(a)

države članice sudionice nastavile su povećavati svoje rashode za obranu, što je 2023. dovelo do rasta od 12 %, uz predviđena daljnja povećanja u razdoblju 2024. – 2025. Nadalje, 25 % ukupnih rashoda za obranu dodijeljenih za ulaganja u obranu 2022. iskorišteno je za ubrzanje nabave potrebnih sposobnosti i nadopunu zaliha uglavnom nabavom standardnih proizvoda u potrazi za neposrednim rješenjima te ujedno u korist EDTIB-a. Podsjećajući na program iz Versaillesa i Strateški kompas, Vijeće ponovno ističe potrebu za većom i učinkovitijom potrošnjom za obranu i poboljšanjem razvoja i planiranja sposobnosti u EU-u kako bi se bolje odgovorilo na operativne okolnosti i nove prijetnje i izazove. Vijeće istodobno poziva na zajednički napor svih država članica sudionica kako bi se preokrenuo pad potrošnje za istraživanje i tehnologiju u području obrane s 1,7 % na 1,1 %, što je i dalje znatno ispod zajedničkog referentnog mjerila od 2 %. Poticanje istraživanja, tehnologije, razvoja i inovacija, kao i nabave, osobito zajedno s drugim državama članicama sudionicama, trebali bi ostati prioritet država članica sudionica, uz postizanje odgovarajuće ravnoteže između dugoročnih inovacija za buduće sposobnosti i odgovarajućih količina vojne opreme i zaliha, ujedno u cilju jačanja EDTIB-a;

(b)

države članice sudionice ostvarile su određena poboljšanja u iskorištavanju alata i inicijativa EU-a za razvoj sposobnosti kao referentnih mjerila u nacionalnim postupcima. U tom ih se pogledu potiče da u potpunosti iskoriste alate i inicijative EU-a za određivanje prioriteta, posebno plan EU-a za razvoj sposobnosti (CDP) koji služi kao središnja referentna točka za razvoj sposobnosti EU-a, uzimajući u obzir postupak glavnog cilja za planiranje sposobnosti, te za sve inicijative i instrumente EU-a povezane s obranom, kao i preporuke iz koordiniranog godišnjeg preispitivanja u području obrane (CARD) kako bi se informirali nacionalni planeri sposobnosti, čime se podupiru napori država članica sudionica da usklade svoje planove obrane, ako je to moguće. Vijeće podsjeća da se usklađenost rezultata između CDP-a i CARD-a, s jedne strane, te odgovarajućih procesa NATO-a, kao što je postupak obrambenog planiranja NATO-a, s druge strane, u slučaju preklapanja zahtjevâ osiguravala i nastavit će se osiguravati, uvažavajući pritom različitu prirodu tih dviju organizacija i njihovih odgovornosti i članstava;

(c)

da bi se popunili trajni nedostaci, što je hitno potrebno, države članice sudionice potiču se da povećaju svoje doprinose aktualnim vojnim misijama i operacijama zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) te sveobuhvatnoj bazi podataka koja se temelji se na rasporedu borbenih skupina EU-a te bazi podataka za brzi odgovor i popisima elemenata snaga, i koja je temeljni element strukture kapaciteta EU-a za brzo raspoređivanje (EU RDC), uzimajući pritom u obzir načelo jedinstva snaga. Nadalje, podsjećajući na proces glavnog cilja, države članice sudionice potiču se da konkretnije riješe pitanje manjka strateških sposobnosti, odnosno ciljeva sposobnosti sa snažnim učinkom. Osim toga, države članice sudionice trebale bi dovršiti ponovnu procjenu opsega i definicije zajedničkih troškova vojnih misija i operacija ZSOP-a, vojnih vježbi i EU RDC-a s ciljem postizanja političkog dogovora 2023. Trebalo bi što prije dovršiti rad na definiciji parametara pravednog udjela doprinosa vojnim misijama i operacijama, kako je zatraženo u Preporuci od 16. studenoga 2021.;

(d)

države članice sudionice još nisu u dovoljnoj mjeri dale prednost europskom pristupu rješavanju manjka sposobnosti koji se temelji na suradnji. Iako Vijeće pozdravlja činjenicu da države članice sudionice sve više istražuju mogućnosti suradnje EU-a za odgovor na hitne potrebe i povećanje dostupnosti i djelotvornosti obrambenih sposobnosti, ono ih potiče da ulažu više i iskoriste sve veće proračune za obranu ujedno za ulaganje u europska rješenja koja se temelje na suradnji kako bi se uklonili manjci sposobnosti, doprinoseći time usklađenijem obrambenom okružju EU-a i smanjenju ovisnosti u tehnologiji i industriji, ako je to izvedivo;

(e)

države članice sudionice nastavile su upotrebljavati Europsku obrambenu agenciju (EDA) kao glavni europski forum za zajednički razvoj sposobnosti, posebno za aktivnosti kao što su usklađivanje zahtjeva i inovacija te kao okvir za zajedničku nabavu. Usklađivanje vojnih zahtjeva, kao i interoperabilnost oružanih snaga u pogledu sposobnosti i operacija i dalje su ključni ciljevi u skladu s obvezama preuzetima u okviru PESCO-a;

(f)

države članice sudionice usredotočile su se na to da svojim nacionalnim industrijama omoguće sudjelovanje u prekograničnoj suradnji unutar EU-a, posebno u okviru Europskog fonda za obranu. Neke države članice sudionice izražavaju namjeru prilagodbe nacionalnih obrambenih industrijskih politika i strategija u kontekstu promjenjivog sigurnosnog okružja, uključujući rješavanje pitanja sigurnosti opskrbe i smanjenje strateških ovisnosti. Vijeće ističe da bi trebalo ojačati reaktivnost i otpornost EDTIB-a kako bi se suočilo sa scenarijima ratovanja visokog intenziteta te potiče države članice sudionice da iskoriste nove inicijative za povećanje obrambenih industrijskih proizvodnih kapaciteta EU-a. Države članice sudionice pozivaju se i da nastave sudjelovati u programima suradnje koji imaju pozitivan učinak na EDTIB, među ostalim uzimajući te programe u obzir u svojim strategijama i postupcima nabave.