EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32022D0382

Provedbena odluka Vijeća (EU) 2022/382 od 4. ožujka 2022. o utvrđivanju postojanja masovnog priljeva raseljenih osoba iz Ukrajine u smislu članka 5. Direktive 2001/55/EZ koja ima učinak uvođenja privremene zaštite

ST/6846/2022/INIT

OJ L 71, 4.3.2022, p. 1–6 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/dec_impl/2022/382/oj

4.3.2022   

HR

Službeni list Europske unije

L 71/1


PROVEDBENA ODLUKA VIJEĆA (EU) 2022/382

od 4. ožujka 2022.

o utvrđivanju postojanja masovnog priljeva raseljenih osoba iz Ukrajine u smislu članka 5. Direktive 2001/55/EZ koja ima učinak uvođenja privremene zaštite

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2001/55/EZ od 20. srpnja 2001. o minimalnim standardima za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba te o mjerama za promicanje uravnoteženih napora država članica pri prihvatu i snošenju posljedica prihvata tih osoba (1), a posebno njezin članak 5.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

Ruske oružane snage 24. veljače 2022. pokrenule su masovnu invaziju na Ukrajinu s više lokacija iz Ruske Federacije, Bjelarusa i s područja u Ukrajini koja nisu pod kontrolom vlade.

(2)

Kao posljedica toga, veliki dijelovi ukrajinskog državnog područja sada su područja oružanog sukoba iz kojih je tisuće osoba pobjeglo ili iz kojih tisuće osoba još uvijek bježi.

(3)

Nakon invazije, kojom se pokušavaju ugroziti europska i globalna sigurnost i stabilnost, u svojim zaključcima od 24. veljače 2022. Europsko vijeće najoštrije je osudilo ničim izazvanu i neopravdanu vojnu agresiju Rusije protiv Ukrajine, istaknuvši teško kršenje međunarodnog prava i načela Povelje Ujedinjenih naroda. Europsko vijeće zatražilo je od Rusije da u potpunosti poštuje teritorijalnu cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica, što uključuje pravo Ukrajine da odlučuje o vlastitoj sudbini. Europsko vijeće potvrdilo je i da ruska vlada snosi punu odgovornost za svoj čin agresije koji uzrokuje ljudsku patnju i gubitak života te da će morati odgovarati za svoja djelovanja. Izražavajući solidarnost s Ukrajinom Europsko vijeće postiglo je dogovor o daljnjim sankcijama, pozvalo na nastavak rada na pripravnosti na svim razinama te pozvalo Komisiju da predloži izvanredne mjere.

(4)

Unija je iskazala i nastavit će iskazivati svoju odlučnu potporu Ukrajini i njezinim građanima suočenima s dosad nezabilježenim činom agresije Ruske Federacije. Ova je Odluka dio odgovora Unije na migracijski pritisak koji je posljedica ruske vojne invazije na Ukrajinu.

(5)

Unija je već suočena s posljedicama sukoba, uključujući vjerojatnost da će tijekom razvoja sukoba biti izložena velikom migracijskom pritisku na svojim istočnim granicama. Do 1. ožujka 2022. u Uniju je preko Poljske, Slovačke, Mađarske i Rumunjske iz Ukrajine stiglo više od 650 000 raseljenih osoba. Očekuje se da će se te brojke povećati.

(6)

Ukrajina je navedena u Prilogu II. Uredbi (EU) 2018/1806 (2), a državljani Ukrajine izuzeti su od obveze posjedovanja vize pri prelasku vanjskih granica država članica za boravke od najviše 90 dana unutar bilo kojeg razdoblja od 180 dana. Na temelju iskustva stečenog nakon nezakonitog ruskog pripojenja Autonomne Republike Krima i grada Sevastopolja i nakon rata na istoku Ukrajine 2014., očekuje se da će se polovina Ukrajinaca koji dolaze u Uniju i koji su izuzeti od obveze posjedovanja vize za kratkotrajna putovanja pridružiti članovima obitelji ili tražiti zaposlenje u Uniji, dok će druga polovina zatražiti međunarodnu zaštitu. Ovisno o razvoju sukoba, na temelju aktualnih procjena, Unija će se zbog oružanog sukoba vjerojatno suočiti s dolaskom velikog broja raseljenih osoba, potencijalno između 2,5 i 6,5 milijuna osoba, od čega se očekuje da će između 1,2 i 3,2 milijuna osoba biti osobe koje traže međunarodnu zaštitu. Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda (UN) za izbjeglice procjenjuje da bi u slučaju najgoreg scenarija iz Ukrajine moglo pobjeći do 4 milijuna ljudi.

(7)

Navedene brojke pokazuju da će se Unija vjerojatno suočiti sa situacijom obilježenom masovnim priljevom raseljenih osoba iz Ukrajine koje se zbog ruske vojne agresije ne mogu vratiti u svoju zemlju ili regiju podrijetla. Zbog razmjera tog priljeva postoji i očiti rizik da sustavi azila država članica neće moći obraditi te dolaske bez negativnih posljedica za njihovo učinkovito funkcioniranje i za interese dotičnih osoba te za interese ostalih osoba koje traže zaštitu.

(8)

UN je pokrenuo hitan poziv za humanitarnu pomoć kako bi se odgovorilo na potrebe za zaštitu i pomoć u Ukrajini te regionalni plan za izbjeglice za Ukrajinu u kojem se navode pojedinosti o broju potrebitih ljudi i ljudi kojima treba pružiti pomoć.

(9)

Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice pozdravio je potporu koju su mnoge države članice iskazale za aktiviranje privremene zaštite predviđene Direktivom 2001/55/EZ kako bi se omogućilo hitno i privremeno utočište u Uniji i za olakšavanje podjele odgovornosti među državama članicama u pogledu ljudi koji bježe iz Ukrajine.

(10)

Kako bi se odgovorilo na tu situaciju, trebalo bi utvrditi postojanje masovnog priljeva raseljenih osoba u smislu Direktive 2001/55/EZ kako bi im se dodijelila privremena zaštita.

(11)

Cilj je ove Odluke uvesti privremenu zaštitu za ukrajinske državljane koji su boravili Ukrajini i koji su raseljeni 24. veljače 2022. ili nakon tog datuma zbog vojne invazije ruskih oružanih snaga koja je počela na taj datum. Trebalo bi uvesti privremenu zaštitu i za državljane trećih zemalja, osim Ukrajine, koji su 24. veljače 2022. ili nakon tog datuma raseljeni iz Ukrajine i koji su u Ukrajini imali status izbjeglice ili jednaku zaštitu prije 24. veljače 2022. Osim toga, važno je očuvati jedinstvo obitelji i izbjeći da članovi iste obitelji imaju različite statuse. Stoga je također potrebno uvesti privremenu zaštitu za članove obitelji navedenih osoba ako su njihove obitelji već bile u Ukrajini i već su u njoj boravile u vrijeme nastanka okolnosti povezanih s masovnim priljevom raseljenih osoba.

(12)

Također je primjereno predvidjeti zaštitu za osobe bez državljanstva i državljane trećih zemalja, osim Ukrajine, a koji mogu dokazati da su zakonito boravili u Ukrajini prije 24. veljače 2022. na temelju valjane boravišne dozvole za trajni boravak izdane u skladu s ukrajinskim pravom i koji se ne mogu vratiti u sigurne i trajne uvjete u svoju zemlju ili regiju podrijetla. Ta zaštita trebala bi imati oblik primjene ove Odluke na te osobe ili oblik druge odgovarajuće zaštite u skladu s nacionalnim pravom, o čemu treba odlučiti svaka država članica. Osobe koje traže da im se pruži zaštita trebale bi moći dokazati da ispunjavaju navedene kriterije prihvatljivosti podnošenjem relevantnih isprava nadležnim tijelima u dotičnoj državi članici. Ako ne mogu podnijeti relevantne isprave, države članice trebale bi ih preusmjeriti u odgovarajući postupak.

(13)

U skladu s Direktivom 2001/55/EZ države članice mogu proširiti privremenu zaštitu na sve osobe bez državljanstva ili državljane trećih zemalja, osim Ukrajine, koji zakonito borave u Ukrajini i ne mogu se vratiti u sigurne i trajne uvjete u svoju zemlju ili regiju podrijetla. Takve osobe mogle bi uključivati državljane trećih zemalja koji su kratkotrajno studirali ili radili u Ukrajini u vrijeme događaja koji su doveli do masovnog priljeva raseljenih osoba. Takvim osobama trebalo bi u svakom slučaju dopustiti ulazak u Uniju zbog humanitarnih razloga bez da se od njih zahtijeva, osobito, da posjeduju valjanu vizu ili dostatna sredstva za život ili valjane putne isprave, a kako bi se osigurao siguran prolaz radi povratka u njihovu zemlju ili regiju podrijetla.

(14)

Države članice također mogu proširiti privremenu zaštite na dodatne kategorije raseljenih osoba pored onih na koje se primjenjuje ova Odluka ako su te osobe raseljene zbog istih razloga i iz iste zemlje ili regije podrijetla kako je navedeno u ovoj Odluci. U tom slučaju, države članice trebale bi o tome odmah obavijestiti Vijeće i Komisiju. U tom kontekstu trebalo bi poticati države članice da razmotre proširenje privremene zaštite na osobe koje su pobjegle iz Ukrajine neposredno prije 24. veljače 2022. jer su se napetosti povećale ili koje su se našle na području Unije (npr. na godišnjem odmoru ili iz poslovnih razloga) neposredno prije tog datuma i koje se zbog oružanog sukoba ne mogu se vratiti u Ukrajinu.

(15)

Upućuje se na činjenicu da su države članice postigle dogovor u obliku izjave o tome da neće primjenjivati članak 11. Direktive 2001/55/EZ.

(16)

Privremena zaštita najprimjereniji je instrument u sadašnjoj situaciji. S obzirom na izvanrednu i iznimnu prirodu situacije, uključujući vojnu invaziju Ruske Federacije na Ukrajinu i razmjer masovnog priljeva raseljenih osoba, privremena zaštita trebala bi omogućiti tim osobama da uživaju usklađena prava diljem Unije koja im nude odgovarajuću razinu zaštite. Očekuje se da će uvođenje privremene zaštite biti od koristi i za države članice jer prava koja prate privremenu zaštitu ograničavaju potrebu da raseljene osobe odmah zatraže međunarodnu zaštitu a time i rizik od preopterećenja njihovih sustava azila jer svode formalnosti na minimum zbog hitnosti situacije. Nadalje, ukrajinski državljani, kao putnici koji su izuzeti od obveze posjedovanja vize, imaju pravo slobodno se kretati unutar Unije u razdoblju od 90 dana nakon što im je dopušten ulazak na područje Unije. Na temelju toga mogu odabrati državu članicu u kojoj žele uživati prava povezana s privremenom zaštitom i pridružiti se svojoj obitelji i prijateljima u velikim mrežama dijaspore koje postoje u cijeloj Uniji. Time će se u praksi uspostaviti ravnoteža u naporima između država članica, čime će se smanjiti pritisak na nacionalne sustave prihvata. Nakon što je država članica izdala boravišnu dozvolu u skladu s Direktivom 2001/55/EZ, osoba koja uživa privremenu zaštitu, premda ima pravo putovati unutar Unije tijekom 90 dana unutar razdoblja od 180 dana, trebala bi moći ostvariti prava koja proizlaze iz privremene zaštite samo u državi članici koja je izdala boravišnu dozvolu. Time se ne bi trebala dovoditi u pitanje mogućnost da država članica u bilo kojem trenutku odluči izdati boravišnu dozvolu osobama koje uživaju privremenu zaštitu na temelju ove Odluke.

(17)

Ova je Odluka kompatibilna s nacionalnim sustavima privremene zaštite i može se primjenjivati kao dopuna tim nacionalnim sustavima za koje se može smatrati da se njima provodi Direktiva 2001/55/EZ. Ako država članica ima nacionalni sustav koji je povoljniji od aranžmana utvrđenih u Direktivi 2001/55/EZ, trebala bi ga moći nastaviti primjenjivati jer je tom direktivom predviđeno da države članice mogu usvojiti ili zadržati povoljnije uvjete za osobe obuhvaćene privremenom zaštitom. Međutim, ako je nacionalni sustav manje povoljan, država članica trebala bi osigurati dodatna prava predviđena u Direktivi 2001/55/EZ.

(18)

Direktivom 2001/55/EZ uzete su u obzir odgovornosti koje države članice imaju u pogledu očuvanja javnog poretka i zaštite unutarnje sigurnosti jer se njome državama članicama dopušta da određenu raseljenu osobu isključe iz privremene zaštite ako postoje ozbiljni razlozi zbog kojih se može smatrati da je: osoba počinila zločin protiv mira, ratni zločin ili zločin protiv čovječnosti, kako je definirano u međunarodnim instrumentima koji sadržavaju odredbe o takvim zločinima; osoba počinila ozbiljan zločin koji nije političke prirode, i to izvan države članice prihvata prije njezina ulaska u tu državu članicu u svojstvu osobe koja uživa privremenu zaštitu; ili da je osoba kriva za radnje koje su u suprotnosti s ciljevima i načelima UN-a. Direktivom se također omogućuje državama članicama da isključe raseljenu osobu iz privremene zaštite ako postoje opravdani razlozi da se tu osobu smatra prijetnjom za sigurnost države članice domaćina ili opasnošću za društvo države članice domaćina.

(19)

Prilikom pružanja privremene zaštite države članice trebale bi osigurati da se pri obradi osobnih podataka osoba koje uživaju privremenu zaštitu poštuju zahtjevi utvrđeni u pravnoj stečevini Unije o zaštiti podataka, a posebice u Uredbi (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (3).

(20)

Ova Odluka trebala bi Uniji omogućiti da koordinira i pomno prati kapacitete za prihvat u državama članicama kako bi poduzela mjere i prema potrebi pružila dodatnu potporu. Direktivom 2001/55/EZ od država članica zahtijeva se da u suradnji s Komisijom surađuju i razmjenjuju informacije kako bi se olakšala provedba privremene zaštite. To bi se trebalo postići „platformom za solidarnost” pomoću koje države članice razmjenjuju informacije o svojim kapacitetima za prihvat i broju osoba koje uživaju privremenu zaštitu na njihovim državnim područjima. Do sada, na temelju informacija koje je dostavilo nekoliko država članica u okviru Mreže EU-a za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija kapaciteti za prihvat, uz apsorpcijski kapacitet ukrajinske dijaspore koja boravi u Uniji, obuhvaćaju najmanje 310 000 mjesta. U svrhu navedene razmjene informacija Komisija bi trebala preuzeti koordinacijsku ulogu. Nadalje, posljednjih su godina uspostavljene različite platforme radi osiguravanja suradnje među državama članicama od koji je Mreža EU-a za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija (u skladu s Preporukom Komisije (EU) 2020/1366 (4)) najprimjerenija mreža za administrativnu suradnju predviđenu u Direktivi 2001/55/EZ. Države članice trebale bi također pridonositi zajedničkoj svjesnosti o stanju u Uniji razmjenom relevantnih informacija u okviru aranžmana za integrirani politički odgovora na krizu (IPCR) (5). Prema potrebi bi se trebalo savjetovati s Europskom službom za vanjsko djelovanje. U tom bi kontekstu države članice trebale blisko surađivati i s Visokim povjerenikom UN-a za izbjeglice.

(21)

U skladu s Direktivom 2001/55/EZ privremena zaštita trebala bi trajati u početnom razdoblju od godinu dana. Osim ako je privremena zaštita okončana u skladu s uvjetima iz članka 6. stavka 1. točke (b) te direktive, to se razdoblje može automatski produljiti za šest mjesečnih razdoblja, a može trajati najviše godinu dana. Komisija će stalno pratiti i preispitivati situaciju. U bilo kojem trenutku Komisija može predložiti Vijeću da okonča privremenu zaštitu na temelju činjenice da je situacija u Ukrajini takva da dopušta siguran i trajan povratak osoba kojima je odobrena privremena zaštita ili predložiti da Vijeće produlji privremenu zaštitu do godinu dana.

(22)

Za potrebe članka 24. Direktive 2001/55/EZ upućivanje na Europski fond za izbjeglice uspostavljen Odlukom Vijeća 2000/596/EZ (6) trebalo bi tumačiti kao upućivanje na Fond za azil, migracije i integraciju uspostavljen Uredbom (EU) 2021/1147 Europskog parlamenta i Vijeća (7). Sva nastojanja država članica da ispune obveze koje proizlaze iz ove Odluke financijski će se podupirati iz fondova Unije. U sklopu mehanizama za hitne slučajeve i fleksibilnost u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. mogu se mobilizirati i sredstva za zadovoljavanje posebnih hitnih potreba u državama članicama. Nadalje, aktiviran (8) je Mehanizam Unije za civilnu zaštitu (9). U okviru tog mehanizma države članice mogu zatražiti predmete neophodne za zadovoljavanje potreba raseljenih osoba iz Ukrajine koje se nalaze na njihovu državnom području i mogu iskoristiti sufinanciranja za pružanje takve pomoći.

(23)

Od donošenja Direktive 2001/55/EZ osnovano je nekoliko agencija Unije ili su pojačani mandati onih agencija Unije koje su osnovane prije donošenja te direktive. U tom bi kontekstu Komisija trebala surađivati s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex), Agencijom Europske unije za azil i Agencijom Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) radi stalnog praćenja i preispitivanja situacije. Osim toga, Frontex, Agencija Europske unije za azil (EUAA) i Europol trebali bi pružati operativnu potporu državama članicama koje su zatražile pomoć kako bi im pomogle u suočavanju sa situacijom, uključujući za potrebe primjene ove Odluke.

(24)

Ovom se Odlukom poštuju temeljna prava i načela priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima.

(25)

Irsku obvezuje Direktiva 2001/55/EZ te stoga sudjeluje u donošenju ove Odluke.

(26)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Odluke te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(27)

S obzirom na hitnost situacije, ova Odluka trebala bi stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Predmet

Utvrđuje se postojanje masovnog priljeva u Uniju raseljenih osoba koje su zbog oružanog sukoba morale napustiti Ukrajinu.

Članak 2.

Osobe na koje se primjenjuje privremena zaštita

1.   Ova se Odluka primjenjuje na sljedeće kategorije osoba raseljenih iz Ukrajine 24. veljače 2022. ili nakon tog datuma zbog vojne invazije ruskih oružanih snaga koja je počela na taj datum:

(a)

ukrajinske državljane koji su boravili u Ukrajini prije 24. veljače 2022.;

(b)

osobe bez državljanstva i državljane trećih zemalja, osim Ukrajine, koji su uživali međunarodnu zaštitu ili jednaku nacionalnu zaštitu u Ukrajini prije 24. veljače 2022; i

(c)

članove obitelji osoba iz točaka (a) i (b).

2.   Države članice primjenjuju ovu Odluku ili odgovarajuću zaštitu u skladu sa svojim nacionalnim pravom u odnosu na osobe bez državljanstva i državljane trećih zemalja, osim Ukrajine, koji mogu dokazati da su zakonito boravili u Ukrajini prije 24. veljače 2022. na temelju valjane boravišne dozvole za trajni boravak izdane u skladu s ukrajinskim pravom i koji se ne mogu vratiti u sigurne i trajne uvjete u svoju zemlju ili regiju podrijetla.

3.   U skladu s člankom 7. Direktive 2001/55/EZ države članice također mogu primijeniti ovu Odluku na druge osobe, među ostalim i na osobe bez državljanstva i državljane trećih zemalja, osim Ukrajine, koje su zakonito boravile u Ukrajini i koje se ne mogu vratiti u sigurne i trajne uvjete u svoju zemlju ili regiju podrijetla.

4.   Za potrebe stavka 1. točke (c) dijelom obitelji smatraju se sljedeće osobe ako je obitelj već bila prisutna u Ukrajini i u njoj boravila prije 24. veljače 2022.:

(a)

bračni drug osobe iz stavka 1. točke (a) ili točke (b) ili njegov/njezin nevjenčani partner/nevjenčana partnerica s kojom/kojim je u stabilnoj vezi kada zakonodavstvo ili praksa dotične države članice tretira nevjenčane parove na način usporediv s bračnim parovima u skladu sa svojim nacionalnim pravom o strancima;

(b)

maloljetna nevjenčana djeca osobe iz stavka 1. točke (a) ili točke (b) ili njegova/njezina bračnog druga, bez obzira na to jesu li rođena u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici ili su usvojena;

(c)

ostali bliski rođaci koji su živjeli u zajedničkom domaćinstvu u trenutku kad su nastale okolnosti povezane s masovnim priljevom raseljenih osoba, a koji su u to vrijeme bili potpuno ili uglavnom ovisni o osobi iz stavka 1. točke (a) ili točke (b).

Članak 3.

Suradnja i praćenje

1.   Za potrebe članka 27. Direktive 2001/55/EZ države članice koriste se Mrežom EU-a za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija u skladu s Preporukom (EU) 2020/1366. Države članice također bi trebale pridonositi zajedničkoj svjesnosti o stanju u Uniji razmjenom relevantnih informacija u okviru aranžmana za integrirani politički odgovor na krizu (IPCR).

2.   Komisija koordinira suradnju i razmjenu informacija među državama članicama, posebice u vezi s praćenjem kapaciteta za prihvat u svakoj državi članici i utvrđivanjem potrebe za dodatnom potporom.

U tu svrhu Komisija u suradnji s državama članicama, Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex), Agencijom Europske unije za azil (EUAA) i Agencijom Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) stalno prati i preispituje situaciju dok se koristi Mrežom EU-a za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija.

Osim toga, Frontex, EUAA i Europol pružaju operativnu potporu državama članicama koje su zatražile njihovu pomoć u suočavanju sa situacijom, uključujući za potrebe primjene ove Odluke.

Članak 4.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 4. ožujka 2022.

Za Vijeće

Predsjednik

J. BORRELL FONTELLES


(1)  SL L 212, 7.8.2001., str. 12.

(2)  Uredba (EU) 2018/1806 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva (SL L 303, 28.11.2018., str. 39.).

(3)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(4)  Preporuka Komisije (EU) 2020/1366 оd 23. rujna 2020. o Mehanizmu EU-a za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija (Plan za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija) (SL L 317, 1.10.2020., str. 26.).

(5)  Provedbena odluka Vijeća (EU) 2018/1993 od 11. prosinca 2018. o aranžmanima EU-a za integrirani politički odgovor na krizu (SL L 320, 17.12.2018., str. 28.).

(6)  Odluka 2000/596/EZ Vijeća od 28. rujna 2000. o uspostavi Europskog fonda za izbjeglice (SL L 252 , 6.10.2000., str. 12.).

(7)  Uredba (EU) 2021/1147 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2021. o uspostavi Fonda za azil, migracije i integraciju (SL L 251, 15.7.2021., str. 1.).

(8)  Uredba (EU) 2021/836 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o izmjeni Odluke br. 1313/2013/EU o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (SL L 185, 26.5.2021., str. 1.).

(9)  Slovačka ga je aktivirala 28. veljače 2022.


Top