This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 32023D2749
Commission Implementing Decision (EU) 2023/2749 of 11 December 2023 establishing the best available techniques (BAT) conclusions, under Directive 2010/75/EU of the European Parliament and of the Council on industrial emissions, for slaughterhouses, animal by-products and/or edible co-products industries (notified under document C(2023) 8434)
Provedbena odluka Komisije (EU) 2023/2749 оd 11. prosinca 2023. o utvrđivanju zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT-i), na temelju Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama, za klaonice te industriju nusproizvoda životinjskog podrijetla i/ili jestivih nusproizvoda klanja (priopćeno pod brojem dokumenta C(2023) 8434)
Provedbena odluka Komisije (EU) 2023/2749 оd 11. prosinca 2023. o utvrđivanju zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT-i), na temelju Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama, za klaonice te industriju nusproizvoda životinjskog podrijetla i/ili jestivih nusproizvoda klanja (priopćeno pod brojem dokumenta C(2023) 8434)
C/2023/8434
SL L, 2023/2749, 18.12.2023, ELI: http://data.europa.eu/eli/dec_impl/2023/2749/oj (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
In force: This act has been changed. Current consolidated version: 18/12/2023
Službeni list |
HR Serije L |
2023/2749 |
18.12.2023 |
PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2023/2749
оd 11. prosinca 2023.
o utvrđivanju zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT-i), na temelju Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama, za klaonice te industriju nusproizvoda životinjskog podrijetla i/ili jestivih nusproizvoda klanja
(priopćeno pod brojem dokumenta C(2023) 8434)
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Direktivu 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (1), a posebno njezin članak 13. stavak 5.,
budući da:
(1) |
Zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT-i) referentni su za utvrđivanje uvjeta dozvola za postrojenja obuhvaćena Poglavljem II. Direktive 2010/75/EU. Nadležna tijela trebala bi utvrditi granične vrijednosti emisija kojima se osigurava da, u normalnim radnim uvjetima, emisije ne prelaze razine emisija povezane s najboljim raspoloživim tehnikama, kako je utvrđeno u zaključcima o NRT-ima. |
(2) |
U skladu s člankom 13. stavkom 4. Direktive 2010/75/EU forum sastavljen od predstavnika država članica, predmetnih industrija i nevladinih organizacija koje promiču zaštitu okoliša, koji je Komisija osnovala Odlukom od 16. svibnja 2011. (2), Komisiji je 22. svibnja 2023. dostavio svoje mišljenje o predloženom sadržaju referentnog dokumenta o NRT-ima za klaonice te industriju nusproizvoda životinjskog podrijetla i/ili jestivih nusproizvoda klanja. To je mišljenje javno dostupno (3). |
(3) |
U zaključcima o NRT-ima u Prilogu ovoj Odluci uzima se u obzir mišljenje foruma o predloženom sadržaju referentnog dokumenta o NRT-ima. Ti zaključci sadržavaju glavne elemente referentnog dokumenta o NRT-ima. |
(4) |
Mjere predviđene u ovoj Odluci u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 75. stavka 1. Direktive 2010/75/EU, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Donose se zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT-i) za klaonice te industriju nusproizvoda životinjskog podrijetla i/ili jestivih nusproizvoda klanja kako su navedeni u Prilogu.
Članak 2.
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 11. prosinca 2023.
Za Komisiju
Virginijus SINKEVIČIUS
Član Komisije
(1) SL L 334, 17.12.2010., str. 17.
(2) Odluka Komisije od 16. svibnja 2011. o osnivanju foruma za razmjenu informacija u skladu s člankom 13. Direktive 2010/75/EU o industrijskim emisijama (SL C 146, 17.5.2011., str. 3.).
(3) https://circabc.europa.eu/ui/group/06f33a94-9829-4eee-b187-21bb783a0fbf/library/e07eada3-2935-4ef4-b6d7-b7150f75e520?p=1&n=10&sort=modified_DESC
PRILOG
ZAKLJUČCI O NAJBOLJIM RASPOLOŽIVIM TEHNIKAMA (NRT-i) ZA KLAONICE TE INDUSTRIJU NUSPROIZVODA ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA I/ILI JESTIVIH NUSPROIZVODA KLANJA
PODRUČJE PRIMJENE
Ovi zaključci o NRT-ima odnose se na sljedeće aktivnosti navedene u Prilogu I. Direktivi 2010/75/EU:
6.4. |
(a) Klaonice kapaciteta proizvodnje trupova većeg od 50 tona na dan. |
6.5. |
Odlaganje ili recikliranje životinjskih trupova ili životinjskog otpada, kapaciteta obrade većeg od 10 tona na dan. |
6.11. |
Neovisna obrada otpadnih voda koja nije obuhvaćena Direktivom 91/271/EEZ (1), pod uvjetom da glavno opterećenje onečišćujućih tvari potječe iz aktivnosti obuhvaćenih ovim zaključcima o NRT-ima. |
Ovi zaključci o NRT-ima obuhvaćaju i sljedeće:
— |
preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla i/ili jestivih nusproizvoda klanja (kao što je prerada, topljenje masti, obrada perja, proizvodnja ribljeg brašna i ribljeg ulja, prerada krvi i proizvodnja želatine) koja je obuhvaćena opisom aktivnosti iz točke 6.4.(b) i 6.4.(i) i/ili točke 6.5. Priloga I. Direktivi 2010/75/EU, |
— |
spaljivanje mesno-koštanog brašna i/ili životinjske masti, |
— |
spaljivanje (npr. u toplinskim oksidatorima ili parnim kotlovima) plinova neugodnog mirisa (koji potječu iz aktivnosti obuhvaćenih ovim zaključcima o NRT-ima), uključujući nekondenzirajuće plinove, |
— |
spaljivanje trupova ako je izravno povezano s aktivnostima obuhvaćenima ovim zaključcima o NRT-ima, |
— |
konzerviranje kože ako je izravno povezano s aktivnostima obuhvaćenima ovim zaključcima o NRT-ima, |
— |
rukovanje iznutricama (unutarnji organi), |
— |
kompostiranje i anaerobna razgradnja ako su izravno povezani s aktivnostima obuhvaćenima ovim zaključcima o NRT-ima, |
— |
kombinirano pročišćavanje otpadnih voda različitog podrijetla, pod uvjetom da glavno opterećenje onečišćujućih tvari potječe iz aktivnosti obuhvaćenih ovim zaključcima o NRT-ima i da pročišćavanje otpadnih voda nije obuhvaćeno Direktivom 91/271/EEZ1. |
Ovi zaključci o NRT-ima ne obuhvaćaju sljedeće:
— |
uređaje za loženje u krugu postrojenja, koji nisu obuhvaćeni prethodnim točkama, stvaranje vrućih plinova koji se ne upotrebljavaju za grijanje izravnim kontaktom, sušenje ili bilo koji drugi način obrade predmeta ili materijala. Oni mogu biti obuhvaćeni zaključcima o NRT-ima za velike uređaje za loženje ili Direktivom (EU) 2015/2193 Europskog parlamenta i Vijeća (2), |
— |
proizvodnju hrane nakon standardnog rasijecanja velikih životinja ili rasijecanja peradi. Može biti obuhvaćena zaključcima o NRT-ima za prehrambenu industriju, industriju pića i mliječnu industriju (FDM), |
— |
odlagališta otpada. Obuhvaćena su Direktivom Vijeća 1999/31/EZ (3). Konkretno, Direktivom 1999/31/EZ obuhvaćeno je trajno i dugoročno podzemno skladištenje (≥ 1 godinu prije odlaganja, ≥ 3 godine prije oporabe). |
Slijede ostali zaključci o NRT-ima i referentni dokumenti koji bi mogli biti relevantni za aktivnosti obuhvaćene ovim zaključcima o NRT-ima:
— |
veliki uređaji za loženje, |
— |
prehrambena industrija, industrija pića i mliječna industrija, |
— |
zajednički sustavi pročišćavanja otpadnih voda i otpadnih plinova/upravljanja njima u kemijskom sektoru, |
— |
obrada otpada, |
— |
spaljivanje otpada, |
— |
štavljenje kože, |
— |
praćenje emisija u zrak i vodu iz postrojenja na temelju Direktive o industrijskim emisijama, |
— |
ekonomski učinci i učinci prijenosa onečišćenja s medija na medij, |
— |
emisije iz procesa skladištenja, |
— |
energetska učinkovitost, |
— |
industrijski sustavi hlađenja. |
Ovi zaključci o NRT-ima primjenjuju se ne dovodeći u pitanje drugo relevantno zakonodavstvo, npr. o higijeni, sigurnosti hrane/hrane za životinje, dobrobiti životinja, biološkoj zaštiti ili energetskoj učinkovitosti (načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu”).
DEFINICIJE
Za potrebe ovih zaključaka o NRT-ima primjenjuju se sljedeće definicije:
Opći pojmovi |
|||||
Korišteni pojam |
Definicija |
||||
Nusproizvodi životinjskog podrijetla |
Kako su definirani Uredbom (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1774/2002 (Uredba o nusproizvodima životinjskog podrijetla) (4) |
||||
Usmjerene emisije |
Emisije onečišćujućih tvari u zrak kroz bilo koju vrstu vodova, cijevi, dimnjaka itd. To uključuje emisije iz otvorenih biofiltara. |
||||
Izravno ispuštanje |
Ispuštanje u prihvatno vodno tijelo bez daljnjeg nizvodnog pročišćavanja otpadnih voda. |
||||
Jestivi nusproizvodi klanja |
Proizvodi prehrambene kvalitete namijenjeni prehrani ljudi. |
||||
Postojeće postrojenje |
Postrojenje koje nije novo postrojenje. |
||||
Aktivnosti FDM-a |
Aktivnosti obuhvaćene zaključcima o NRT-ima za prehrambenu industriju, industriju pića i mliječnu industriju. |
||||
Proizvodi FDM-a |
Proizvodi povezani s aktivnostima koje su obuhvaćene zaključcima o NRT-ima za prehrambenu industriju, industriju pića i mliječnu industriju. |
||||
Opasna tvar |
Opasna tvar kako je definirana u članku 3. točki 18. Direktive 2010/75/EU. |
||||
Neizravno ispuštanje |
Ispuštanje koje nije izravno ispuštanje. |
||||
Novo postrojenje |
Postrojenje prvi put dopušteno na lokaciji postrojenja nakon objave ovih zaključaka o NRT-ima ili potpuna zamjena postrojenja nakon objave ovih zaključaka o NRT-ima. |
||||
Osjetljivi receptor |
Područje kojemu je potrebna posebna zaštita, na primjer:
|
||||
Posebno zabrinjavajuće tvari |
Tvari koje ispunjavaju kriterije navedene u članku 57. i uvrštene su na popis predloženih posebno zabrinjavajućih tvari u skladu s Uredbom REACH ((EZ) br. 1907/2006 (5)). |
Onečišćujuće tvari i parametri |
|
Korišteni pojam |
Definicija |
AOX |
Adsorpcijski organski vezani halogeni, izraženi kao Cl, uključuju adsorpcijski organski vezani klor, brom i jod. |
As, Cd, Co, Cr, Cu, Mn, Ni, Pb, Sb, Tl, V |
Arsen, kadmij, kobalt, krom, bakar, mangan, nikal, olovo, antimon, talij i vanadij. |
Biokemijska potrošnja kisika (BPKn) |
Količina kisika potrebna za biokemijsku oksidaciju organske tvari do ugljikova dioksida u n dana (vrijednost n je obično 5 ili 7). BPK je indikator za utvrđivanje masene koncentracije biorazgradivih organskih spojeva. |
Kemijska potrošnja kisika (KPK) |
Količina kisika potrebna za potpunu kemijsku oksidaciju organske tvari do ugljikova dioksida s pomoću dikromata. KPK je indikator za utvrđivanje masene koncentracije organskih spojeva. |
CO |
Ugljikov monoksid. |
Bakar (Cu) |
Bakar, izražen kao Cu, uključuje sve anorganske i organske spojeve bakra, otopljene ili vezane za čestice. |
Prašina |
Ukupne čestice (u zraku). |
HCl |
Svi anorganski plinoviti spojevi klora, izraženi kao HCl. |
HF |
Svi anorganski plinoviti spojevi fluora, izraženi kao HF. |
Hg |
Zbroj žive i njezinih spojeva, izražen kao Hg. |
H2S |
Sumporovodik. |
Koncentracija neugodnih mirisa |
Broj europskih jedinica mirisa (ouE) u kubičnom metru plina pri standardnim uvjetima, mjereno metodom olfaktometrije u skladu s normom EN 13725. |
NOX |
Zbroj dušikova monoksida (NO) i dušikova dioksida (NO2) izražen kao NO2. |
PCDD/F |
Poliklorirani dibenzo-p-dioksini i dibenzofurani. |
SOX |
Zbroj sumporova dioksida (SO2), sumporova trioksida (SO3) i aerosola sumporne kiseline, izražen kao SO2. |
Ukupni dušik (Ukupni N) |
Ukupni dušik, izrađen kao N, uključuje slobodni amonijak i amonijski dušik (NH4-N), dušik u nitritima (NO2-N), dušik u nitratima (NO3-N) i organski vezan dušik. |
Ukupni organski ugljik (UOU) |
Ukupni organski ugljik (u vodi), izražen kao C, uključuje sve organske spojeve. |
Ukupni fosfor (Ukupni P) |
Ukupni fosfor, izražen kao P, uključuje sve anorganske i organske spojeve fosfora, otopljene ili vezane za čestice. |
Ukupne suspendirane krute tvari (UST) |
Masena koncentracija svih suspendiranih krutih tvari (u vodi) mjerena filtracijom kroz filtre od staklenih vlakana i gravimetrijom. |
Ukupni hlapljivi organski ugljik (UHOU) |
Ukupni hlapljivi organski ugljik (u zraku), izraženo kao C. |
Cink (Zn) |
Cink, izražen kao Zn, uključuje sve anorganske i organske spojeve cinka, otopljene ili vezane za čestice. |
POKRATE
Za potrebe ovih zaključaka o NRT-ima primjenjuju se sljedeće pokrate:
Pokrata |
Definicija |
CIP |
Automatizirano čišćenje |
CMS |
Sustav upravljanja kemikalijama |
EMS |
Sustav upravljanja okolišem |
FDM |
Prehrambena industrija, industrija pića i mliječna industrija |
IED |
Direktiva o industrijskim emisijama (2010/75/EU) |
OTNOC |
Neredovni radni uvjeti |
SA |
Klaonice, industrije nusproizvoda životinjskog podrijetla i/ili jestivih nusproizvoda klanja |
OPĆE NAPOMENE
Najbolje raspoložive tehnike
Tehnike koje su navedene i opisane u ovim zaključcima o NRT-ima nisu obvezujuće ni iscrpne. Mogu se primjenjivati i druge tehnike kojima se osigurava barem jednakovrijedna razina zaštite okoliša.
Ako nije drukčije navedeno, zaključci o NRT-ima općenito su primjenjivi.
Razine emisija povezane s najboljim raspoloživim tehnikama (razine emisija povezane s NRT-ima) za emisije u vodu
Razine emisija povezane s NRT-ima za emisije u vodu navedene u ovim zaključcima o NRT-ima odnose se na koncentracije (masa ispuštenih tvari po obujmu vode), izraženo u mg/l.
Vremena uprosječivanja povezana s razinama emisija povezanima s NRT-ima odnose se na bilo koji od sljedećih dvaju slučajeva:
— |
u slučaju kontinuiranog ispuštanja dnevni prosjeci, odnosno 24-satni kompozitni uzorci razmjerni protoku, |
— |
u slučaju ispuštanja u šaržama prosjeci tijekom ispuštanja uzeti kao kompozitni uzorci razmjerni protoku ili, ako je efluent prikladno izmiješan i homogen, nasumični uzorak uzet prije ispuštanja. |
Može se primijeniti uzimanje kompozitnih uzoraka razmjerno vremenu uz uvjet da je dokazana dovoljna stabilnost protoka. Alternativno, ako je efluent prikladno izmiješan i homogen, mogu se uzimati nasumični uzorci.
Kad je riječ o ukupnom organskom ugljiku (UOU), ukupnom dušiku (UN) i kemijskoj potrošnji kisika (KPK), izračun prosječne učinkovitosti smanjivanja emisija iz ovih zaključaka o NRT-ima (vidjeti tablicu 1.1.) temelji se na opterećenju influenta i efluenta uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
Razine emisija povezane s NRT-ima primjenjuju se na mjestu izlaska emisija iz postrojenja.
Razine emisija povezane s najboljim raspoloživim tehnikama (razine emisija povezane s NRT-ima) i indikativna razina emisija za usmjerene emisije u zrak
Razine emisija povezane s NRT-ima i indikativna razina emisija za usmjerene emisije u zrak navedene u ovim zaključcima o NRT-ima odnose se na koncentracije (masu emitirane tvari po obujmu otpadnog plina) u sljedećim standardnim uvjetima: suhi plin pri temperaturi od 273,15 K (ili vlažni plin pri temperaturi od 293 K u slučaju koncentracije neugodnih mirisa) i tlaku od 101,3 kPa, bez korekcije za referentnu razinu kisika te izražen u jedinici mg/Nm3 ili ouE/m3.
Kad je riječ o razdobljima usrednjenja razina emisija povezanih s NRT-ima i indikativnim razinama emisija za usmjerene emisije u zrak, primjenjuje se definicija u nastavku.
Vrsta mjerenja |
Vremena usrednjenja |
Definicija |
Povremeno |
Srednja vrijednost tijekom vremena uzorkovanja |
Prosjek triju uzastopnih uzorkovanja/mjerenja od kojih je svako trajalo najmanje 30 minuta (6). |
Ako se otpadni plinovi iz dvaju ili više izvora (npr. sušionica) ispuštaju kroz zajednički ispust, razina emisija povezana s NRT-om i indikativna razina emisija primjenjuju se na zajedničko ispuštanje iz ispusta.
Indikativne razine emisija za gubitke rashladnog sredstva
Indikativne razine emisija za gubitke rashladnog sredstva odnose se na pomični prosjek godišnjih gubitaka tijekom tri godine. Godišnji gubici izraženi su kao postotak (%) ukupne količine rashladnog sredstva u sustavima hlađenja. Gubici određenog rashladnog sredstva u godini dana jednaki su količini tog rashladnog sredstva koja je potrebna za ponovno punjenje sustavâ hlađenja.
Druge razine okolišne učinkovitosti povezane s najboljim raspoloživim tehnikama
Razine okolišne učinkovitosti povezane s NRT-ima za specifično ispuštanje otpadnih voda
Razine okolišne učinkovitosti povezane sa specifičnim ispuštanjem otpadnih voda odnose se na godišnje srednje vrijednosti i izračunavaju se s pomoću sljedeće jednadžbe:
pri čemu je:
ispuštanje otpadnih voda |
: |
ukupna količina otpadnih voda koje se ispuštaju (izravno ispuštanje, neizravno ispuštanje i/ili ispuštanje u tlo) specifičnim predmetnim postupcima, izražena u m3 godišnje, ne uključujući nikakvu rashladnu vodu ni oborinske vode koje se ispuštaju posebno, |
||||
stopa aktivnosti |
: |
ukupna količina proizvoda ili sirovina koje se prerađuju, izražena u:
|
Masa trupa ovisi o vrsti životinja koja se razmatra:
— |
svinje: masa zaklanog ohlađenog tijela životinje, cijelog ili podijeljenog na pola duž središnje linije, iskrvavljenog i bez utrobe te nakon uklanjanja jezika, čekinja, kopita, genitalija, sala, bubrega i ošita, |
— |
goveda: masa zaklanog ohlađenog tijela životinje nakon odstranjivanja kože, iskrvarenja i vađenja utrobe te nakon uklanjanja vanjskih spolnih organa, udova, glave, repa, bubrega i bubrežne masti te vimena, |
— |
pilići: masa zaklanog ohlađenog tijela životinje nakon iskrvarenja, očerupanog i bez utrobe. Masa uključuje iznutrice (unutarnji organi). |
Razine okolišne učinkovitosti povezane s NRT-ima za specifičnu neto potrošnju energije
Razine okolišne učinkovitosti povezane sa specifičnom neto potrošnjom energije odnose se na godišnje srednje vrijednosti i izračunavaju se s pomoću sljedeće jednadžbe:
pri čemu je:
krajnja neto potrošnja energije |
: |
ukupna količina energije (isključujući oporabljenu energiju) potrošene u postrojenju (u obliku toplinske i električne energije), izražene u kWh/godišnje, |
||||
stopa aktivnosti |
: |
ukupna količina proizvoda ili sirovina koje se prerađuju, izražena u:
|
Masa trupa ovisi o vrsti životinja koja se razmatra (vidjeti Opću napomenu za razine okolišne učinkovitosti povezane s NRT-ima za specifično ispuštanje otpadnih voda).
Osim ako je drukčije navedeno, izračun potrošnje energije u klaonicama može uključivati energiju utrošenu tijekom aktivnosti FDM-a.
1.1. Opći zaključci o NRT-ima
1.1.1. Opća okolišna učinkovitost
NRT 1. |
Za poboljšanje ukupne okolišne učinkovitosti NRT je izrada i primjena sustava upravljanja okolišem (EMS-a) koji uključuje sve sljedeće značajke:
|
Napomena
Uredbom (EZ) br. 1221/2009 utvrđen je sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Europske unije (EMAS), koji je primjer sustava upravljanja okolišem koji je dosljedan ovim najboljim raspoloživim tehnikama.
Primjenjivost
Razina podrobnosti i stupanj formalizacije EMS-a uglavnom će biti uvjetovani prirodom, veličinom i složenošću postrojenja te rasponom njegovih mogućih učinaka na okoliš.
NRT 2. |
Za poboljšanje opće okolišne učinkovitosti NRT je izrada, vođenje i redovito razmatranje (među ostalim, ako dođe do znatne promjene) inventara ulaznih i izlaznih tokova u okviru sustava upravljanja okolišem (vidjeti NRT 1.) koji uključuje sve sljedeće značajke:
|
Primjenjivost
Razina potankosti i stupanj formalizacije inventara uglavnom će biti uvjetovani vrstom, veličinom i složenošću postrojenja te rasponom njegovih mogućih učinaka na okoliš.
NRT 3. |
Za poboljšanje ukupne okolišne učinkovitosti NRT je izrada i provedba sustava za upravljanje kemikalijama (CMS-a) u okviru sustava upravljanja okolišem (vidjeti NRT 1.) koji uključuje sve sljedeće značajke:
|
Primjenjivost
Razina potankosti i stupanj formalizacije CMS-a uglavnom će biti uvjetovani prirodom, veličinom i složenošću postrojenja.
NRT 4. |
Za smanjenje učestalosti pojave neredovnih radnih uvjeta i smanjenje emisija tijekom njih NRT je uspostava i provedba plana upravljanja neredovnim radnim uvjetima koji se temelji na riziku u okviru sustava upravljanja okolišem (vidjeti NRT 1.) koji uključuje sve sljedeće elemente:
|
Primjenjivost
Razina podrobnosti i stupanj formalizacije plana za upravljanje neredovnim radnim uvjetima uglavnom će biti uvjetovani vrstom, veličinom i složenošću postrojenja te rasponom njegovih mogućih učinaka na okoliš.
1.1.2. Praćenje
NRT 5. |
Za tokove otpadnih voda utvrđene u inventaru ulaznih i izlaznih tokova (vidjeti NRT 2.) NRT je praćenje glavnih parametara postupka (npr. kontinuirano praćenje protoka, pH vrijednosti i temperature otpadnih voda) na ključnim lokacijama (npr. na početku i/ili kraju pretpročišćavanja otpadnih voda, na ulazu u završno pročišćavanje otpadnih voda, na točki na kojoj emisije izlaze iz postrojenja). |
NRT 6. |
NRT je pratiti barem jednom godišnje:
|
Opis
U idealnom bi slučaju praćenje trebalo uključivati izravna mjerenja. Mogu se koristiti i izračuni ili evidencije, npr. na temelju adekvatnih brojila ili faktura. Praćenje se provodi na razini postrojenja (i može se raščlaniti na najprikladniju razinu postupka) i u njemu se uzimaju u obzir sve važne izmjene postupka.
NRT 7. |
NRT je praćenje emisija u vodu barem uz učestalost navedenu u nastavku i u skladu s odgovarajućim normama EN. Ako norme EN nisu dostupne, NRT je primjena normi ISO, nacionalnih ili drugih međunarodnih normi kojima se osigurava dobivanje podataka jednake znanstvene kvalitete.
|
NRT 8. |
NRT je praćenje usmjerenih emisija u zrak barem uz učestalost navedenu u nastavku i u skladu s odgovarajućim normama EN. Ako norme EN nisu dostupne, NRT je primjena normi ISO, nacionalnih ili drugih međunarodnih normi kojima se osigurava dobivanje podataka jednake znanstvene kvalitete.
|
1.1.3. Energetska učinkovitost
NRT 9. |
Za povećanje energetske učinkovitosti NRT je primjena obiju tehnika navedenih u nastavku.
Dodatne tehnike za povećanje energetske učinkovitosti u pojedinim sektorima navedene su u odjeljcima 1.2.1. i 1.3.1. ovih zaključaka o NRT-ima. |
1.1.4. Potrošnja vode i stvaranje otpadnih voda
NRT 10. |
Za smanjenje potrošnje vode i količine otpadne vode koja se stvara NRT je primjena tehnika a. i b. te odgovarajuće kombinacije tehnika od c. do k. u nastavku.
Dodatne tehnike za smanjenje potrošnje vode i količine otpadne vode u pojedinim sektorima navedene su u odjeljcima 1.2.2. i 1.3.2. ovih zaključaka o NRT-ima. |
1.1.5. Štetne tvari
NRT 11. |
Kako bi se spriječila ili, ako to nije izvedivo, smanjila upotreba štetnih tvari pri čišćenju i dezinfekciji, NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku ili kombinacije tih tehnika:
|
1.1.6. Učinkovitost resursa
NRT 12. |
Za povećanje učinkovitosti resursa NRT je primjena tehnika a i b, ako je to primjereno, u kombinaciji s jednom od tehnika c i d navedenih u nastavku ili s objema tim tehnikama.
|
1.1.7. Emisije u vodu
NRT 13. |
Za sprečavanje nekontroliranih emisija u vodu NRT je osiguravanje odgovarajućeg kapaciteta retencijskog bazena za nastale otpadne vode. |
Opis
Odgovarajući kapacitet retencijskog bazena utvrđuje se procjenom rizika (uzimajući u obzir prirodu onečišćujućih tvari, njihove utjecaje na daljnje pročišćavanje otpadnih voda, okoliš prijamnika, količinu nastale otpadne vode itd.).
Retencijski bazen obično je namijenjen pohranjivanju količina otpadne vode nastalih tijekom nekoliko sati vršnog opterećenja.
Iz retencijskog bazena otpadne vode moguće je ispustiti samo nakon što se poduzmu odgovarajuće mjere (npr. praćenje, pročišćavanje, ponovna uporaba).
Primjenjivost
Za postojeća postrojenja tehnika možda nije primjenjiva zbog nedostatka prostora i/ili zbog oblikovanja sustava za prikupljanje otpadnih voda.
NRT 14. |
Za smanjenje emisija u vodu NRT je upotreba odgovarajuće kombinacije tehnika navedenih u nastavku.
Tablica 1.1. Razine emisija povezane s NRT-ima za izravna ispuštanja
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 7. Tablica 1.2. Razine emisija povezane s NRT-ima za neizravna ispuštanja
|
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 7.
1.1.8. Emisije u zrak
NRT 15. |
Za smanjenje emisija CO, prašine, NOX i SOX u zrak od izgaranja (npr. u toplinskim oksidatorima ili parnim kotlovima) plinova neugodnog mirisa, uključujući nekondenzirajuće plinove, NRT je primjena tehnike (a) s jednom od tehnika od (b) do (d) navedenih u nastavku ili u odgovarajućoj kombinaciji tih tehnika.
Tablica 1.3. Razine emisija povezane s NRT-ima za usmjerene emisije prašine, NOX i SOX u zrak od izgaranja plinova neugodnog mirisa, uključujući nekondenzirajuće plinove, u toplinskim oksidatorima
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 8. Tablica 1.4. Indikativne razine emisija za usmjerene emisije CO u zrak od izgaranja plinova neugodnog mirisa, uključujući nekondenzirajuće plinove, u toplinskim oksidatorima
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 8. |
1.1.9. Buka
NRT 16. |
Za sprečavanje ili, ako to nije izvedivo, smanjenje emisija buke NRT je utvrđivanje, provedba i redovito preispitivanje plana za upravljanje bukom u okviru sustava upravljanja okolišem (vidjeti NRT 1.) koji uključuje sve elemente navedene u nastavku:
|
Primjenjivost
Primjenjivost je ograničena na slučajeve kad se nastanak buke u osjetljivijim receptorima može očekivati i/ili je zabilježen.
NRT 17. |
Kako bi se spriječile ili, ako to nije izvedivo, smanjile emisije buke, NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku ili kombinacije tih tehnika.
|
1.1.10. Neugodni mirisi
NRT 18. |
Kako bi se spriječile ili, ako to nije izvedivo, smanjile emisije neugodnih mirisa, NRT je utvrditi, provesti i redovito preispitivati plan za upravljanje neugodnim mirisima u okviru sustava upravljanja okolišem (vidjeti NRT 1.) koji uključuje sve elemente navedene u nastavku:
|
Primjenjivost
Primjenjivost je ograničena na slučajeve kad se nastanak neugodnih mirisa u osjetljivijim receptorima može očekivati i/ili je zabilježen.
NRT 19. |
Za sprečavanje ili, ako to nije izvedivo, smanjenje emisija neugodnih mirisa NRT je primjena odgovarajuće kombinacije tehnika navedenih u nastavku.
Razine emisija povezane s NRT-ima za usmjerene emisije neugodnih mirisa u zrak: vidjeti tablicu 1.10. i tablicu 1.11. |
1.1.11. Upotreba rashladnih sredstava
NRT 20. |
Za sprečavanje emisija tvari koje oštećuju ozonski omotač i tvari s visokim potencijalom globalnog zagrijavanja iz hlađenja i zamrzavanja NRT je upotreba rashladnih sredstava bez potencijala oštećenja ozonskog omotača i s niskim potencijalom globalnog zagrijavanja. |
Opis
Primjerena rashladna sredstva uključuju, primjerice, vodu, ugljikov dioksid, propan i amonijak.
1.2. Zaključci o NRT-ima za klaonice
Zaključci o NRT-ima iz ovog odjeljka primjenjuju se uz opće zaključke o NRT-ima navedene u odjeljku 1.1.
1.2.1. Energetska učinkovitost
NRT 21. |
Za povećanje energetske učinkovitosti NRT je primjena obiju tehnika navedenih u NRT-u 9. u kombinaciji s objema tehnikama navedenima u nastavku.
Tablica 1.5. Razine okolišne učinkovitosti povezane s NRT-ima za specifičnu neto potrošnju energije u klaonicama
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 6. |
1.2.2. Potrošnja vode i stvaranje otpadnih voda
NRT 22. |
Za smanjenje potrošnje vode i količine otpadne vode koja se stvara NRT je primjena tehnika a i b NRT-a 10. uz odgovarajuću kombinaciju tehnika od c do k NRT-a 10. i tehnika navedenih u nastavku.
Tablica 1.6. Razine okolišne učinkovitosti povezane s NRT-ima za specifično ispuštanje otpadnih voda
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 6. |
1.2.3. Upotreba rashladnih sredstava
NRT 23. |
Kako bi se spriječili ili, ako to nije izvedivo, smanjili gubici rashladnog sredstva, NRT je primjena tehnike a i jedne od tehnika b i c navedenih u nastavku ili obiju tih tehnika.
Tablica 1.7. Indikativna razina emisija za gubitke rashladnog sredstva
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 6. |
1.3. Zaključci o NRT-ima za postrojenja za preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla i/ili jestivih nusproizvoda klanja
Zaključci o NRT-ima iz ovog odjeljka primjenjuju se uz opće zaključke o NRT-ima navedene u odjeljku 1.1.
1.3.1. Energetska učinkovitost
NRT 24. |
Za povećanje energetske učinkovitosti NRT je primjena obiju tehnika navedenih u NRT-u 9. u kombinaciji s uređajima za isparavanje s višestrukim učinkom, ako je to primjereno.
Opis Uređaji za isparavanje s višestrukim učinkom upotrebljavaju se za uklanjanje vode iz tekućih smjesa koje nastaju, primjerice, pri preradi, topljenju te proizvodnji ribljeg brašna i ribljeg ulja. Para se uvodi u niz uzastopnih posuda, od kojih svaka ima nižu temperaturu i tlak od one prethodne. Tablica 1.8. Razine okolišne učinkovitosti povezane s NRT-ima za specifičnu neto potrošnju energije u postrojenjima za preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla i/ili jestivih nusproizvoda klanja
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 6. |
1.3.2. Potrošnja vode i stvaranje otpadnih voda
Razine okolišne učinkovitosti za specifično ispuštanje otpadnih voda navedene u nastavku povezane su s općim zaključcima o NRT-ima iz odjeljka 1.1.4.
Tablica 1.9.
Razine okolišne učinkovitosti povezane s NRT-ima za specifično ispuštanje otpadnih voda
Vrsta postrojenja/postupaka |
Jedinica |
Specifično ispuštanje otpadnih voda (godišnji prosjek) |
Obrada ostataka, topljenje masti, prerada krvi i/ili perja |
m3/tona sirovina |
0,2 –1,55 |
Proizvodnja ribljeg brašna i ribljeg ulja |
0,20 –1,25 (41) |
|
Proizvodnja želatine |
16,5 –27 (42) |
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 6.
1.3.3. Emisije u zrak
NRT 25. |
Za smanjenje emisija prašine, organskih spojeva i spojeva neugodnog mirisa, uključujući H2S i NH3, u zrak NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku ili njihove kombinacije.
Tablica 1.10. Razine emisija povezane s NRT-ima za usmjerene emisije plinova neugodnog mirisa, organskih spojeva, NH3 i H2S u zrak od prerade, topljenja masti, prerade krvi i/ili perja
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 8. Tablica 1.11. Razine emisija povezane s NRT-ima za usmjerene emisije plinova neugodnog mirisa, organskih spojeva i NH3 u zrak od proizvodnje ribljeg brašna i ribljeg ulja
Povezano praćenje opisano je u NRT-u 8. |
1.4. Opis tehnika
1.4.1. Emisije u vodu
Tehnika |
Opis |
Proces s aktivnim muljem |
Biološki postupak pri kojem se mikroorganizmi zadržavaju u suspenziji u otpadnim vodama i cijela se mješavina mehanički dozračuje. Mješavina aktivnog mulja šalje se u objekt za razdvajanje, odakle se mulj reciklira u aeracijski bazen. |
Aerobna laguna |
Plitki zemljani bazen za biološko pročišćavanje otpadnih voda čiji se sadržaj povremeno miješa kako bi se omogućio ulazak kisika u tekućinu putem atmosferske difuzije. |
Postupak s anaerobnim kontaktom |
Anaerobni postupak u kojem se otpadne vode miješaju s recikliranim muljem te potom digestiraju u zatvorenom reaktoru. Mješavina vode i mulja razdvaja se izvan reaktora. |
Kemijska oksidacija (npr. ozonom) |
Kemijska oksidacija je pretvaranje onečišćujućih tvari s pomoću kemijskih oksidanata koji nisu kisik/zrak ili bakterije u slične, ali manje štetne ili opasne spojeve i/ili u kratkolančane i lakše razgradive ili biorazgradive organske sastavnice. Ozon je jedan od kemijskih oksidanata koji se primjenjuju. |
Koagulacija i flokulacija |
Koagulacijom i flokulacijom suspendirane krute tvari odvajaju se iz otpadnih voda; ti se postupci često provode jedan nakon drugoga. Koagulacija se provodi dodavanjem koagulansa s nabojem suprotnim naboju suspendiranih krutih tvari. Flokulacija se provodi dodavanjem polimera, pri čemu se mikropahuljaste čestice sudaranjem povezuju u veće pahulje. |
Izjednačavanje (egalizacija) |
Uravnoteženje tokova i opterećenja onečišćujućih tvari upotrebom bazena ili drugih tehnika upravljanja. |
Poboljšano biološko uklanjanje fosfora |
Kombinacija aerobne i anaerobne obrade kako bi se u bakterijskoj zajednici u aktivnom mulju selektivno povećao broj mikroorganizama koji nakupljaju polifosfate. Ti mikroorganizmi uzimaju više fosfora nego što je potrebno za normalan rast. |
Filtracija |
Izdvajanje krutih tvari iz otpadnih voda propuštanjem kroz porozni medij, npr. filtriranjem pijeskom, mikrofiltracijom i ultrafiltracijom. |
Flotacija |
Odvajanje krutih ili tekućih čestica iz otpadnih voda vezivanjem tih čestica na sitne mjehuriće plina, obično zraka. Plutajuće čestice akumuliraju se na površini vode te se prikupljaju obiračima. |
Membranski bioreaktor |
Kombinacija pročišćavanja s aktivnim muljem i membranske filtracije. Upotrebljavaju se dvije varijante: a) vanjska recirkulacijska petlja između spremnika za aktivni mulj i membranskog modula; i b) uranjanje membranskog modula u aerirani spremnik aktivnog mulja, pri čemu se izlazni tok filtrira kroz šuplju membranu od vlakana, a biomasa ostaje u spremniku. |
Neutralizacija |
Podešavanje pH vrijednosti otpadnih voda prema neutralnoj vrijednosti (približno 7) dodavanjem kemikalija. Natrijev hidroksid (NaOH) ili kalcijev hidroksid (Ca(OH)2) općenito se upotrebljavaju za povećanje pH vrijednosti, a sumporna kiselina (H2SO4), klorovodična kiselina (HCl) ili ugljikov dioksid (CO2) za smanjenje pH vrijednosti. Tijekom neutralizacije može doći do taloženja nekih tvari. |
Nitrifikacija i/ili denitrifikacija |
Proces u dva koraka koji se obično izvodi u postrojenjima za biološko pročišćavanje otpadnih voda. Prvi je korak aerobna nitrifikacija pri kojoj mikroorganizmi oksidiraju amonij (NH4 +) u prijelazni nitrit (NO2 -), koji onda dalje oksidira u nitrat (NO3 -). U sljedećem koraku anoksične denitrifikacije mikroorganizmi kemijski reduciraju nitrat u plinoviti dušik. |
Oporaba fosfora u obliku struvita |
Fosfor iz tokova otpadnih voda oporabljuje se taloženjem u obliku struvita (magnezijeva amonijeva fosfata). |
Taloženje |
Pretvaranje otopljenih onečišćujućih tvari u netopive spojeve dodavanjem kemijskih sredstava za taloženje. Kruti precipitati koji nastanu naknadno se odvajaju taloženjem, flotacijom zrakom ili filtracijom. Viševalentni ioni metala (npr. kalcij, aluminij, željezo) koriste se za taloženje fosfora. |
Sedimentacija |
Odvajanje suspendiranih krutih tvari gravitacijskim taloženjem. |
1.4.2. Emisije u zrak
Tehnika |
Opis |
Adsorpcija |
Organske tvari uklanjaju se iz toka otpadnog plina zadržavanjem na krutoj površini (obično aktivnom ugljenu). |
Vrećasti filtar |
Vrećasti filtri, koji se često nazivaju i filtri od tkanine, izrađeni su od porozne tkane ili filcane tkanine kroz koju prolaze plinovi kako bi se uklonile čestice. Za upotrebu vrećastog filtra potrebna je tkanina koja odgovara značajkama otpadnog plina i najviše radne temperature. |
Biofiltar |
Tok otpadnog plina usmjerava se kroz ispunu od organskog materijala (kao što su treset, vrijesak, kompost, korijenje, kora drveta, meko drvo i različite kombinacije) ili nekog inertnog materijala (kao što su glina, aktivni ugljen ili poliuretan), gdje ga prirodni mikroorganizmi biološki oksidiraju u ugljikov dioksid, vodu, anorganske soli i biomasu. Biofiltar se projektira uzimajući u obzir tip ili tipove dolaznog otpada. Odabire se prikladni materijal za ispunu npr. u pogledu kapaciteta zadržavanja vode, gustoće, poroznosti ili strukturne cjelovitosti. Važna je i prikladna visina i površina ispune filtra. Biofiltar je spojen na prikladni sustav ventilacije i cirkulacije zraka kako bi se osigurala ravnomjerna distribucija zraka u cijeloj ispuni i dostatno vrijeme zadržavanja otpadnog plina u ispuni. Biofiltri se mogu podijeliti na otvorene i zatvorene. |
Biopraonik plina (bio skruber) |
Filtar je punjen inertnim pakovanjem koje se prska vodom radi održavanja vlažnosti. Tvari koje onečišćuju zrak apsorbiraju se u tekućoj fazi, a zatim ih razgrađuju mikroorganizmi koji se talože na pakovanju filtra. |
Spaljivanje plinova neugodnog mirisa u parnim kotlovima, uključujući nekondenzirajuće plinove |
Plinovi neugodnog mirisa, uključujući nekondenzirajuće plinove, spaljuju se u parnom kotlu u okviru postrojenja. |
Kondenzacija |
Uklanjanje para organskih i anorganskih spojeva iz toka procesnih otpadnih plinova ili otpadnih plinova smanjenjem njihove temperature ispod točke rosišta radi ukapljivanja para. |
Toplinska oksidacija |
Oksidacija zapaljivih plinova i mirisa u struji otpadnih plinova zagrijavanjem mješavine kontaminanata zrakom ili kisikom do razine iznad njezine točke samozapaljenja u komori za izgaranje i njezinim održavanjem na visokoj temperaturi dovoljno dugo da se dovrši izgaranje do ugljikova dioksida i vode. |
Mokri ispirač plina (skruber) |
Uklanjanje onečišćujućih tvari u obliku plinova ili čestica iz toka plina prijenosom mase u tekuće otapalo, često vodu ili vodenu otopinu. To može uključivati kemijsku reakciju (npr. u kiselom ili lužnatom ispiraču). U nekim se slučajevima spojevi mogu oporabiti iz otapala. |
1.4.3. Upotreba rashladnih sredstava
Plan upravljanja hlađenjem |
Plan upravljanja hlađenjem dio je sustava upravljanja okolišem (vidjeti NRT 1.) i uključuje:
|
(1) Direktiva Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (SL L 135, 30.5.1991., str. 40.).
(2) Direktiva (EU) 2015/2193 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o ograničenju emisija određenih onečišćujućih tvari u zrak iz srednjih uređaja za loženje (SL L 313, 28.11.2015., str. 1.).
(3) Direktiva Vijeća 1999/31/EZ od 26. travnja 1999. o odlagalištima otpada (SL L 182, 16.7.1999., str. 1.).
(4) (Sl L 300, 14.11.2009., str. 1.).
(5) Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).
(6) Za svaki parametar za koji zbog ograničenja povezanih s uzorkovanjem ili analitičkim ograničenjima 30-minutno uzorkovanje/mjerenje nije prikladno može se primijeniti reprezentativniji postupak uzorkovanja/mjerenja (npr. za koncentraciju neugodnih mirisa).
(001) U slučaju ispuštanja u šaržama koje je rjeđe od minimalne učestalosti praćenja, praćenje se provodi jedanput po šarži.
(002) U slučaju neizravnog ispuštanja učestalost praćenja može se smanjiti na jednom godišnje za Cu i Zn i jednom u šest mjeseci za AOX i Cl- ako je nizvodno postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda primjereno konstruirano i opremljeno za smanjivanje količine predmetnih onečišćujućih tvari.
(003) Praćenje se primjenjuje samo ako je predmetna tvar/parametar utvrđen kao relevantan u toku otpadnih voda na temelju inventara ulaznih i izlaznih tokova iz NRT-a 2.
(004) Minimalna učestalost praćenja može se smanjiti na jednom u šest mjeseci ako se dokaže da su razine emisija dovoljno stabilne.
(005) Praćenje se provodi samo u slučaju izravnog ispuštanja.
(006) Prati se ili KPK ili UOU. Praćenje UOU-a najpoželjnija je opcija jer se ne temelji na upotrebi vrlo toksičnih spojeva.
(007) Minimalna učestalost praćenja može se smanjiti na jednom mjesečno ako se dokaže da su razine emisija dovoljno stabilne.
(7) Mjerenja se, u mjeri u kojoj je to moguće, provode pri najvišim očekivanim emisijama u uobičajenim radnim uvjetima.
(8) Praćenje se provodi samo ako je H2S utvrđen kao relevantan u toku otpadnih plinova na temelju inventara ulaznih i izlaznih tokova iz NRT-a 2.
(9) To uključuje izgaranje (npr. u toplinskim oksidatorima ili parnim kotlovima) plinova neugodnog mirisa, uključujući nekondenzirajuće plinove.
(10) Praćenje se primjenjuje samo ako je neugodan miris utvrđen kao relevantan u toku otpadnih plinova na temelju inventara ulaznih i izlaznih tokova iz NRT-a 2.
(11) Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).
(12) Tehnike su opisane u odjeljku 1.4.1.
(13) Vremena uprosječivanja utvrđena su u općim razmatranjima.
(14) Razina emisija povezana s NRT-ima ne primjenjuje se za biokemijsku potrošnju kisika (BPK). Indikativno, godišnja prosječna razina BPK5 u izlaznom toku iz postrojenja za biološku obradu otpadnih voda općenito će biti ≤ 20 mg/l.
(15) Primjenjuje se razina emisija povezana s NRT-ima za KPK ili za UOU. Razina emisija povezana s NRT-ima za UOU najpoželjnija je opcija jer u praćenju UOU-a nije potrebna upotreba vrlo toksičnih spojeva.
(16) Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 120 mg/l za postrojenja za preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla i/ili jestivih nusproizvoda klanja samo ako je učinkovitost smanjivanja ispuštanja KPK-a ≥ 95 % kao godišnja prosječna vrijednost ili kao prosječna vrijednost tijekom razdoblja proizvodnje.
(17) Raspon razina emisija povezanih s NRT-ima možda neće biti primjenjiv na ispuštanja morske vode pri proizvodnji ribljeg brašna i ribljeg ulja.
(18) Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 40 mg/l za postrojenja za preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla i/ili jestivih nusproizvoda klanja samo ako je učinkovitost smanjivanja ispuštanja UOU-a ≥ 95 % kao godišnja prosječna vrijednost ili kao prosječna vrijednost tijekom razdoblja proizvodnje.
(19) Donja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima obično se postiže filtriranjem (npr. filtriranje pijeskom, mikrofiltracija, ultrafiltracija).
(20) Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 40 mg/l za proizvodnju želatine.
(21) Razina emisija povezana s NRT-om možda se neće primjenjivati ako je temperatura otpadnih voda dugotrajno niska (npr. niža od 12 °C).
(22) Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 40 mg/l za postrojenja za preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla i/ili jestivih nusproizvoda klanja samo ako je učinkovitost smanjivanja ispuštanja ukupnog dušika ≥ 90 % kao godišnja prosječna vrijednost ili kao prosječna vrijednost tijekom razdoblja proizvodnje.
(23) Razina emisija povezana s NRT-ima primjenjuje se samo ako je predmetna tvar/parametar utvrđen kao relevantan u toku otpadnih voda na temelju inventara ulaznih i izlaznih tokova iz NRT-a 2.
(24) Razina emisija povezana s NRT-ima primjenjuje se samo na klaonice.
(25) Vremena uprosječivanja utvrđena su u općim razmatranjima.
(26) Razine emisija povezane s NRT-ima možda se neće primjenjivati ako je postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda za neizravno ispuštanje prikladno konstruirano i opremljeno za smanjivanje količine predmetnih onečišćujućih tvari, uz uvjet da to ne dovodi do porasta razine onečišćenja u okolišu.
(27) Razina emisija povezana s NRT-ima primjenjuje se samo ako je predmetna tvar/parametar utvrđen kao relevantan u toku otpadnih voda na temelju inventara ulaznih i izlaznih tokova iz NRT-a 2.
(28) Razina emisija povezana s NRT-ima primjenjuje se samo na klaonice.
(29) Raspon razina emisija povezanih s NRT-ima primjenjuje se samo ako se kao gorivo koristi isključivo prirodni plin.
(30) Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 350 mg/Nm3 za rekuperativne toplinske oksidatore.
(31) Primjenjuje se razina okolišne učinkovitosti povezana s NRT-ima izražena u kWh/tona trupova ili razina emisija povezana s NRT-ima izražena u kWh/životinja.
(32) Razine okolišne učinkovitosti povezane s NRT-ima odnose se na klanje isključivo predmetnih životinja.
(33) Gornja granica raspona razina okolišne učinkovitosti povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 415 kWh/tona trupova ako specifična neto potrošnja energije uključuje energiju utrošenu tijekom aktivnosti FDM-a.
(34) Gornja granica raspona razina okolišne učinkovitosti povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 150 kWh/životinja ako specifična neto potrošnja energije uključuje energiju utrošenu tijekom aktivnosti FDM-a.
(35) Raspon razina okolišne učinkovitosti povezanih s NRT-ima možda neće biti primjenjiv na postrojenja u kojima se više od 50 % mase proizvodnje odnosi na pripremljene proizvode (tj. mesne proizvode prerađene do razine koja nadilazi jednostavne komade mesa, npr. marinirani proizvodi, kobasice) u odnosu na proizvode FDM-a.
(36) Primjenjuje se razina okolišne učinkovitosti povezana s NRT-ima izražena u m3/tona trupova ili razina okolišne učinkovitosti povezana s NRT-ima izražena u m3/životinja.
(37) Razine okolišne učinkovitosti povezane s NRT-ima odnose se na klanje isključivo predmetnih životinja.
(38) Gornja granica raspona razina okolišne učinkovitosti povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 5,25 m3/tona trupova ako ispuštanje otpadnih voda uključuje specifičnu potrošnju vode tijekom aktivnosti FDM-a.
(39) Gornja granica raspona razina okolišne učinkovitosti povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 2,45 m3/životinja ako specifično ispuštanje otpadnih voda uključuje vodu utrošenu tijekom aktivnosti FDM-a.
(40) Razina okolišne učinkovitosti povezana s NRT-ima primjenjuje se na postrojenja u kojima se kao sirovina upotrebljava isključivo svinjska koža.
(41) Raspon razina okolišne učinkovitosti povezanih s NRT-ima možda neće biti primjenjiv na ispuštanja morske vode pri proizvodnji ribljeg brašna i ribljeg ulja.
(42) Razina okolišne učinkovitosti povezana s NRT-ima primjenjuje se na postrojenja u kojima se kao sirovina upotrebljava isključivo svinjska koža.
(43) Raspon razina emisija povezanih s NRT-ima možda neće biti primjenjiv na izgaranje (npr. u toplinskim oksidatorima ili parnim kotlovima) plinova neugodnog mirisa ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:
— |
temperatura izgaranja je dovoljno visoka (obično u rasponu 750–850 °C) i vrijeme zadržavanja dostatno je (obično između 1 i 2 sekunde) i |
— |
učinkovitost sustava za smanjenje emisija plinova neugodnog mirisa iznosi ≥ 99 % ili se, alternativno, neugodan miris ne osjeća u obrađenim otpadnim plinovima. |
(44) 2U slučaju primjene tehnika za smanjenje emisija koje nisu izgaranje plinova neugodnog mirisa gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 3 000 ouE/m3 ako učinkovitost sustava za smanjenje emisija plinova neugodnog mirisa iznosi ≥ 92 % ili se, alternativno, neugodan miris ne osjeća u obrađenim otpadnim plinovima.
(45) Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 7 mg/Nm3 pri izgaranju plinova neugodnog mirisa (npr. u toplinskim oksidatorima ili parnim kotlovima).
(46) Raspon razina emisija povezanih s NRT-ima primjenjuje se samo ako je H2S utvrđen kao relevantan u toku otpadnih plinova na temelju inventara ulaznih i izlaznih tokova iz NRT-a 2.
(47) Raspon razina emisija povezanih s NRT-ima možda neće biti primjenjiv na izgaranje plinova neugodnog mirisa (npr. u toplinskim oksidatorima ili parnim kotlovima) ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:
— |
temperatura izgaranja je dovoljno visoka (obično u rasponu 750–850 °C) s dostatnim vremenom zadržavanja (obično između 1 i 2 sekunde), i |
— |
učinkovitost sustava za smanjenje emisija plinova neugodnog mirisa iznosi ≥ 99 % ili se, alternativno, neugodan miris ne osjeća u obrađenim otpadnim plinovima. |
(48) Razina emisija povezana s NRT-ima primjenjuje se samo na izgaranje (npr. u toplinskim oksidatorima ili parnim kotlovima) plinova neugodnog mirisa, uključujući nekondenzirajuće plinove.
ELI: http://data.europa.eu/eli/dec_impl/2023/2749/oj
ISSN 1977-0847 (electronic edition)