi za taj odabir detaljnije su opisani u odjeljku 3.2.1.1. i sljedećim odjeljcima.

(29)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(30)

Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se utvrdi […] da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(31)

Kako je objašnjeno u sljedećim odjeljcima, Komisija je u ovom ispitnom postupku zaključila da je, s obzirom na raspoložive dokaze i nesuradnju kineske vlade, primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena.

(32)

U nedavnim ispitnim postupcima povezanima sa sektorom čelika u Kini (4), koji je glavna sirovina za proizvodnju bačava, Komisija je utvrdila postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(33)

U tim ispitnim postupcima Komisija je utvrdila postojanje znatnih državnih intervencija u Kini kojima se narušava djelotvorna raspodjela resursa u skladu s tržišnim načelima (5). Konkretno, Komisija je zaključila da u sektoru čelika kineska vlada i dalje ima znatan udio vlasništva u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe (6), ali i da može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe (7). Komisija je utvrdila i da prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu. U načelu, zbog sustava planiranja u Kini resursi su koncentrirani u sektorima za koje je kineska vlada odredila da su strateški ili na drugi način politički važni, umjesto da se raspodjeljuju u skladu s tržišnim silama (8). Komisija je nadalje zaključila da se kinesko zakonodavstvo o stečaju i vlasništvu ne primjenjuje na ispravan način u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe, što dovodi do poremećaja osobito kada se omogućuje nastavak poslovanja nesolventnih društava te pri dodjeli prava korištenja zemljišta u Kini (9). Isto tako, Komisija je utvrdila poremećaje u području troškova plaća u sektoru čelika u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe (10) iporemećaje na financijskim tržištima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, posebno kad je riječ o pristupu kapitalu za poslovne subjekte u Kini (11).

(34)

Kao i u prethodnim ispitnim postupcima povezanima sa sektorom čelika u Kini Komisija je u ovom ispitnom postupku ispitala je li primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u Kini s obzirom na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je to učinila na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze iz zahtjeva te iz Radnog dokumenta službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite (12) („Izvješće”), koji se oslanja na javno dostupne izvore. U toj su analizi ispitane znatne državne intervencije u gospodarstvu Kine općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru proizvoda iz ispitnog postupka. Komisija je te dokazne materijale dopunila ispitivanjem raznih kriterija relevantnih za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u Kini, koje je utvrdila i u prijašnjim ispitnim postupcima o istim pitanjima.

(35)

U zahtjevu se tvrdilo da kineska država provodi intervencionističku gospodarsku politiku kako bi ispunila svoje ciljeve, koji se podudaraju s političkim programom Komunističke partije Kine (KPK), a ne kako bi uzela u obzir prevladavajuće gospodarske uvjete na slobodnom tržištu. U zahtjevu se u tom pogledu nije upućivalo samo na poremećaje na tržištu nehrđajućeg čelika (nehrđajući čelik čini od 40 % do 60 % troška proizvodnje bačava), već se istaknulo da su svi ostali čimbenici proizvodnje – zemljište, kapital i rad – jednako narušeni. Stoga je u zahtjevu zaključeno da ne samo da domaće prodajne cijene nehrđajućeg čelika nisu primjerene za uporabu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe nego su zahvaćeni i svi troškovi ulaznih elemenata, uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje ili rad, jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije.

(36)

U svrhu potkrepljenja iznesenog stajališta u zahtjevu se upućivalo na niz javno dostupnih izvora informacija, kao što su izvješće, zaključci Gospodarske komore Europske unije u Kini (13), nedavni ispitni postupci Komisije povezani s kineskim sektorom čelika (14) te zaključci Globalnog foruma skupine G-20 o višku kapaciteta u industriji čelika (15).

(37)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 24., kineska vlada nije dostavila primjedbe ni dokaze kojima bi potkrijepila ili osporila postojeće dokaze iz dokumentacije predmeta, uključujući Izvješće i dodatne dokaze koje je dostavio podnositelj pritužbe, o postojanju znatnih poremećaja i/ili primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u ovom predmetu.

(38)

Konkretno, znatan dio sektora proizvoda iz ispitnog postupka, tj. sektora čelika, i dalje je u vlasništvu kineske vlade. Iako se procjenjuje da je broj poduzeća u državnom vlasništvu i broj društava u privatnom vlasništvu teoretski približno jednak, od pet kineskih proizvođača čelika na popisu deset najvećih svjetskih proizvođača čelika, četiri su poduzeća u državnom vlasništvu (16). Istodobno, iako je deset najvećih proizvođača činilo samo 36 % ukupne industrijske proizvodnje u 2016., kineska je vlada iste godine utvrdila cilj da do 2025. konsolidira 60–70 % proizvodnje čelika u približno deset velikih poduzeća (17). Tu je namjeru kineska vlada ponovila u travnju 2019. prilikom najave objavljivanja smjernica za konsolidaciju industrije čelika (18). Takva konsolidacija mogla bi uključivati prisilna spajanja profitabilnih privatnih društava s poduzećima u državnom vlasništvu koja ostvaruju slabe rezultate (19). Budući da kineska vlada nije surađivala i s obzirom na niz aktivnih MSP-ova u tom sektoru, nije bilo moguće utvrditi točan omjer privatnih i državnih proizvođača čelika. U svakom slučaju, ispitnim postupkom otkriveno je da je najmanje jedan proizvođač bačava poduzeće u državnom vlasništvu, i to Penglai Jinfu Stainless Steel Products Co., Ltd.

(39)

Međutim, iako možda nisu dostupni specifični podaci za proizvod iz ispitnog postupka, on je podsektor industrije čelika i stoga se nalazi koji se odnose na sektor čelika smatraju indikativnima i za proizvod iz ispitnog postupka. Najnoviji kineski dokumenti o politikama koji se odnose na sektor čelika potvrđuju kontinuiranu važnost tog sektora za kinesku vladu, među ostalim i namjeru da intervenira u sektor radi njegova oblikovanja u skladu s državnim politikama. To je vidljivo iz nacrta smjernica Ministarstva industrije i informacijske tehnologije za poticanje visokokvalitetnog razvoja industrije čelika, u kojem se poziva na daljnju konsolidaciju industrijskog temelja i znatno povećanje stupnja modernizacije industrijskog lanca (20) ili iz 14. petogodišnjeg plana za razvoj industrije sirovina, u skladu s kojim će se u sektoru „pridržavati kombinacije tržišnog vodstva i državnog promicanja” i „razvijati skupina vodećih društava s ekološkim vodstvom i osnovnom konkurencijom (21)”. Slični primjeri namjere kineskih tijela da nadziru i usmjeravaju razvoj sektora vidljivi su na razini provincija, na primjer u provinciji Shandong, u kojoj se predviđa „stvaranje ekosustava industrije čelika […], uspostavljanje parkova za proizvodnju, proširenje industrijskog lanca i stvaranje industrijskih klastera”, a od industrije čelika očekuje se da „pruži primjer za transformaciju i dogradnju […] u našoj provinciji i cijeloj zemlji (22)”.

(40)

Što se tiče mogućnosti kineske vlade da utječe na cijene i troškove zbog prisutnosti države u društvima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe, zbog nesuradnje kineske vlade i budući da su većina proizvođača bačava MSP-ovi nije bilo moguće sustavno utvrditi postojanje osobnih veza između proizvođača proizvoda iz isputnog postupka i KPK-a. Međutim, ispitni postupak pokazao je da je uprava grupe Shandong Gold, poduzeća u državnom vlasništvu i većinskog dioničara društva Penglai Jinfu Stainless Steel Products, usko povezana s KPK-om: predsjednik upravnog odbora grupe Shandong Gold istodobno je tajnik partijskog odbora te je bio predstavnik na 20. nacionalnom kongresu KPK-a, a direktor i izvršni direktor grupe Shandong Gold ujedno je zamjenik tajnika partijskog odbora.

(41)

S obzirom na to da proizvod iz ispitnog postupka čini podsektor sektora čelika, dostupni podaci o proizvođačima čelika relevantni su i za proizvod iz ispitnog postupka. U široj kategoriji sektora čelika postoje brojni dokazi o osobnim vezama između proizvođača čelika i KPK-a. Na primjer, predsjednik upravnog odbora društva Baowu istodobno obavlja dužnost tajnika partijskog odbora, pri čemu je generalni direktor zamjenik tajnika partijskog odbora (23). Isto tako, predsjednik upravnog odbora Baosteela obnaša dužnost tajnika partijskog odbora, dok je izvršni direktor zamjenik tajnika partijskog odbora (24). Općenitije, s obzirom na opću primjenjivost zakonodavstva o prisutnosti KPK-a u društvima, ne može se pretpostaviti da se sposobnost kineske vlade da utječe na cijene i troškove svojom prisutnošću u društvima razlikuje u odnosu na proizvod iz ispitnog postupka u usporedbi sa sektorom čelika općenito.

(42)

I javna i privatna poduzeća u sektoru čelika politički se nadziru i usmjeravaju. Budući da kineska vlada nije surađivala u ovom ispitnom postupku i da su proizvođači bačava uglavnom MSP-ovi, bilo je teško utvrditi točne razmjere jačanja Partije u poduzećima iz industrije bačava. Međutim, ispitni postupak pokazao je da grupa Shandong Gold (većinski dioničar društva Penglai Jinfu Stainless Steel Products) aktivno podupire aktivnosti jačanja Partije. Uloga partijskog odbora društva opisana je kako slijedi: „Moramo odlučno iskoristiti odličnu priliku središnje vlade, partijskog odbora provincije Shandong i vlasti provincije koji podupiru poduzeća u državnom vlasništvu kako bismo ubrzali izgradnju poduzeća svjetske klase, pratili strateške ciljeve, održali strateško usmjerenje, ojačali stratešku provedbu i pridržavali se općeg dogovora o općim, prijelaznim i godišnjim ciljevima, pridržavali se kombinacije strateškog planiranja i taktičkog promicanja” te „nepokolebljivo i sveobuhvatno vodili stranku, u potpunosti proveli opće zahtjeve jačanja partije u novom dobu i pružili čvrsto jamstvo za visokokvalitetni razvoj. Potrebno je sveobuhvatno ojačati političku strukturu stranke, strogo poštovati političku disciplinu i politička pravila, učinkovito poboljšati političku prosudbu, političko razumijevanje i političku provedbu partijskih organizacija na svim razinama i kod članova partije i kadrova te uvijek održavati visok stupanj dosljednosti sa središnjim odborom Partije u čijem je središtu drug Xi Jinping, uspostaviti ‚četiri svijesti’, poboljšati ‚četiri samopouzdanja’ i postići ‚dva održavanja’ (25).”

(43)

Nadalje, u sektoru proizvoda iz ispitnog proizvoda prisutne su politike kojima se diskriminira u korist domaćih proizvođača ili na drugi način utječe na tržište u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) treće alineje osnovne uredbe. Iako tijekom ispitnog postupka nije bilo moguće potvrditi postojanje posebnih dokumenata o politikama kojima bi se usmjeravao njezin razvoj, industrija bačava ima koristi od državnog usmjeravanja i intervencija povezanih sa sektorom čelika jer proizvod iz ispitnog postupka pripada jednom od njegovih podsektora.

(44)

Kineska vlada industriju čelika i dalje smatra ključnom industrijom (26). To je potvrđeno u brojnim planovima, smjernicama i drugim dokumentima koji se odnose na čelik, a izdaju se na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini. Na temelju14. petogodišnjeg plana koji je donesen u ožujku 2021. kineska vlada predodredila je industriju čelika za transformaciju i dogradnju te optimizaciju i prilagodbu industrijske strukture (27).

(45)

Nadalje, u 14. petogodišnjem planu za razvoj industrije sirovina, koji se primjenjuje i na industriju čelika, taj se sektor navodi kao „temelj realnog gospodarstva” i „ključno područje kojim se oblikuje međunarodna konkurentnost Kine” te se utvrđuje niz ciljeva i metoda rada kojima bi se potaknuo razvoj sektora čelika u razdoblju 2021.–2025., poput tehnološke modernizacije, poboljšanja strukture sektora (ponajviše daljnjim koncentracijama poduzeća) ili digitalne transformacije (28).

(46)

U 14. petogodišnjem planu za razvoj industrije sirovina sadržani su i određeni specifični ciljevi za razvoj sektora čelika. Odjeljak IV. točka 3. dokumenta sadržava sljedeće odredbe: „Optimizacija organizacijske strukture: potaknuti rast vodećih poduzeća i njihovo jačanje. Pridržavati se kombinacije tržišnog vodstva i državnog promicanja, ukloniti prepreke međuregionalnim spajanjima i reorganizacijama, ukloniti ograničenja kao što su segmentacija tržišta i blokade na razini regija, koordinirati i riješiti glavne probleme poduzeća u međuregionalnim spajanjima i reorganizacijama, podupirati poduzeća kako bi se ubrzala međuregionalna spajanja, spajanja s uzajamnim vlasništvom i reorganizacije te povećati razinu koncentracije industrije, razvijati međunarodno poslovanje. Razviti skupinu vodećih poduzeća u industrijskom lancu s ekološkim vodstvom i osnovnom konkurencijom u … industriji čelika … i drugim industrijama.”

(47)

Prethodno navedeni petogodišnji planovi na središnjoj razini odražavaju se u provincijskim i/ili općinskim petogodišnjim planovima ili petogodišnjim planovima provedbe. Na primjer, provedbeni plan provincije Henan za transformaciju i modernizaciju industrije čelika u okviru 14. petogodišnjeg plana sadržava odredbe o: točka 2. podtočka 1.: strogoj kontroli ukupnog proizvodnog kapaciteta; točka 2. podtočka 2.: ubrzanju i promicanju spajanja i preuzimanja; točka 2. podtočka 3.: izgradnji karakterističnih baza za proizvodnju čelika (29).

(48)

Osim u 14. petogodišnjem planu industrija čelika strogo je regulirana i u drugim dokumentima o politikama. Na primjer, Hebei, najveća kineska provincija za proizvodnju čelika, izdala je trogodišnji akcijski plan za razvoj klastera u lancu industrije čelika 2020.–2022. (primjenjiv tijekom razdoblja ispitnog postupka). Tim se dokumentom industrija čelika regulira na sljedeći način: „Poštovati prilagodbu industrijske strukture i isticati diversifikaciju proizvoda. Nepokolebljivo promicati prilagodbu industrijske strukture i optimizaciju organizacije industrije željeza i čelika, promicati zajedničku reorganizaciju, transformaciju i modernizaciju poduzeća te sveobuhvatno promicati razvoj industrije željeza i čelika u smjeru velikih poduzeća, modernizacije tehničke opreme, diversifikacije proizvodnih procesa i diversifikacije proizvoda na kraju proizvodnog lanca.” Nadalje, plan postavlja specifične ciljeve za strukturu poduzeća u sektoru čelika u provinciji: „Spremno poticati razvoj skupina. Ubrzati reformu mješovitog vlasništva poduzeća u državnom vlasništvu, usredotočiti se na promicanje međuregionalnih spajanja i reorganizacija privatnih poduzeća u sektoru željeza i čelika te nastojati uspostaviti jednu do dvije velike skupine svjetske klase, tri do pet velikih skupina s određenim domaćim utjecajem kao stupove te osam do 10 novih, izvanrednih i posebnih skupina poduzeća.”

(49)

Naposljetku, planom se predviđa državna potpora za poboljšanje globalne konkurentnosti poduzeća u sektoru čelika sa sjedištem u provinciji Hebei: „Na odgovarajući način osigurati relevantan i raznovrstan razvoj. Poduprijeti poduzeća u sektoru željeza i čelika u razvoju strateških industrija u nastajanju kao što su nova generacija informacijske tehnologije, vrhunske opreme i novih materijala te ubrzati razvoj modernih uslužnih industrija kao što su moderna logistika, financijske usluge, e-trgovina itd. Potaknuti prihvatljiva poduzeća u sektoru željeza i čelika na razvoj usmjeren na dubinsku obradu, osobito u sektoru automobila i mehaničkih dijelova, čelične užadi, elektroda za zavarivanje čelika itd. Ojačati međunarodnu suradnju u pogledu proizvodnih kapaciteta, potaknuti poduzeća u sektoru željeza i čelika da sudjeluju u spajanjima i reorganizaciji stranih poduzeća u sektoru željeza i čelika putem više kanala i usmjeriti konkurentna poduzeća u sektoru željeza i čelika u provinciji na ulaganje i izgradnju tvornica u inozemstvu” (30).

(50)

Nadalje, u Katalogu smjernica za restrukturiranje industrije (verzija iz 2019.) (31) čelik se navodi kao poticana industrija.

(51)

Ukratko, kineska vlada utvrdila je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike pružanja potpore poticanim industrijama, uključujući proizvodnju glavnih sirovina koje se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila.

(52)

Ovim ispitnim postupkom nisu otkriveni nikakvi dokazi da diskriminatorna primjena ili neodgovarajuće izvršavanje zakonodavstva o stečaju i vlasništvu iz članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe u sektoru bačava iz uvodne izjave 33. ne bi utjecali na proizvođače proizvoda iz ispitnog postupka.

(53)

Na sektor bačava utječu i poremećaji u području troškova plaća u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 33. Ti poremećaji utječu na sektor izravno (kad je riječ o proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka ili glavnih ulaznih elemenata) i neizravno (kad je riječ o pristupu ulaznim elementima društava koja podliježu istom sustavu rada u Kini) (32).

(54)

Nadalje, u ovom ispitnom postupku nisu dostavljeni dokazi o tome da na sektor proizvoda iz ispitnog postupka ne utječu državne intervencije u financijskom sustavu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 33. Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(55)

Konačno, Komisija je podsjetila da su za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka potrebni brojni ulazni elementi. Kada proizvođači bačava kupuju ulazne elemente ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Na primjer, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima.

(56)

Stoga ne samo da domaće prodajne cijene bačava nisu primjerene za uporabu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe, nego su i svi troškovi ulaznih elemenata (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima I. i II. Izvješća. Naime, opisane državne intervencije povezane s raspodjelom kapitala, zemljištem, radom, energijom i sirovinama prisutne su u cijeloj Kini. To znači, na primjer, da je ulazni materijal koji je proizveden u Kini kombinacijom niza čimbenika proizvodnje izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne elemente ulaznih elemenata i tako dalje.

(57)

Ni kineska vlada ni proizvođači izvoznici nisu u ovom ispitnom postupku predočili nikakve dokaze ni argumente koji bi to osporili.

(58)

Ukratko, raspoloživi dokazi pokazali su da cijene ili troškovi proizvoda iz ispitnog postupka, uključujući troškove sirovina, energije i rada, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kao što je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više u njoj navedenih relevantnih elemenata. Na temelju toga i zbog nesuradnje kineske vlade Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, što se opisuje u sljedećem odjeljku.

(59)

Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:

(60)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 26. i 27., Komisija je za dokumentaciju izdala dvije bilješke o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti: prva bilješka o faktorima proizvodnje od 20. srpnja 2022. i druga bilješka o čimbenicima proizvodnje od 19. rujna 2022. U njima su opisane činjenice i dokazi na kojima se temelje relevantni kriteriji. Komisija je u drugoj čimbenicima o faktorima proizvodnje obavijestila zainteresirane strane o svojoj namjeri da u ovom predmetu upotrijebi Brazil kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju ako se potvrdi da postoje znatni poremećaji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

(61)

Komisija je u prvoj bilješci o čimbenicima proizvodnje utvrdila da su, prema Svjetskoj banci, Brazil, Meksiko i Rusija zemlje sa sličnom razinom gospodarskog razvoja kao Kina, tj. Svjetska banka sve ih je na temelju bruto nacionalnog dohotka svrstala u kategoriju zemalja s „visokim srednjim dohotkom” za koje je poznato da se u njima odvija proizvodnja proizvoda iz ispitnog postupka. Nisu zaprimljene nikakve primjedbe u pogledu zemalja utvrđenih u toj bilješci.

(62)

Komisija je u drugoj bilješci navela da je u jednoj od zemalja u kojima se proizvodi proizvod iz ispitnog postupka, tj. Meksiku, proizvođač bačava prekinuo proizvodnju prije razdoblja ispitnog postupka, a financijski podaci nakon 2017. nisu bili dostupni u bazi podataka Orbis (34). Meksiko se stoga više nije smatrao mogućom reprezentativnom zemljom za ovaj ispitni postupak.

(63)

Komisija je u drugoj bilješci navela da jedini proizvođač bačava u Rusiji utvrđen u prvoj bilješci nije ostvario razumnu dobit ni 2021. ni 2020.

(64)

Komisija je u drugoj bilješci navela da ima na raspolaganju podatke o razumnoj dobiti u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe samo za jednog proizvođača iz Brazila, društvo KHS Industria de Maquinas LTDA, i to samo za 2020. Za 2021. još nisu bili dostupni ažurirani financijski podaci.

(65)

S obzirom na prethodna razmatranja, Komisija je zainteresirane strane u drugoj bilješci obavijestila da namjerava upotrijebiti Brazil kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju i društvo KHS Industria de Maquinas LTDA, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe, kako bi utvrdila nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti za izračun uobičajene vrijednosti. Zainteresirane strane pozvane su da dostave primjedbe o primjerenosti Brazila kao reprezentativne zemlje i društva KHS Industria de Maquinas LTDA kao proizvođača u reprezentativnoj zemlji.

(66)

Nakon druge bilješke zaprimljene su primjedbe dvaju proizvođača izvoznika u uzorku koji su tvrdili sljedeće:

(67)

Zbog toga su zainteresirane strane tvrdile da je pouzdanost tržišnih podataka u Brazilu za potrebe utvrđivanja nenarušene tržišne vrijednosti za te čimbenike proizvodnje upitna.

(68)

Dva proizvođača izvoznika u uzorku predložila su Maleziju kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju jer je imala sličan stupanj gospodarskog razvoja kao Kina, čak i ako u Maleziji nije bilo proizvođača bačava.

(69)

Međutim, Malezija se nije mogla smatrati potencijalnom reprezentativnom zemljom jer, kako su priznale same strane, u Maleziji nije postojala proizvodnja bačava.

(70)

Komisija je dodatno preispitala dokaze (35) o mogućim poremećajima na tržištu plosnatih valjanih proizvoda od nehrđajućeg čelika (HS721933) u Brazilu. Postojanje tržišnih antidampinških pristojbi na plosnate valjane proizvode od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Kine nije relevantno jer uvoz iz Kine nije uključen pri utvrđivanju referentne cijene sirovine. Čini se da izvozne kvote za plosnate valjane proizvode od nehrđajućeg čelika prema Sjedinjenim Američkim Državama ne ograničavaju uvoz iz Sjedinjenih Američkih Država s obzirom na to da su i dalje treći najveći izvoznik tog proizvoda u Brazil (nakon Kine i Indonezije). Nadalje, cijene uvoza plosnatih valjanih proizvoda od nehrđajućeg čelika u Brazil iz Sjedinjenih Američkih Država nešto su više od cijena uvoza iz deset najvećih zemalja uvoznica, osim Kine (16,3 EUR/kg odnosno 14,5 EUR/kg plosnatih valjanih proizvoda od nehrđajućeg čelika). S obzirom na te činjenice, Komisija je odbacila primjedbu da je brazilsko tržište plosnatih valjanih proizvoda od nehrđajućeg čelika (HS721933) narušeno zbog antidampinških pristojbi prema Kini i izvoznih kvota prema Sjedinjenim Američkim Državama.

(71)

Kad je riječ o razini uvoznih carinskih pristojbi za tri glavne sirovine, Komisija je napomenula da se u nenarušenim vrijednostima upotrijebljenima za izračun uobičajene vrijednosti uzimaju u obzir uvozne carine jer čine zamjensku vrijednost za cijenu na domaćem tržištu mogućih reprezentativnih zemalja. Stoga apstraktna usporedba odgovarajućih razina uvoznih carina za sirovine u načelu nije relevantan čimbenik za usporedbu prikladnosti reprezentativnih zemalja. U svakom slučaju, Komisija je napomenula da je razina uvoznih carina samo jedan od elemenata na temelju kojih se procjenjuje je li određeno tržište otvoreno ili zaštićeno, a zainteresirana strana nije dostavila nikakve druge konkretne dokaze kojima bi dokazala da je to bio slučaj s Brazilom u pogledu predmetnih sirovina. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(72)

Kad je riječ o uvozu glavnih sirovina iz Kine, Komisija je usporedila i Brazil i Rusiju, dvije potencijalne reprezentativne zemlje u kojima je potvrđena proizvodnja bačava. Analiza podataka o uvozu pokazala je da je uvoz iz Kine u Rusiju glavnog čimbenika proizvodnje, koluta od nehrđajućeg čelika (HS721933), koji čini više od 50 % troškova proizvodnje bačava, bio veći nego u Brazil (60 % koluta od nehrđajućeg čelika uvezeno je u Rusiju iz Kine, dok je za uvoz u Brazil taj udio bio znatno niži (37 %)). Nadalje, uvoz iz Kine u Rusiju glava bačve (s iglom), koje čine više od 20 % troškova proizvodnje bačava, isto je tako bio veći od uvoza u Brazil (68 % odnosno 50 %). S obzirom na udio tih dviju glavnih sirovina (koluta od nehrđajućeg čelika i glave bačve (s iglom)) u troškovima proizvodnje bačava, te razlike u obujmu uvoza samo iz Kine narušile bi kvalitetu podataka o nenarušenim vrijednostima u Rusiji više nego u Brazilu. S obzirom na to, Rusiju se nije smatralo primjerenom reprezentativnom zemljom u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe.

(73)

Komisija je pregledala i dokaze o društvu KHS Industria de Maquinas LTDA u Brazilu i potvrdila da je to društvo specijalizirano za inženjerstvo i proizvodnju tehnologije i sustava za punjenje bačava piva, ponovno punjenje bačava ili dodatne opreme, a ne za proizvodnju bačava. Stoga se više ne može smatrati proizvođačem bačava.

(74)

Zapravo, Komisija je u prvoj bilješci utvrdila još dva proizvođača bačava. Međutim, Komisija nije mogla pronaći odgovarajuće financijske podatke ni za jednog od preostalih utvrđenih proizvođača bačava u Brazilu. U nedostatku odgovarajuće referentne vrijednosti za utvrđivanje razumnih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti za proizvod iz ispitnog postupka u Brazilu, jedinoj preostaloj reprezentativnoj zemlji u kojoj je potvrđena proizvodnja bačava, a time i dostupnost glavnih sirovina, Komisija je privremeno zaključila da bi podaci društava iz sektora koji proizvode sličan proizvod mogli biti primjereni u tim okolnostima. Stoga je tražila podatke o proizvođačima proizvoda sličnih bačvama, odnosno proizvoda koji su bili slični u smislu upotrijebljene sirovine, oblika i namjene konačnog proizvoda. Istraživanje se temeljilo na oznakama NACE (36). Podaci pet društava s oznakom NACE 25.92 (proizvodnja ambalaže od lakih metala), koja proizvode limenke od metala, proizvode za pakiranje i spremnike za prehrambenu industriju, bili su dostupni u bazi podataka Orbis (37), a proizvodi koje su proizvela ta društva mogli bi se smatrati sličnima bačvama u smislu upotrijebljene sirovine, oblika i namjene konačnog proizvoda. Osim toga, u bazi podataka Orbis dva proizvođača izvoznika u uzorku iz Kine registrirana su pod istom oznakom NACE 25.92 kao proizvođači limenki od metala, proizvoda za pakiranje i spremnika za prehrambenu industriju. Naposljetku, od tih pet proizvođača limenki od metala, proizvoda za pakiranje i spremnika u Brazilu samo je jedan, Metalurgica Mococa SA (38), imao financijske podatke za razdoblje ispitnog postupka.

(75)

Na temelju analize dostupnih podataka Komisija je odredila Brazil kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju u privremenoj fazi ispitnog postupka, a financijske podatke jednog društva, Metalurgica Mococa SA, za izračunanu uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(76)

Budući da se na temelju svih navedenih elemenata utvrdilo da je Brazil jedina dostupna odgovarajuća reprezentativna zemlja, nije bilo potrebe provesti ocjenu razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

(77)

Uzimajući u obzir prethodnu analizu, Brazil je ispunio kriterije da bi ga se smatralo odgovarajućom reprezentativnom zemljom, utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe.

(78)

Komisija je u prvoj bilješci navela čimbenike proizvodnje kao što su materijali, energija i radna snaga koje proizvođači izvoznici upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože javno dostupne podatke o nenarušenim vrijednostima za svaki od čimbenika proizvodnje u toj bilješci.

(79)

Potom je Komisija u drugoj bilješci navela da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe upotrijebiti bazu podataka Global Trade Atlas („GTA”) kako bi utvrdila nenarušeni trošak većine čimbenika proizvodnje, ponajprije sirovina. Osim toga, Komisija je navela da će upotrijebiti statističke podatke ILO-a za utvrđivanje nenarušenih troškova rada (39) i podatke o električnoj energiji prikupljene u okviru istraživanja globalnih cijena električne energije (40).

(80)

Komisija je u drugoj bilješci obavijestila zainteresirane strane i da su zbog zanemarivog udjela nekih sirovina u ukupnim troškovima proizvodnje proizvođača izvoznika u uzorku te zanemarive stavke grupirane u „potrošni materijal”. Komisija je izračunala postotak potrošnog materijala u ukupnom trošku sirovina i taj postotak primijenila na ponovno izračunani trošak sirovina pri upotrebi utvrđenih nenarušenih referentnih vrijednosti u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji.

(81)

Uzimajući u obzir sve informacije koje su dostavile zainteresirane strane i koje su prikupljene tijekom provjera na daljinu, utvrđeni su sljedeći čimbenici proizvodnje i njihovi izvori kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

Tablica 1.

Čimbenici proizvodnje bačava

(82)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata tvornice proizvođača iz reprezentativne zemlje, Komisija je kao temelj upotrijebila ponderiranu prosječnu cijenu uvoza u reprezentativnu zemlju na temelju podataka iz baze podataka GTA, kojoj su dodane uvozne carine i troškovi prijevoza. Uvozna cijena u reprezentativnoj zemlji utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim Kine i zemalja koje nisu članice WTO-a i koje su navedene u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (41). Komisija je odlučila isključiti uvoz iz Kine u reprezentativnu zemlju jer je u uvodnoj izjavi 58. zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u Kini zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe. S obzirom na to da nema dokaza koji potvrđuju da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene. Nakon što je isključila uvoz u reprezentativnu zemlju iz Kine i zemalja bez tržišnog gospodarstva, Komisija je utvrdila da je uvoz glavnih sirovina iz ostalih trećih zemalja i dalje reprezentativan.

(83)

Nakon druge bilješke proizvođači izvoznici u uzorku tvrdili su da je odgovarajuća oznaka HS za glave bačve (s iglom) koju bi trebalo upotrijebiti za utvrđivanje nenarušene vrijednosti te sirovine HS848180, a ne HS848190. Proizvođači izvoznici tvrdili su da oznaka HS848180 označava slavine, ventile i slične uređaje za cjevovode, kotlove, spremnike, posude i slično, dok se oznaka HS848190 odnosi na njihove dijelove. Izvoznici u uzorku tvrdili su da je glava bačve (s iglom) vrsta ventila sama po sebi, a ne dio potonjeg. Budući da je jedinica za ovu oznaku komad/stavka u brazilskoj nomenklaturi, prikladno odražava stvarni način nabave i određivanja cijene tog materijala. Osim toga, tu oznaku upotrebljavaju i dobavljači glava bačve (s iglom) pri izvozu iz EU-a. Stoga je oznaka HS848180 ispravan način razvrstavanja za glave bačve (s iglom).

(84)

Komisija je pojasnila da tarifni broj HS-a 8481, među ostalim, uključuje i „uređaje za točenje piva na plin za šankove, koji se uglavnom sastoje od jednog ili više ručnih ventila koji se napajaju ugljikovim dioksidom pod pritiskom koji se crijevom uvodi u bačve piva”. Glava bačve (s iglom) namijenjena je za održavanje stlačenog plina (ugljikova dioksida) u bačvi i za točenje gazirane tekućine, čime se osigurava njezin kontrolirani protok. Tu funkciju uglavnom obavlja mehanizam u sklopu glave bačve (s iglom) s ugrađenim ventilom (ili dva ventila, ovisno o modelu). Stoga se glava bačve (s iglom) može smatrati dijelom uređaja za točenje piva na plin obuhvaćenih tarifnim brojem HS-a 8481 i trebalo bi je razvrstati pod oznaku KN 848190. Nadalje, jedan od proizvođača izvoznika u uzorku dostavio je svoju uvoznu dokumentaciju za glave bačve (s iglom), u kojoj je naveden uvoz glava bačve (s iglom) s oznakom HS848190. Ukupno, polovina proizvođača izvoznika koji surađuju izjavila je da se oznaka HS848190 mora upotrebljavati za glave bačve (s iglom). Stoga je odbačena tvrdnja zainteresiranih strana o upotrebi oznake HS848180.

(85)

Podaci o uvozu glava bačve (s iglom) u Brazil razvrstani su pod dvije relevantne proširene oznake: 84819010 (dijelovi aerosolnih ventila, uređaji koji se upotrebljavaju u kupaonici itd.) i 84819090 (dijelovi slavina, ostali uređaji za kanale itd.). Odabrana je oznaka 84819090 jer glave bačve (s iglom) nisu bile dijelovi aerosolnih ventila.

(86)

Za određeni broj čimbenika proizvodnje stvarni troškovi proizvođača izvoznika koji surađuju činili su pojednačno zanemariv udio u ukupnim troškovima sirovina u razdoblju ispitnog postupka. Budući da vrijednost upotrijebljena za njih nije imala znatan utjecaj na izračune dampinške marže neovisno o upotrijebljenom izvoru, Komisija je odlučila te troškove uključiti u potrošni materijal, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 80.

(87)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina, kako je propisano člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe, Komisija je primijenila relevantne uvozne pristojbe reprezentativne zemlje.

(88)

Komisija je trošak prijevoza koje proizvođač izvoznik koji surađuje snosi za isporuku sirovina izrazila kao postotak stvarnog troška tih sirovina i zatim je taj postotak primijenila na nenarušeni trošak tih istih sirovina kako bi dobila nenarušeni trošak prijevoza. Komisija je smatrala da se u kontekstu ovog ispitnog postupka omjer između troškova koje proizvođač izvoznik snosi za sirovine i njegovih prijavljenih troškova prijevoza može opravdano upotrijebiti kao pokazatelj za procjenu nenarušenih troškova prijevoza sirovina pri njihovoj dostavi do vrata tvornice.

(89)

Komisija je za određivanje plaća u Brazilu upotrijebila statističke podatke ILO-a (42). U statističkim podacima ILO-a navedene su informacije o mjesečnim plaćama radnika u proizvodnom sektoru i prosječnim tjednim radnim satima (43) u Brazilu za 2021. Na temelju javno dostupnih izvora (44) mjesečnoj plaći dodani su dodatni troškovi povezani s radom koje snosi poslodavac.

(90)

Tijekom unakrsne provjere na daljinu jednog proizvođača izvoznika u uzorku Komisija nije pronašla evidenciju o stvarnim radnim satima, nego samo o standardnim radnim satima. Proizvođač izvoznik izvijestio je da su stvarni radni sati u prosjeku bili 10 minuta duži prije i nakon smjene/dana rada zbog dolaska i napuštanja proizvodnih postrojenja. Komisija je stoga povećala standardne radne sate tog proizvođača izvoznika u uzorku za 20 minuta po smjeni/danu.

(91)

Komisija je u drugoj bilješci navela da će se poslužiti istraživanjem globalnih cijena električne energije za utvrđivanje referentne vrijednosti za električnu energiju (45). Proizvođači izvoznici u uzorku tvrdili su da bi Komisija trebala upotrijebiti podatke društva EDP Brasil (46), glavnog dobavljača električne energije na lokalnom tržištu Brazila, uzimajući u obzir različite tarife za vršna razdoblja i razdoblja izvan vršnog opterećenja te relevantne cijene koje se naplaćuju kategoriji industrijskih potrošača, što je bilo pouzdano za utvrđivanje referentne vrijednosti za električnu energiju.

(92)

Ministarstvo rudarstva i energetike Brazila (Ministério de Minas e Energia) objavljuje godišnje izvješće o energetskom sektoru u Brazilu (47). Izvješće za 2021. uključuje prosječnu tarifu za električnu energiju (48) svih glavnih opskrbljivača električnom energijom koja se primjenjuje na industrijske korisnike u Brazilu (49). Komisija je taj izvor smatrala najpouzdanijim za utvrđivanje referentne vrijednosti za električnu energiju jer je uključivala prosječne tarife koje primjenjuju svi glavni opskrbljivači električnom energijom u Brazilu, suprotno izvoru podataka koji su predložili proizvođači izvoznici, a koji se odnosio samo na jednog opskrbljivača. Komisija je stoga upotrijebila prosječnu tarifu za električnu energiju za industrijske korisnike objavljenu u izvješću Ministarstva rudarstva i energetike Brazila 2021.

(93)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, mora se utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje.

(94)

Režijski troškovi proizvodnje koji su nastali proizvođačima izvoznicima koji surađuju izraženi su kao udio troškova proizvodnje koji su stvarno nastali proizvođačima izvoznicima. Taj je postotak primijenjen na nenarušene troškove proizvodnje.

(95)

Za utvrđivanje nenarušenog i razumnog iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti Komisija je upotrijebila financijske podatke društva Metalurgica Mococa SA za 2021., kako su preuzeti iz baze podataka Orbis.

(96)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(97)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Primijenila je nenarušene jedinične troškove primijenila na stvarnu potrošnju pojedinačnih čimbenika proizvodnje proizvođača izvoznika koji surađuju. Te stope potrošnje koje su dostavili proizvođači izvoznici provjerene su tijekom unakrsne provjere na daljinu. Komisija je pomnožila čimbenike iskoristivosti s nenarušenim troškovima po jedinici koji su utvrđeni u reprezentativnoj zemlji, kako je opisano u uvodnim izjavama od 82. do 88.

(98)

Nakon što je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje, Komisija je primijenila režijske troškove proizvodnje kako je navedeno u uvodnoj izjavi 94.

(99)

Na troškove proizvodnje utvrđene kako je opisano u prethodnoj uvodnoj izjavi Komisija je primijenila troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit društva Metalurgica Mococa SA u Brazilu. Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi izraženi kao postotak troška prodane robe i primijenjeni na nenarušene troškove proizvodnje iznosili su 8,5 %. Dobit izražena kao postotak troška prodane robe i primijenjena na nenarušene troškove proizvodnje iznosila je 24,4 %.

(100)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(101)

Jedan proizvođač izvoznik u uzorku izvozio je u Uniju izravno nezavisnim kupcima. Drugi je izvozio izravno nezavisnim kupcima ili preko nepovezanog društva za trgovinu u Hong Kongu. U tom je slučaju proizvođač izvoznik robu otpremio izravno nezavisnom kupcu u Uniji, dok je račun izdan društvu za trgovinu u Hong Kongu.

(102)

Za izvoznu prodaju predmetnog proizvoda izravno nezavisnim kupcima u Uniji izvozna cijena bila je stvarno plaćena ili naplativa cijena za predmetni proizvod kad se prodavao za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(103)

Za izvoznu prodaju ostvarenu preko nepovezanog društva za trgovinu u Hong Kongu izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj je izvezeni proizvod prvi put prodan tom društvu za trgovinu. Iako je Komisija raspolagala dokazima (otpremnice itd.) da je ta roba poslana od proizvođača izvoznika izravno nezavisnom kupcu u Uniji, nije se mogla utvrditi prodajna cijena krajnjem kupcu. Komisija se obratila društvu za trgovinu u Hong Kongu, no to društvo nije surađivalo. Krajnji korisnik u Europi koji kupuje predmetne bačve isto tako nije surađivao u ispitnom postupku. Stoga prodajna cijena za krajnjeg kupca u Uniji nije bila dostupna u privremenoj fazi ispitnog postupka.

(104)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođačâ izvoznika u uzorku na temelju cijena franko tvornica po vrsti proizvoda.

(105)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala primjerena usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Izvršene su prilagodbe za troškove prijevoza, osiguranja, manipulativne troškove, troškove utovara, carine, troškove kredita i bankovne naknade.

(106)

Za proizvođače izvoznike u uzorku koji surađuju Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(107)

Na temelju toga, privremene ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(108)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu u skladu s člankom 9. stavkom 6. osnovne uredbe. Ta je marža stoga utvrđena na temelju marži proizvođača izvoznika u uzorku, ne uzimajući u obzir marže proizvođačâ izvoznika s nultim ili de minimis dampinškim maržama te marže utvrđene u okolnostima navedenima u članku 18. osnovne uredbe.

(109)

Na temelju toga privremena dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak, iznosi 72,1 %.

(110)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz Kine Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika.

(111)

Komisija je smatrala da je razina suradnje u ovom slučaju bila niska jer su proizvođači izvoznici koji surađuju činili samo oko 32 % procijenjenih ukupnih količina uvoza iz Kine tijekom razdoblja ispitnog postupka. Komisija je stoga za sve ostale proizvođače izvoznike iz Kine smatrala primjerenim utvrditi dampinšku maržu na temelju reprezentativne vrste proizvoda s najvećom maržom proizvođača izvoznika u uzorku. Stoga je dampinška marža na razini zemlje koja se primjenjuje na sve ostale proizvođače izvoznike koji ne surađuju utvrđena na razini od 91,0 %.

(112)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(113)

Prema informacijama koje su dostupne Komisiji, istovjetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka proizvodilo je osam proizvođača iz Unije. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(114)

Ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrđena je u iznosu od oko 1 926 200 bačava. Komisija je taj iznos utvrdila na temelju svih raspoloživih informacija o industriji Unije, kao što je odgovor na makroekonomski upitnik koji je dostavio podnositelj pritužbe. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 7., proizvođači iz Unije u uzorku činili su približno 73 % procijenjene ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(115)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji (u komadima)

(116)

Komisija je potrošnju bačava u Uniji utvrdila na temelju ukupne prodaje industrije Unije u Uniji i ukupnog uvoza iz Kine. Metodologija za utvrđivanje uvoza iz Kine detaljno je objašnjena u odjeljku 4.3.1 u nastavku. Uvoz u Uniju iz ostalih trećih zemalja nije se uzeo u obzir jer se smatrao zanemarivim (vidjeti uvodnu izjavu 119.).

(117)

Podaci o prodaji industrije Unije na tržištu Unije dobiveni su iz odgovora na upitnik koji je dostavio podnositelj pritužbe unakrsno provjerenim s podacima koje su proizvođači iz Unije u uzorku dostavili u odgovorima na upitnik.

(118)

Predmetni proizvod uvozi se u Uniju pod dvjema oznakama KN (ex 7310 10 00 i ex 7310 29 90), ovisno o kapacitetu bačve. Bačve koje imaju kapacitet 50 litara ili veći, ali najviše 300 litara razvrstavaju se pod oznaku KN 7310 10 00, dok se one koje imaju kapacitet manji od 50 litara razvrstavaju pod oznaku KN 7310 29 90. Osim proizvoda iz ispitnog postupka ovim dvjema oznakama KN obuhvaćen je i niz drugih proizvoda (npr. limenke, limene kutije, silosi za stočnu hranu, kante, aparati za gašenje požara, posude, kontejneri i spremnici za različite namjene, boce za vodu, čelične bačve itd.) zbog čega nije bilo moguće utvrditi uvoz samo na temelju oznaka KN.

(119)

Kad je riječ o uvozu iz ostalih trećih zemalja, u pritužbi se tvrdilo da tržište Unije bačvama opskrbljuju uglavnom proizvođači iz Unije i izvoznici iz Kine. Komisijinim ispitivanjem podataka o dobavljačima koje su dostavila tri velika korisnika (vidjeti uvodnu izjavu 130. u nastavku) nisu utvrđeni drugi dobavljači na tržištu. Stoga je Komisija zaključila da je uvoz u Uniju iz ostalih trećih zemalja, ako postoji, zanemariv i da ne bi imao znatan učinak na potrošnju u Uniji.

(120)

Potrošnja u Uniji smanjila za 66 % tijekom razmatranog razdoblja. Nakon početnog smanjenja od 27 % u 2019., izraženije smanjenje uslijedilo je 2020. i tijekom razdoblja ispitnog postupka (2021.). To se smanjenje podudaralo s godinama u kojima je Unija najteže pogođena pandemijom bolesti COVID-19 i može se pripisati takozvanim „ograničenjima kretanja”, odnosno mjerama koje su vlade u cijeloj Uniji uvele radi suzbijanja pandemije bolesti COVID-19.

(121)

Mjere donesene uslijed pandemije bolesti COVID-19 posebno su utjecale na hotele, restorane i kafiće (ugostiteljski sektor). U ugostiteljskom se sektoru pivo i ostala pića kupuju od korisnika, najčešće pivovara. Pivo im se isporučuje u bačvama spojenima na točionike putem kojih se piće zatim ulijeva u čaše i poslužuje kupcima iz ugostiteljskog sektora.

(122)

U skladu s mjerama koje su vlade uvele radi suzbijanja širenja pandemije bolesti COVID-19, tijekom 2020. i razdoblja ispitnog postupka većina objekata iz ugostiteljskog sektora u Uniji bila je obvezna skratiti radno vrijeme i/ili ograničiti kapacitet gostiju ili ostati potpuno zatvorena na dulje razdoblje. Logična posljedica smanjenja aktivnosti u ugostiteljskom sektoru, a time i smanjenja potražnje za točenim pivom, bila je smanjenje potražnje korisnika za bačvama u kojima dobavljaju pivo za svoje kupce iz ugostiteljskog sektora.

(123)

Podnositelj pritužbe u pritužbi je iznio metodologiju za utvrđivanje uvoza iz predmetne zemlje. Ta se metodologija oslanjala na podnositeljevo poznavanje tržišta te je njome procijenjeno znatno povećanje uvoza u Uniju koje je tijekom razmatranog razdoblja iznosilo 188 %, kako je prikazano u tablici 3. u nastavku.

Tablica 3.

Prodaja kineskih bačava u Uniji – procjena podnositelja pritužbe (jedinice)

(124)

Kako je objašnjeno u odjeljcima od 193. do 203. pritužbe, prethodno navedena metodologija sastojala se od tri glavna elementa. Prvo, podnositelj pritužbe zbrojio je količine bačava koje je u svim svojim natječajnim postupcima (u pritužbi: „natječaji”) zatražilo pet glavnih korisnika, odnosno velikih pivarskih grupacija prisutnih na tržištu Unije, i to: AB InBev, Asahi CEE, Carlsberg, Heineken i Molson Coors („glavni korisnici”). Drugo, podnositelj pritužbe odbio je vlastitu prodaju ostvarenu na temelju ponuda koje je dao na tim natječajima pod pretpostavkom da je ostatak ukupne količine zatražene u svakom natječaju dodijeljen proizvođačima iz Kine. Naposljetku, podnositelj pritužbe dodao je količine koje su uvezli uvoznici/preprodavači, procijenjene na temelju vlastitog poznavanja tržišta.

(125)

Ispitni postupak pokazao je da količine bačava koje su glavni korisnici zapravo kupili nakon natječaja rijetko odgovaraju količinama koje su prvotno zatražene u tom natječaju. Iako se omjeri razlikuju od natječaja do natječaja i među glavnim korisnicima, u prosjeku su glavni korisnici tijekom razmatranog razdoblja kupili manje od 60 % količina prvotno zatraženih putem natječaja. Do toga je došlo zbog posebnog načina funkcioniranja ovog tržišta, a konkretno je povezano s načinom na koji korisnici provode i prate natječaje, kao što je objašnjeno u odjeljku 5.1. u nastavku, pri čemu korisnici nisu imali nikakvu ugovornu obvezu kupnje stvarnih količina ponuđenih u natječaju.

(126)

Komisija je stoga nastojala provjeriti je li procjena uvoza predmetnog proizvoda u Uniju koju je na ovakav način izradio podnositelj pritužbe bila točna a ako to nije slučaj, točnije procijeniti količine uvoza. U tu je svrhu zatražila podatke o svim pošiljkama pod dvjema oznakama KN od carinskih tijela šest država članica EU-a koje su tijekom razmatranog razdoblja imale najveći uvoz dviju prethodno navedenih oznaka KN, bilo iz Kine bilo iz cijelog svijeta: Belgije, Češke, Francuske, Njemačke, Nizozemske i Poljske. Belgija, Francuska, Njemačka i Nizozemska bile su među prvih pet država članica s najvećim uvozom u obje kategorije, Poljska je bila među prvih pet država članica s najvećim obujmom uvoza iz Kine, a Češka među prvih pet država članica s najvećim obujmom uvoza iz ostatka svijeta. Tijekom razmatranog razdoblja tih je šest država članica zajedno činilo 73 % uvoza u EU iz Kine i 66 % svjetskog uvoza.

(127)

Komisija je analizirala primljene podatke i na temelju opisa svake pošiljke izračunala donju i gornju vrijednost onoga što bi se objektivno moglo smatrati uvozom predmetnog proizvoda u šest država članica. Konkretno, pošiljke koje su opisane kao „(pivske) bačve” objedinjene su kako bi se odredila donja vrijednost, dok su pošiljke čiji je opis bio u skladu sa značajkama bačava objedinjene kako bi se odredila gornja vrijednost. U tom su kontekstu odbačene pošiljke koje su opisane kao nešto drugo, na primjer silosi za stočnu hranu, kante, spremnici goriva, parni kotlovi, limenke, limene kutije itd., ili čiji opis nije bio u skladu sa značajkama bačava. U većini slučajeva carinska tijela ne bi registrirala jedinice (broj bačava) u svakoj pošiljci, već samo težinu pošiljke. U tim bi slučajevima Komisija za izračun broja bačava primjenjivala stopu konverzije prema kojoj je jedna bačva = 10 kg (50). Dobivene gornje i donje vrijednosti za svaku godinu zatim su prilagođene uz primjenu faktora 0,73, odnosno postotka koji šest država članica predstavlja u ukupnom uvozu dviju oznaka KN iz Kine u Uniju, kako bi se izračunala potpuna vrijednost količine uvoza bačava iz Kine u Uniju. Rezultati te analize prikazani su u tablici 4. u nastavku.

Tablica 4.

Uvoz u Uniju na temelju detaljnih carinskih podataka

(128)

Prethodno navedene vrijednosti potvrđuju da metodologija upotrijebljena u pritužbi nije najprikladnija za utvrđivanje količine uvoza predmetnog proizvoda u Uniju.

(129)

Osim toga, Komisija se obratila preostalim četirima proizvođačima izvoznicima koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak i zatražila njihove podatke o prodaji za cijelo razmatrano razdoblje. Svi su dostavili tražene podatke te su objedinjeni s provjerenim podacima o količinama prodaje koje su u svojim odgovorima na upitnik prijavila dva proizvođača izvoznika u uzorku, čime su dobivene količine uvoza sažete u tablici 5. u nastavku.

Tablica 5.

Ukupna količina izvoza koju su prijavili proizvođači izvoznici koji surađuju u uzorku i proizvođači izvoznici koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak

(130)

S obzirom na nepodudarnosti dostupnih podataka, Komisija je 2. rujna 2022. objavila bilješku u dokumentaciji u kojoj su navedene prikupljene količine uvoza iz tablica 4. i 5. s različitim pripadajućim metodologijama te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe. Unatoč tome što glavni korisnici u početku nisu htjeli surađivati, Komisija se obratila i njima te tražila podatke o dobavljačima i obujmu nabave kako bi pokušala potvrditi vrijednosti primljene od proizvođača izvoznika iz tablice 5. Samo je tri od pet glavnih korisnika dostavilo tražene podatke (vidjeti uvodnu izjavu 136. u nastavku). Jedine primjedbe na bilješku podnio je podnositelj pritužbe 12. rujna 2022.

(131)

Prva tvrdnja koju je iznio podnositelj pritužbe bila je da procjena uvoza u tablici 4. koja se temelji na analizi carinskih podataka i dalje ne uključuje udio kineskog uvoza. Na primjer, ukazao je na činjenicu da nedostaju statistički podaci o uvozu u druge države članice važne za potrošnju piva i bačava, kao što su Rumunjska i Španjolska, čime se podcjenjuje ukupan iznos.

(132)

Drugo, podnositelj pritužbe tvrdio je da vrijednosti iz tablice 5. koje su dostavili proizvođači izvoznici koji surađuju zbog ograničene suradnje proizvođača izvoznika nisu u potpunosti odražavale obujam uvoza u Uniju tijekom razmatranog razdoblja. Podnositelj pritužbe u svojem je podnesku tvrdio da je stopa suradnje proizvođača izvoznika iznosila samo 28 %.

(133)

Treće, podnositelj pritužbe tvrdio je da informacije o potrošnji koje su primila tri glavna korisnika samo djelomično prikazuju potrošnju bačava u Uniji zbog toga što male i srednje pivovare nisu uzete u obzir i zbog ograničene suradnje korisnika.

(134)

Komisija je pažljivo razmotrila sve primjedbe podnositelja pritužbe. Kad je riječ o prvoj tvrdnji, iako su statistički podaci o uvozu šest država članica, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 127., u svrhu određivanja preostalog uvoza iz drugih država članica prilagođeni primjenom faktora 0,73, u ovoj se fazi ne može isključiti podcjenjivanje stvarnih količina uvoza u druge države članice kao što su Rumunjska i Španjolska.

(135)

Kad je riječ o drugoj tvrdnji, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 111., ispitnim postupkom privremeno je utvrđeno da je razina suradnje niska i da proizvođači izvoznici koji surađuju predstavljaju 32 % uvoza bačava iz Kine u razdoblju ispitnog postupka. Stoga se u ovoj fazi ispitnog postupka ne može isključiti mogućnost da osim izvoznika koji surađuju postoje i drugi proizvođači izvoznici ili izvoznici u Kini koji su tijekom razmatranog razdoblja prodavali u Uniju.

(136)

Kad je riječ o trećoj tvrdnji i vrlo niskoj suradnji korisnika, Komisija je navela da su od pet glavnih korisnika, koji čine oko 50 % korisničkog tržišta, samo tri korisnika (AB InBev, Asahi i Molson Coors) dostavila tražene podatke. Nadalje, samo je jedan od tih triju korisnika (AB InBev) kupio bačve od kineskih dobavljača. Osim toga, kako je navedeno i u odjeljku 5.1. u nastavku, preostalih 50 % korisničkog tržišta, koje se uglavnom sastoji od manjih pivovara, nije surađivalo u ispitnom postupku.

(137)

S obzirom na te primjedbe i razmatranja, Komisija je navela i da su kupljene količine koje je prijavio jedini korisnik koji surađuje, a koji nabavlja bačve iz Kine bile znatno niže od prodaje u Uniji koju su prijavili odgovarajući proizvođači izvoznici. Nadalje, Komisija je smatrala da postoje drugi proizvođači izvoznici koji nisu surađivali u ispitnom postupku i da podaci koje su dostavili proizvođači izvoznici koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak nisu provjereni jer ti proizvođači nisu u uzorku.

(138)

Uzevši u obzir sve te elemente, a posebno proturječne podatke dobivene od korisnika i vrlo nisku suradnju proizvođača izvoznika te korisnika čiji bi podaci o kupnji bili ključni za dvostruku provjeru količina koju su prijavili proizvođači izvoznici koji surađuju, Komisija je privremeno smatrala da se najprimjerenija metodologija za određivanje količine uvoza mora temeljiti na službenim statističkim podacima o uvozu iz tablice 4. Osim toga, s obzirom na primjedbe koje je dostavila industrija o tome da bi čak i gornja vrijednost podataka dobivena na temelju statističkih podataka vjerojatno bila podcijenjena, Komisija je privremeno smatrala da su, u ovoj privremenoj fazi, gornje vrijednosti dobivene iz statističkih podataka najprikladnije za izračun razine uvoza.

(139)

Kako bi dodatno zajamčila primjerenost te metodologije, Komisija je naknadno ispitala statističke podatke o uvozu bačava na razini oznake TARIC, koji su od pokretanja ovog ispitnog postupka dostupni u bazi podataka Surveillance, u svrhu utvrđivanja udjela uvoza bačava u ukupnom uvozu proizvoda obuhvaćenih objema relevantnim oznakama KN. Prosječni udio uvoza proizvoda na razini oznake TARIC (tj. uvoza bačava) u uvozu svih proizvoda na razini relevantnih oznaka KN za razdoblje od 13. svibnja do 6. prosinca 2022. bio je u skladu s prosječnim udjelom uvoza bačava pod oznakama KN koje je Komisija utvrdila za razmatrano razdoblje.

(140)

Kako bi dodatno provjerila primjerenost te metodologije, Komisija namjerava ponovno stupiti u kontakt s glavnim uvoznicima utvrđenima u pritužbi u svrhu dodatnog razrađivanja svoje procjene količina uvoza tijekom razmatranog razdoblja. Komisija će isto tako nastojati prikupiti više informacija o malim pivovarama nakon privremene faze.

(141)

Osim toga, Komisija od proizvođača izvoznika koji surađuju u uzorku i od onih koji nisu uključeni u uzorak namjerava prikupiti podatke o razdoblju nakon pokretanja postupka kako bi ih uskladila s preciznijim službenim statističkim podacima o uvozu dostupnima za razdoblje nakon pokretanja postupka. Komisija namjerava provjeriti i podatke o uvozu proizvođača koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak te od carinskih tijela Rumunjske i Španjolske zatražiti detaljne carinske podatke o relevantnim oznakama KN kako bi dodatno razradila stvarne podatke o uvozu.

(142)

Kako je prethodno objašnjeno u odjeljku 4.3.1., Komisija je utvrdila obujam uvoza na temelju službenih carinskih statističkih podataka iz država članica. Tržišni udio uvoza utvrđen je kao udio ukupnog prijavljenog uvoza iz Kine u ukupnoj potrošnji u Uniji (kako je prethodno utvrđeno u odjeljku 4.2.).

(143)

Uvoz u Uniju iz predmetne zemlje razvijao se kako slijedi:

Tablica 6.

Obujam uvoza (u komadima) i tržišni udio

(144)

Kako je prikazano u prethodnoj tablici, obujam uvoza iz Kine smanjio se za 39 % tijekom razmatranog razdoblja. Takav smanjeni obujam uvoza slijedio je ukupni trend smanjenja potrošnje bačava tijekom razmatranog razdoblja (vidjeti tablicu 2.), iako u manjoj mjeri, te je u svakom slučaju bio znatno manje izražen od trenda smanjenja prodaje industrije Unije (vidjeti tablicu 9. u nastavku).

(145)

Ta smanjenja moraju se staviti u kontekst stanja na tržištu koje je prevladavalo 2020. i tijekom razdoblja ispitnog postupka, točnije znatnog smanjenja potražnje bačava tijekom pandemije bolesti COVID-19. Na takvom smanjenom tržištu uvoz bačava smanjio se znatno manje nego što se smanjila prodaja industrije Unije. Tržišni udio uvoza iz Kine stoga se, zbog nižih cijena, tijekom razmatranog razdoblja stalno povećavao (za 79 % tijekom razmatranog razdoblja). Tijekom razdoblja ispitnog postupka udio kineskog tržišta bio je poprilično velik i iznosio je 31 %.

(146)

S obzirom na poteškoće u utvrđivanju jediničnih cijena na temelju službenih statističkih podataka, Komisija je utvrdila cijene uvoza na temelju podataka koje su dostavili proizvođači izvoznici koji surađuju. Sniženje cijena uvoza utvrđeno je na temelju odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku i kineski proizvođači izvoznici u uzorku.

(147)

Prosječna cijena uvoza u Uniju iz predmetne zemlje kretala se kako slijedi:

Tablica 7.

Uvozne cijene (EUR/komad)

(148)

Uvozne cijene iz Kine smanjile su se za 13 % u 2019. i za 11 % u 2020. te su se 2020. i tijekom razdoblja ispitnog postupka počele povećavati i dostigle razinu iz 2018.

(149)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila uspoređujući:

(150)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda nakon potrebnog usklađivanja i odbijanja rabatâ i popustâ. Gotovo cjelokupna prodaja proizvođača izvoznika i industrije Unije bila je izravna prodaja krajnjim korisnicima (tj. pivovarama) te su stoga prodajni kanali i razina trgovine bili jednaki na obje strane. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak teoretskog prometa proizvođačâ iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka. Za uvoz iz predmetne zemlje na tržište Unije dobivena je ponderirana prosječna marža sniženja cijena u rasponu od 11,9 % do 14 %.

(151)

Osim sniženja cijena, došlo je i do znatnog sprečavanja rasta cijena u smislu članka 3. stavka 3. osnovne uredbe. Zbog znatnog pritiska na cijene uzrokovanog jeftinim dampinškim uvozom kineskih proizvođača izvoznika industrija Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka nije mogla povećati cijene u skladu s razvojem troškova proizvodnje i u svrhu postizanja razumne razine dobiti.

(152)

Kako je prikazano u tablici 11. u nastavku, prosječna prodajna cijena u EU-u smanjila se za gotovo 10 % tijekom razmatranog razdoblja. Istodobno se trošak proizvodnje tijekom istog razdoblja povećao za 16 % zbog čega je prodajna cijena bila znatno niža od troška proizvodnje. Trošak proizvodnje znatno se povećao 2020. i tijekom razdoblja ispitnog postupka, dok je cijena morala ostati stabilna zbog pritiska kineskog izvoza na cijene. S druge strane, razine cijena i posljedična dobit na izvoznim tržištima na koja nije utjecao dampinški uvoz ili na kojima su bile uvedene mjere za ponovnu uspostavu poštene trgovine u prosjeku su bile 22 % više od prodajnih cijena industrije Unije na tržištu Unije (+29 % tijekom razdoblja ispitnog postupka) (vidjeti uvodnu izjavu 196.).

(153)

To je stanje očito utjecalo na profitabilnost industrije Unije, kao što je prikazano u tablici 14. u nastavku. Nakon što je 2018. iznosila 12 %, profitabilnost se naglo smanjila tijekom ostatka razdoblja, posebno 2020. i tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(154)

Iz načina na koji su se ta tri pokazatelja razvijala jasno je da je industrija bila izložena snažnom pritisku na cijene zbog kineskog dampinškog uvoza, što ju je prisililo na prodaju po vrlo niskim cijenama koje su bile niže od troškova proizvodnje. Pojedinosti o posebnostima stanja na tržištu, posebno u pogledu pritiska na cijene koji je industrija Unije pretrpjela u postupku prodaje, objašnjene su u odjeljku 5.1. u nastavku. Zbog toga je došlo do sprečavanja rasta cijena industrije Unije.

(155)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(156)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 7., odabir uzorka proveden je radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(157)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka koje je u odgovoru na makroekonomski upitnik dostavio podnositelj pritužbe. Podaci su se odnosili na sve proizvođače iz Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Podaci su se odnosili na proizvođače iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(158)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(159)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(160)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 8.

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

(161)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam proizvodnje smanjio se za 62 %. Proizvodnja je u stopu pratila promjene potrošnje: prvo smanjenje potražnje 2019. (od 23 %) te daljnje i izraženije smanjenje potražnje 2020. i 2021. (izbijanje bolesti COVID-19).

(162)

Proizvodni se kapacitet tijekom razmatranog razdoblja blago povećao za 4 %. To je posljedica povećanja učinkovitosti u postupcima i raspodjeli osoblja koje je tijekom razmatranog razdoblja u svojim proizvodnim linijama provela industrija Unije.

(163)

Dva prethodno navedena kretanja (smanjenje proizvodnje, povećanje kapaciteta) dovela su do znatnog smanjenja iskorištenosti kapaciteta (–64 %). U razdoblju ispitnog postupka stopa iskorištenosti kapaciteta pala je na vrlo nisku razinu (28 %).

(164)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 9.

Obujam prodaje i tržišni udio

(165)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije kontinuirano se smanjivao (za 71 %), pri čemu je trend smanjenja bio izraženiji od trenda razvoja potrošnje.

(166)

Kako je objašnjeno u odjeljku 4.4.3.1. u nastavku, zbog znatnog cjenovnog pritiska kineskog uvoza koji se tijekom razmatranog razdoblja stalno povećavao, tržišni udio industrije Unije smanjio se s 83 % u 2018. na 69 % tijekom razdoblja ispitnog postupka, što je smanjenje od 14 postotnih bodova.

(167)

Potražnja i proizvodnja bačava slijedile su trend smanjenja tijekom razmatranog razdoblja. U kontekstu smanjenja potrošnje industrija Unije pretrpjela je znatan gubitak obujma prodaje i tržišnog udjela, a smanjeni iznos prodaje zadržala je na štetu svojih prodajnih cijena, kako je objašnjeno u odjeljku 4.4.3.1. u nastavku.

(168)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zaposlenost i produktivnost

(169)

Stopa zaposlenosti u tom sektoru slijedila je isti trend kao i proizvodnja i potrošnja na tržištu Unije te je tijekom razmatranog razdoblja drastično pala za 50 %. S obzirom na prethodno navedeno, u situaciji u kojoj se proizvodnja smanjila za 62 % u razmatranom razdoblju, smanjila se i produktivnost. Unatoč smanjenju stope zaposlenosti produktivnost je pala za 33 % tijekom razmatranog razdoblja i samo se djelomično oporavila tijekom razdoblja ispitnog postupka zahvaljujući određenom povećanju učinkovitosti.

(170)

Sve su dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na cijene uvoza iz predmetne zemlje.

(171)

Ovo je prvi antidampinški ispitni postupak u vezi s predmetnim proizvodom. Stoga nisu bili raspoloživi podaci za procjenu učinaka mogućeg prethodnog dampinga.

(172)

Prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku prema nepovezanim kupcima u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 11.

Prodajne cijene u Uniji

(173)

Prodajne cijene smanjile su se za 2 % od 2018. do 2019., 2020. su se naglo smanjile za 8 % i tijekom razdoblja ispitnog postupka ostale su na približno istoj razini. Prosječne prodajne cijene industrije Unije ukupno su se smanjile za 9 % tijekom razmatranog razdoblja.

(174)

Tijekom istog razmatranog razdoblja jedinični trošak proizvodnje povećao se za 16 %. To je uglavnom bilo povezano s povećanjem fiksnih troškova, koje je uslijedilo nakon smanjenja obujma proizvodnje. Kako bi se to spriječilo, tijekom godina u kojima je bila pogođena mjerama ograničenja kretanja zbog pandemije bolesti COVID-19 industrija Unije uspjela je smanjiti svoje fiksne troškove za više od 20 %. Unatoč tome, utjecaj razmjerno većih fiksnih troškova u razdoblju niske iskorištenosti kapaciteta bio je znatan jer se udio tih troškova u ukupnim troškovima proizvodnje povećao s 13 % u 2018. na 23 % u razdoblju ispitnog postupka. Tijekom razmatranog razdoblja stopa zaposlenosti u industriji Unije smanjila se u skladu s tablicom 10., a zbog otpuštanja zaposlenika tijekom razdoblja pandemije bolesti COVID-19 smanjili su se i troškovi rada, kao što je prikazano u odjeljku 4.4.3.2.

(175)

Prodajne cijene i trošak proizvodnje slijedili su različit trend. Kako je objašnjeno u odjeljcima 4.3.3. i 5.1., industrija Unije nije mogla povisiti svoje cijene na održive razine kako bi pokrila povećani trošak proizvodnje i nisku iskorištenost kapaciteta jer je na pregovore o cijenama na tržištu znatno utjecao jeftini i dampinški uvoz iz Kine.

(176)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 12.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(177)

Prosječni trošak rada po zaposleniku smanjio se 2019., nakon čega je uslijedilo povećanje 2020. i tijekom razdoblja ispitnog postupka. Međutim, kako je prikazano u tablici 10., stopa zaposlenosti istodobno se smanjila za 54 %.

(178)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 13.

Zalihe

(179)

Zalihe su se smanjile za 58 % tijekom razmatranog razdoblja. To je bilo povezano sa smanjenjem proizvodnje i prodaje. Tijekom razmatranog razdoblja postotak zaliha u proizvodnji ukupno se povećao za 11 % jer je industrija morala zadržati određeni obujam poslovanja i nije mogla smanjiti proizvodnju u skladu sa smanjenjem prodaje. U svakom slučaju, s obzirom na to da se većina proizvodnje odvija na temelju narudžbi i specifikacija kupaca, zalihe ne čine važan pokazatelj štete.

(180)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 14.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(181)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje.

(182)

Tijekom razmatranog razdoblja dobit se 2019. smanjila za 58 %, a 2020. naglo je pala i bilježila gubitke koji se mjere u dvoznamenkastim vrijednostima. Djelomično se oporavila 2021., ali je i dalje bila negativna. Dobit se u razmatranom razdoblju ukupno smanjila za 173 %. U kontekstu naglog smanjenja potražnje povezanog s pandemijom bolesti COVID-19 povećana konkurencija jeftinog kineskog izvoza, kako je objašnjeno u odjeljku 5.1. u nastavku, prisilila je industriju Unije da u razdoblju povećanja troškova proizvodnje smanji svoje cijene, kako je objašnjeno u odjeljku 4.4.3.1., i dovela do znatnih gubitaka.

(183)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje djelatnosti. Neto novčani tok kretao se na sličan način kao profitabilnost: drastično smanjenje u razdoblju 2019.–2020. nakon kojeg je uslijedio djelomičan oporavak tijekom razdoblja ispitnog postupka, ali je tok i dalje negativan.

(184)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Kretao se na sličan način kao profitabilnost: drastično smanjenje od 129 % do negativnih vrijednosti tijekom razmatranog razdoblja.

(185)

S obzirom na smanjenje profitabilnosti, novčanog toka i povrata ulaganja, sposobnost prikupljanja kapitala proizvođača iz Unije u uzorku bila je ozbiljno ugrožena.

(186)

Svi glavni makropokazatelji imali su negativno kretanje tijekom razmatranog razdoblja. Obujam prodaje u Uniji smanjio se za 71 %, proizvodnja za 62 %, a stopa zaposlenosti za 50 %.

(187)

Kada je riječ o mikropokazateljima, stanje je slično. Znatno su se pogoršali profitabilnost prodaje u Uniji (s +12 % na –9 %), prodajne cijene (–9 %) i novčani tok (–109 %).

(188)

U kontekstu smanjene potrošnje zbog pandemije bolesti COVID-19 troškovi proizvodnje industrije Unije povećali su se za 16 %, a uvozne cijene iz Kine od 2018. stalno su bile znatno niže od cijena i troškova industrije Unije.

(189)

Obujam uvoza kineskih izvoznika smanjio se za 39 % tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, istodobno je smanjenje potrošnje bilo znatno izraženije (66 %). Posljedično je kineski izvoz povećao svoj tržišni udio za 79 %, sa 17 % u 2018. na 31 % u razdoblju ispitnog postupka, a cijene kineskih izvoznika znatno su snizile cijene industrije Unije tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Kako je prethodno navedeno u odjeljku 4.3.3., marža sniženja cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka u prosjeku je iznosila 13,1 %,

(190)

S obzirom na marže sniženja ciljnih cijena koje su iznosile od 52,9 % do 58,8 %, jeftini kineski dampinški uvoz uzrokovao je i znatno sprečavanje rasta cijena u industriji Unije. Industrija Unije nije mogla povećati svoje cijene u skladu s povećanjem troška proizvodnje, u pogledu dobiti bila je u otežanom stanju te je bila prisiljena barem djelomično očuvati količinu prodaje.

(191)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(192)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetne zemlje industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Taj je čimbenik bila pandemija bolesti COVID-19, koja je utjecala na potrošnju u Uniji i izvozne rezultate industrije Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz predmetne zemlje.

(193)

Obujam uvoza iz Kine smanjio se za 39 % tijekom razmatranog razdoblja, s približno 602 010 komada u 2018. na 370 107 komada u 2021.; međutim, tijekom istog razdoblja njegov se tržišni udio povećao za 14 postotnih bodova i dosegnuo 31 % u razdoblju ispitnog postupka, prouzročivši time štetu industriji Unije, koja je u istom razdoblju zabilježila smanjenje obujma prodaje od 71 %.

(194)

Nadalje, tijekom cijelog razmatranog razdoblja taj je uvoz izvršavan po cijenama znatno nižima od cijena industrije Unije. Industrija Unije nije imala drugog izbora nego slijediti primjer kineskih proizvođača te isto tako odrediti niske cijene kako bi u razdoblju pada potrošnje i povećanja troškova proizvodnje očuvala minimalni obujam prodaje, kao što je prethodno objašnjeno u odjeljku 4.4.3.1. To je pak dovelo do znatnog smanjenja profitabilnosti svih proizvođača iz Unije u uzorku, koji su od dobiti (od +12 % u 2018.) spali na velike gubitke (–9 % u 2021.) te posljedičnog pogoršanja drugih financijskih pokazatelja kao što su povrat ulaganja i novčani tok. Takvo sprečavanje rasta cijena, kako je objašnjeno u odjeljku 4.3.3., očito je posljedica ponašanja kineskih proizvođača izvoznika koji su na tržištu Unije nudili bačve po dampinškim cijenama.

(195)

Na znatno manjem tržištu prodaja industrije Unije smanjila se s 2,8 milijuna bačava 2018. na 800 000 bačava u razdoblju ispitnog postupka. Bez snižavanja cijena industrija Unije riskirala bi gubitak čak i tog ograničenog iznosa prodaje, što bi za neke proizvođače iz Unije značilo potpuni prekid proizvodnje.

(196)

Izvoz iz Unije, detaljno opisan u odjeljku 5.2.2., pokazuje kakvo bi bilo uobičajeno stanje u smislu razina cijena i posljedične dobiti na izvoznim tržištima na koja ne utječe dampinški uvoz ili na kojima su uvedene mjere za ponovnu uspostavu poštene trgovine, npr. u SAD-u, koji je glavno kinesko izvozno tržište i gdje bačve podrijetlom iz Kine od 2019. podliježu antidampinškim mjerama. Tijekom razmatranog razdoblja cijene iskrcane robe industrije Unije (uključujući troškove povezane s prijevozom i uvozne carine) bile su u prosjeku 22 % više od njezinih prodajnih cijena na tržištu Unije (+29 % u razdoblju ispitnog postupka) i stalno iznad njezinih troškova proizvodnje, osim 2020., kad je utjecaj pandemije bolesti COVID-19 bio najveći. Te su cijene reprezentativne za tržište na kojem je poštena trgovina ponovno uspostavljena uvođenjem antidampinških mjera protiv kineskog uvoza te su stoga razumna zamjena onome što su cijene na tržištu Unije mogle biti da nije bilo sprečavanja rasta cijena opisanog u uvodnim izjavama od 197. do 209. u nastavku.

(197)

Tržište Unije i za proizvođače iz Unije i za kineske proizvođače izvoznike uglavnom je podijeljeno na dvije glavne kategorije korisnika, odnosno na male i srednje neovisne pivovare (koje čine oko 40 % prodaje) i glavne pivarske konglomerate (koji čine više od 50 %).

(198)

Male i srednje neovisne pivovare uglavnom kupuju bačve u skladu sa svojim potrebama u srednjoročnom i kratkoročnom razdoblju. Pivovare stupaju u kontakt s nekoliko proizvođača bačava tražeći ponudu za traženu količinu i traženo vrijeme isporuke. Za industriju Unije to je vrlo važan segment, u kojem bi zemljopisna blizina i vrijeme isporuke mogli predstavljati prednost. Taj segment korisnika nije surađivao u ispitnom postupku. Ipak, industrija Unije dostavila je dokaze prema kojima je nekoliko narudžbi izgubljeno zbog jeftinih kineskih ponuda tom segmentu. To je proizvođače iz Unije prisililo da znatno smanje svoje cijene kako bi ostali konkurentni.

(199)

Drugu polovinu tržišta obilježava prisutnost pet glavnih korisnika koji čine više od 50 % prodaje industrije Unije u Uniji (od tih pet najvećih, smatra se da zajednički globalni udio na tržištu piva dvaju najvećih korisnika, društava AB InBev i Heineken, premašuje 50 %/60 %) i najmanje 55 % prodaje dvaju kineskih proizvođača izvoznika u uzorku. Industrija Unije dokazala je da su ti korisnici organizirali kupnju bačava za sljedeću godinu putem natječajnog postupka, odnosno privatnih natječaja. Kad je riječ o prodaji neovisnim pivovarama, i ovdje je natječajni postupak prisilio konkurente da proizvode prodaju po najnižim mogućim cijenama, a zbog prisutnosti kineskih proizvođača izvoznika koji su nudili vrlo niske cijene industrija Unije morala je uskladiti svoje cijene s njihovima, što ih je spriječilo da podmirivanje svojih povećanih troškova prebace na svoje kupce.

(200)

Kad je riječ o natječajnom postupku, ispitni postupak pokazao je da su ga glavni korisnici proveli na neobičan način. Uvjeti natječaja bili su specifični u pogledu cijena i najvećih traženih količina. Nije postojala ugovorna obveza kupca da kupi količinu bačava navedenu u natječaju, dok je dobavljač imao ugovornu obvezu isporučiti ponuđenu količinu po ponuđenoj cijeni. Zapravo, stvarno kupljene količine rijetko su odgovarale količinama koje su prvotno zatražene u predmetnom natječaju. Istodobno, pobjednici natječaja (tj. dobavljači bačava) bili su obvezni isporučiti ponuđenu količinu po određenoj cijeni, pri čemu nisu mogli uzeti u obzir, na primjer, promjene u troškovima proizvodnje.

(201)

Tijekom razmatranog razdoblja korisnici koji surađuju organizirali su u prosjeku sedam natječaja godišnje. Količine kupljene na temelju tih natječaja variraju od natječaja do natječaja i u prosjeku iznose manje od 60 % količine ponuđene u natječaju. Osim toga, korisnici su cijenu dogovorenu tijekom natječajnog postupka upotrebljavali kao početnu točku za sve naknadne pregovore o cijenama povezanima s prodajom na promptnom tržištu.

(202)

Natječajni postupak, u kojem su se upotrebljavala crvena, žuta i zelena svjetla kako bi svi sudionici (uključujući proizvođače iz Unije i kineske izvoznike) vidjeli koliko je njihova ponuda visoka ili niska u usporedbi s ponudama ostalih sudionika, upotrijebljen je kao alat za sniženje cijena. Zbog prisutnosti kineskih izvoznika koji su nudili vrlo niske cijene industrija Unije bila je prisiljena sniziti svoje cijene na neodržive razine. Cijene prodaje industrije Unije putem natječaja u prosjeku su bile 10 % niže od ostale prodaje 2020. i tijekom razdoblja ispitnog postupka, a ugovor potpisan na kraju natječajnog postupka odnosio se samo na potencijalni obujam kupnje bez ikakvog jamstva da će narudžba biti primljena. To se potvrđuje znatnim razinama sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena utvrđenima u ispitnom postupku.

(203)

Osim toga, društvo AB InBev u svojem je podnesku od 20. lipnja 2022. uputilo na „nedavno određivanje cijena velikih dobavljača bačava iz [Unije] koje [su] konkurentne cijenama kineskih dobavljača” tijekom razdoblja ispitnog postupka i 2022. Time se dodatno potvrđuje činjenica da su proizvođači iz Unije u usporedbi s prethodnim godinama razmatranog razdoblja snizili cijene kako bi ostali konkurentni kineskim cijenama.

(204)

Još jedna povezana značajka natječajnog postupka bila je činjenica da je u konačnici znatna količina prodaje zaključena izvan stvarnih natječaja u kasnijim pregovorima o cijenama koji su se oslanjali na spomenuti „sustav svjetala”. To je vidljivo iz količina koje je industrija Unije prodala putem natječaja, a koje su bile vrlo niske tijekom razmatranog razdoblja. Ta se razina smanjila s više od 30 % njezine ukupne prodaje u razdoblju 2019.–2020. na manje od 16 % u razdoblju ispitnog postupka. U praksi su korisnici iskoristili taj neobičan natječajni postupak i jeftine, dampinške kineske ponude kako bi snizili cijene industrije EU-a na kinesku razinu, da bi se naposljetku o tim cijenama dogovorili izvan okvira natječaja.

(205)

Podaci koje su dostavili korisnici koji surađuju pokazuju da je kineskim proizvođačima izvoznicima u prosjeku dodijeljeno 30 % količina ponuđenih u natječajima tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, to je konzervativna procjena jer dokazi u dokumentaciji pokazuju da je jedan od najvećih korisnika koji ne surađuju (Heineken) kupio najmanje 30 % količina koje su tijekom razdoblja ispitnog postupka izvezla dva kineska proizvođača u uzorku.

(206)

U svakom slučaju, kako je prethodno objašnjeno, pitanje je li prodaja službeno zaključena u natječaju ne utječe na učinke i uzročnost dampinških kineskih cijena na cijene industrije EU-a i njezino štetno stanje.

(207)

Kako je prethodno objašnjeno u odjeljku 4.3.3., kineske cijene 2019. i 2020. snizile su se u usporedbi s 2018., dok su se tijekom razdoblja ispitnog postupka ponovno povećale, tek ponovno dosegnuvši razine iz 2018. Tijekom istog razdoblja cijene industrije Unije pale su za 9 %, dok su se njezini troškovi proizvodnje povećali za 16 %.

(208)

Pritisak na cijene nastao zbog uvoza bačava iz Kine u oba segmenta tržišta podrazumijevao je da je industrija Unije unatoč povećanju troškova proizvodnje, morala sniziti svoje prodajne cijene kako bi barem djelomično zadržala svoj tržišni udio. Zbog toga se profitabilnost tijekom razmatranog razdoblja smanjila s 12 % na –9 %, a financijski su se pokazatelji pogoršali.

(209)

S obzirom na to da se događalo u istom razdoblju, zaključuje se da se pogoršanje gospodarskog stanja industrije Unije podudara sa znatnom prisutnošću kineskog uvoza po vrlo niskim cijenama. U kontekstu smanjenja tržišta i povećanja troškova proizvodnje kineske cijene stalno su snižavale cijene industrije Unije i sprečavale rast cijena na tržištu EU-a, čime je uspostavljena stvarna i znatna uzročno-posljedična veza između tih dviju cijena.

(210)

Uvoz bačava iz Kine po vrlo niskim cijenama zabilježen je od 2018. nadalje. Tijekom razmatranog razdoblja prosječna cijena kineskog uvoza bila je u prosjeku 24 % niža od prosječne prodajne cijene industrije Unije. To se podudaralo sa stalnim sniženjem cijena industrije Unije unatoč povećanju troškova proizvodnje. Činjenica da je pandemija bolesti COVID-19 još više smanjila potrošnju nije umanjila uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete nanesene industriji Unije. Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja se smanjila za 66 %, a obujam prodaje industrije Unije za 71 %, dok se kineski izvoz smanjio za samo 39 %, čime se njegov tržišni udio povećao sa 17 % na 31 %. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 196., bez kineskog uvoza i pritiska na cijene industrija Unije mogla je, na temelju tržišnih cijena koje se mogu postići na tržištu SAD-a, povećati svoje cijene na održiviju razinu i pokriti povećane troškove proizvodnje.

(211)

Veliko smanjenje potrošnje i iskorištenosti kapaciteta znatno je utjecalo na rezultate industrije Unije. Međutim, kako je prethodno objašnjeno u odjeljku 4.4.3.1., iako je industrija Unije uspjela znatno smanjiti fiksne troškove, njezin udio u ukupnim troškovima porastao je na 23 %. Istodobno je tijekom razdoblja pandemije bolesti COVID-19 industrija uspjela smanjiti i druge strukturne troškove, kao što je zaposlenost. Takvo upravljanje fiksnim i drugim strukturnim troškovima tijekom tog razdoblja omogućilo je minimiziranje učinka tih troškova na rezultate industrije Unije, kako je prethodno objašnjeno, ali je zbog znatnog sprečavanja rasta cijena uzrokovanog kineskim uvozom bila moguća samo djelomična nadoknada.

(212)

Obujam izvoza proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretao se kako slijedi:

Tablica 15.

Izvozni rezultati proizvođača iz Unije u uzorku

(213)

Tijekom razmatranog razdoblja izvoz industrije Unije smanjio se za 52 %.

(214)

U razdoblju od 2018. do 2020. izvozni rezultati industrije Unije pokazivali su kretanja donekle slična kretanju razvoja obujma prodaje industrije Unije na tržištu Unije. Obujam prodaje industrije Unije u Uniji i obujam izvozne prodaje industrije Unije smanjili su se tijekom prvog dijela razmatranog razdoblja, najviše pogođenog pandemijom bolesti COVID-19. Međutim, obujam izvozne prodaje u relativnom se smislu smanjio manje od prodaje na tržištu Unije. Nadalje, izvozni rezultati industrije Unije očito su se počeli oporavljati čim su ukinuta ograničenja uzrokovana bolešću COVID-19, a obujam izvozne prodaje više se nego udvostručio od 2020. do 2021. Osim toga, tijekom razmatranog razdoblja izvozne prodajne cijene industrije Unije bile su znatno više od prodajne cijene na tržištu Unije te su stalno bile iznad njezina troška proizvodnje, osim 2020., odnosno tijekom polovice razdoblja ispitnog postupka, kada su posljedice pandemije bolesti COVID-19 bile najveće. Na temelju toga Komisija je zaključila da privremeno smanjenje izvoznih rezultata nije pridonijelo šteti jer je razina izvoznih cijena bila dovoljna da industrija Unije može ostvariti dobit na temelju većine izvozne prodaje.

(215)

Kineske izvozne cijene bile su znatno niže od cijena i troškova industrije Unije od početka razmatranog razdoblja 2018. Ispitnim postupkom dobivena je ponderirana prosječna marža sniženja cijena od 13,1 %. Sve veća prisutnost vrlo niskih cijena na tržištu štetila je industriji Unije, koja je tijekom razmatranog razdoblja bila primorana sniziti prodajne cijene kako bi i nakon pandemije bolesti COVID-19 zadržala barem ograničenu količinu prodaje na tržištu. To je dovelo do negativnog kretanja gospodarskog stanja industrije Unije.

(216)

Komisija je preispitala učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije i razlikovala ih od štetnih učinaka dampinškog uvoza. Pandemija bolesti COVID-19 i s njom povezano smanjenje potrošnje bačava u Uniji i globalno negativno su utjecali na kretanja industrije Unije, ali smatrali su se privremenim čimbenikom s ograničenim učinkom. Stanje industrije Unije pogoršalo se i prije pandemije bolesti COVID-19 te se nastavilo pogoršavati do kraja razmatranog razdoblja.

(217)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da je dampinški uvoz iz predmetne zemlje stvara materijalnu štetu za industriju Unije, a da ostali čimbenici, uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, ne slabe uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete.

(218)

Kako bi utvrdila razinu mjera, Komisija je ispitala bi li pristojba niža od dampinške marže bila dovoljna za uklanjanje štete koja je industriji Unije prouzročena dampinškim uvozom.

(219)

Šteta bi se uklonila ako bi industrija Unije mogla ostvarivati ciljnu dobit prodajom proizvoda po ciljnoj cijeni u smislu članka 7. stavaka 2.c i 2.d osnovne uredbe.

(220)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe, Komisija je za utvrđivanje ciljne dobiti uzela u obzir sljedeće čimbenike: razinu profitabilnosti prije povećanja uvoza iz predmetne zemlje, razinu profitabilnosti potrebnu za pokrivanje punih troškova i ulaganja, istraživanja i razvoja i inovacija te razinu profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Takva profitna marža ne bi trebala biti niža od 6 %.

(221)

Proizvođači iz Unije u uzorku u svojim su odgovorima na upitnik predložili da bi ciljnu dobit trebalo utvrditi između 12 % i 20 % jer smatraju da je to razina potrebna za financiranje ulaganja u obradu i proizvode te za osiguranje dugoročne održivosti industrije Unije. Industrija je pokazala i da je u godinama u kojima su uvjeti tržišnog natjecanja bili uobičajeni prosječna profitabilnost iznosila 15 %.

(222)

S obzirom na te dokaze Komisija je primijenila vrlo konzervativan pristup i privremeno odlučila upotrijebiti profitnu maržu od 12 %, što je jedna od nižih vrijednosti navedenih u prethodnoj uvodnoj izjavi.

(223)

S obzirom na prethodna razmatranja, profitna marža privremeno je utvrđena na 12 % u skladu s odredbom članka 7. stavka 2.c.

(224)

Kad je riječ o razini ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija tijekom razmatranog razdoblja, Komisija je provjerila dostavljene informacije i zaključila da je razlika između troškova ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja koje je dostavila industrija EU-a i koje je Komisija provjerila već uključena u ciljnu dobit od 12 %.

(225)

Na temelju toga Komisija je izračunala neštetnu cijenu po komadu istovjetnog proizvoda industrije Unije primjenjujući spomenutu ciljnu profitnu maržu (vidjeti uvodnu izjavu 223.) na trošak proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka za svaku vrstu proizvoda.

(226)

Komisija je zatim utvrdila razinu marže štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju u predmetnoj zemlji, kako je utvrđeno za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(227)

Razina uklanjanja štete za „ostala društva koja surađuju” i za „sva ostala društva” utvrđuje se na isti način kao dampinška marža za ta društva.

(228)

Iz prethodne ocjene proizlazi da bi privremene antidampinške pristojbe trebalo utvrditi kako slijedi u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe:

(229)

Budući da je odlučila primijeniti članak 7. stavak 2. osnovne uredbe, Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije iako je utvrđen štetni damping, u skladu s člankom 21. osnovne uredbe. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih raznih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(230)

U Uniji postoji osam društava koja proizvode bačve. Izravno zapošljavaju više od 400 radnika (više od 800 u 2018.) u Austriji, Češkoj, Njemačkoj, Italiji i Španjolskoj.

(231)

Uvođenjem mjera industriji Unije omogućilo bi se da zadrži izgubljeni tržišni udio, poveća iskorištenost kapaciteta, podigne cijene na održive razine te dovede profitabilnost na razinu koja bi se očekivala u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja.

(232)

Neuvođenje mjera vjerojatno bi dovelo do daljnjeg pogoršanja profitabilnosti, koja je već bila negativna. Neuvođenje mjera moglo bi dovesti do zatvaranja proizvodnih postrojenja i otpuštanja radnika, čime bi se ugrozila održivost industrije Unije.

(233)

Komisija je stoga privremeno zaključila da bi uvođenje privremenih mjera bilo u interesu industrije Unije.

(234)

Jedan nepovezani uvoznik, koji čini 1,6 % obujma kineskog uvoza, dostavio je obrazac za odabir uzorka i odgovorio na upitnik. Prosječna dobit uvoznika koji surađuje tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila je 16 %.

(235)

Taj je uvoznik bio protiv uvođenja mjera. Tvrdio je da bi, s obzirom na sve veću cijenu nehrđajućeg čelika i prijevoza, uvođenje mjera dodatno negativno utjecalo na njegovu profitabilnost, što bi dovelo do likvidacije društva. Društvo je naglasilo i da je proteklih godina uložilo znatan dio vlastitih sredstava u istraživanje i razvoj radi razvoja novog intelektualnog vlasništva, a ulagalo je i u razvoj novih rješenja u proizvodnji bačava koja bi mogla koristiti korisnicima iz Unije, te da bi uvođenje mjera moglo okončati taj projekt.

(236)

Komisija je zaključila da je vjerojatno da će uvoznik moći prenijeti dio antidampinške pristojbe na krajnje korisnike. Dobrom razinom dobiti uvoznika ublažava se i učinak pristojbe na održivost uvoznika. Uzevši sve u obzir, vrlo ograničena suradnja samo jednog uvoznika u ovom ispitnom postupku upućuje na to da mjere općenito neće imati vrlo negativan učinak na uvoznike te da bi pozitivan učinak koji bi imale na proizvođače iz Unije i dalje bio veći.

(237)

Trgovci/pružatelji usluga koji posluju u području personalizacije i prilagodbe bačava moći će nastaviti s poslovanjem i konkurirati na temelju zasluga, a ne dampinškim uvozom.

(238)

Pri pokretanju postupka javila su se dva korisnika, Appie i Carlsberg, ali su u odgovorima na upitnik dostavila samo ograničene informacije. Drugi korisnik, AB InBev, registriran kao zainteresirana strana, dostavio je primjedbe, ali nije dostavio odgovor na upitnik. Ti korisnici predstavljaju pivovare ili pivarske konglomerate.

(239)

U kasnijoj fazi, kako je prethodno objašnjeno u odjeljku 4.3.1., Komisija je ponovno stupila u kontakt s glavnim korisnicima tražeći podatke o dobavljačima i obujmu kupnje. Tri korisnika (AB InBev, Asahi i Molson Coors) dostavila su neke podatke, ali nisu dostavila ključne odgovore na upitnik.

(240)

U svojem se početnom podnesku AB InBev usprotivio uvođenju mjera tvrdeći:

(241)

Kad je riječ o prvoj tvrdnji, informacije prikupljene tijekom ispitnog postupka pokazale su da objekti iz ugostiteljskog sektora od proizvođača piva ne kupuju bačve, već kupuju samo njihov sadržaj (tj. pivo). Gostionice i barovi plaćaju polog za bačve koji se dobiva natrag kada se bačva isprazni i vrati proizvođačima piva. Stoga se očekuje da će troškovni učinak nabave bačava na profitabilnost ugostiteljskog sektora biti ograničen.

(242)

Kad je riječ o drugoj tvrdnji, čini se da industrija Unije ima dovoljan rezervni kapacitet. Na vrhuncu u 2018. potrošnja u Uniji iznosila je oko 3,2 milijuna bačava, dok je ukupni proizvodni kapacitet industrije Unije iznosio gotovo 6,8 milijuna bačava. Čak i ako se u obzir uzme izvozna prodaja, industrija Unije još uvijek ima rezervni kapacitet za gotovo dva milijuna bačava.

(243)

S obzirom na dugi vijek trajanja (obično 30 godina) i mogućnost višekratne uporabe, troškovni je učinak bačava na industriju pića minimalan.

(244)

Komisija je stoga privremeno zaključila da se očekuje da će negativni učinci mjera na korisnike biti ograničeni i da neće nadmašiti pozitivan učinak mjera na proizvođače iz Unije.

(245)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje mjera na uvoz bačava od nehrđajućeg čelika za višekratnu uporabu podrijetlom iz Narodne Republike Kine u ovoj fazi ispitnog postupka nije u interesu Unije.

(246)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela u pogledu dampinga, štete, uzročnosti, razine mjera i interesa Unije potrebno je uvesti privremene mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koja se industriji Unije nanosi dampinškim uvozom.

(247)

Potrebno je uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz bačava od nehrđajućeg čelika za višekratnu uporabu podrijetlom iz Narodne Republike Kine u skladu s pravilom nižeg iznosa iz članka 7. stavka 2. osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže štete i dampinške marže. Iznos pristojbi bio je određen na razini dampinške marže ili marže štete, ovisno o tome koja je niža.

(248)

Na temelju prethodno navedenog stope privremene antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

(249)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te se stope pristojbe primjenjuju isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Taj uvoz ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi antidampinške pristojbe.

(250)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sva ostala društva trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(251)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(252)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica moraju provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) radi provjere točnosti pojedinosti navedenih u deklaraciji te bi trebala osigurati da daljnja primjena niže stope pristojbe bude opravdana, u skladu s carinskim propisima.

(253)

Ako se obujam izvoza jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje obujma moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprječavanje izbjegavanja mjera. U tom se ispitnom postupku može, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe za cijelu zemlju.

(254)

Statistički podaci o bačvama od nehrđajućeg čelika za višekratnu uporabu često se izražavaju u broju komada. Međutim, u Kombiniranoj nomenklaturi utvrđenoj u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 (53) ne postoji takva dodatna jedinica za bačve od nehrđajućeg čelika za višekratnu uporabu. Stoga je potrebno odrediti da se za uvoz predmetnog proizvoda u deklaraciji za puštanje robe u slobodan promet moraju navesti ne samo podaci o težini u kilogramima ili tonama već i broj komada. Potrebno je navesti broj komada za oznake TARIC 7310100010 i 7310299010 pod uvjetom da je ta oznaka u skladu s Prilogom I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87.

(255)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 3., Komisija nije uvoz predmetnog proizvoda uvjetovala evidentiranjem.

(256)

U skladu s člankom 19.a. osnovne uredbe Komisija je obavijestila zainteresirane strane o planiranom uvođenju privremenih pristojbi. Te su informacije objavljene i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu (GU TRADE). Zainteresirane strane dobile su tri radna dana za dostavljanje primjedbi o točnosti izračuna koji su im posebno objavljeni.

(257)

Društva Ningbo Major i Penglai Jinfu zajednički su dostavila primjedbe na prethodno objavljivanje, u kojima su od Komisije zatražila da se suzdrži od primjene privremenih mjera. Istaknula su da prema njihovim saznanjima ciljne cijene nekih vrsta proizvoda nisu odražavale očekivane ciljne cijene. Tvrdila su i da neke vrste proizvoda nisu bile uključene u izračun marže štete i da jedan naslov tablice za objavu nije pravilno označen.

(258)

Komisija je detaljno ispitala primjedbe i smatrala da se nijedna od njih ne odnosi na točnost izračuna te će ih stoga razmotriti zajedno sa svim ostalim podnescima nakon objave privremenih mjera.

(259)

Kad je riječ o jedinicama upotrijebljenima u tablici objave, kako su proizvođači izvoznici ispravno istaknuli, riječ je zapravo o komadima, a ne tonama. Nadalje, neke vrste proizvoda nisu bile uključene u izračun marže štete jer industrija Unije nije proizvodila odgovarajuće vrste proizvoda i stoga nisu bile relevantne za izračun marže sniženja ciljnih cijena.

(260)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(261)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,