(1)

Pandemija bolesti COVID-19 dovela je do naglog smanjenja željezničkog prometa zbog znatnog pada potražnje i izravnih mjera koje su države članice poduzele radi njezina ograničavanja.

(2)

Te okolnosti nisu pod kontrolom željezničkih prijevoznika, koji neprestano imaju probleme s likvidnošću i velike gubitke, a nekima prijeti i nesolventnost.

(3)

Kako bi se suzbili negativni gospodarski učinci pandemije bolesti COVID-19 i pomoglo željezničkim prijevoznicima, Uredbom (EU) 2020/1429 državama članicama omogućuje se da ovlaste upravitelje infrastrukture da smanje, oslobode od plaćanja ili odgode plaćanja naknada za pristup željezničkoj infrastrukturi. Ta je mogućnost odobrena za ograničeno referentno razdoblje, koje je zadnji puta produljeno Uredbom (EU) 2022/312 Europskog parlamenta i Vijeća (2) do 30. lipnja 2022.

(4)

Ograničenja kretanja tijekom pandemije znatno su utjecala na korištenje usluga željezničkog prijevoza putnika. Ta su ograničenja u manjoj mjeri utjecala i na usluge željezničkog teretnog prijevoza. Na temelju podataka koje su dostavili upravitelji željezničke infrastrukture u Uniji pandemija je najteže pogodila segment usluga prijevoza putnika. Najteže pogođen bio je segment komercijalnih usluga prijevoza putnika te je u svim državama članicama znatno smanjena ponuda tih usluga, koja se još nije vratila na razine iz 2019.

(5)

Broj teretnih vlakova koji su prometovali mrežom oporavio se te su razine 2021. bile samo 0,1 % niže nego 2019. Broj putničkih vlakova u okviru obveze pružanja javne usluge 2021. bio je 2 % veći nego 2019, dok je 2020. bio 5,1 % manji nego 2019. Međutim, s obzirom na to da broj putnika 2020. i 2021. nije dosegnuo dvije trećine broja putnika 2019., smanjenju učinaka pandemije i oporavku koji je uslijedio vjerojatno je pridonijela kontinuirana financijska potpora nadležnih tijela u okviru ugovora o obvezi pružanja javne usluge. Broj putničkih komercijalnih vlakova 2021. i dalje je bio 18,2 % manji nego 2019., a 2020. bio je 22,9 % manji nego 2019., što znači da nema znatnog oporavka.

(6)

Slična se kretanja mogu uočiti i kad je promet izražen brojem prijeđenih kilometara putničkih vlakova. Broj prijeđenih kilometara teretnih vlakova koji su prometovali mrežom pokazivao je znakove oporavka, na razinama koje su 2021. bile samo 0,5 % niže nego 2019. Putnički prijevoz u okviru obveze pružanja javne usluge izražen u broju prijeđenih kilometara vlakova 2021. bio je 1,1 % viši nego 2019. Međutim, komercijalne usluge prijevoza putnika izražene u broju prijeđenih kilometara vlakova 2021. ostale su na razini 18,7 % nižoj nego 2019., što je blago poboljšanje u odnosu na 2020.

(7)

Stoga je očito da se razina željezničkog prometa stalno smanjuje zbog učinka pandemije bolesti COVID-19 na segment putničkog prijevoza, koji je 2018. činio približno 80 % ukupnog prometa izraženog u broju prijeđenih kilometara vlakova.

(8)

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da se broj dnevnih zabilježenih slučajeva bolesti COVID-19 u Europi početkom 2022. naglo povećao na razine koje nisu zabilježene nikad prije tijekom pandemije. Uz to, broj prijavljenih dnevnih slučajeva i dalje je vrlo visok.

(9)

Vjerojatno je da će pandemija i dalje negativno utjecati na željeznički promet, zbog čega će se teško financijsko stanje željezničkih prijevoznika vjerojatno nastaviti do kraja 2022.

(10)

Stoga je referentno razdoblje utvrđeno u članku 1. Uredbe (EU) 2020/1429 nužno produljiti do 31. prosinca 2022.

(11)

Ako bi Europski parlament i Vijeće preispitivali ovu Uredbu tijekom cijelog razdoblja za podnošenje prigovora predviđenog u članku 6. stavku 6. Uredbe (EU) 2020/1429, ova bi Uredba stupila na snagu tek nakon isteka referentnog razdoblja trenutačno predviđenog u članku 1. Uredbe (EU) 2020/1429. Kako bi se izbjegla pravna nesigurnost, ovu Uredbu trebalo bi donijeti po hitnom postupku predviđenom u članku 7. Uredbe (EU) 2020/1429 te bi trebala hitno stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,