EUR-Lex Access to European Union law
This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 32022R1630
Commission Implementing Regulation (EU) 2022/1630 of 21 September 2022 establishing measures for the containment of Grapevine flavescence dorée phytoplasma within certain demarcated areas
Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/1630 оd 21. rujna 2022. o utvrđivanju mjera za sprječavanje širenja fitoplazme zlatnog žutila vinove loze na određenim demarkiranim područjima
Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/1630 оd 21. rujna 2022. o utvrđivanju mjera za sprječavanje širenja fitoplazme zlatnog žutila vinove loze na određenim demarkiranim područjima
C/2022/6645
OJ L 245, 22.9.2022, p. 27–44
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
In force
22.9.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 245/27 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/1630
оd 21. rujna 2022.
o utvrđivanju mjera za sprječavanje širenja fitoplazme zlatnog žutila vinove loze na određenim demarkiranim područjima
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje i o izmjeni uredbi (EU) br. 228/2013, (EU) br. 652/2014 i (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 69/464/EEZ, 74/647/EEZ, 93/85/EEZ, 98/57/EZ, 2000/29/EZ, 2006/91/EZ i 2007/33/EZ (1), a posebno njezin članak 28. stavak 1. točke (d) i (e) te članak 28. stavak 2.,
budući da:
(1) |
U dijelu B Priloga II. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/2072 (2) utvrđen je popis karantenskih štetnih organizama Unije za koje je poznato da se pojavljuju na području Unije. |
(2) |
Fitoplazma zlatnog žutila vinove loze („navedeni štetni organizam”) uvrštena je na taj popis jer je poznato da se pojavljuje u određenim dijelovima Unije i ima znatan utjecaj na uzgoj biljaka Vitis L. („navedene biljke”), glavnog domaćina tog štetnog organizma. |
(3) |
Scaphoideus titanus Ball („navedeni prijenosnik”) identificiran je kao učinkovit prijenosnik navedenog štetnog organizma. Taj prijenosnik ima važnu ulogu u nastanku i daljnjem širenju fitoplazme zlatnog žutila vinove loze (3) na području Unije te bi stoga trebalo uspostaviti mjere za njegovu identifikaciju i kontrolu. |
(4) |
Nadzori provedeni u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) 2016/2031 pokazali su da iskorjenjivanje navedenog štetnog organizma na određenim demarkiranim područjima više nije moguće. |
(5) |
Stoga bi trebalo utvrditi mjere za sprečavanje širenja navedenog štetnog organizma na tim demarkiranim područjima koja se sastoje od zaraženih zona i sigurnosnih zona. Te bi se mjere trebale sastojati od uništavanja i uklanjanja zaraženih navedenih biljaka i primjene odgovarajućih postupaka tretiranja kako bi se spriječilo širenje navedenog štetnog organizma na ostatak područja Unije. |
(6) |
Nadležna tijela trebala bi informirati širu javnost i specijalizirane subjekte na koje se odnose mjere sprječavanja širenja na demarkiranim područjima kako bi bili upoznati s primijenjenim mjerama i razgraničenjem demarkiranih područja. |
(7) |
Međutim, ako se navedeni štetni organizam pronađe u sigurnosnoj zoni koja okružuje zaraženu zonu na koju se primjenjuju mjere za sprečavanje širenja navedenog štetnog organizma, nadležno tijelo bi trebalo uspostaviti novo demarkirano područje na kojem se provodi iskorjenjivanje. |
(8) |
Trebalo bi provoditi godišnje preglede prisutnosti navedenog štetnog organizma i navedenog prijenosnika kako je utvrđeno u članku 22. Uredbe (EU) 2016/2031 i Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2020/1231 (4) kako bi se osiguralo rano otkrivanje navedenog štetnog organizma na područjima Unije na kojima nije poznata prisutnost navedenog štetnog organizma. Ti bi se nadzori trebali temeljiti na kartici za nadzor štetnih organizama i njihovih prijenosnika za navedeni štetni organizam koju je objavila Europska agencija za sigurnost hrane u njoj uzimaju u obzir najnovija znanstvena i tehnička dostignuća. |
(9) |
Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Predmet
Ovom se Uredbom utvrđuju mjere za sprečavanje širenja fitoplazme zlatnog žutila vinove loze na demarkiranim područjima na kojima njezino iskorjenjivanje nije moguće.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:
1. |
„Navedeni štetni organizam” znači fitoplazma zlatnog žutila vinove loze; |
2. |
„Navedene biljke” znači biljke Vitis L., osim plodova i sjemena; |
3. |
„Navedeni prijenosnik” znači Scaphoideus titanus Ball; |
4. |
„demarkirano područje za sprječavanje širenja” znači područje navedeno u Prilogu I. na kojem se navedeni štetni organizam ne može iskorijeniti; |
5. |
„kartica za nadzor štetnih organizama” znači objava „kartica za nadzor fitoplazme zlatnog žutila vinove loze i njezina prijenosnika Scaphoideus titanus” (5) Europske agencije za sigurnost hrane. |
Članak 3.
Uspostava demarkiranih područja za sprječavanje širenja
Nadležna tijela uspostavljaju demarkirana područja za sprječavanje širenja navedenog štetnog organizma koja se sastoje od zaražene zone i sigurnosne zone širine od najmanje 2,5 km, oko zaražene zone.
Članak 4.
Mjere za sprječavanje širenja unutar demarkiranih područja
1. Na zaraženim područjima nadležna tijela osiguravaju poduzimanje sljedećih mjera:
(a) |
uklanjanje i uništavanje navedenih biljaka za koje je utvrđeno da su zaražene navedenim štetnim organizmom što je prije moguće, a najkasnije prije početka sljedeće sezone uzgoja; |
(b) |
primjena odgovarajućih postupaka obrade za kontrolu navedenog prijenosnika. |
2. U sigurnosnim područjima nadležna tijela osiguravaju primjenu odgovarajućih postupaka obrade radi kontrole navedenog prijenosnika u slučaju njegove prisutnosti.
Ako je prisutnost navedenog štetnog organizma u sigurnosnoj zoni službeno potvrđena na navedenim biljkama, primjenjuju se članci 17. i 18. Uredbe (EU) 2016/2031.
3. Unutar demarkiranih područja za sprječavanje širenja, nadležna tijela informiraju javnosti o prijetnji koju predstavlja navedeni štetni organizam i mjerama donesenima za sprečavanje njegova daljnjeg širenja izvan tih područja.
Nadležna tijela obavješćuju javnost i odgovarajuće specijalizirane subjekte o razgraničenju demarkiranog područja radi sprečavanja širenja.
Članak 5.
Nadzori
1. Nadležna tijela provode nadzore kako je predviđeno u stavcima 2. i 3., uzimajući u obzir informacije iz kartice za nadzor štetnih organizama.
2. Provode godišnje preglede na temelju rizika prisutnosti navedenog štetnog organizma na područjima Unije na kojima nije poznata prisutnost navedenog štetnog organizma, ali bi moglo doći do nje.
3. U sigurnosnim zonama demarkiranih područja radi sprječavanja širenja provode godišnje preglede, kako je navedeno u članku 19. stavku 1. Uredbe (EU) 2016/2031, radi otkrivanja prisutnosti navedenog štetnog organizma i navedenog prijenosnika.
Ti nadzori uključuju:
(a) |
vizualne preglede navedenih biljaka radi otkrivanja navedenog štetnog organizma; |
(b) |
uzorkovanje i testiranje u slučaju sumnje na prisutnost navedenog štetnog organizma; te |
(c) |
odgovarajuće klopke za otkrivanje navedenog prijenosnika. |
Ti su nadzori intenzivniji od pregleda iz stavka 2. i imaju veći broj vizualnih pregleda i, prema potrebi, uzorkovanja i testiranja.
Članak 6.
Izvješćivanje
Do 30. travnja svake godine države članice dostavljaju Komisiji i drugim državama članicama rezultate pregleda provedenih u prethodnoj kalendarskoj godini u skladu s:
(a) |
člankom 5. stavkom 2. ove Uredbe, upotrebom jednog od predložaka iz Priloga I. Provedbenoj uredbi (EU) 2020/1231; |
(b) |
člankom 5. stavkom 3. ove Uredbe, upotrebom jednog od predložaka iz Priloga II. ovoj Uredbi. |
Članak 7.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 21. rujna 2022.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 317, 23.11.2016., str. 4.
(2) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/2072 оd 28. studenoga 2019. o utvrđivanju jedinstvenih uvjeta za provedbu Uredbe (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zaštitnih mjera protiv organizama štetnih za bilje te o stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 690/2008 i izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/2019 (SL L 319, 10.12.2019., str. 1.).
(3) Odbor PLH EFSA-e (Odbor EFSA-e za zdravlje bilja), 2014. Znanstveno mišljenje o kategorizaciji štetnih organizama Fitoplazma zlatnog žutila vinove loze EFSA Journal 2014.; 12(10):3851, 31 str. doi:10.2903/j.efsa.2014.3851.
(4) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1231 оd 27. kolovoza 2020. o formatu i uputama za godišnja izvješća o rezultatima nadzorâ i formatu višegodišnjih programa nadzora i praktičnim aranžmanima iz članka 22. odnosno članka 23. Uredbe (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 280, 28.8.2020., str. 1.).
(5) Kartica za nadzor fitoplazme zlatnog žutila vinove loze i njezina prijenosnika Scaphoideus titanus. EFSA, povezana publikacija 2020.:EN-1909. 36 str. doi:10.2903/sp.efsa.2020.EN-1909.
PRILOG I.
Popisi demarkiranih područja radi sprečavanja širenja bolesti iz članka 2.
1. Hrvatska
Broj/naziv demarkiranog područja (DP) |
Zona DP-a |
Regija |
Općine ili druge administrativne/zemljopisne granice |
||||||||||||||||||
1. |
Zaražena zona |
Panonska Hrvatska (Bjelovarsko-bilogorska županija, Virovitičko-podravska županija, Požeško-slavonska županija, Brodsko-posavska županija, Osječko-baranjska županija, Vukovarsko-srijemska županija, Karlovačka županija, Sisačko-moslavačka županija) |
|
||||||||||||||||||
Sigurnosna zona |
Panonska Hrvatska (Bjelovarsko-bilogorska županija, Virovitičko-podravska županija, Požeško-slavonska županija, Brodsko-posavska županija, Osječko-baranjska županija, Vukovarsko-srijemska županija, Karlovačka županija, Sisačko-moslavačka županija) |
Katastarske općine
|
|||||||||||||||||||
2. |
Zaražena zona |
Jadranska Hrvatska Istarska županija |
Katastarske općine Bačva, Brkač, Brtonigla, Buje, Donja Mirna, Frata, Grožnjan, Kaldir, Karojba, Kaštel, Kaštelir, Kostajnica, Krasica, Kršete, Labinci, Lovrečica, Materada, Motovun, Nova Vas, Novigrad, Petrovija, Savudrija, Sveti Ivan, Sveti Vital, Umag, Višnjan, Vižinada, Završje, Žbandaj. |
||||||||||||||||||
Sigurnosna zona |
Jadranska Hrvatska Istarska županija |
Katastarske općine Baderna, Beram, Brdo, Čepić, Dračevac, Funtana, Fuškulin, Gradina, Grdoselo, Kašćerga, Kringa, Kršikla, Kuberton, Kućibreg, Lim, Lovreč, Marčenegla, Merišće, Momjan, Mugeba, Muntrilj, Mušalež, Novaki Motovunski, Oprtalj, Pazin, Poreč, Rakotule, Rovinj, Rovinjsko Selo, Senj, Sovinjak, Sovišćina, Šterna, Tar, Tinjan, Triban, Trviž, Vabriga, Varvari, Vrh, Vrsar, Zamask, Zrenj, Zumesk. |
|||||||||||||||||||
3. |
Zaražena zona |
Sjeverna Hrvatska s područjem Grada Zagreba (Međimurska županija, Varaždinska županija, Koprivničko-križevačka županija, Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Grad Zagreb) |
Katastarske općine
|
||||||||||||||||||
Sigurnosna zona |
Sjeverna Hrvatska s područjem Grada Zagreba (Međimurska županija, Varaždinska županija, Koprivničko-križevačka županija, Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Grad Zagreb) |
Katastarske općine
|
2. Mađarska
Proširenje za Hrvatsku i Sloveniju sigurnosnih zona demarkiranih područja radi sprečavanja širenja na državno područje Mađarske
Broj/naziv demarkiranog područja (DP) |
Zona DP-a |
Regija |
Općine ili druge administrativne/zemljopisne granice |
1. |
Sigurnosna zona |
Regija Bács-Kiskun Okrug Baja |
Hercegszántó |
Sigurnosna zona |
Regija Baranya Okrug Mohács |
Kölked, Homorúd |
|
2. |
Sigurnosna zona |
Regija Zala Okrug Letenye |
Tótszerdahely, Molnári |
3. |
Sigurnosna zona |
Regija Zala Okrug Lenti |
Bödeháza, Nemesnép, Lendvajakabfa, Márokföld, Szentgyörgyvölgy |
4. |
Sigurnosna zona |
Regija Zala Okrug Lenti |
Lendvadedes |
3. Italija
Proširenje za Sloveniju sigurnosnih zona demarkiranih područja radi sprečavanja širenja na državno područje Italije
Broj/naziv demarkiranog područja (DP) |
Zona DP-a |
Regija |
Općine ili druge administrativne/zemljopisne granice (djelomično) |
1. |
Sigurnosna zona |
Friuli Venezia Giulia Regija Gorizia |
Dolegna Del Collio, Gorizia, San Floriano Del Collio, Savogna D’isonzo |
2. |
Sigurnosna zona |
Friuli Venezia Giulia Regija Trieste |
Duino-Aurisina, Monrupino, Muggia, San Dorligo Della Valle - Dolina, Sgonico, Trieste |
3. |
Sigurnosna zona |
Friuli Venezia Giulia Regija Udine |
Prepotto |
4. Portugal
Broj/naziv demarkiranog područja (DP) |
Zona DP-a |
Regija |
Općine ili druge administrativne/zemljopisne granice |
1. |
Zaražena zona |
Sjeverni Portugal |
Alijó, Amarante, Amares, Baião, Barcelos, Braga, Cabeceiras de Basto, Castelo de Paiva, Celorico de Basto, Cinfães, Esposende, Fafe, Felgueiras, Guimarães, Lousada, Maia, Marco de Canaveses, Monção, Mondim de Basto, Paços de Ferreira, Paredes, Paredes de Coura, Penafiel, Peso da Régua, Ponte de Lima, Póvoa de Lanhoso, Póvoa de Varzim, Ribeira de Pena, Sabrosa, Santa Marta de Penaguião, Santo Tirso, Trofa, Valença, Valongo, Vieira do Minho, Vila do Conde, Vila Nova de Famalicão, Vila Pouca de Aguiar, Vila Real, Vila Verde and Vizela; i dijelovi područja sljedećih općina: Arcos de Valdevez, Ponte da Barca, Terras de Bouro i Viana do Castelo. |
Sigurnosna zona |
Sjeverni Portugal Portugal |
Mesão Frio; i dijelovi područja sljedećih općina: Arcos de Valdevez, Armamar, Arouca, Boticas, Caminha, Chaves, Carrazeda de Ansiães, Gondomar, Lamego, Matosinhos, Melgaço, Montalegre, Murça, Porto, Ponte da Barca, Resende, Santa Maria da Feira, São João da Pesqueira, Tabuaço, Terras de Bouro, Valpaços, Viana do Castelo, Vila Nova de Cerveira, Vinhais.. |
|
Središnji Portugal Portugal |
Dio općine Castro Daire. |
5. Slovenija
Broj/naziv demarkiranog područja (DP) |
Zona DP-a |
Regija |
Općine ili druge administrativne/zemljopisne granice |
||||||||||
1. |
Zaražena zona |
Zapadna Slovenija |
Ankaran, Koper, Izola i Piran; te Sežana, Komen (osim katastarske općine Brestovica – ID 2408) i Renče-Vogrsko. |
||||||||||
Sigurnosna zona |
Zapadna Slovenija |
Brda, Nova Gorica, Miren-Kostanjevica, Šempeter- Vrtojba, Ajdovščina, Vipava, Divača and Hrpelje-Kozina i katastarska općina Brestovica (ID 2408) u općini Komen. |
|||||||||||
2. |
Zaražena zona |
Jugoistočna Slovenija |
Dolenjske Toplice, Straža, Mirna peč, Novo mesto (osim katastarskih općina Črešnjice – ID 1458 i Herinja vas – ID 1459). |
||||||||||
Sigurnosna zona |
Jugoistočna Slovenija |
Žužemberk, Trebnje, Mirna, Šentrupert, Sevnica, Krško, Brežice, Mokronog-Trebelno, Šmarješke Toplice, Škocjan, Šentjernej, Kostanjevica na Krki, Semič, Črnomelj i Metlika te katastarske općine u općini Novo mesto: Črešnjice (ID 1458) i Herinja vas (ID 1459). |
|||||||||||
3. |
Zaražena zona |
Sjeveroistočna Slovenija |
|
||||||||||
Sigurnosna zona |
Sjeveroistočna Slovenija |
|
6. Španjolska
Proširenje za Portugal sigurnosnih zona demarkiranih područja radi sprečavanja širenja na državno područje Španjolske:
Broj/naziv demarkiranog područja (DP) |
Zona DP-a |
Regija |
Općine ili druge administrativne/zemljopisne granice |
||||||||||||||||||||||||||
1. |
Sigurnosna zona |
Galicia Pokrajina Pontevedra |
A cañiza:
Arbo:
Crecente:
Tomiño:
Tui:
As Neves:
Salvaterra do Miño:
Salceda de Caselas:
|
||||||||||||||||||||||||||
Galicia Pokrajina Orense |
Padrenda: Dio župa Crespos (San Xoán), Desteriz (San Miguel), O Condado (Santa María) i Padrenda (San Cibrán). |
PRILOG II.
Predlošci za izvješćivanje o rezultatima godišnjih nadzora provedenih u skladu s člankom 6. točkom (b)
DIO A
1. Predložak za izvješćivanje o rezultatima godišnjih nadzora
2. Upute za ispunjavanje predloška
Ako je ovaj predložak ispunjen, predložak iz dijela B ovog Priloga ne ispunjava se.
Za stupac 1. |
: |
Navesti naziv geografskog područja, broj izbijanja ili druge informacije iz kojih je moguće utvrditi demarkirano područje (DP) i datum njegova uspostavljanja. |
||||||
Za stupac 2. |
: |
Navesti veličinu DP-a prije početka nadzora. |
||||||
Za stupac 3. |
: |
Navesti veličinu DP-a nakon nadzora. |
||||||
Za stupac 4. |
: |
Navesti pristup: Sprječavanje širenja (C). Uključiti onoliko redaka koliko je potrebno, ovisno o broju DP-ova po štetnom organizmu i pristupima koji se primjenjuju na tim područjima. |
||||||
Za stupac 5. |
: |
Navesti područje DP-a na kojem je proveden nadzor, uključiti onoliko redaka koliko je potrebno: zaražena zona (ZZ) ili sigurnosna zona (SZ), koristiti zasebne retke. Ako je primjenjivo, navesti područje ZP-a na kojem je proveden nadzor (npr. 20 km uz SP, oko rasadnikâ itd.) za svaki redak zasebno. |
||||||
Za stupac 6. |
: |
Navesti broj i opis mjesta nadzora odabirom jednog od sljedećih unosa za opis:
|
||||||
Za stupac 7. |
: |
Navesti područja rizika utvrđena na temelju biologije štetnog organizma ili štetnih organizama, prisutnosti bilja domaćina, ekološko-klimatskih uvjeta i lokacija rizika. |
||||||
Za stupac 8. |
: |
Navedite rizična područja uključena u nadzor iz onih utvrđenih u stupcu 7. |
||||||
Za stupac 9. |
: |
Navesti bilje, plodove, sjemenke, tlo, materijal za pakiranje, drvo, strojeve, vozila, vodu, ostalo i točno navesti o čemu je riječ. |
||||||
Za stupac 10. |
: |
Navedite popis biljnih vrsta/rodova koji su nadzirani, jedan redak po biljnoj vrsti/rodu. |
||||||
Za stupac 11. |
: |
Navesti mjesece u godini kada je proveden nadzor. |
||||||
Za stupac 12. |
: |
Navesti pojedinosti o nadzoru, ovisno o posebnim zahtjevima za svaki štetni organizam. Upisati Nije primjenjivo ako informacije za određeni stupac nisu primjenjive. |
||||||
Za stupce 13. i 14. |
: |
Navesti rezultate, ako je primjenjivo, navodeći informacije dostupne u odgovarajućim stupcima. „Neodređen” se odnosi na analizirane uzorke za koje zbog različitih čimbenika nije dobiven rezultat (npr. ispod razine otkrivanja, uzorak nije obrađen jer nije identificiran ili jer je star). |
||||||
Za stupac 15. |
: |
Navesti obavijesti o izbijanju za godinu u kojoj je proveden nadzor za nalaze u SZ-u. Broj obavijesti o izbijanju ne treba navesti ako je nadležno tijelo odlučilo da je rezultat jedan od slučajeva iz članka 14. stavka 2., članka 15. stavka 2. ili članka 16. Uredbe (EU) 2016/2031. U tom slučaju navesti razlog nedostavljanja tih informacija u stupcu 16. („Napomene”). |
DIO B
1. Predložak za izvješće o rezultatima godišnjih nadzora koji se temelje na statističkim podacima
2. Upute za ispunjavanje predloška
Ako je ovaj predložak ispunjen, predložak iz dijela A ovog Priloga ne ispunjava se.
Objasniti temeljne pretpostavke za plan nadzora po štetnom organizmu. Sažeti i obrazložiti:
— |
ciljnu populaciju, epidemiološke jedinice i jedinice inspekcijskog pregleda; |
— |
metodu otkrivanja i osjetljivost metode; |
— |
čimbenike rizika, uz navođenje razina rizika i odgovarajućih relativnih rizika i udjela populacije biljaka domaćina. |
Za stupac 1. |
: |
Navesti naziv geografskog područja, broj izbijanja ili druge informacije iz kojih je moguće utvrditi demarkirano područje (DP) i datum njegova uspostavljanja. |
||||||
Za stupac 2. |
: |
Navesti veličinu DP-a prije početka nadzora. |
||||||
Za stupac 3. |
: |
Navesti veličinu DP-a nakon nadzora. |
||||||
Za stupac 4. |
: |
Navesti pristup: Sprječavanje širenja (C). Uključiti onoliko redaka koliko je potrebno, ovisno o broju DP-ova po štetnom organizmu i pristupima koji se primjenjuju na tim područjima. |
||||||
Za stupac 5. |
: |
Navesti područje DP-a na kojem je proveden nadzor, uključiti onoliko redaka koliko je potrebno: zaražena zona (ZZ) ili sigurnosna zona (SZ), koristiti zasebne retke. Ako je primjenjivo, navesti područje ZZ-a na kojem je proveden nadzor (npr. 20 km uz SZ, oko rasadnikâ itd.) za svaki redak zasebno. |
||||||
Za stupac 6. |
: |
Navesti broj i opis mjesta nadzora odabirom jednog od sljedećih unosa za opis:
|
||||||
Za stupac 7. |
: |
Navesti mjesece u kojima su nadzori provedeni. |
||||||
Za stupac 8. |
: |
Navesti odabranu ciljanu populaciju te odgovarajući popis vrsta/rodova domaćina i obuhvaćeno područje. Ciljna populacija definira se kao skup jedinica inspekcijskog pregleda. Njezina se veličina za poljoprivredna područja obično definira u hektarima, ali može se definirati i u parcelama, poljima, staklenicima itd. Obrazložiti odabir u temeljnim pretpostavkama. Navesti obuhvaćene jedinice inspekcijskog pregleda. „Jedinica inspekcijskog pregleda” znači bilje, dijelovi bilja, roba, materijali, vektori štetnih organizama koji su pregledani radi utvrđivanja i otkrivanja štetnih organizama. |
||||||
Za stupac 9. |
: |
Navesti obuhvaćene epidemiološke jedinice, uz navođenje njihova opisa i mjerne jedinice. „Epidemiološka jedinica” znači homogeno područje na kojem bi u slučaju prisutnosti štetnog organizma interakcija između tog štetnog organizma, biljaka domaćina i abiotičkih i biotičkih čimbenika i uvjeta dovela do jednake epidemiološke situacije. Epidemiološke jedinice potpodjela su ciljane populacije koje su epidemiološki homogene i obuhvaćaju najmanje jednu biljku domaćina. U nekim slučajevima epidemiološka jedinica može biti cijela populacija domaćina u regiji/području/zemlji. To mogu biti regije Statističke nomenklature teritorijalnih jedinica (NUTS), urbana područja, šume, ružičnjaci ili poljoprivredna gospodarstva odnosno hektari. Odabir epidemioloških jedinica mora biti opravdan temeljnim pretpostavkama. |
||||||
Za stupac 10. |
: |
Navesti metode upotrijebljene tijekom nadzora, uključujući broj aktivnosti u svakom slučaju, ovisno o posebnim pravnim zahtjevima za svaki štetni organizam. Upisati Nije primjenjivo ako informacije za određeni stupac nisu dostupne. |
||||||
Za stupac 11. |
: |
Navesti procjenu učinkovitosti uzorkovanja. Učinkovitost uzorkovanja znači vjerojatnost odabira zaraženih dijelova zaraženog bilja. Za prijenosnike je riječ o učinkovitosti načina hvatanja pozitivnog prijenosnika ako je on prisutan na području nadzora. Za tlo je riječ o učinkovitosti odabira uzorka tla koji sadržava štetni organizam ako je štetni organizam prisutan na području nadzora. |
||||||
Za stupac 12. |
: |
„Osjetljivost metode” znači vjerojatnost da će se primjenom metode ispravno otkriti prisutnost štetnog organizma. Osjetljivost metode definira se kao vjerojatnost da će rezultat testiranja stvarno pozitivne biljke domaćina biti pozitivan. Riječ je o umnošku učinkovitosti uzorkovanja (tj. vjerojatnosti odabira zaraženih dijelova zaražene biljke) i dijagnostičke osjetljivosti (koju karakterizira vizualni pregled i/ili laboratorijski test upotrijebljen u postupku utvrđivanja). |
||||||
Za stupac 13. |
: |
Navesti čimbenike rizika u zasebnim recima koristeći onoliko redaka koliko je potrebno. Za svaki čimbenik rizika navesti razinu rizika i odgovarajući relativni rizik i udio populacije domaćina. |
||||||
Za stupac B |
: |
Navesti pojedinosti o nadzoru, ovisno o posebnim zahtjevima za svaki štetni organizam. Upisati Nije primjenjivo ako informacije za određeni stupac nisu primjenjive. Informacije koje je potrebno navesti u ovim stupcima povezane su s informacijama iz stupca 10. „metode otkrivanja”. |
||||||
Za stupac 18. |
: |
Navesti broj mjesta postavljanja klopki ako se taj broj razlikuje od broja klopki (stupac 17.) (npr. ista se klopka upotrebljava na različitim mjestima). |
||||||
Za stupac 21. |
: |
Navesti broj uzoraka za koje je rezultat pozitivan, negativan ili neodređen. „Neodređen” se odnosi na analizirane uzorke za koje zbog različitih čimbenika nije dobiven rezultat (npr. ispod razine otkrivanja, uzorak nije obrađen jer nije identificiran ili jer je star). |
||||||
Za stupac 22. |
: |
Navesti obavijesti o izbijanju za godinu u kojoj je nadzor proveden. Broj obavijesti o izbijanju ne treba navesti ako je nadležno tijelo odlučilo da je rezultat jedan od slučajeva iz članka 14. stavka 2., članka 15. stavka 2. ili članka 16. Uredbe (EU) 2016/2031. U tom slučaju navesti razlog nedostavljanja tih informacija u stupcu 25. („Napomene”). |
||||||
Za stupac 23. |
: |
Navesti osjetljivost nadzora, kako je definirano u Međunarodnoj normi za fitosanitarne mjere (ISPM 31). Ta vrijednost postignute razine pouzdanosti u pogledu neprisutnosti štetnog organizma izračunava se na temelju provedenih pregleda (i/ili uzetih uzoraka) s obzirom na osjetljivost metode i zadanu prevalenciju. |
||||||
Za stupac 24. |
: |
Navesti zadanu prevalenciju na temelju procjene vjerojatne stvarne prevalencije štetnog organizma na polju koja se daje prije nadzora. Zadana prevalencija utvrđena je kao cilj nadzora, odnosno riječ je o kompromisu koji osobe koje upravljaju rizikom pronalaze između rizika od prisutnosti štetnog organizma i resursa koji su na raspolaganju za nadzor. Obično se u nadzoru za otkrivanje postavlja vrijednost od 1 %. |