Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32022R1927

Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/1927 оd 11. listopada 2022. o utvrđivanju mjera za obuzdavanje širenja štetnog organizma Aleurocanthus spiniferus (Quaintance) na određenim demarkiranim područjima

C/2022/7149

SL L 265, 12.10.2022, p. 72–80 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Legal status of the document In force: This act has been changed. Current consolidated version: 12/03/2024

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2022/1927/oj

12.10.2022   

HR

Službeni list Europske unije

L 265/72


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/1927

оd 11. listopada 2022.

o utvrđivanju mjera za obuzdavanje širenja štetnog organizma Aleurocanthus spiniferus (Quaintance) na određenim demarkiranim područjima

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje i o izmjeni uredaba (EU) br. 228/2013, (EU) br. 652/2014 i (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 69/464/EEZ, 74/647/EEZ, 93/85/EEZ, 98/57/EZ, 2000/29/EZ, 2006/91/EZ i 2007/33/EZ (1), a posebno njezin članak 28. stavak 1. točke (d) i (e) te članak 28. stavak 2.,

budući da:

(1)

U dijelu B Priloga II. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/2072 (2) utvrđen je popis karantenskih štetnih organizama Unije za koje je poznato da se pojavljuju na području Unije.

(2)

Štetni organizam Aleurocanthus spiniferus (Quaintance) („navedeni štetni organizam”) uvršten je na taj popis jer je poznato da se pojavljuje u određenim dijelovima područja Unije. Riječ je o polifagnom štetnom organizmu za koji je zabilježeno da utječe na veći broj usjeva i ukrasnog bilja na području Unije („navedeno bilje”).

(3)

Nadzori provedeni u skladu s člankom 19. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/2031 pokazali su da iskorjenjivanje navedenog štetnog organizma na određenim demarkiranim područjima više nije moguće.

(4)

Stoga bi trebalo utvrditi mjere za obuzdavanje širenja navedenog štetnog organizma na tim demarkiranim područjima, koja se sastoje od zaraženih područja i sigurnosnih područja. Te su mjere u skladu s dostupnim tehničkim i znanstvenim dokazima za navedeno bilje.

(5)

Nadležna tijela trebala bi informirati javnost kako bi osigurala da šira javnost i specijalizirani subjekti na koje se odnose mjere obuzdavanja širenja na demarkiranim područjima budu upoznati s primijenjenim mjerama i razgraničenjem demarkiranih područja u tu svrhu.

(6)

Međutim, ako se navedeni štetni organizam pronađe na sigurnosnom području koje okružuje zaraženo područje na koje se primjenjuju mjere za obuzdavanje širenja navedenog štetnog organizma, nadležno tijelo trebalo bi na temelju toga uspostaviti novo demarkirano područje, na kojem se provodi iskorjenjivanje.

(7)

Trebalo bi provoditi godišnje nadzore za utvrđivanje prisutnosti navedenog štetnog organizma, kako je utvrđeno u članku 22. Uredbe (EU) 2016/2031 i Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2020/1231 (3), kako bi se osiguralo rano otkrivanje navedenog štetnog organizma na područjima Unije za koja nije poznato da je na njima prisutan.

(8)

Ti bi se nadzori trebali temeljiti na kartici s informacijama za nadzor navedenog štetnog organizma koju je objavila Europska agencija za sigurnost hrane jer ona uzima u obzir najnovija znanstvena i tehnička dostignuća.

(9)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju mjere za obuzdavanje širenja štetnog organizma Aleurocanthus spiniferus (Quaintance) na demarkiranim područjima na kojima nije moguće njegovo iskorjenjivanje.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„navedeni štetni organizam” znači Aleurocanthus spiniferus (Quaintance);

2.

„navedeno bilje” znači bilje za sadnju vrsta Citrus L., Fortunella Swingle, Poncirus Raf., i njihovih hibrida, Ceratonia siliqua L., Cercis siliquastrum L., Clematis vitalba L., Cotoneaster Medik., Crategus L., Cydonia oblonga L., Diospyros kaki L., Eriobotrya japonica (Thunb.) Lindl., Ficus carica L., Hedera L., Magnolia L., Malus Mill., Melia L., Mespilus germanica L., Myrtus communis L., Parthenocissus Planch., Photinia Lindley., Prunus cerasus L., Prunus laurocerasus L., Psidium guajava L., Punica granatum L., Pyracantha M. Roem., Pyrus L., Rosa L., Vitis L., Wisteria Nutt., osim sjemena, peluda i bilja u kulturi tkiva;

3.

„demarkirano područje za obuzdavanje širenja” znači područje navedeno u Prilogu I. na kojem se navedeni štetni organizam ne može iskorijeniti;

4.

„kartica s informacijama za nadzor štetnih organizama” znači publikacija „Kartica s informacijama za nadzor štetnih organizama Aleurocanthus spiniferus i Aleurocanthus woglumi” Europske agencije za sigurnost hrane (4).

Članak 3.

Uspostavljanje demarkiranih područja za obuzdavanje širenja

Nadležna tijela uspostavljaju demarkirana područja za obuzdavanje širenja navedenog štetnog organizma koja se sastoje od zaraženog područja i sigurnosnog područja širine od najmanje 2 km koje okružuje zaraženo područje.

Članak 4.

Mjere na demarkiranim područjima za obuzdavanje širenja

1.   Na zaraženim područjima nadležna tijela osiguravaju poduzimanje jedne ili više sljedećih mjera:

(a)

biološka kontrola, primjerice parazitoidima, navedenog štetnog organizma;

(b)

odgovarajuće tretiranje protiv navedenog štetnog organizma;

(c)

rezidba i uništavanje dijelova navedenog bilja koji su zaraženi navedenim štetnim organizmom, nakon primjene postupaka tretiranja iz točke (b);

(d)

postavljanje klopki za hvatanje navedenog štetnog organizma i, ako se navedeni štetni organizam otkrije, primjena odgovarajućih postupaka tretiranja.

2.   Ako je prisutnost navedenog štetnog organizma službeno potvrđena u sigurnosnoj zoni, primjenjuju se članci 17. i 18. Uredbe (EU) 2016/2031.

3.   Na demarkiranim područjima za obuzdavanje širenja nadležna tijela informiraju javnost o prijetnji koju predstavlja navedeni štetni organizam i mjerama donesenima za sprečavanje njegova daljnjeg širenja izvan tih područja.

Nadležna tijela obavješćuju javnost i odgovarajuće specijalizirane subjekte o razgraničenju demarkiranog područja za obuzdavanje širenja.

Članak 5.

Nadzori

1.   Nadležna tijela provode nadzore kako je predviđeno u stavcima 2. i 3., uzimajući u obzir podatke navedene u kartici s informacijama za nadzor štetnih organizama.

2.   Ona provode na riziku utemeljene godišnje nadzore za utvrđivanje prisutnosti navedenog štetnog organizma na područjima Unije na kojima prisutnost navedenog štetnog organizma nije poznata, ali na kojima postoji mogućnost njegova udomaćivanja.

3.   Nadležna tijela na sigurnosnim područjima demarkiranih područja za obuzdavanje širenja provode godišnje nadzore, kako je navedeno u članku 19. stavku 1. Uredbe (EU) 2016/2031, radi otkrivanja prisutnosti navedenog štetnog organizma.

Ti nadzori uključuju:

(a)

vizualne preglede, u primjereno vrijeme, za otkrivanje navedenog štetnog organizma ili njegovih simptoma;

(b)

postavljanje klopki;

(c)

uzorkovanje i testiranje u slučaju bilja koje pokazuje simptome zaraze navedenim štetnim organizmom ili sumnje na zarazu tim štetnim organizmom.

Ti su nadzori intenzivniji od nadzora iz stavka 2. i podrazumijevaju veći broj vizualnih pregleda i klopki te, prema potrebi, uzorkovanja i testiranja.

Članak 6.

Izvješćivanje

Do 30. travnja svake godine države članice dostavljaju Komisiji i drugim državama članicama rezultate nadzora provedenih u prethodnoj kalendarskoj godini:

(a)

u skladu s člankom 5. stavkom 2. ove Uredbe, koristeći jedan od predložaka iz Priloga I. Provedbenoj uredbi (EU) 2020/1231;

(b)

u skladu s člankom 5. stavkom 3. ove Uredbe, koristeći jedan od predložaka iz Priloga II. ovoj Uredbi.

Članak 7.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. listopada 2022.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)   SL L 317, 23.11.2016., str. 4.

(2)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/2072 оd 28. studenoga 2019. o utvrđivanju jedinstvenih uvjeta za provedbu Uredbe (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zaštitnih mjera protiv organizama štetnih za bilje te o stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 690/2008 i izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/2019 (SL L 319, 10.12.2019., str. 1.).

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1231 оd 27. kolovoza 2020. o formatu i uputama za godišnja izvješća o rezultatima nadzorâ i formatu višegodišnjih programa nadzora i praktičnim aranžmanima iz članka 22. odnosno članka 23. Uredbe (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 280, 28.8.2020., str. 1.).

(4)  EFSA (Europska agencija za sigurnost hrane), 2019. Pest survey card on Aleurocanthus spiniferus and Aleurocanthus woglumi (Kartica s informacijama za nadzor štetnih organizama Aleurocanthus spiniferus i Aleurocanthus woglumi). EFSA, povezana publikacija 2019:EN-1565. 17 str. doi:10.2903/sp.efsa.2019.EN-1565. Dostupno na internetu: https://arcg.is/u5DTL


PRILOG I.

Popis demarkiranih područja za obuzdavanje širenja iz članka 2.

1.   Hrvatska

Broj demarkiranog područja (DP)

Područje DP

Regija

Općine ili druga administrativna/geografska razgraničenja

Općina

Katastarska općina

1.

Zaraženo područje

Dubrovačko-neretvanska županija

Konavle

Vitaljina, Ljuta, Đurinići

Sigurnosno područje

Dubrovačko-neretvanska županija

Konavle

Pločice, Pavlje Brdo, Vodovađa, Dubravka, Dunave, Popovići, Gruda, Lovorno, Pridvorje, Zastolje, Radovčići, Kuna Konavoska

2.

Zaraženo područje

Splitsko-dalmatinska županija

Jelsa

Vrisnik

Milna

Milna

Sigurnosno područje

Splitsko-dalmatinska županija

Jelsa

Jelsa, Pitve, Vrbanj, Dol, Stari Grad, Svirče, Vrbovska

Šolta

Gornje Selo

Milna

Bobovišća

Nerežišća

Nerežišća, Dračevica

Sutivan

Sutivan

2.   Grčka

Broj demarkiranog područja (DP)

Područje DP

Regija

Općine ili druga administrativna/geografska razgraničenja

1.

Zaraženo područje

Jonski otoci

Krf (1)


(1)  Nema sigurnosnog područja jer je cijeli otok zaraženo područje.


PRILOG II.

Predlošci za izvješćivanje o rezultatima nadzora provedenih na temelju članka 5. stavka 3.

DIO A

1.   Predložak za izvješćivanje o rezultatima godišnjih nadzora

Image 1

2.   Upute za ispunjavanje predloška

Ako se ispunjava ovaj predložak, ne ispunjava se predložak iz dijela B ovog Priloga.

Za stupac 1.:

navesti naziv geografskog područja, broj izbijanja ili druge informacije iz kojih je moguće utvrditi demarkirano područje (DP) i datum njegova uspostavljanja.

Za stupac 2.:

navesti veličinu DP-a prije početka nadzora.

Za stupac 3.:

navesti veličinu DP-a nakon nadzora.

Za stupac 4.:

navesti pristup: obuzdavanje širenja. Unijeti onoliko redaka koliko je potrebno, ovisno o broju DP-ova po štetnom organizmu i pristupima koji se primjenjuju na tim područjima.

Za stupac 5.:

navesti područje DP-a na kojem je proveden nadzor, unijeti onoliko redaka koliko je potrebno: zaraženo područje (ZP) ili sigurnosno područje (SP), koristiti zasebne retke. Ako je primjenjivo, navesti područje SP-a na kojem je proveden nadzor (npr. 20 km uz ZP, oko rasadnikâ itd.) za svaki redak zasebno.

Za stupac 6.:

navesti broj i opis mjesta nadzora odabirom jednog od sljedećih unosa za opis:

1.

otvoreni prostor (područje proizvodnje): 1.1. polje (obradivo, pašnjak); 1.2. voćnjak/vinograd; 1.3. rasadnik; 1.4. šuma;

2.

otvoreni prostor (ostalo): 2.1. privatni vrt; 2.2. javne površine; 2.3. zaštićeno područje; 2.4. divlje bilje na područjima koja nisu zaštićena područja; 2.5. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija, močvarna područja, mreža navodnjavanja i odvodnje itd.);

3.

fizički zatvoreni uvjeti: 3.1. staklenik; 3.2. privatna površina, osim staklenika; 3.3. javna površina, osim staklenika; 3.4. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija).

Za stupac 7.:

navesti područja rizika utvrđena na temelju biologije štetnog organizma, prisutnosti bilja domaćina, ekološko-klimatskih uvjeta i lokacija rizika.

Za stupac 8.:

navesti područja rizika uključena u nadzor, od onih iz stupca 7.

Za stupac 9.:

navesti bilje, plodove, sjemenke, tlo, materijal za pakiranje, drvo, strojeve, vozila, vodu, ostalo i točno navesti o čemu je riječ.

Za stupac 10.:

navesti popis nadziranih biljnih vrsta/rodova, jedan redak po biljnoj vrsti/rodu.

Za stupac 11.:

navesti mjesece u kojima su nadzori provedeni.

Za stupac 12.:

navesti pojedinosti o nadzoru, ovisno o posebnim zakonskim zahtjevima za svaki štetni organizam. Upisati „nije primjenjivo” ako informacije za određeni stupac nisu primjenjive.

Za stupce 13. i 14.:

navesti rezultate, ako je primjenjivo, navodeći dostupne informacije u odgovarajućim stupcima. „Neodređeni” su oni analizirani uzorci za koje nije dobiven nikakav rezultat zbog raznih čimbenika (npr. rezultat ispod razine otkrivanja, neobrađen, neidentificiran ili star uzorak itd.).

Za stupac 15.:

navesti obavijesti o izbijanju za godinu u kojoj je proveden nadzor za nalaze na SP-u. Broj obavijesti o izbijanju ne treba navesti ako je nadležno tijelo odlučilo da je rezultat jedan od slučajeva iz članka 14. stavka 2., članka 15. stavka 2. ili članka 16. Uredbe (EU) 2016/2031. U tom slučaju navesti razlog nedostavljanja tih informacija u stupcu 16. („Napomene”).

DIO B

1.   Predložak za izvješćivanje o rezultatima statistički utemeljenih godišnjih nadzora

Image 2

2.   Upute za ispunjavanje predloška

Ako se ispunjava ovaj predložak, ne ispunjava se predložak iz dijela A ovog Priloga.

Objasniti temeljne pretpostavke za plan nadzora po štetnom organizmu. Sažeti i obrazložiti:

ciljanu populaciju, epidemiološku jedinicu i inspekcijske jedinice,

metodu otkrivanja i osjetljivost metode,

čimbenike rizika, navodeći razine rizika i pripadajuće relativne rizike te udio populacije bilja domaćina.

Za stupac 1.:

navesti naziv geografskog područja, broj izbijanja ili druge informacije iz kojih je moguće utvrditi demarkirano područje (DP) i datum njegova uspostavljanja.

Za stupac 2.:

navesti veličinu DP-a prije početka nadzora.

Za stupac 3.:

navesti veličinu DP-a nakon nadzora.

Za stupac 4.:

navesti pristup: obuzdavanje širenja. Unijeti onoliko redaka koliko je potrebno, ovisno o broju DP-ova po štetnom organizmu i pristupima koji se primjenjuju na tim područjima.

Za stupac 5.:

navesti područje DP-a na kojem je proveden nadzor, unijeti onoliko redaka koliko je potrebno: zaraženo područje (ZP) ili sigurnosno područje (SP), koristiti zasebne retke. Ako je primjenjivo, navesti područje SP-a na kojem je proveden nadzor (npr. 20 km uz ZP, oko rasadnikâ itd.) za svaki redak zasebno.

Za stupac 6.:

navesti broj i opis mjesta nadzora odabirom jednog od sljedećih unosa za opis:

1.

otvoreni prostor (područje proizvodnje): 1.1. polje (obradivo, pašnjak); 1.2. voćnjak/vinograd; 1.3. rasadnik; 1.4. šuma;

2.

otvoreni prostor (ostalo): 2.1. privatni vrtovi; 2.2. javne površine; 2.3. zaštićeno područje; 2.4. divlje bilje na područjima koja nisu zaštićena područja; 2.5. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija, močvarna područja, mreža navodnjavanja i odvodnje itd.);

3.

fizički zatvoreni uvjeti: 3.1. staklenik; 3.2. privatna površina, osim staklenika; 3.3. javna površina, osim staklenika; 3.4. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija).

Za stupac 7.:

navesti mjesece u kojima su nadzori provedeni.

Za stupac 8.:

navesti odabranu ciljanu populaciju te odgovarajući popis vrsta/rodova domaćina i obuhvaćeno područje. Ciljana populacija definira se kao skup inspekcijskih jedinica. Njezina se veličina za poljoprivredna područja obično definira u hektarima, ali može se definirati i u parcelama, poljima, staklenicima itd. Obrazložiti odabir u temeljnim pretpostavkama. Navesti nadzirane inspekcijske jedinice. „Inspekcijska jedinica” znači bilje, dijelovi bilja, roba, materijali i vektori štetnih organizama koji su pregledani radi identifikacije i otkrivanja štetnih organizama.

Za stupac 9.:

navesti nadzirane epidemiološke jedinice, navodeći njihov opis i mjernu jedinicu. „Epidemiološka jedinica” znači homogeno područje na kojem bi u slučaju prisutnosti štetnog organizma interakcije štetnog organizma, bilja domaćina te abiotičkih i biotičkih čimbenika i uvjeta dovele do iste epidemiologije. Epidemiološke jedinice potpodjela su ciljane populacije koje su epidemiološki homogene i obuhvaćaju najmanje jednu biljku domaćina. U nekim se slučajevima cijela populacija domaćina u određenoj regiji/području/zemlji može definirati kao epidemiološka jedinica. To mogu biti regije statističke nomenklature prostornih jedinica (NUTS), urbana područja, šume, ružičnjaci, poljoprivredna gospodarstva ili hektari. Taj se izbor mora obrazložiti u temeljnim pretpostavkama.

Za stupac 10.:

navesti metode upotrijebljene tijekom nadzora, uključujući broj aktivnosti u svakom slučaju, ovisno o posebnim zakonskim zahtjevima za svaki štetni organizam. Upisati „nije primjenjivo” ako informacije za određeni stupac nisu dostupne.

Za stupac 11.:

navesti procjenu djelotvornosti uzorkovanja. Djelotvornost uzorkovanja znači vjerojatnost odabira zaraženih dijelova na zaraženoj biljci. U slučaju vektora označava djelotvornost metode hvatanja pozitivnog vektora ako je prisutan na području nadzora. U slučaju tla označava djelotvornost odabira uzorka tla koji sadržava štetni organizam ako je štetni organizam prisutan na području nadzora.

Za stupac 12.:

„osjetljivost metode” znači vjerojatnost da će se metodom točno otkriti prisutnost štetnog organizma. Osjetljivost metode definira se kao vjerojatnost da će rezultat testiranja stvarno pozitivne biljke domaćina biti pozitivan. Riječ je o umnošku djelotvornosti uzorkovanja (tj. vjerojatnosti odabira zaraženih dijelova na zaraženoj biljci) i dijagnostičke osjetljivosti (koju obilježava vizualni pregled i/ili laboratorijski test koji se upotrebljava u postupku identifikacije).

Za stupac 13.:

navesti čimbenike rizika u zasebnim recima koristeći onoliko redaka koliko je potrebno. Za svaki čimbenik rizika navesti razinu rizika i pripadajući relativni rizik te udio populacije domaćina.

Za stupac B:

navesti pojedinosti o nadzoru, ovisno o posebnim zakonskim zahtjevima za svaki štetni organizam. Upisati „nije primjenjivo” ako informacije za određeni stupac nisu primjenjive. Informacije koje je potrebno navesti u ovim stupcima povezane su s informacijama iz stupca 10. „Metode otkrivanja”.

Za stupac 18.:

navesti broj mjesta postavljanja klopki ako se taj broj razlikuje od broja klopki (stupac 17.) (npr. ista se klopka upotrebljava na različitim mjestima).

Za stupac 21.:

navesti broj uzoraka s pozitivnim, negativnim ili neodređenim rezultatom. „Neodređeni” su oni analizirani uzorci za koje nije dobiven nikakav rezultat zbog različitih čimbenika (npr. rezultat ispod razine otkrivanja, neobrađen, neidentificiran ili star uzorak itd.).

Za stupac 22.:

navesti obavijesti o izbijanju za godinu u kojoj je proveden nadzor za nalaze na sigurnosnom području. Broj obavijesti o izbijanju ne treba navesti ako je nadležno tijelo odlučilo da je rezultat jedan od slučajeva iz članka 14. stavka 2., članka 15. stavka 2. ili članka 16. Uredbe (EU) 2016/2031. U tom slučaju navesti razlog nedostavljanja tih informacija u stupcu 25. („Napomene”).

Za stupac 23.:

navesti osjetljivost nadzora kako je definirana u Međunarodnoj normi za fitosanitarne mjere (ISPM 31). Ta vrijednost postignute razine pouzdanosti u pogledu neprisutnosti štetnog organizma izračunava se na temelju provedenih pregleda (i/ili uzetih uzoraka) s obzirom na osjetljivost metode i zadanu prevalenciju.

Za stupac 24.:

navesti zadanu prevalenciju na temelju procjene vjerojatne stvarne prevalencije štetnog organizma na polju prije nadzora. Zadana prevalencija utvrđena je kao cilj nadzora i predstavlja kompromis koji su osobe odgovorne za upravljanje rizikom pronašle između rizika prisutnosti štetnog organizma i resursa koji su na raspolaganju za nadzor. Za nadzor za otkrivanje prisutnosti obično se utvrđuje vrijednost od 1 %.


Top