Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32023D2749

    Provedbena odluka Komisije (EU) 2023/2749 оd 11. prosinca 2023. o utvrđivanju zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT-i), na temelju Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama, za klaonice te industriju nusproizvoda životinjskog podrijetla i/ili jestivih nusproizvoda klanja (priopćeno pod brojem dokumenta C(2023) 8434)

    C/2023/8434

    SL L, 2023/2749, 18.12.2023, ELI: http://data.europa.eu/eli/dec_impl/2023/2749/oj (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    Legal status of the document In force: This act has been changed. Current consolidated version: 18/12/2023

    ELI: http://data.europa.eu/eli/dec_impl/2023/2749/oj

    European flag

    Službeni list
    Europske unije

    HR

    Serije L


    2023/2749

    18.12.2023

    PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2023/2749

    оd 11. prosinca 2023.

    o utvrđivanju zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT-i), na temelju Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama, za klaonice te industriju nusproizvoda životinjskog podrijetla i/ili jestivih nusproizvoda klanja

    (priopćeno pod brojem dokumenta C(2023) 8434)

    (Tekst značajan za EGP)

    EUROPSKA KOMISIJA,

    uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

    uzimajući u obzir Direktivu 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (1), a posebno njezin članak 13. stavak 5.,

    budući da:

    (1)

    Zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT-i) referentni su za utvrđivanje uvjeta dozvola za postrojenja obuhvaćena Poglavljem II. Direktive 2010/75/EU. Nadležna tijela trebala bi utvrditi granične vrijednosti emisija kojima se osigurava da, u normalnim radnim uvjetima, emisije ne prelaze razine emisija povezane s najboljim raspoloživim tehnikama, kako je utvrđeno u zaključcima o NRT-ima.

    (2)

    U skladu s člankom 13. stavkom 4. Direktive 2010/75/EU forum sastavljen od predstavnika država članica, predmetnih industrija i nevladinih organizacija koje promiču zaštitu okoliša, koji je Komisija osnovala Odlukom od 16. svibnja 2011. (2), Komisiji je 22. svibnja 2023. dostavio svoje mišljenje o predloženom sadržaju referentnog dokumenta o NRT-ima za klaonice te industriju nusproizvoda životinjskog podrijetla i/ili jestivih nusproizvoda klanja. To je mišljenje javno dostupno (3).

    (3)

    U zaključcima o NRT-ima u Prilogu ovoj Odluci uzima se u obzir mišljenje foruma o predloženom sadržaju referentnog dokumenta o NRT-ima. Ti zaključci sadržavaju glavne elemente referentnog dokumenta o NRT-ima.

    (4)

    Mjere predviđene u ovoj Odluci u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 75. stavka 1. Direktive 2010/75/EU,

    DONIJELA JE OVU ODLUKU:

    Članak 1.

    Donose se zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT-i) za klaonice te industriju nusproizvoda životinjskog podrijetla i/ili jestivih nusproizvoda klanja kako su navedeni u Prilogu.

    Članak 2.

    Ova je Odluka upućena državama članicama.

    Sastavljeno u Bruxellesu 11. prosinca 2023.

    Za Komisiju

    Virginijus SINKEVIČIUS

    Član Komisije


    (1)   SL L 334, 17.12.2010., str. 17.

    (2)  Odluka Komisije od 16. svibnja 2011. o osnivanju foruma za razmjenu informacija u skladu s člankom 13. Direktive 2010/75/EU o industrijskim emisijama (SL C 146, 17.5.2011., str. 3.).

    (3)  https://circabc.europa.eu/ui/group/06f33a94-9829-4eee-b187-21bb783a0fbf/library/e07eada3-2935-4ef4-b6d7-b7150f75e520?p=1&n=10&sort=modified_DESC


    PRILOG

    ZAKLJUČCI O NAJBOLJIM RASPOLOŽIVIM TEHNIKAMA (NRT-i) ZA KLAONICE TE INDUSTRIJU NUSPROIZVODA ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA I/ILI JESTIVIH NUSPROIZVODA KLANJA

    PODRUČJE PRIMJENE

    Ovi zaključci o NRT-ima odnose se na sljedeće aktivnosti navedene u Prilogu I. Direktivi 2010/75/EU:

    6.4.

    (a) Klaonice kapaciteta proizvodnje trupova većeg od 50 tona na dan.

    6.5.

    Odlaganje ili recikliranje životinjskih trupova ili životinjskog otpada, kapaciteta obrade većeg od 10 tona na dan.

    6.11.

    Neovisna obrada otpadnih voda koja nije obuhvaćena Direktivom 91/271/EEZ (1), pod uvjetom da glavno opterećenje onečišćujućih tvari potječe iz aktivnosti obuhvaćenih ovim zaključcima o NRT-ima.

    Ovi zaključci o NRT-ima obuhvaćaju i sljedeće:

    preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla i/ili jestivih nusproizvoda klanja (kao što je prerada, topljenje masti, obrada perja, proizvodnja ribljeg brašna i ribljeg ulja, prerada krvi i proizvodnja želatine) koja je obuhvaćena opisom aktivnosti iz točke 6.4.(b) i 6.4.(i) i/ili točke 6.5. Priloga I. Direktivi 2010/75/EU,

    spaljivanje mesno-koštanog brašna i/ili životinjske masti,

    spaljivanje (npr. u toplinskim oksidatorima ili parnim kotlovima) plinova neugodnog mirisa (koji potječu iz aktivnosti obuhvaćenih ovim zaključcima o NRT-ima), uključujući nekondenzirajuće plinove,

    spaljivanje trupova ako je izravno povezano s aktivnostima obuhvaćenima ovim zaključcima o NRT-ima,

    konzerviranje kože ako je izravno povezano s aktivnostima obuhvaćenima ovim zaključcima o NRT-ima,

    rukovanje iznutricama (unutarnji organi),

    kompostiranje i anaerobna razgradnja ako su izravno povezani s aktivnostima obuhvaćenima ovim zaključcima o NRT-ima,

    kombinirano pročišćavanje otpadnih voda različitog podrijetla, pod uvjetom da glavno opterećenje onečišćujućih tvari potječe iz aktivnosti obuhvaćenih ovim zaključcima o NRT-ima i da pročišćavanje otpadnih voda nije obuhvaćeno Direktivom 91/271/EEZ1.

    Ovi zaključci o NRT-ima ne obuhvaćaju sljedeće:

    uređaje za loženje u krugu postrojenja, koji nisu obuhvaćeni prethodnim točkama, stvaranje vrućih plinova koji se ne upotrebljavaju za grijanje izravnim kontaktom, sušenje ili bilo koji drugi način obrade predmeta ili materijala. Oni mogu biti obuhvaćeni zaključcima o NRT-ima za velike uređaje za loženje ili Direktivom (EU) 2015/2193 Europskog parlamenta i Vijeća (2),

    proizvodnju hrane nakon standardnog rasijecanja velikih životinja ili rasijecanja peradi. Može biti obuhvaćena zaključcima o NRT-ima za prehrambenu industriju, industriju pića i mliječnu industriju (FDM),

    odlagališta otpada. Obuhvaćena su Direktivom Vijeća 1999/31/EZ (3). Konkretno, Direktivom 1999/31/EZ obuhvaćeno je trajno i dugoročno podzemno skladištenje (≥ 1 godinu prije odlaganja, ≥ 3 godine prije oporabe).

    Slijede ostali zaključci o NRT-ima i referentni dokumenti koji bi mogli biti relevantni za aktivnosti obuhvaćene ovim zaključcima o NRT-ima:

    veliki uređaji za loženje,

    prehrambena industrija, industrija pića i mliječna industrija,

    zajednički sustavi pročišćavanja otpadnih voda i otpadnih plinova/upravljanja njima u kemijskom sektoru,

    obrada otpada,

    spaljivanje otpada,

    štavljenje kože,

    praćenje emisija u zrak i vodu iz postrojenja na temelju Direktive o industrijskim emisijama,

    ekonomski učinci i učinci prijenosa onečišćenja s medija na medij,

    emisije iz procesa skladištenja,

    energetska učinkovitost,

    industrijski sustavi hlađenja.

    Ovi zaključci o NRT-ima primjenjuju se ne dovodeći u pitanje drugo relevantno zakonodavstvo, npr. o higijeni, sigurnosti hrane/hrane za životinje, dobrobiti životinja, biološkoj zaštiti ili energetskoj učinkovitosti (načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu”).

    DEFINICIJE

    Za potrebe ovih zaključaka o NRT-ima primjenjuju se sljedeće definicije:

    Opći pojmovi

    Korišteni pojam

    Definicija

    Nusproizvodi životinjskog podrijetla

    Kako su definirani Uredbom (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1774/2002 (Uredba o nusproizvodima životinjskog podrijetla) (4)

    Usmjerene emisije

    Emisije onečišćujućih tvari u zrak kroz bilo koju vrstu vodova, cijevi, dimnjaka itd. To uključuje emisije iz otvorenih biofiltara.

    Izravno ispuštanje

    Ispuštanje u prihvatno vodno tijelo bez daljnjeg nizvodnog pročišćavanja otpadnih voda.

    Jestivi nusproizvodi klanja

    Proizvodi prehrambene kvalitete namijenjeni prehrani ljudi.

    Postojeće postrojenje

    Postrojenje koje nije novo postrojenje.

    Aktivnosti FDM-a

    Aktivnosti obuhvaćene zaključcima o NRT-ima za prehrambenu industriju, industriju pića i mliječnu industriju.

    Proizvodi FDM-a

    Proizvodi povezani s aktivnostima koje su obuhvaćene zaključcima o NRT-ima za prehrambenu industriju, industriju pića i mliječnu industriju.

    Opasna tvar

    Opasna tvar kako je definirana u članku 3. točki 18. Direktive 2010/75/EU.

    Neizravno ispuštanje

    Ispuštanje koje nije izravno ispuštanje.

    Novo postrojenje

    Postrojenje prvi put dopušteno na lokaciji postrojenja nakon objave ovih zaključaka o NRT-ima ili potpuna zamjena postrojenja nakon objave ovih zaključaka o NRT-ima.

    Osjetljivi receptor

    Područje kojemu je potrebna posebna zaštita, na primjer:

    stambeno područje,

    područja na kojima se obavljaju ljudske aktivnosti (npr. obližnje poslovne zgrade, škole, dječji vrtići i jaslice, područja za rekreaciju, bolnice ili domovi za starije i nemoćne).

    Posebno zabrinjavajuće tvari

    Tvari koje ispunjavaju kriterije navedene u članku 57. i uvrštene su na popis predloženih posebno zabrinjavajućih tvari u skladu s Uredbom REACH ((EZ) br. 1907/2006 (5)).


    Onečišćujuće tvari i parametri

    Korišteni pojam

    Definicija

    AOX

    Adsorpcijski organski vezani halogeni, izraženi kao Cl, uključuju adsorpcijski organski vezani klor, brom i jod.

    As, Cd, Co, Cr, Cu, Mn, Ni, Pb, Sb, Tl, V

    Arsen, kadmij, kobalt, krom, bakar, mangan, nikal, olovo, antimon, talij i vanadij.

    Biokemijska potrošnja kisika (BPKn)

    Količina kisika potrebna za biokemijsku oksidaciju organske tvari do ugljikova dioksida u n dana (vrijednost n je obično 5 ili 7). BPK je indikator za utvrđivanje masene koncentracije biorazgradivih organskih spojeva.

    Kemijska potrošnja kisika (KPK)

    Količina kisika potrebna za potpunu kemijsku oksidaciju organske tvari do ugljikova dioksida s pomoću dikromata. KPK je indikator za utvrđivanje masene koncentracije organskih spojeva.

    CO

    Ugljikov monoksid.

    Bakar (Cu)

    Bakar, izražen kao Cu, uključuje sve anorganske i organske spojeve bakra, otopljene ili vezane za čestice.

    Prašina

    Ukupne čestice (u zraku).

    HCl

    Svi anorganski plinoviti spojevi klora, izraženi kao HCl.

    HF

    Svi anorganski plinoviti spojevi fluora, izraženi kao HF.

    Hg

    Zbroj žive i njezinih spojeva, izražen kao Hg.

    H2S

    Sumporovodik.

    Koncentracija neugodnih mirisa

    Broj europskih jedinica mirisa (ouE) u kubičnom metru plina pri standardnim uvjetima, mjereno metodom olfaktometrije u skladu s normom EN 13725.

    NOX

    Zbroj dušikova monoksida (NO) i dušikova dioksida (NO2) izražen kao NO2.

    PCDD/F

    Poliklorirani dibenzo-p-dioksini i dibenzofurani.

    SOX

    Zbroj sumporova dioksida (SO2), sumporova trioksida (SO3) i aerosola sumporne kiseline, izražen kao SO2.

    Ukupni dušik (Ukupni N)

    Ukupni dušik, izrađen kao N, uključuje slobodni amonijak i amonijski dušik (NH4-N), dušik u nitritima (NO2-N), dušik u nitratima (NO3-N) i organski vezan dušik.

    Ukupni organski ugljik (UOU)

    Ukupni organski ugljik (u vodi), izražen kao C, uključuje sve organske spojeve.

    Ukupni fosfor (Ukupni P)

    Ukupni fosfor, izražen kao P, uključuje sve anorganske i organske spojeve fosfora, otopljene ili vezane za čestice.

    Ukupne suspendirane krute tvari (UST)

    Masena koncentracija svih suspendiranih krutih tvari (u vodi) mjerena filtracijom kroz filtre od staklenih vlakana i gravimetrijom.

    Ukupni hlapljivi organski ugljik (UHOU)

    Ukupni hlapljivi organski ugljik (u zraku), izraženo kao C.

    Cink (Zn)

    Cink, izražen kao Zn, uključuje sve anorganske i organske spojeve cinka, otopljene ili vezane za čestice.

    POKRATE

    Za potrebe ovih zaključaka o NRT-ima primjenjuju se sljedeće pokrate:

    Pokrata

    Definicija

    CIP

    Automatizirano čišćenje

    CMS

    Sustav upravljanja kemikalijama

    EMS

    Sustav upravljanja okolišem

    FDM

    Prehrambena industrija, industrija pića i mliječna industrija

    IED

    Direktiva o industrijskim emisijama (2010/75/EU)

    OTNOC

    Neredovni radni uvjeti

    SA

    Klaonice, industrije nusproizvoda životinjskog podrijetla i/ili jestivih nusproizvoda klanja

    OPĆE NAPOMENE

    Najbolje raspoložive tehnike

    Tehnike koje su navedene i opisane u ovim zaključcima o NRT-ima nisu obvezujuće ni iscrpne. Mogu se primjenjivati i druge tehnike kojima se osigurava barem jednakovrijedna razina zaštite okoliša.

    Ako nije drukčije navedeno, zaključci o NRT-ima općenito su primjenjivi.

    Razine emisija povezane s najboljim raspoloživim tehnikama (razine emisija povezane s NRT-ima) za emisije u vodu

    Razine emisija povezane s NRT-ima za emisije u vodu navedene u ovim zaključcima o NRT-ima odnose se na koncentracije (masa ispuštenih tvari po obujmu vode), izraženo u mg/l.

    Vremena uprosječivanja povezana s razinama emisija povezanima s NRT-ima odnose se na bilo koji od sljedećih dvaju slučajeva:

    u slučaju kontinuiranog ispuštanja dnevni prosjeci, odnosno 24-satni kompozitni uzorci razmjerni protoku,

    u slučaju ispuštanja u šaržama prosjeci tijekom ispuštanja uzeti kao kompozitni uzorci razmjerni protoku ili, ako je efluent prikladno izmiješan i homogen, nasumični uzorak uzet prije ispuštanja.

    Može se primijeniti uzimanje kompozitnih uzoraka razmjerno vremenu uz uvjet da je dokazana dovoljna stabilnost protoka. Alternativno, ako je efluent prikladno izmiješan i homogen, mogu se uzimati nasumični uzorci.

    Kad je riječ o ukupnom organskom ugljiku (UOU), ukupnom dušiku (UN) i kemijskoj potrošnji kisika (KPK), izračun prosječne učinkovitosti smanjivanja emisija iz ovih zaključaka o NRT-ima (vidjeti tablicu 1.1.) temelji se na opterećenju influenta i efluenta uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

    Razine emisija povezane s NRT-ima primjenjuju se na mjestu izlaska emisija iz postrojenja.

    Razine emisija povezane s najboljim raspoloživim tehnikama (razine emisija povezane s NRT-ima) i indikativna razina emisija za usmjerene emisije u zrak

    Razine emisija povezane s NRT-ima i indikativna razina emisija za usmjerene emisije u zrak navedene u ovim zaključcima o NRT-ima odnose se na koncentracije (masu emitirane tvari po obujmu otpadnog plina) u sljedećim standardnim uvjetima: suhi plin pri temperaturi od 273,15 K (ili vlažni plin pri temperaturi od 293 K u slučaju koncentracije neugodnih mirisa) i tlaku od 101,3 kPa, bez korekcije za referentnu razinu kisika te izražen u jedinici mg/Nm3 ili ouE/m3.

    Kad je riječ o razdobljima usrednjenja razina emisija povezanih s NRT-ima i indikativnim razinama emisija za usmjerene emisije u zrak, primjenjuje se definicija u nastavku.

    Vrsta mjerenja

    Vremena usrednjenja

    Definicija

    Povremeno

    Srednja vrijednost tijekom vremena uzorkovanja

    Prosjek triju uzastopnih uzorkovanja/mjerenja od kojih je svako trajalo najmanje 30 minuta  (6).

    Ako se otpadni plinovi iz dvaju ili više izvora (npr. sušionica) ispuštaju kroz zajednički ispust, razina emisija povezana s NRT-om i indikativna razina emisija primjenjuju se na zajedničko ispuštanje iz ispusta.

    Indikativne razine emisija za gubitke rashladnog sredstva

    Indikativne razine emisija za gubitke rashladnog sredstva odnose se na pomični prosjek godišnjih gubitaka tijekom tri godine. Godišnji gubici izraženi su kao postotak (%) ukupne količine rashladnog sredstva u sustavima hlađenja. Gubici određenog rashladnog sredstva u godini dana jednaki su količini tog rashladnog sredstva koja je potrebna za ponovno punjenje sustavâ hlađenja.

    Druge razine okolišne učinkovitosti povezane s najboljim raspoloživim tehnikama

    Razine okolišne učinkovitosti povezane s NRT-ima za specifično ispuštanje otpadnih voda

    Razine okolišne učinkovitosti povezane sa specifičnim ispuštanjem otpadnih voda odnose se na godišnje srednje vrijednosti i izračunavaju se s pomoću sljedeće jednadžbe:

    Image 1

    pri čemu je:

    ispuštanje otpadnih voda

    :

    ukupna količina otpadnih voda koje se ispuštaju (izravno ispuštanje, neizravno ispuštanje i/ili ispuštanje u tlo) specifičnim predmetnim postupcima, izražena u m3 godišnje, ne uključujući nikakvu rashladnu vodu ni oborinske vode koje se ispuštaju posebno,

    stopa aktivnosti

    :

    ukupna količina proizvoda ili sirovina koje se prerađuju, izražena u:

    tonama trupova godišnje ili životinjama godišnje za klaonice,

    tonama sirovina godišnje za postrojenja za preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla i/ili jestivih nusproizvoda klanja.

    Masa trupa ovisi o vrsti životinja koja se razmatra:

    svinje: masa zaklanog ohlađenog tijela životinje, cijelog ili podijeljenog na pola duž središnje linije, iskrvavljenog i bez utrobe te nakon uklanjanja jezika, čekinja, kopita, genitalija, sala, bubrega i ošita,

    goveda: masa zaklanog ohlađenog tijela životinje nakon odstranjivanja kože, iskrvarenja i vađenja utrobe te nakon uklanjanja vanjskih spolnih organa, udova, glave, repa, bubrega i bubrežne masti te vimena,

    pilići: masa zaklanog ohlađenog tijela životinje nakon iskrvarenja, očerupanog i bez utrobe. Masa uključuje iznutrice (unutarnji organi).

    Razine okolišne učinkovitosti povezane s NRT-ima za specifičnu neto potrošnju energije

    Razine okolišne učinkovitosti povezane sa specifičnom neto potrošnjom energije odnose se na godišnje srednje vrijednosti i izračunavaju se s pomoću sljedeće jednadžbe:

    Image 2

    pri čemu je:

    krajnja neto potrošnja energije

    :

    ukupna količina energije (isključujući oporabljenu energiju) potrošene u postrojenju (u obliku toplinske i električne energije), izražene u kWh/godišnje,

    stopa aktivnosti

    :

    ukupna količina proizvoda ili sirovina koje se prerađuju, izražena u:

    tonama trupova godišnje ili životinjama godišnje za klaonice,

    tonama sirovina godišnje za postrojenja za preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla i/ili jestivih nusproizvoda klanja.

    Masa trupa ovisi o vrsti životinja koja se razmatra (vidjeti Opću napomenu za razine okolišne učinkovitosti povezane s NRT-ima za specifično ispuštanje otpadnih voda).

    Osim ako je drukčije navedeno, izračun potrošnje energije u klaonicama može uključivati energiju utrošenu tijekom aktivnosti FDM-a.

    1.1.    Opći zaključci o NRT-ima

    1.1.1.   Opća okolišna učinkovitost

    NRT 1.

    Za poboljšanje ukupne okolišne učinkovitosti NRT je izrada i primjena sustava upravljanja okolišem (EMS-a) koji uključuje sve sljedeće značajke:

    i.

    zalaganje, vodstvo i odgovornost uprave, uključujući višu upravu, za provedbu djelotvornog sustava upravljanja okolišem;

    ii.

    analizu koja uključuje utvrđivanje konteksta organizacije, određivanje potreba i očekivanja zainteresiranih strana te utvrđivanje značajki postrojenja koje su povezane s mogućim rizicima za okoliš i zdravlje ljudi te primjenjivih pravnih zahtjeva povezanih s okolišem;

    iii.

    oblikovanje politike zaštite okoliša koja uključuje stalno poboljšanje okolišne učinkovitosti postrojenja;

    iv.

    utvrđivanje ciljeva i pokazatelja uspješnosti za važne aspekte okoliša, uključujući održavanje usklađenosti s primjenjivim pravnim zahtjevima;

    v.

    planiranje i provedbu potrebnih postupaka i radnji (uključujući preventivne i korektivne mjere, ako je potrebno) za postizanje ciljeva zaštite okoliša i izbjegavanje rizika za okoliš;

    vi.

    utvrđivanje struktura, uloga i odgovornosti u odnosu na aspekte okoliša i ciljeve zaštite okoliša te osiguravanje potrebnih financijskih i ljudskih resursa;

    vii.

    osiguravanje potrebne stručnosti i informiranosti osoblja čiji rad može utjecati na okolišnu učinkovitost postrojenja (npr. pružanjem informacija i osposobljavanjem);

    viii.

    unutarnju i vanjsku komunikaciju;

    ix.

    poticanje sudjelovanja zaposlenika u dobrim praksama upravljanja okolišem;

    x.

    izradu i ažuriranje priručnika za upravljanje i pisanih postupaka za kontrolu aktivnosti koje znatno utječu na okoliš te odgovarajućih evidencija;

    xi.

    djelotvorno operativno planiranje i kontrolu postupaka;

    xii.

    provedbu primjerenih programa održavanja;

    xiii.

    postupke pripravnosti i odgovora u kriznim situacijama, uključujući sprečavanje i/ili ublažavanje štetnih utjecaja kriznih situacija (na okoliš);

    xiv.

    pri projektiranju novog postrojenja ili njegova dijela ili preoblikovanju postojećeg postrojenja ili njegova dijela, razmatranje njihova učinka na okoliš tijekom životnog vijeka, koji uključuje izgradnju, održavanje, rad i stavljanje izvan pogona;

    xv.

    provedbu programa praćenja i mjerenja; ako je potrebno, informacije su raspoložive u Referentnom izvješću o praćenju emisija u zrak i vodu iz postrojenja na temelju Direktive o industrijskim emisijama;

    xvi.

    redovitu usporedbu s drugim postignućima unutar sektora;

    xvii.

    periodičnu neovisnu (u mjeri u kojoj je to izvedivo) unutarnju reviziju i periodičnu neovisnu vanjsku reviziju kako bi se ocijenila okolišna učinkovitost i utvrdilo odgovara li sustav upravljanja okolišem planiranim mjerama te provodi li se i ažurira;

    xviii.

    ocjenu uzroka neusklađenosti, provedbu korektivnih mjera na temelju neusklađenosti, preispitivanje djelotvornosti korektivnih mjera te utvrđivanje (mogućeg) postojanja sličnih neusklađenosti;

    xix.

    periodično razmatranje sustava upravljanja okolišem i njegove primjerenosti, prikladnosti i djelotvornosti koje provodi viša uprava;

    xx.

    praćenje i uzimanje u obzir razvoja čišćih tehnika.

    Posebno za klaonice te za preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla i/ili jestivih nusproizvoda klanja NRT je i uključivanje sljedećih značajki u sustav upravljanja okolišem:

    xxi.

    plana upravljanja neugodnim mirisima (vidjeti NRT 18.);

    xxii.

    inventara ulaznih i izlaznih tokova (vidjeti NRT 2.);

    xxiii.

    plana upravljanja kemikalijama (vidjeti NRT 3.);

    xxiv.

    plana energetske učinkovitosti (vidjeti NRT 9. točku (a));

    xxv.

    plana upravljanja vodom (vidjeti NRT 10. točku (a));

    xxvi.

    plana upravljanja bukom (vidjeti NRT 16.);

    xxvii.

    plana upravljanja neuobičajenim radnim uvjetima (vidjeti NRT 4);

    xxviii.

    plana upravljanja hlađenjem klaonica (vidjeti NRT 21. točku (a) i NRT 23. točku (a)).

    Napomena

    Uredbom (EZ) br. 1221/2009 utvrđen je sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Europske unije (EMAS), koji je primjer sustava upravljanja okolišem koji je dosljedan ovim najboljim raspoloživim tehnikama.

    Primjenjivost

    Razina podrobnosti i stupanj formalizacije EMS-a uglavnom će biti uvjetovani prirodom, veličinom i složenošću postrojenja te rasponom njegovih mogućih učinaka na okoliš.

    NRT 2.

    Za poboljšanje opće okolišne učinkovitosti NRT je izrada, vođenje i redovito razmatranje (među ostalim, ako dođe do znatne promjene) inventara ulaznih i izlaznih tokova u okviru sustava upravljanja okolišem (vidjeti NRT 1.) koji uključuje sve sljedeće značajke:

    I.

    informacije o proizvodnim procesima, uključujući:

    (a)

    pojednostavnjene prikaze tijeka procesa koji pokazuju podrijetlo emisija;

    (b)

    opise tehnika integriranih u proizvodni proces i tehnika pročišćavanja otpadnih voda/plinova kako bi se smanjile ili spriječile emisije, uključujući njihove performanse (npr. učinkovitost smanjivanja emisija);

    II.

    informacije o potrošnji i uporabi energije;

    III.

    informacije o potrošnji i uporabi vode (npr. dijagrame toka i masenu bilancu vode);

    IV.

    informacije o količinama i svojstvima tokova otpadnih voda, kao što su:

    (a)

    srednje vrijednosti i varijabilnost toka, pH vrijednosti i temperature;

    (b)

    prosječne vrijednosti koncentracije i masenog protoka relevantnih tvari/parametara (npr. KPK/UOU, vrste dušika, fosfor) te njihova varijabilnost;

    V.

    informacije o svojstvima tokova otpadnih plinova, kao što su:

    (a)

    izvori emisija;

    (b)

    prosječne vrijednosti i varijabilnost toka i temperature;

    (c)

    prosječne vrijednosti koncentracije i masenog protoka relevantnih tvari/parametara (npr. prašina, UHOU, NOX, SOX) te njihova varijabilnost;

    (d)

    prisutnost drugih tvari koje mogu utjecati na sustav obrade otpadnih plinova ili sigurnost postrojenja (npr. kisika, vodene pare, čestica);

    VI.

    informacije o količini i svojstvima upotrijebljenih kemikalija:

    (a)

    identitet i svojstva upotrijebljenih kemikalija, uključujući svojstva koja imaju štetne učinke na okoliš i/ili zdravlje ljudi;

    (b)

    količine upotrijebljenih kemikalija i mjesto njihove uporabe.

    Primjenjivost

    Razina potankosti i stupanj formalizacije inventara uglavnom će biti uvjetovani vrstom, veličinom i složenošću postrojenja te rasponom njegovih mogućih učinaka na okoliš.

    NRT 3.

    Za poboljšanje ukupne okolišne učinkovitosti NRT je izrada i provedba sustava za upravljanje kemikalijama (CMS-a) u okviru sustava upravljanja okolišem (vidjeti NRT 1.) koji uključuje sve sljedeće značajke:

    I.

    politiku za smanjenje potrošnje kemikalija i s njima povezanih rizika, uključujući politiku nabave tako da se odabiru manje štetne kemikalije i njihovi dobavljači radi maksimalnog smanjenja upotrebe opasnih tvari i posebno zabrinjavajućih tvari te s njima povezanih rizika te izbjegavanja nabave prekomjerne količine kemikalija. Odabir kemikalija temelji se na:

    (a)

    komparativnoj analizi mogućnosti njihove bioeliminacije/biorazgradivosti, ekotoksičnosti i potencijalu za ispuštanje u okoliš, radi smanjenja emisija u okoliš;

    (b)

    utvrđivanju značajki rizika povezanih s kemikalijama na temelju razreda opasnosti u koji su kemikalije razvrstane, putova kemikalija kroz postrojenje, potencijalnog ispuštanja i razine izloženosti;

    (c)

    redovitoj (npr. godišnjoj) analizi mogućnosti zamjene kako bi se utvrdile potencijalno nove dostupne i sigurnije zamjene za opasne tvari i tvari visokog rizika (npr. uporaba drugih kemikalija koje nemaju negativan učinak na okoliš i/ili zdravlje ljudi ili je taj učinak manji, vidjeti NRT 11. točku (a));

    (d)

    anticipatornom praćenju regulatornih promjena povezanih s opasnim tvarima i posebno zabrinjavajućim tvarima te osiguravanju usklađenosti s primjenjivim pravnim zahtjevima.

    Inventar kemikalija (vidjeti NRT 2.) može se upotrijebiti za dobavu i pohranu informacija potrebnih za odabir kemikalija;

    II.

    ciljeve i akcijske planove za izbjegavanje ili smanjenje upotrebe opasnih tvari i tvari visokog rizika, kao i s njima povezanih rizika;

    III.

    osmišljavanje i provedbu postupaka nabave, rukovanja, skladištenja i upotrebe kemikalija tako da se sprečavaju ili smanjuju emisije u okoliš.

    Primjenjivost

    Razina potankosti i stupanj formalizacije CMS-a uglavnom će biti uvjetovani prirodom, veličinom i složenošću postrojenja.

    NRT 4.

    Za smanjenje učestalosti pojave neredovnih radnih uvjeta i smanjenje emisija tijekom njih NRT je uspostava i provedba plana upravljanja neredovnim radnim uvjetima koji se temelji na riziku u okviru sustava upravljanja okolišem (vidjeti NRT 1.) koji uključuje sve sljedeće elemente:

    i.

    utvrđivanje potencijalnih neredovnih radnih uvjeta (npr. kvara opreme ključne za zaštitu okoliša („ključna oprema”)), njihovih temeljnih uzroka i potencijalnih posljedica;

    ii.

    odgovarajuće projektiranje ključne opreme (npr. postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda);

    iii.

    izradu i provedbu plana pregleda i programa preventivnog održavanja ključne opreme (vidjeti NRT 1. točku xii.);

    iv.

    praćenje (tj. procjenu ili, ako je moguće, mjerenje) i zapisivanje emisija tijekom neredovnih radnih uvjeta i povezanih okolnosti;

    v.

    periodičnu procjenu emisija do kojih dolazi pri neredovnim radnim uvjetima (npr. učestalost događaja, trajanje, količina ispuštenih onečišćujućih tvari) te, prema potrebi, provedbu korektivnih mjera;

    vi.

    redovito preispitivanje i ažuriranje popisa utvrđenih neredovnih radnih uvjeta iz točke i. nakon periodične procjene iz točke v.;

    vii.

    redovito testiranje rezervnih sustava.

    Primjenjivost

    Razina podrobnosti i stupanj formalizacije plana za upravljanje neredovnim radnim uvjetima uglavnom će biti uvjetovani vrstom, veličinom i složenošću postrojenja te rasponom njegovih mogućih učinaka na okoliš.

    1.1.2.   Praćenje

    NRT 5.

    Za tokove otpadnih voda utvrđene u inventaru ulaznih i izlaznih tokova (vidjeti NRT 2.) NRT je praćenje glavnih parametara postupka (npr. kontinuirano praćenje protoka, pH vrijednosti i temperature otpadnih voda) na ključnim lokacijama (npr. na početku i/ili kraju pretpročišćavanja otpadnih voda, na ulazu u završno pročišćavanje otpadnih voda, na točki na kojoj emisije izlaze iz postrojenja).

    NRT 6.

    NRT je pratiti barem jednom godišnje:

    godišnju potrošnju vode i energije,

    godišnju količinu nastalih otpadnih voda,

    godišnju količinu rashladnih sredstava upotrijebljenih za ponovno punjenje sustavâ hlađenja u klaonicama.

    Opis

    U idealnom bi slučaju praćenje trebalo uključivati izravna mjerenja. Mogu se koristiti i izračuni ili evidencije, npr. na temelju adekvatnih brojila ili faktura. Praćenje se provodi na razini postrojenja (i može se raščlaniti na najprikladniju razinu postupka) i u njemu se uzimaju u obzir sve važne izmjene postupka.

    NRT 7.

    NRT je praćenje emisija u vodu barem uz učestalost navedenu u nastavku i u skladu s odgovarajućim normama EN. Ako norme EN nisu dostupne, NRT je primjena normi ISO, nacionalnih ili drugih međunarodnih normi kojima se osigurava dobivanje podataka jednake znanstvene kvalitete.

    Tvar/parametar

    Aktivnosti

    Norme

    Minimalna učestalost praćenja  (001)

    Praćenje povezano s

    Adsorpcijski organski vezani halogeni (AOX) (002)  (003)

    Sve aktivnosti

    EN ISO 9562

    Jednom u tri mjeseca  (004)

    NRT 14.

    Biokemijska potrošnja kisika (BPKn)  (005)

    Dostupne su razne norme EN (npr. EN 1899-1, EN ISO 5815-1)

    Jednom mjesečno

    Kemijska potrošnja kisika (KPK)  (005)  (006)

    Ne postoji norma EN

    Jednom tjedno  (007)

    Ukupni dušik (TN)  (005)

    Dostupne su razne norme EN (npr. EN 12260, EN ISO 11905-1)

    Ukupni organski ugljik (UOU)  (005)  (006)

    EN 1484

    Ukupni fosfor (TP)  (005)

    Dostupne su razne norme EN (npr. EN ISO 6878, EN ISO 15681-1 i 15681-2, EN ISO 11885)

    Ukupne suspendirane krute tvari (UST)  (005)

    EN 872

    Metali

    Bakar (Cu)  (002)  (003)

    Klaonice

    Dostupne su razne norme EN (npr. EN ISO 11885, EN ISO 17294-2 ili EN ISO 15586)

    Jednom u šest mjeseci

    Cink (Zn) (001)  (002)

    Klorid (Cl-)  (002)  (003)

    Klaonice

    Soljenje kože

    Proizvodnja želatine upotrebom kostiju kao sirovine

    Dostupne su razne norme EN (npr. EN ISO 10304-1, EN ISO 15682)

    Jednom mjesečno  (004)

    NRT 8.

    NRT je praćenje usmjerenih emisija u zrak barem uz učestalost navedenu u nastavku i u skladu s odgovarajućim normama EN. Ako norme EN nisu dostupne, NRT je primjena normi ISO, nacionalnih ili drugih međunarodnih normi kojima se osigurava dobivanje podataka jednake znanstvene kvalitete.

    Tvar/

    parametar

    Aktivnosti/postupci

    Norme

    Minimalna učestalost praćenja  (7)

    Praćenje povezano s

    CO

    Spaljivanje (npr. u toplinskim oksidatorima ili parnim kotlovima) plinova neugodnog mirisa, uključujući nekondenzirajuće plinove

    EN 15058

    Jednom godišnje

    NRT 15.

    Spaljivanje trupova

    Prašina

    Spaljivanje (npr. u toplinskim oksidatorima ili parnim kotlovima) plinova neugodnog mirisa, uključujući nekondenzirajuće plinove

    EN 13284-1

    NRT 15.

    Spaljivanje trupova

    NOX

    Spaljivanje (npr. u toplinskim oksidatorima ili parnim kotlovima) plinova neugodnog mirisa, uključujući nekondenzirajuće plinove

    EN 14792

    NRT 15.

    Spaljivanje trupova

    SOX

    Spaljivanje (npr. u toplinskim oksidatorima ili parnim kotlovima) plinova neugodnog mirisa, uključujući nekondenzirajuće plinove

    EN 14791

    NRT 15.

    Spaljivanje trupova

    H2S

    Obrada ostataka, topljenje masti, prerada krvi i/ili perja  (8)

    Ne postoji norma EN

    NRT 25.

    NH3

    Obrada ostataka, topljenje masti, prerada krvi i/ili perja

    EN ISO 21877

    Spaljivanje (npr. u toplinskim oksidatorima ili parnim kotlovima) plinova neugodnog mirisa, uključujući nekondenzirajuće plinove

    Spaljivanje trupova

    UHOU

    Obrada ostataka, topljenje masti, prerada krvi i/ili perja

    EN 12619.

    NRT 25.

    Spaljivanje (npr. u toplinskim oksidatorima ili parnim kotlovima) plinova neugodnog mirisa, uključujući nekondenzirajuće plinove

    Spaljivanje trupova

    Koncentracija neugodnih mirisa

    Klaonice  (9)  (10)

    EN 13725.

     

    Spaljivanje trupova  (9)

    Proizvodnja želatine  (9)

    Proizvodnja ribljeg brašna i ribljeg ulja  (9)

    NRT 25.

    Obrada ostataka, topljenje masti, prerada krvi i/ili perja  (9)

    HCl

    Spaljivanje trupova

    EN 1911

    HF

    Ne postoji norma EN

    Hg

    EN 13211

    Metali i metaloidi osim žive (As, Cd, Co, Cr, Cu, Mn, Ni, Pb, Sb, Tl, V)

    EN 14385

    PCDD/F

    EN 1948-1, EN 1948-2, EN 1948-3

    1.1.3.   Energetska učinkovitost

    NRT 9.

    Za povećanje energetske učinkovitosti NRT je primjena obiju tehnika navedenih u nastavku.

    Tehnika

    Opis

    Primjenjivost

    a

    Plan energetske učinkovitosti i energetski pregledi

    Plan energetske učinkovitosti dio je sustava upravljanja okolišem (vidjeti NRT 1.) te podrazumijeva definiranje i izračun specifične potrošnje energije za tu aktivnost ili te aktivnosti, utvrđivanje ključnih pokazatelja uspješnosti na godišnjoj razini (primjerice za specifičnu potrošnju energije) i planiranje periodičnih ciljeva poboljšanja i povezanih aktivnosti.

    Energetski pregledi provode se najmanje jednom godišnje kako bi se osiguralo ispunjavanje ciljeva iz plana energetske učinkovitosti te daljnje postupanje i provedba preporuka na temelju energetskih pregleda.

    Razina potankosti plana energetske učinkovitosti i energetskih pregleda uglavnom će biti uvjetovana vrstom, veličinom i složenošću postrojenja.

    b

    Opće tehnike za uštedu energije

    Uključuju tehnike kao što su:

    oporaba topline izmjenjivačima topline i/ili dizalicama topline,

    energetski učinkoviti motori,

    pretvarači frekvencije na motorima,

    sustavi za kontrolu postupka,

    kombinirana proizvodnja toplinske i električne energije (kogeneracija),

    izolacija cijevi, posuda i druge opreme,

    regulacija i kontrola izgaranja,

    prethodno zagrijavanje vode za napajanje (uključujući upotrebu predgrijača),

    svođenje promaje iz kotlova na najmanju moguću mjeru,

    optimiranje sustava za distribuciju pare,

    smanjenje gubitaka iz sustava komprimiranog zraka,

    sustavi upravljanja svjetlom,

    energetski učinkovita rasvjeta,

    optimiranje konstrukcije i rada sustavâ za hlađenje.

    Primjenjivost kogeneracije na postojeća postrojenja može biti ograničena potražnjom za odgovarajućom toplinskom energijom i/ili konfiguracijom postrojenja/nedostatkom prostora.

    Dodatne tehnike za povećanje energetske učinkovitosti u pojedinim sektorima navedene su u odjeljcima 1.2.1. i 1.3.1. ovih zaključaka o NRT-ima.

    1.1.4.   Potrošnja vode i stvaranje otpadnih voda

    NRT 10.

    Za smanjenje potrošnje vode i količine otpadne vode koja se stvara NRT je primjena tehnika a. i b. te odgovarajuće kombinacije tehnika od c. do k. u nastavku.

    Tehnika

    Opis

    Primjenjivost

    Tehnike za upravljanje, osmišljavanje i rad

    a

    Plan upravljanja vodom i ocjene potrošnje vode

    Plan upravljanja vodom i ocjene potrošnje vode dio su sustava upravljanja okolišem (vidjeti NRT 1.) i uključuju:

    dijagrame toka i masenu bilancu vode u postrojenju i postupcima kao dio inventara ulaznih i izlaznih tokova iz NRT-a 2.,

    utvrđivanje ciljeva učinkovite potrošnje vode,

    provedbu tehnika za optimiranje upotrebe vode (npr. kontrola upotrebe vode, ponovna upotreba/recikliranje vode, otkrivanje i saniranje curenja).

    Ocjene potrošnje vode provode se najmanje jednom godišnje kako bi se osiguralo ispunjavanje ciljeva plana upravljanja vodom te daljnje postupanje i provedba preporuka na temelju ocjena potrošnje vode.

    Razina podrobnosti i priroda plana upravljanja vodom i ocjena potrošnje vode uglavnom će biti uvjetovane prirodom, opsegom i složenošću postrojenja.

    b

    Razdvajanje tokova vode

    Tokovi vode koje nije potrebno pročišćavati (npr. nekontaminirana rashladna voda, neonečišćene oborinske vode) odvajaju se od otpadnih voda koje je potrebno pročistiti, čime se omogućuje recikliranje nekontaminirane vode.

    Primjenjivost na postojeća postrojenja može biti ograničena zbog konfiguracije sustava odvodnje i nedostatka prostora za spremnike za privremenu pohranu.

    c

    Ponovna upotreba i/ili recikliranje vode

    Recikliranje i/ili ponovna upotreba tokova vode (uz prethodno pročišćavanje ili bez njega), npr. za čišćenje, pranje, hlađenje ili u samom postupku.

    Možda neće biti primjenjivo zbog zahtjeva u pogledu higijene i sigurnosti.

    d

    Optimiranje protoka vode

    Upotreba kontrolnih uređaja, npr. fotoćelija, protočnih ventila ili termostatskih ventila za automatsku prilagodbu protoka vode na najmanju potrebnu količinu.

    Općenito primjenjivo.

    e

    Optimiranje i primjerena upotreba mlaznica i crijeva za vodu

    Upotreba potrebnog broja mlaznica i njihovo pravilno razmještanje; prilagodba pritiska vode u mlaznicama i crijevima.

    Tehnike povezane s operacijama čišćenja

    f

    Suho čišćenje

    Uklanjanje što je više moguće preostalog materijala iz sirovina i opreme, npr. upotrebom stlačenog zraka, vakuumskih sustava ili posuda za odvod s mrežastim pokrovom.

    Općenito primjenjivo.

    g

    Visokotlačno čišćenje

    Prskanje vode za čišćenje pod tlakom od 15 do 150 bara.

    Možda neće biti primjenjivo zbog zahtjeva u pogledu zdravlja i sigurnosti.

    h

    Optimiranje doziranja kemikalija i upotreba vode za čišćenje na mjestu (CIP)

    Količine upotrijebljene vruće vode i kemikalija optimiraju se mjerenjem, primjerice, mutnoće, provodljivosti, temperature i/ili pH vrijednosti.

    Općenito primjenjivo.

    i

    Niskotlačno čišćenje pjenom i/ili gelom

    Upotreba niskotlačne pjene i/ili gela za čišćenje zidova, podova i/ili površina opreme.

    j

    Optimirano projektiranje i izvedba opreme i dijelova postrojenja u kojima se obavljaju procesi

    Oprema i dijelovi postrojenja u kojima se obavljaju procesi projektirani su i izvedeni tako da se olakša čišćenje. Pri optimiranju oblikovanja i izvedbe u obzir se uzimaju higijenski zahtjevi.

    k

    Pravovremeno čišćenje opreme

    Čišćenje se provodi što prije nakon uporabe kako bi se spriječilo stvrdnjavanje preostalog materijala.

    Dodatne tehnike za smanjenje potrošnje vode i količine otpadne vode u pojedinim sektorima navedene su u odjeljcima 1.2.2. i 1.3.2. ovih zaključaka o NRT-ima.

    1.1.5.   Štetne tvari

    NRT 11.

    Kako bi se spriječila ili, ako to nije izvedivo, smanjila upotreba štetnih tvari pri čišćenju i dezinfekciji, NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku ili kombinacije tih tehnika:

    Tehnika

    Opis

    a

    Ispravan odabir kemikalija za čišćenje i/ili dezinficijensa

    Izbjegavanje ili smanjenje upotrebe kemikalija za čišćenje i/ili dezinficijensa koji su štetni za vodeni okoliš, osobito onih koji sadržavaju prioritetne tvari obuhvaćene Okvirnom direktivom o vodama (11).

    Pri odabiru kemikalija za čišćenje i/ili dezinficijensa u obzir se uzimaju higijenski zahtjevi i zahtjevi za sigurnost hrane.

    Ta je tehnika dio CMS-a (vidjeti NRT 3.).

    b

    Ponovna upotreba kemikalija za čišćenje pri čišćenju na mjestu (CIP)

    Prikupljanje i ponovna upotreba kemikalija za čišćenje pri čišćenju na mjestu (CIP). Pri ponovnoj upotrebi kemikalija za čišćenje u obzir se uzimaju higijenski zahtjevi i zahtjevi u pogledu sigurnosti hrane.

    c

    Suho čišćenje

    Vidjeti NRT 10. točku (f).

    d

    Optimirano oblikovanje i izvedba opreme i procesnih područja

    Vidjeti NRT 10. točku (j).

    1.1.6.   Učinkovitost resursa

    NRT 12.

    Za povećanje učinkovitosti resursa NRT je primjena tehnika a i b, ako je to primjereno, u kombinaciji s jednom od tehnika c i d navedenih u nastavku ili s objema tim tehnikama.

    Tehnika

    Opis

    Primjenjivost

    a

    Smanjenje biološke razgradnje nusproizvoda životinjskog podrijetla i/ili jestivih nusproizvoda klanja na najmanju moguću mjeru

    Nusproizvodi životinjskog podrijetla i/ili jestivi nusproizvodi klanja odmah se prikupljaju u klaonicama i pohranjuju u zatvorenim posudama ili prostorijama u postrojenjima, što kraće, prije daljnje obrade. Sirovine namijenjene prehrani ljudi (npr. mast, krv), hrana za životinje ili hrana za kućne ljubimce mogu zahtijevati hlađenje.

    Općenito primjenjivo.

    b

    Odvajanje i recikliranje/oporaba ostataka

    Ostaci se odvajaju, npr. upotrebom pravilno razmještenih rešetki, zaklopki, posuda za odvod, ukapnica i korita, za recikliranje i oporabu.

    c

    Anaerobna razgradnja

    Obrada biorazgradivih ostataka mikroorganizmima bez prisutnosti kisika pri kojoj nastaju bioplin i digestat. Bioplin se upotrebljava kao gorivo, npr. u plinskome motoru ili u kotlu. Digestat se može upotrijebiti, primjerice, kao poboljšivač tla na lokaciji ili izvan nje.

    Možda neće biti primjenjivo zbog količine i/ili prirode ostataka.

    d

    Oporaba fosfora u obliku struvita

    Vidjeti odjeljak 1.4.1.

    Primjenjivo samo za tokove otpadnih voda s visokim ukupnim udjelom fosfora (npr. više od 50 mg/l) i znatnim protokom.

    1.1.7.   Emisije u vodu

    NRT 13.

    Za sprečavanje nekontroliranih emisija u vodu NRT je osiguravanje odgovarajućeg kapaciteta retencijskog bazena za nastale otpadne vode.

    Opis

    Odgovarajući kapacitet retencijskog bazena utvrđuje se procjenom rizika (uzimajući u obzir prirodu onečišćujućih tvari, njihove utjecaje na daljnje pročišćavanje otpadnih voda, okoliš prijamnika, količinu nastale otpadne vode itd.).

    Retencijski bazen obično je namijenjen pohranjivanju količina otpadne vode nastalih tijekom nekoliko sati vršnog opterećenja.

    Iz retencijskog bazena otpadne vode moguće je ispustiti samo nakon što se poduzmu odgovarajuće mjere (npr. praćenje, pročišćavanje, ponovna uporaba).

    Primjenjivost

    Za postojeća postrojenja tehnika možda nije primjenjiva zbog nedostatka prostora i/ili zbog oblikovanja sustava za prikupljanje otpadnih voda.

    NRT 14.

    Za smanjenje emisija u vodu NRT je upotreba odgovarajuće kombinacije tehnika navedenih u nastavku.

     

    Tehnika  (12)

    Tipične ciljane onečišćujuće tvari

    Primjenjivost

    Prethodno pročišćavanje, prvi stupanj pročišćavanja i pročišćavanje općenito

    a

    Izjednačavanje

    Sve onečišćujuće tvari

    Općenito primjenjivo.

    b

    Neutralizacija

    Kiseline, lužine

    c

    Fizičko odvajanje, npr. rešetke, sita, separatori pijeska, separatori masti, primarne taložnice

    Krupnije krute tvari, suspendirane krute tvari, ulja/masti

    Fizikalno-kemijsko pročišćavanje

    d

    Taloženje

    Taložive otopljene onečišćujuće tvari koje nisu biorazgradive ili koje bi mogle onemogućiti biološko pročišćavanje, npr. metali

    Općenito primjenjivo.

    e

    Kemijska oksidacija (npr. ozonom)

    Reduktibilne otopljene onečišćujuće tvari koje nisu biorazgradive ili koje onemogućuju biološko pročišćavanje, npr. AOX, bakterije otporne na antimikrobna sredstva

    Aerobno i/ili anaerobno pročišćavanje (drugi stupanj pročišćavanja)

    f

    Aerobno i/ili anaerobno pročišćavanje (drugi stupanj pročišćavanja), npr. proces s aktivnim muljem, aerobne lagune, kontaktni aerobni postupak, membranski bioreaktor

    Biorazgradivi organski spojevi

    Općenito primjenjivo.

    Uklanjanje dušika

    g

    Nitrifikacija i/ili denitrifikacija

    Ukupni dušik, amonijak

    Nitrifikacija možda neće biti primjenjiva u slučaju visokih koncentracija klorida (npr. viših od 10 g/l).

    Nitrifikacija možda neće biti primjenjiva ako je temperatura otpadnih voda niska (npr. niža od 12 °C).

    Uklanjanje fosfora

    h

    Taloženje

    Ukupni fosfor

    Općenito primjenjivo.

    i

    Poboljšano biološko uklanjanje fosfora

    j

    Oporaba fosfora u obliku struvita

    Primjenjivo samo za tokove otpadnih voda s visokim ukupnim udjelom fosfora (npr. više od 50 mg/l) i znatnim protokom.

    Završno uklanjanje krutih tvari

    k

    Koagulacija i flokulacija

    Suspendirane krute tvari i onečišćujuće tvari vezane kao čestice koje nisu biorazgradive ili onečišćujuće tvari koje onemogućuju biološku razgradnju

    Općenito primjenjivo.

    l

    Sedimentacija

    m

    Filtracija (npr. filtracija pijeskom, mikrofiltracija, ultrafiltracija, povratna osmoza)

    n

    Flotacija

    Tablica 1.1.

    Razine emisija povezane s NRT-ima za izravna ispuštanja

    Tvar/parametar

    Jedinica

    Razina emisija povezana s NRT-ima  (13)  (14)

    Kemijska potrošnja kisika (KPK)  (15)

    mg/l

    25 –100  (16)  (17)

    Ukupni organski ugljik (UOU)  (15)

    7 –35  (17)  (18)

    Ukupne suspendirane krute tvari (UST)

    4 –30  (17)  (19)  (20)

    Ukupni dušik (Ukupni N)

    2 –25  (17)  (21)  (22)

    Ukupni fosfor (Ukupni P)

    0,25 –2  (17)

    Adsorpcijski organski vezani halogeni (AOX)  (23)

    0,02 –0,3

    Metali

    Bakar (Cu)  (23)

    0,01 –0,2  (24)

    Cink (Zn)  (23)

    0,05 –0,5  (24)

    Povezano praćenje opisano je u NRT-u 7.

    Tablica 1.2.

    Razine emisija povezane s NRT-ima za neizravna ispuštanja

    Tvar/parametar

    Jedinica

    Razina emisija povezana s NRT-ima  (25)  (26)

    Adsorpcijski organski vezani halogeni (AOX)  (27)

    mg/l

    0,02 –0,3

    Metali

    Bakar (Cu)  (27)

    0,01 –0,2  (28)

    Cink (Zn)  (27)

    0,05 –0,5  (28)

    Povezano praćenje opisano je u NRT-u 7.

    1.1.8.   Emisije u zrak

    NRT 15.

    Za smanjenje emisija CO, prašine, NOX i SOX u zrak od izgaranja (npr. u toplinskim oksidatorima ili parnim kotlovima) plinova neugodnog mirisa, uključujući nekondenzirajuće plinove, NRT je primjena tehnike (a) s jednom od tehnika od (b) do (d) navedenih u nastavku ili u odgovarajućoj kombinaciji tih tehnika.

     

    Tehnika

    Opis

    Glavni ciljani spojevi

    Primjenjivost

    a

    Optimiranje toplinske oksidacije ili izgaranja u kotlovima

    Optimiranje projektiranja i rada kotlova ili toplinskih oksidatora za oksidaciju organskih spojeva te smanjenja stvaranja onečišćujućih tvari kao što su NOX i CO.

    CO, NOX

    Općenito primjenjivo.

    b

    Uklanjanje visokih razina prašine te prekursora NOX i SOX

    Uklanjanje (za ponovnu uporabu, ako je moguće) visokih razina prašine te prekursora NOX i SOX prije izgaranja plinova neugodnog mirisa ili toplinske oksidacije, npr. kondenzacijom. Prašina, NOX i SOX nakon izgaranja mogu se dodatno ukloniti, primjerice, mokrim ispiranjem.

    Prašina, NOX, SOX

    c

    Odabir goriva

    Upotreba goriva (uključujući pomoćno gorivo) s niskim sadržajem spojeva koji bi mogli prouzročiti onečišćenje (npr. nizak sadržaj sumpora, pepela, dušika, fluora ili klora u gorivu).

    Prašina, NOX, SOX

    d

    Plamenik s niskom razinom emisija NOX

    Ta se tehnika temelji na načelima smanjenja najviših temperatura plamena. Miješanjem zraka i goriva smanjuju se dostupnost kisika i najviša temperatura plamena, čime se usporavaju pretvaranje dušika vezanog u gorivu u NOX i nastanak toplinskog NOX uz istodobno očuvanje visoke učinkovitosti izgaranja. To može biti povezano s izmjenom konstrukcije komore za izgaranje u peći.

    NOX

    Primjenjivost u postojećim postrojenjima može biti ograničena zbog konstrukcijskih i/ili operativnih ograničenja.

    Tablica 1.3.

    Razine emisija povezane s NRT-ima za usmjerene emisije prašine, NOX i SOX u zrak od izgaranja plinova neugodnog mirisa, uključujući nekondenzirajuće plinove, u toplinskim oksidatorima

    Tvar/parametar

    Jedinica

    Razina emisija povezana s NRT-ima (srednje vrijednosti tijekom vremena uzorkovanja)

    Prašina

    mg/Nm3

    < 1 –5  (29)

    NOX

    50 –200  (29)  (30)

    SOX

    6 –100

    Povezano praćenje opisano je u NRT-u 8.

    Tablica 1.4.

    Indikativne razine emisija za usmjerene emisije CO u zrak od izgaranja plinova neugodnog mirisa, uključujući nekondenzirajuće plinove, u toplinskim oksidatorima

    Tvar

    Jedinica

    Indikativna razina emisija (srednja vrijednost tijekom vremena uzorkovanja)

    CO

    mg/Nm3

    3 –30

    Povezano praćenje opisano je u NRT-u 8.

    1.1.9.   Buka

    NRT 16.

    Za sprečavanje ili, ako to nije izvedivo, smanjenje emisija buke NRT je utvrđivanje, provedba i redovito preispitivanje plana za upravljanje bukom u okviru sustava upravljanja okolišem (vidjeti NRT 1.) koji uključuje sve elemente navedene u nastavku:

    protokol s odgovarajućim mjerama i vremenskim okvirom,

    protokol za praćenje emisija buke,

    protokol za reakciju na utvrđene incidente s bukom, npr. pritužbe,

    program smanjenja buke namijenjen utvrđivanju jednog ili više izvora, mjerenju/procjeni izloženosti buci, karakterizaciji doprinosa izvorâ i provedbi mjera za sprečavanje i/ili smanjenje.

    Primjenjivost

    Primjenjivost je ograničena na slučajeve kad se nastanak buke u osjetljivijim receptorima može očekivati i/ili je zabilježen.

    NRT 17.

    Kako bi se spriječile ili, ako to nije izvedivo, smanjile emisije buke, NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku ili kombinacije tih tehnika.

    Tehnika

    Opis

    Primjenjivost

    a

    Odgovarajuća lokacija opreme i zgrada

    Povećanje udaljenosti između izvora buke i primatelja, korištenje zgrada kao bukobrana te premještanje izlaza ili ulaza na zgradama.

    U postojećim postrojenjima preseljenje opreme te ulaza ili izlaza možda nije izvedivo zbog nedostatka prostora i/ili previsokih troškova.

    b

    Operativne mjere

    Uključuju tehnike kao što su:

    i.

    pregledavanje i održavanje opreme;

    ii.

    zatvaranje vrata i prozora u zatvorenim prostorima, ako je moguće;

    iii.

    osiguravanje da opremom upravlja iskusno osoblje;

    iv.

    izbjegavanje bučnih aktivnosti noću, ako je moguće;

    v.

    kontrola buke, npr. tijekom aktivnosti proizvodnje i održavanja;

    vi.

    ograničenje buke od životinja u klaonicama (npr. tako da se one pažljivo prevoze i da se s njima pažljivo postupa).

    Općenito primjenjivo.

    c

    Oprema koja proizvodi nisku razinu buke

    To uključuje tehnike kao što su korištenje kompresora, crpki i ventilatora koji proizvode nisku razinu buke.

    d

    Oprema za zaštitu od buke

    Uključuje tehnike kao što su:

    i.

    korištenje uređaja za smanjenje buke;

    ii.

    zvučna izolacija opreme;

    iii.

    smještanje bučne opreme u zatvoreni objekt;

    iv.

    zvučna izolacija zgrada.

    Možda nije primjenjivo na postojeća postrojenja zbog nedostatka prostora.

    e

    Smanjenje buke

    Umetanje prepreka između izvora buke i primatelja (npr. zaštitnih zidova, nasipa).

    Općenito primjenjivo.

    1.1.10.   Neugodni mirisi

    NRT 18.

    Kako bi se spriječile ili, ako to nije izvedivo, smanjile emisije neugodnih mirisa, NRT je utvrditi, provesti i redovito preispitivati plan za upravljanje neugodnim mirisima u okviru sustava upravljanja okolišem (vidjeti NRT 1.) koji uključuje sve elemente navedene u nastavku:

    protokol s odgovarajućim mjerama i vremenskim okvirom,

    protokol za praćenje neugodnih mirisa, koji se može dopuniti mjerenjem/procjenom izloženosti neugodnim mirisima ili procjenom utjecaja neugodnih mirisa,

    protokol za reakciju na utvrđene incidente s neugodnim mirisima, npr. pritužbe,

    program za sprečavanje i smanjivanje neugodnih mirisa namijenjen utvrđivanju izvora, mjerenju/procjeni izloženosti neugodnim mirisima, ocjenjivanju doprinosa izvora te provedbi mjera prevencije i/ili smanjenja.

    Primjenjivost

    Primjenjivost je ograničena na slučajeve kad se nastanak neugodnih mirisa u osjetljivijim receptorima može očekivati i/ili je zabilježen.

    NRT 19.

    Za sprečavanje ili, ako to nije izvedivo, smanjenje emisija neugodnih mirisa NRT je primjena odgovarajuće kombinacije tehnika navedenih u nastavku.

    Tehnika

    Opis

    Primjenjivost

    a.

    Redovito čišćenje postrojenja i opreme

    Redovito čišćenje (npr. dnevno) postrojenja i opreme, uključujući područja u kojima se čuvaju i prerađuju nusproizvodi životinjskog podrijetla i/ili jestivi nusproizvodi klanja.

    Općenito primjenjivo.

    b.

    Čišćenje i dezinfekcija vozila i opreme koji se upotrebljavaju za prijevoz i dostavu nusproizvoda životinjskog podrijetla i/ili jestivih nusproizvoda klanja

    Vozila za prijevoz i oprema za dostavu (npr. spremnici) nakon pražnjenja se čiste i dezinficiraju.

    c.

    Zatvaranje nusproizvoda životinjskog podrijetla i/ili jestivih nusproizvoda klanja tijekom prijevoza, primanja, utovara/istovara i skladištenja

    Područja utovara/istovara i prijemna područja nalaze se u zatvorenim ventiliranim zgradama. Za prijevoz i pohranu nusproizvoda životinjskog podrijetla i/ili jestivih nusproizvoda klanja upotrebljava se odgovarajuća oprema.

    Možda nije primjenjivo na postojeća postrojenja zbog nedostatka prostora.

    d.

    Smanjenje biološke razgradnje nusproizvoda životinjskog podrijetla i/ili jestivih nusproizvoda klanja na najmanju moguću mjeru

    Vidjeti NRT 12. točku (a).

    Općenito primjenjivo.

    e.

    Usis zraka što bliže mjestu stvaranja neugodnih mirisa

    Usis zraka što bliže mjestu stvaranja neugodnih mirisa uz potpuno ili djelomično zatvaranje. Izlazni zrak može se pročišćavati (vidjeti NRT 25.).

    Općenito primjenjivo.

    Razine emisija povezane s NRT-ima za usmjerene emisije neugodnih mirisa u zrak: vidjeti tablicu 1.10. i tablicu 1.11.

    1.1.11.   Upotreba rashladnih sredstava

    NRT 20.

    Za sprečavanje emisija tvari koje oštećuju ozonski omotač i tvari s visokim potencijalom globalnog zagrijavanja iz hlađenja i zamrzavanja NRT je upotreba rashladnih sredstava bez potencijala oštećenja ozonskog omotača i s niskim potencijalom globalnog zagrijavanja.

    Opis

    Primjerena rashladna sredstva uključuju, primjerice, vodu, ugljikov dioksid, propan i amonijak.

    1.2.    Zaključci o NRT-ima za klaonice

    Zaključci o NRT-ima iz ovog odjeljka primjenjuju se uz opće zaključke o NRT-ima navedene u odjeljku 1.1.

    1.2.1.   Energetska učinkovitost

    NRT 21.

    Za povećanje energetske učinkovitosti NRT je primjena obiju tehnika navedenih u NRT-u 9. u kombinaciji s objema tehnikama navedenima u nastavku.

    Tehnika

    Opis

    Primjenjivost

    a

    Plan upravljanja hlađenjem

    Vidjeti odjeljak 1.4.3.

    Općenito primjenjivo.

    b

    Tehnike za učinkovito šurenje svinja i/ili peradi

    Uključuju tehnike kao što su:

    šurenje svinja parom,

    šurenje svinja i/ili peradi uranjanjem s pomoću optimiranih sustava protoka vode.

    Primjenjivost na postojeća postrojenja može biti ograničena zbog konfiguracije postrojenja ili nedostatka prostora.

    Tablica 1.5.

    Razine okolišne učinkovitosti povezane s NRT-ima za specifičnu neto potrošnju energije u klaonicama

    Zaklane životinje

    Jedinica  (31)

    Specifična neto potrošnja energije

    (godišnji prosjek)  (32)

    Goveda

    kWh/tona trupova

    116 –240  (33)

    kWh/životinja

    30 –80  (34)

    Svinje

    kWh/tona trupova

    65 –370  (35)

    kWh/životinja

    4 –35  (35)

    Pilići

    kWh/tona trupova

    170 –490  (35)

    kWh/životinja

    0,25 –0,90  (35)

    Povezano praćenje opisano je u NRT-u 6.

    1.2.2.   Potrošnja vode i stvaranje otpadnih voda

    NRT 22.

    Za smanjenje potrošnje vode i količine otpadne vode koja se stvara NRT je primjena tehnika a i b NRT-a 10. uz odgovarajuću kombinaciju tehnika od c do k NRT-a 10. i tehnika navedenih u nastavku.

    Tehnika

    Opis

    Primjenjivost

    a

    Suho pražnjenje želudaca goveda/svinje

    Želuci goveda/svinje prazne se upotrebom strojeva bez vode.

    Općenito primjenjivo.

    b

    Suho prikupljanje sadržaja tankog crijeva svinja

    Tanka crijeva svinja prazne se povlačenjem između dva valjka. Njegov se sadržaj prikuplja na pladanj i upumpava u spremnik.

    c

    Tehnike za učinkovito šurenje

    Vidjeti NRT 21. točku (b).

    Primjenjivost na postojeća postrojenja može biti ograničena zbog plana postrojenja ili nedostatka prostora.

    Tablica 1.6.

    Razine okolišne učinkovitosti povezane s NRT-ima za specifično ispuštanje otpadnih voda

    Zaklane životinje

    Jedinica  (36)

    Specifično ispuštanje otpadnih voda

    (godišnji prosjek)  (37)

    Goveda

    m3/tona trupova

    1,85 –3,90  (38)

    m3/životinja

    0,30 –1,30  (39)

    Svinje

    m3/tona trupova

    0,70 –3,50

    m3/životinja

    0,07 –0,30

    Pilići

    m3/tona trupova

    1,45 –6,30

    m3/životinja

    0,002 –0,013

    Povezano praćenje opisano je u NRT-u 6.

    1.2.3.   Upotreba rashladnih sredstava

    NRT 23.

    Kako bi se spriječili ili, ako to nije izvedivo, smanjili gubici rashladnog sredstva, NRT je primjena tehnike a i jedne od tehnika b i c navedenih u nastavku ili obiju tih tehnika.

    Tehnika

    Opis

    a

    Plan upravljanja hlađenjem

    Vidjeti odjeljak 1.4.3.

    b

    Preventivno i korektivno održavanje

    Ispravnost upravljanja opremom za hlađenje redovito se preispituje, a sva se odstupanja/kvarovi pravodobno ispravljaju/popravljaju.

    c

    Upotreba detektora curenja rashladnog sredstva

    Radi brzog otkrivanja curenja rashladnog sredstva upotrebljava se centralizirani alarmni sustav.

    Tablica 1.7.

    Indikativna razina emisija za gubitke rashladnog sredstva

    Vrsta rashladnog sredstva

    Jedinica

    Indikativna razina emisija

    (pomični prosjek tijekom tri godine)

    Sve vrste rashladnih sredstava

    Postotak (%) ukupne količine rashladnog sredstva u sustavima hlađenja.

    < 1 –5

    Povezano praćenje opisano je u NRT-u 6.

    1.3.    Zaključci o NRT-ima za postrojenja za preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla i/ili jestivih nusproizvoda klanja

    Zaključci o NRT-ima iz ovog odjeljka primjenjuju se uz opće zaključke o NRT-ima navedene u odjeljku 1.1.

    1.3.1.   Energetska učinkovitost

    NRT 24.

    Za povećanje energetske učinkovitosti NRT je primjena obiju tehnika navedenih u NRT-u 9. u kombinaciji s uređajima za isparavanje s višestrukim učinkom, ako je to primjereno.

    Opis

    Uređaji za isparavanje s višestrukim učinkom upotrebljavaju se za uklanjanje vode iz tekućih smjesa koje nastaju, primjerice, pri preradi, topljenju te proizvodnji ribljeg brašna i ribljeg ulja. Para se uvodi u niz uzastopnih posuda, od kojih svaka ima nižu temperaturu i tlak od one prethodne.

    Tablica 1.8.

    Razine okolišne učinkovitosti povezane s NRT-ima za specifičnu neto potrošnju energije u postrojenjima za preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla i/ili jestivih nusproizvoda klanja

    Vrsta postrojenja/postupaka

    Jedinica

    Specifična neto potrošnja energije

    (godišnji prosjek)

    Obrada ostataka, topljenje masti, prerada krvi i/ili perja

    kWh/tona sirovina

    120 –910

    Proizvodnja ribljeg brašna i ribljeg ulja

    420 –710

    Proizvodnja želatine

    1 380 –2 500  (40)

    Povezano praćenje opisano je u NRT-u 6.

    1.3.2.   Potrošnja vode i stvaranje otpadnih voda

    Razine okolišne učinkovitosti za specifično ispuštanje otpadnih voda navedene u nastavku povezane su s općim zaključcima o NRT-ima iz odjeljka 1.1.4.

    Tablica 1.9.

    Razine okolišne učinkovitosti povezane s NRT-ima za specifično ispuštanje otpadnih voda

    Vrsta postrojenja/postupaka

    Jedinica

    Specifično ispuštanje otpadnih voda

    (godišnji prosjek)

    Obrada ostataka, topljenje masti, prerada krvi i/ili perja

    m3/tona sirovina

    0,2 –1,55

    Proizvodnja ribljeg brašna i ribljeg ulja

    0,20 –1,25  (41)

    Proizvodnja želatine

    16,5 –27  (42)

    Povezano praćenje opisano je u NRT-u 6.

    1.3.3.   Emisije u zrak

    NRT 25.

    Za smanjenje emisija prašine, organskih spojeva i spojeva neugodnog mirisa, uključujući H2S i NH3, u zrak NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku ili njihove kombinacije.

    Tehnika

    Opis

    a.

    Kondenzacija

    Vidjeti odjeljak 1.4.2. Tehnika se upotrebljava u kombinaciji s jednom ili više tehnika od b do g za pročišćavanje nekondenzirajućih plinova.

    b.

    Adsorpcija

    Vidjeti odjeljak 1.4.2.

    c.

    Biofiltar

    d.

    Izgaranje plinova neugodnog mirisa u parnim kotlovima, uključujući nekondenzirajuće plinove

    e.

    Toplinska oksidacija

    f.

    Mokri ispirač plina (skruber)

    g.

    Biopraonik plina

    Tablica 1.10.

    Razine emisija povezane s NRT-ima za usmjerene emisije plinova neugodnog mirisa, organskih spojeva, NH3 i H2S u zrak od prerade, topljenja masti, prerade krvi i/ili perja

    Tvar/parametar

    Jedinica

    Razina emisija povezana s NRT-ima

    Koncentracija neugodnih mirisa

    ouE/m3

    200 –1 100  (43)  (44)

    UHOU

    mg C/Nm3

    0,5 –16

    NH3

    mg/Nm3

    0,1 –4  (45)

    H2S

    < 0,1 –1  (46)

    Povezano praćenje opisano je u NRT-u 8.

    Tablica 1.11.

    Razine emisija povezane s NRT-ima za usmjerene emisije plinova neugodnog mirisa, organskih spojeva i NH3 u zrak od proizvodnje ribljeg brašna i ribljeg ulja

    Tvar/parametar

    Jedinica

    Razina emisija povezana s NRT-ima

    Koncentracija neugodnih mirisa

    ouE/m3

    400 –3 500  (47)

    UHOU  (48)

    mg C/Nm3

    1 –14

    NH3  (48)

    mg/Nm3

    0,1 –7

    Povezano praćenje opisano je u NRT-u 8.

    1.4.    Opis tehnika

    1.4.1.   Emisije u vodu

    Tehnika

    Opis

    Proces s aktivnim muljem

    Biološki postupak pri kojem se mikroorganizmi zadržavaju u suspenziji u otpadnim vodama i cijela se mješavina mehanički dozračuje. Mješavina aktivnog mulja šalje se u objekt za razdvajanje, odakle se mulj reciklira u aeracijski bazen.

    Aerobna laguna

    Plitki zemljani bazen za biološko pročišćavanje otpadnih voda čiji se sadržaj povremeno miješa kako bi se omogućio ulazak kisika u tekućinu putem atmosferske difuzije.

    Postupak s anaerobnim kontaktom

    Anaerobni postupak u kojem se otpadne vode miješaju s recikliranim muljem te potom digestiraju u zatvorenom reaktoru. Mješavina vode i mulja razdvaja se izvan reaktora.

    Kemijska oksidacija (npr. ozonom)

    Kemijska oksidacija je pretvaranje onečišćujućih tvari s pomoću kemijskih oksidanata koji nisu kisik/zrak ili bakterije u slične, ali manje štetne ili opasne spojeve i/ili u kratkolančane i lakše razgradive ili biorazgradive organske sastavnice. Ozon je jedan od kemijskih oksidanata koji se primjenjuju.

    Koagulacija i flokulacija

    Koagulacijom i flokulacijom suspendirane krute tvari odvajaju se iz otpadnih voda; ti se postupci često provode jedan nakon drugoga. Koagulacija se provodi dodavanjem koagulansa s nabojem suprotnim naboju suspendiranih krutih tvari. Flokulacija se provodi dodavanjem polimera, pri čemu se mikropahuljaste čestice sudaranjem povezuju u veće pahulje.

    Izjednačavanje (egalizacija)

    Uravnoteženje tokova i opterećenja onečišćujućih tvari upotrebom bazena ili drugih tehnika upravljanja.

    Poboljšano biološko uklanjanje fosfora

    Kombinacija aerobne i anaerobne obrade kako bi se u bakterijskoj zajednici u aktivnom mulju selektivno povećao broj mikroorganizama koji nakupljaju polifosfate. Ti mikroorganizmi uzimaju više fosfora nego što je potrebno za normalan rast.

    Filtracija

    Izdvajanje krutih tvari iz otpadnih voda propuštanjem kroz porozni medij, npr. filtriranjem pijeskom, mikrofiltracijom i ultrafiltracijom.

    Flotacija

    Odvajanje krutih ili tekućih čestica iz otpadnih voda vezivanjem tih čestica na sitne mjehuriće plina, obično zraka. Plutajuće čestice akumuliraju se na površini vode te se prikupljaju obiračima.

    Membranski bioreaktor

    Kombinacija pročišćavanja s aktivnim muljem i membranske filtracije. Upotrebljavaju se dvije varijante: a) vanjska recirkulacijska petlja između spremnika za aktivni mulj i membranskog modula; i b) uranjanje membranskog modula u aerirani spremnik aktivnog mulja, pri čemu se izlazni tok filtrira kroz šuplju membranu od vlakana, a biomasa ostaje u spremniku.

    Neutralizacija

    Podešavanje pH vrijednosti otpadnih voda prema neutralnoj vrijednosti (približno 7) dodavanjem kemikalija. Natrijev hidroksid (NaOH) ili kalcijev hidroksid (Ca(OH)2) općenito se upotrebljavaju za povećanje pH vrijednosti, a sumporna kiselina (H2SO4), klorovodična kiselina (HCl) ili ugljikov dioksid (CO2) za smanjenje pH vrijednosti. Tijekom neutralizacije može doći do taloženja nekih tvari.

    Nitrifikacija i/ili denitrifikacija

    Proces u dva koraka koji se obično izvodi u postrojenjima za biološko pročišćavanje otpadnih voda. Prvi je korak aerobna nitrifikacija pri kojoj mikroorganizmi oksidiraju amonij (NH4 +) u prijelazni nitrit (NO2 -), koji onda dalje oksidira u nitrat (NO3 -). U sljedećem koraku anoksične denitrifikacije mikroorganizmi kemijski reduciraju nitrat u plinoviti dušik.

    Oporaba fosfora u obliku struvita

    Fosfor iz tokova otpadnih voda oporabljuje se taloženjem u obliku struvita (magnezijeva amonijeva fosfata).

    Taloženje

    Pretvaranje otopljenih onečišćujućih tvari u netopive spojeve dodavanjem kemijskih sredstava za taloženje. Kruti precipitati koji nastanu naknadno se odvajaju taloženjem, flotacijom zrakom ili filtracijom. Viševalentni ioni metala (npr. kalcij, aluminij, željezo) koriste se za taloženje fosfora.

    Sedimentacija

    Odvajanje suspendiranih krutih tvari gravitacijskim taloženjem.

    1.4.2.   Emisije u zrak

    Tehnika

    Opis

    Adsorpcija

    Organske tvari uklanjaju se iz toka otpadnog plina zadržavanjem na krutoj površini (obično aktivnom ugljenu).

    Vrećasti filtar

    Vrećasti filtri, koji se često nazivaju i filtri od tkanine, izrađeni su od porozne tkane ili filcane tkanine kroz koju prolaze plinovi kako bi se uklonile čestice. Za upotrebu vrećastog filtra potrebna je tkanina koja odgovara značajkama otpadnog plina i najviše radne temperature.

    Biofiltar

    Tok otpadnog plina usmjerava se kroz ispunu od organskog materijala (kao što su treset, vrijesak, kompost, korijenje, kora drveta, meko drvo i različite kombinacije) ili nekog inertnog materijala (kao što su glina, aktivni ugljen ili poliuretan), gdje ga prirodni mikroorganizmi biološki oksidiraju u ugljikov dioksid, vodu, anorganske soli i biomasu.

    Biofiltar se projektira uzimajući u obzir tip ili tipove dolaznog otpada. Odabire se prikladni materijal za ispunu npr. u pogledu kapaciteta zadržavanja vode, gustoće, poroznosti ili strukturne cjelovitosti. Važna je i prikladna visina i površina ispune filtra. Biofiltar je spojen na prikladni sustav ventilacije i cirkulacije zraka kako bi se osigurala ravnomjerna distribucija zraka u cijeloj ispuni i dostatno vrijeme zadržavanja otpadnog plina u ispuni.

    Biofiltri se mogu podijeliti na otvorene i zatvorene.

    Biopraonik plina (bio skruber)

    Filtar je punjen inertnim pakovanjem koje se prska vodom radi održavanja vlažnosti. Tvari koje onečišćuju zrak apsorbiraju se u tekućoj fazi, a zatim ih razgrađuju mikroorganizmi koji se talože na pakovanju filtra.

    Spaljivanje plinova neugodnog mirisa u parnim kotlovima, uključujući nekondenzirajuće plinove

    Plinovi neugodnog mirisa, uključujući nekondenzirajuće plinove, spaljuju se u parnom kotlu u okviru postrojenja.

    Kondenzacija

    Uklanjanje para organskih i anorganskih spojeva iz toka procesnih otpadnih plinova ili otpadnih plinova smanjenjem njihove temperature ispod točke rosišta radi ukapljivanja para.

    Toplinska oksidacija

    Oksidacija zapaljivih plinova i mirisa u struji otpadnih plinova zagrijavanjem mješavine kontaminanata zrakom ili kisikom do razine iznad njezine točke samozapaljenja u komori za izgaranje i njezinim održavanjem na visokoj temperaturi dovoljno dugo da se dovrši izgaranje do ugljikova dioksida i vode.

    Mokri ispirač plina (skruber)

    Uklanjanje onečišćujućih tvari u obliku plinova ili čestica iz toka plina prijenosom mase u tekuće otapalo, često vodu ili vodenu otopinu. To može uključivati kemijsku reakciju (npr. u kiselom ili lužnatom ispiraču). U nekim se slučajevima spojevi mogu oporabiti iz otapala.

    1.4.3.   Upotreba rashladnih sredstava

    Plan upravljanja hlađenjem

    Plan upravljanja hlađenjem dio je sustava upravljanja okolišem (vidjeti NRT 1.) i uključuje:

    praćenje potrošnje energije rashladnog sustava (vidjeti NRT 6.),

    operativne mjere kao što su inspekcije i održavanje opreme te zatvaranje vrata kad je to moguće, osiguravanje da opremom upravlja iskusno osoblje,

    praćenje gubitaka rashladnog sredstva (vidjeti NRT 6.).


    (1)  Direktiva Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (SL L 135, 30.5.1991., str. 40.).

    (2)  Direktiva (EU) 2015/2193 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o ograničenju emisija određenih onečišćujućih tvari u zrak iz srednjih uređaja za loženje (SL L 313, 28.11.2015., str. 1.).

    (3)  Direktiva Vijeća 1999/31/EZ od 26. travnja 1999. o odlagalištima otpada (SL L 182, 16.7.1999., str. 1.).

    (4)  (Sl L 300, 14.11.2009., str. 1.).

    (5)  Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).

    (6)  Za svaki parametar za koji zbog ograničenja povezanih s uzorkovanjem ili analitičkim ograničenjima 30-minutno uzorkovanje/mjerenje nije prikladno može se primijeniti reprezentativniji postupak uzorkovanja/mjerenja (npr. za koncentraciju neugodnih mirisa).

    (001)  U slučaju ispuštanja u šaržama koje je rjeđe od minimalne učestalosti praćenja, praćenje se provodi jedanput po šarži.

    (002)  U slučaju neizravnog ispuštanja učestalost praćenja može se smanjiti na jednom godišnje za Cu i Zn i jednom u šest mjeseci za AOX i Cl- ako je nizvodno postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda primjereno konstruirano i opremljeno za smanjivanje količine predmetnih onečišćujućih tvari.

    (003)  Praćenje se primjenjuje samo ako je predmetna tvar/parametar utvrđen kao relevantan u toku otpadnih voda na temelju inventara ulaznih i izlaznih tokova iz NRT-a 2.

    (004)  Minimalna učestalost praćenja može se smanjiti na jednom u šest mjeseci ako se dokaže da su razine emisija dovoljno stabilne.

    (005)  Praćenje se provodi samo u slučaju izravnog ispuštanja.

    (006)  Prati se ili KPK ili UOU. Praćenje UOU-a najpoželjnija je opcija jer se ne temelji na upotrebi vrlo toksičnih spojeva.

    (007)  Minimalna učestalost praćenja može se smanjiti na jednom mjesečno ako se dokaže da su razine emisija dovoljno stabilne.

    (7)  Mjerenja se, u mjeri u kojoj je to moguće, provode pri najvišim očekivanim emisijama u uobičajenim radnim uvjetima.

    (8)  Praćenje se provodi samo ako je H2S utvrđen kao relevantan u toku otpadnih plinova na temelju inventara ulaznih i izlaznih tokova iz NRT-a 2.

    (9)  To uključuje izgaranje (npr. u toplinskim oksidatorima ili parnim kotlovima) plinova neugodnog mirisa, uključujući nekondenzirajuće plinove.

    (10)  Praćenje se primjenjuje samo ako je neugodan miris utvrđen kao relevantan u toku otpadnih plinova na temelju inventara ulaznih i izlaznih tokova iz NRT-a 2.

    (11)  Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).

    (12)  Tehnike su opisane u odjeljku 1.4.1.

    (13)  Vremena uprosječivanja utvrđena su u općim razmatranjima.

    (14)  Razina emisija povezana s NRT-ima ne primjenjuje se za biokemijsku potrošnju kisika (BPK). Indikativno, godišnja prosječna razina BPK5 u izlaznom toku iz postrojenja za biološku obradu otpadnih voda općenito će biti ≤ 20 mg/l.

    (15)  Primjenjuje se razina emisija povezana s NRT-ima za KPK ili za UOU. Razina emisija povezana s NRT-ima za UOU najpoželjnija je opcija jer u praćenju UOU-a nije potrebna upotreba vrlo toksičnih spojeva.

    (16)  Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 120 mg/l za postrojenja za preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla i/ili jestivih nusproizvoda klanja samo ako je učinkovitost smanjivanja ispuštanja KPK-a ≥ 95 % kao godišnja prosječna vrijednost ili kao prosječna vrijednost tijekom razdoblja proizvodnje.

    (17)  Raspon razina emisija povezanih s NRT-ima možda neće biti primjenjiv na ispuštanja morske vode pri proizvodnji ribljeg brašna i ribljeg ulja.

    (18)  Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 40 mg/l za postrojenja za preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla i/ili jestivih nusproizvoda klanja samo ako je učinkovitost smanjivanja ispuštanja UOU-a ≥ 95 % kao godišnja prosječna vrijednost ili kao prosječna vrijednost tijekom razdoblja proizvodnje.

    (19)  Donja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima obično se postiže filtriranjem (npr. filtriranje pijeskom, mikrofiltracija, ultrafiltracija).

    (20)  Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 40 mg/l za proizvodnju želatine.

    (21)  Razina emisija povezana s NRT-om možda se neće primjenjivati ako je temperatura otpadnih voda dugotrajno niska (npr. niža od 12 °C).

    (22)  Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 40 mg/l za postrojenja za preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla i/ili jestivih nusproizvoda klanja samo ako je učinkovitost smanjivanja ispuštanja ukupnog dušika ≥ 90 % kao godišnja prosječna vrijednost ili kao prosječna vrijednost tijekom razdoblja proizvodnje.

    (23)  Razina emisija povezana s NRT-ima primjenjuje se samo ako je predmetna tvar/parametar utvrđen kao relevantan u toku otpadnih voda na temelju inventara ulaznih i izlaznih tokova iz NRT-a 2.

    (24)  Razina emisija povezana s NRT-ima primjenjuje se samo na klaonice.

    (25)  Vremena uprosječivanja utvrđena su u općim razmatranjima.

    (26)  Razine emisija povezane s NRT-ima možda se neće primjenjivati ako je postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda za neizravno ispuštanje prikladno konstruirano i opremljeno za smanjivanje količine predmetnih onečišćujućih tvari, uz uvjet da to ne dovodi do porasta razine onečišćenja u okolišu.

    (27)  Razina emisija povezana s NRT-ima primjenjuje se samo ako je predmetna tvar/parametar utvrđen kao relevantan u toku otpadnih voda na temelju inventara ulaznih i izlaznih tokova iz NRT-a 2.

    (28)  Razina emisija povezana s NRT-ima primjenjuje se samo na klaonice.

    (29)  Raspon razina emisija povezanih s NRT-ima primjenjuje se samo ako se kao gorivo koristi isključivo prirodni plin.

    (30)  Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 350 mg/Nm3 za rekuperativne toplinske oksidatore.

    (31)  Primjenjuje se razina okolišne učinkovitosti povezana s NRT-ima izražena u kWh/tona trupova ili razina emisija povezana s NRT-ima izražena u kWh/životinja.

    (32)  Razine okolišne učinkovitosti povezane s NRT-ima odnose se na klanje isključivo predmetnih životinja.

    (33)  Gornja granica raspona razina okolišne učinkovitosti povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 415 kWh/tona trupova ako specifična neto potrošnja energije uključuje energiju utrošenu tijekom aktivnosti FDM-a.

    (34)  Gornja granica raspona razina okolišne učinkovitosti povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 150 kWh/životinja ako specifična neto potrošnja energije uključuje energiju utrošenu tijekom aktivnosti FDM-a.

    (35)  Raspon razina okolišne učinkovitosti povezanih s NRT-ima možda neće biti primjenjiv na postrojenja u kojima se više od 50 % mase proizvodnje odnosi na pripremljene proizvode (tj. mesne proizvode prerađene do razine koja nadilazi jednostavne komade mesa, npr. marinirani proizvodi, kobasice) u odnosu na proizvode FDM-a.

    (36)  Primjenjuje se razina okolišne učinkovitosti povezana s NRT-ima izražena u m3/tona trupova ili razina okolišne učinkovitosti povezana s NRT-ima izražena u m3/životinja.

    (37)  Razine okolišne učinkovitosti povezane s NRT-ima odnose se na klanje isključivo predmetnih životinja.

    (38)  Gornja granica raspona razina okolišne učinkovitosti povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 5,25 m3/tona trupova ako ispuštanje otpadnih voda uključuje specifičnu potrošnju vode tijekom aktivnosti FDM-a.

    (39)  Gornja granica raspona razina okolišne učinkovitosti povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 2,45 m3/životinja ako specifično ispuštanje otpadnih voda uključuje vodu utrošenu tijekom aktivnosti FDM-a.

    (40)  Razina okolišne učinkovitosti povezana s NRT-ima primjenjuje se na postrojenja u kojima se kao sirovina upotrebljava isključivo svinjska koža.

    (41)  Raspon razina okolišne učinkovitosti povezanih s NRT-ima možda neće biti primjenjiv na ispuštanja morske vode pri proizvodnji ribljeg brašna i ribljeg ulja.

    (42)  Razina okolišne učinkovitosti povezana s NRT-ima primjenjuje se na postrojenja u kojima se kao sirovina upotrebljava isključivo svinjska koža.

    (43)  Raspon razina emisija povezanih s NRT-ima možda neće biti primjenjiv na izgaranje (npr. u toplinskim oksidatorima ili parnim kotlovima) plinova neugodnog mirisa ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

    temperatura izgaranja je dovoljno visoka (obično u rasponu 750–850 °C) i vrijeme zadržavanja dostatno je (obično između 1 i 2 sekunde) i

    učinkovitost sustava za smanjenje emisija plinova neugodnog mirisa iznosi ≥ 99 % ili se, alternativno, neugodan miris ne osjeća u obrađenim otpadnim plinovima.

    (44)   2U slučaju primjene tehnika za smanjenje emisija koje nisu izgaranje plinova neugodnog mirisa gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 3 000 ouE/m3 ako učinkovitost sustava za smanjenje emisija plinova neugodnog mirisa iznosi ≥ 92 % ili se, alternativno, neugodan miris ne osjeća u obrađenim otpadnim plinovima.

    (45)  Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 7 mg/Nm3 pri izgaranju plinova neugodnog mirisa (npr. u toplinskim oksidatorima ili parnim kotlovima).

    (46)  Raspon razina emisija povezanih s NRT-ima primjenjuje se samo ako je H2S utvrđen kao relevantan u toku otpadnih plinova na temelju inventara ulaznih i izlaznih tokova iz NRT-a 2.

    (47)  Raspon razina emisija povezanih s NRT-ima možda neće biti primjenjiv na izgaranje plinova neugodnog mirisa (npr. u toplinskim oksidatorima ili parnim kotlovima) ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

    temperatura izgaranja je dovoljno visoka (obično u rasponu 750–850 °C) s dostatnim vremenom zadržavanja (obično između 1 i 2 sekunde), i

    učinkovitost sustava za smanjenje emisija plinova neugodnog mirisa iznosi ≥ 99 % ili se, alternativno, neugodan miris ne osjeća u obrađenim otpadnim plinovima.

    (48)  Razina emisija povezana s NRT-ima primjenjuje se samo na izgaranje (npr. u toplinskim oksidatorima ili parnim kotlovima) plinova neugodnog mirisa, uključujući nekondenzirajuće plinove.


    ELI: http://data.europa.eu/eli/dec_impl/2023/2749/oj

    ISSN 1977-0847 (electronic edition)


    Top