(1)

Člankom 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) predviđa se da, radi jačanja svoje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije, Unija nastoji smanjiti razlike u stupnju razvijenosti među različitim regijama te zaostalost regija ili otoka koji su u najnepovoljnijem položaju, a posebna pozornost poklanja se ruralnim područjima, područjima zahvaćenima industrijskom tranzicijom i regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama. Te regije posebno ostvaruju koristi od kohezijske politike. Člankom 175. UFEU-a od Unije se zahtijeva da podupire ostvarivanje tih ciljeva svojim djelovanjem s pomoću Europskog fonda za smjernice i jamstva u poljoprivredi, Komponente za smjernice, Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj, Europske investicijske banke i drugih instrumenata. Člankom 322. UFEU-a predviđen je temelj za donošenje financijskih pravila kojima se pobliže određuje postupak koji treba usvojiti za utvrđivanje i izvršenje proračuna te za prikazivanje i reviziju računa, kao i pravila kojima se predviđa provjera odgovornosti financijskih izvršitelja.

(2)

U svrhu daljnjeg razvoja koordinirane i usklađene provedbe fondova Unije koji se provode u okviru podijeljenog upravljanja, odnosno Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), Kohezijskog fonda, Fonda za pravednu tranziciju (FPT) i mjera koje se financiraju u okviru podijeljenog upravljanja u Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA), Fondu za azil, migracije i integraciju (FAMI), Fondu za unutarnju sigurnost (FUS) i Instrumentu za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (BMVI), trebalo bi utvrditi financijska pravila na temelju članka 322. UFEU-a za sve te fondove (dalje u tekstu zajedno „fondovi”), u kojima se jasno navodi područje primjene relevantnih odredaba. Usto, trebalo bi utvrditi zajedničke odredbe na temelju članka 177. UFEU-a kako bi se obuhvatila pravila specifična za politiku za EFRR, ESF+, Kohezijski fond, FPT i EFPRA-u.

(3)

Zbog posebnosti svakog od navedenih fondova u zasebnim uredbama (uredbe za pojedine fondove) trebalo bi odrediti posebna pravila primjenjiva na svaki fond te na cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) u okviru EFRR-a kako bi se dopunila ova Uredba.

(4)

Najudaljenije regije trebale bi ostvarivati koristi od posebnih mjera i od dodatnog financiranja kako bi se neutraliziralo njihovo strukturno društveno i gospodarsko stanje, kao i nedostaci koji su posljedica čimbenika iz članka 349. UFEU-a.

(5)

Sjeverne rijetko naseljene regije trebale bi ostvarivati koristi od posebnih mjera i dodatnog financiranja kako bi se neutralizirale ozbiljne prirodne ili demografske poteškoće iz članka 2. Protokola br. 6 uz Ugovor o pristupanju iz 1994.

(6)

Horizontalna načela kako su utvrđena u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i u članku 10. UFEU-a, uključujući načela supsidijarnosti i proporcionalnosti kako su utvrđena u članku 5. UEU-a, trebala bi se poštovati pri provedbi fondova, uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima. Države članice trebale bi poštovati i obveze utvrđene u Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima djeteta i u Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom te osigurati pristupačnost u skladu s njezinim člankom 9. i u skladu s pravom Unije o usklađivanju zahtjeva za pristupačnost proizvoda i usluga. U tom bi kontekstu fondove trebalo provoditi na način kojim se promiče prelazak s institucionalne skrbi na skrb unutar obitelji i zajednice. Države članice i Komisija trebale bi nastojati ukloniti nejednakosti i promicati ravnopravnost muškaraca i žena te integrirati rodnu perspektivu, kao i suzbijati diskriminaciju na temelju spola, rasne ili etničke pripadnosti, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije. Fondovima se ne bi smjela podupirati djelovanja kojima se doprinosi bilo kojem obliku segregacije ili isključenosti te bi se pri financiranju infrastrukture trebala osigurati pristupačnost za osobe s invaliditetom. Ciljevi fondova trebali bi se ostvarivati u okviru održivog razvoja i Unijina promicanja cilja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvalitete okoliša u skladu s člankom 11. i člankom 191. stavkom 1. UFEU-a, uzimajući u obzir načelo „onečišćivač plaća”, UN-ove ciljeve održivog razvoja i Pariški sporazum donesen u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (5) („Pariški sporazum”). Kako bi se zaštitio integritet unutarnjeg tržišta, operacije od kojih koristi ostvaruju poduzeća trebaju biti u skladu s pravilima Unije o državnim potporama kako su utvrđena u člancima 107. i 108. UFEU-a. Siromaštvo je posebno važan izazov u Uniji. Stoga bi se ciljevi fondova trebali ostvarivati na način kojim se doprinosi iskorjenjivanju siromaštva. Ciljevi fondova trebali bi se ostvarivati na način kojim se pruža odgovarajuća potpora, posebno lokalnim i regionalnim tijelima obalnih i urbanih područja, u rješavanju socioekonomskih izazova povezanih s integracijom državljana trećih zemalja te na način kojim se pruža odgovarajuća potpora područjima i zajednicama u urbanom okružju koje su u nepovoljnom položaju.

(7)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. UFEU-a. Ta su pravila utvrđena u Uredbi (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (6) („Financijska uredba”) i njima se posebice određuje postupak donošenja i izvršenja proračuna s pomoću bespovratnih sredstava, nabave, nagrada, neizravnog upravljanja, financijskih instrumenata, proračunskih jamstava, financijske pomoći i nadoknada troškova vanjskim stručnjacima te predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a uključuju i opći režim uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije.

(8)

Ako je određen rok u kojem Komisija poduzima bilo kakva djelovanja u odnosu na države članice, Komisija bi trebala na pravodoban i učinkovit način u obzir uzeti sve potrebne informacije i dokumente. Ako su dokumenti koje država članica podnese u bilo kojem obliku u okviru ove Uredbe nepotpuni ili nisu sukladni zahtjevima ove Uredbe i uredaba za pojedine fondove te ne dopuštaju Komisiji da poduzme djelovanja na temelju svih informacija, taj bi rok trebao biti suspendiran dok države članice ne ispune regulatorne zahtjeve. Nadalje, budući da Komisija ne može izvršiti plaćanja za rashode koji su nastali za korisnike i koji su plaćeni pri provedbi operacija povezanih sa specifičnim ciljevima za koje nisu ispunjeni uvjeti koji omogućuju provedbu, što je uključeno u zahtjeve za plaćanje, za takve rashode ne bi trebalo aktivirati rok u kojem Komisija mora izvršiti plaćanja.

(9)

Kako bi se doprinijelo prioritetima Unije, potporu fondova trebalo bi usmjeriti na ograničen broj ciljeva politike u skladu sa zadaćama pojedinih fondova na temelju ciljeva koji se temelje na Ugovoru. Ciljevi politika za fondove FAMI, FUS i BMVI trebali bi biti utvrđeni u odgovarajućim uredbama za pojedine fondove. FPT i sva sredstva EFRR-a i fonda ESF+ koja se na dobrovoljnoj osnovi prenose kao dopunska potpora FPT-u trebali bi doprinositi jedinstvenom specifičnom cilju.

(10)

Odražavajući važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i u pogledu ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, fondovima bi trebalo doprinijeti uključivanju djelovanjâ u području klime i ostvarivanju općeg cilja od 30 % proračunskih rashoda Unije za podupiranje klimatskih ciljeva. U tom kontekstu fondovima bi trebalo podupirati aktivnosti kojima bi se poštovali klimatski i okolišni standardi i prioriteti Unije i kojima se ne bi bitno naštetilo okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (7). Odgovarajući mehanizmi kojima se za ulaganja u infrastrukturu koja se podupiru osigurava otpornost na klimatske promjene trebali bi biti sastavni dio programiranja i provedbe fondova.

(11)

Odražavajući važnost borbe protiv drastičnog gubitka bioraznolikosti, fondovima bi trebalo doprinijeti uključivanju djelovanja u području bioraznolikosti u politike Unije i postizanju ukupne ambicije osiguravanja 7,5 % godišnje potrošnje u okviru višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za ciljeve u području bioraznolikosti u 2024. i 10 % godišnje potrošnje u okviru VFO-a za ciljeve u području bioraznolikosti u 2026. i 2027., imajući pritom na umu postojeća preklapanja između ciljeva u područjima klime i bioraznolikosti.

(12)

Dio proračuna Unije dodijeljen fondovima trebala bi izvršavati Komisija u okviru podijeljenog upravljanja s državama članicama u smislu Financijske uredbe. Pri provedbi fondova u okviru podijeljenog upravljanja Komisija i države članice stoga bi trebale poštovati načela iz Financijske uredbe kao što su dobro financijsko upravljanje, transparentnost i nediskriminacija.

(13)

Države članice na odgovarajućoj teritorijalnoj razini i u skladu sa svojim institucionalnim, pravnim i financijskim okvirom te tijela koja su one odredile u tu svrhu trebali bi biti odgovorni za pripremu i provedbu programâ. Unija i države članice trebale bi se suzdržati od uvođenja nepotrebnih pravila koja dovode do prekomjernog administrativnog opterećenja za korisnike.

(14)

Načelo partnerstva ključna je značajka u provedbi fondova i temelji se na pristupu višerazinskog upravljanja te se njime jamči sudjelovanje regionalnih, lokalnih, gradskih i drugih javnih tijela, civilnog društva, gospodarskih i socijalnih partnera te, prema potrebi, istraživačkih organizacija i sveučilišta. Kako bi se osigurao kontinuitet u organizaciji partnerstava, Europski kodeks ponašanja za partnerstvo za sporazume o partnerstvu i programe koji primaju potporu iz europskih strukturnih i investicijskih fondova uspostavljen Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 240/2014 (8) („Europski kodeks ponašanja za partnerstvo”) i dalje bi se trebao primjenjivati na fondove.

(15)

Na razini Unije, europski semestar za koordinaciju ekonomskih politika, uključujući načela europskog stupa socijalnih prava, okvir je za utvrđivanje prioriteta nacionalnih reformi i praćenje njihove provedbe. Države članice izrađuju vlastite nacionalne višegodišnje strategije ulaganja za potporu tim reformama. Te bi strategije trebale biti predstavljene uz godišnje nacionalne programe reformi kako bi se naveli i koordinirali prioritetni investicijski projekti koji će se podupirati nacionalnim sredstvima ili sredstvima Unije, ili objema. Trebale bi poslužiti i za upotrebu sredstava Unije na dosljedan način i kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri ostvarila dodana vrijednost financijske potpore koja će se primiti, posebice iz fondova, Mehanizma za oporavak i otpornost uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća (9) i programa InvestEU uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća (10) („Uredba o programu InvestEU”).

(16)

Države članice pri pripremi programskih dokumenata u obzir bi trebale uzeti relevantne preporuke za pojedinu zemlju donesene u skladu s člankom 121. stavkom 2. UFEU-a i relevantne preporuke Vijeća donesene u skladu s člankom 148. stavkom 4. UFEU-a te dopunske preporuke Komisije izdane u skladu s člankom 34. Uredbe (EU) br. 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (11), a za fondove FAMI, FUS i BMVI druge relevantne preporuke Unije upućene državi članici. Tijekom programskog razdoblja 2021.–2027. („programsko razdoblje”) države članice trebale bi odboru za praćenje i Komisiji redovito predstavljati napredak u provedbi programa kojima se podupire ostvarenje preporuka za pojedine zemlje. Tijekom preispitivanja sredinom programskog razdoblja države članice trebale bi, među ostalim, razmotriti potrebu za time da se pri izmjenama programa uzmu u obzir novi izazovi utvrđeni u relevantnim preporukama za pojedine zemlje donesenima ili izmijenjenima nakon početka programskog razdoblja.

(17)

Države članice trebale bi u obzir uzeti sadržaj svojih integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova, koji se trebaju izraditi na temelju Uredbe (EU) 2018/1999, te ishod postupka koji dovodi do izrade preporuka Unije u vezi s tim planovima, za svoje programe, uključujući tijekom preispitivanja sredinom programskog razdoblja, kao i za financijske potrebe dodijeljene za ulaganja s niskom razinom emisija ugljika.

(18)

Sporazum o partnerstvu koji priprema svaka država članica trebao bi biti sažet i strateški dokument za usmjeravanje pregovora između Komisije i dotične države članice o izradi programâ u okviru EFRR-a, fonda ESF+, Kohezijskog fonda, FPT-a i EFPRA-e. Kako bi se postupak odobravanja pojednostavnio, Komisija bi u svojoj procjeni trebala poštovati načelo proporcionalnosti, posebno u pogledu duljine sporazuma o partnerstvu i zahtjevâ za dodatne informacije. U svrhu smanjenja administrativnog opterećenja ne bi trebalo biti potrebno izmijeniti sporazume o partnerstvu tijekom programskog razdoblja. Međutim, ako to želi, država članica trebala bi moći Komisiji podnijeti jednu izmjenu svojeg sporazuma o partnerstvu kako bi se u obzir uzeo ishod preispitivanja sredinom programskog razdoblja. Kako bi se olakšalo programiranje i izbjeglo preklapanje sadržaja u programskim dokumentima, sporazum o partnerstvu može biti uključen kao dio programa.

(19)

Kako bi se državama članicama osigurala dostatna fleksibilnost u izvršenju njihovih dodijeljenih sredstava u okviru podijeljenog upravljanja, trebalo bi biti moguće prenositi određene razine financiranja među fondovima te između instrumenata podijeljenog upravljanja i instrumenata kojima se izravno ili neizravno upravlja. Ako je to opravdano posebnim gospodarskim i socijalnim okolnostima države članice, ta bi razina prijenosa trebala biti viša.

(20)

Svaka država članica trebala bi biti fleksibilna u pogledu doprinosa programu InvestEU za pružanje jamstva EU-a i za savjetodavni centar InvestEU za ulaganja u toj državi članici, pod određenim uvjetima utvrđenima u ovoj Uredbi.

(21)

Kako bi se osigurali potrebni preduvjeti za djelotvornu i učinkovitu upotrebu potpore Unije koja se dodjeljuje iz fondova, potrebno je utvrditi ograničen popis uvjeta koji omogućuju provedbu te sažet i iscrpan skup objektivnih kriterija za njihovu procjenu. Svaki uvjet koji omogućuje provedbu trebao bi biti povezan sa specifičnim ciljem te automatski primjenjiv ako se specifični cilj odabere za potporu. Ne dovodeći u pitanje pravila o opozivu, ako ti uvjeti nisu ispunjeni, rashode povezane s operacijama u okviru povezanih specifičnih ciljeva Komisija ne bi trebala nadoknađivati. Kako bi se očuvao povoljan okvir za ulaganja, trebalo bi redovito pratiti kontinuirano ispunjavanje uvjeta koji omogućuju provedbu. Na zahtjev države članice EIB bi trebao moći doprinijeti procjeni ispunjavanja uvjeta koji omogućuju provedbu. Važno je i osigurati da se operacije odabrane za potporu provode dosljedno u odnosu na utvrđene strategije i dokumente o planiranju na kojima se temelje ispunjeni uvjeti koji omogućuju provedbu, čime se osigurava da su sve sufinancirane operacije usklađene s okvirom politike Unije.

(22)

U ostvarivanju ciljeva ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije, potporu mrežnoj povezanosti iz EFRR-a i Kohezijskog fonda trebalo bi usmjeriti na dovršenje veza koje nedostaju u transeuropskoj prometnoj mreži.

(23)

Države članice trebale bi uspostaviti okvir uspješnosti za svaki program koji obuhvaća sve pokazatelje, ključne etape i ciljeve koji se trebaju pratiti, o kojima je potrebno izvješćivati i koji su potrebni za evaluaciju uspješnosti programa. Time bi se tijekom provedbe trebalo omogućiti praćenje i evaluacija uspješnosti te izvješćivanje o njoj te doprinijeti mjerenju ukupne uspješnosti fondova.

(24)

Država članica trebala bi provesti preispitivanje sredinom programskog razdoblja za svaki program koji prima potporu iz EFRR-a, fonda ESF+, Kohezijskog fonda i FPT-a. Tim bi se preispitivanjem trebala osigurati potpuna prilagodba programâ na temelju uspješnosti programa, uz istodobno pružanje mogućnosti za uzimanje u obzir novih izazova i relevantnih preporuka za pojedine zemlje izdanih 2024., kao i napredak u provedbi integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova te načela europskog stupa socijalnih prava. Za potrebe preispitivanja sredinom programskog razdoblja trebalo bi uzeti u obzir i socioekonomsku situaciju dotične države članice ili regije, uključujući sve veće negativne financijske, gospodarske ili društvene događaje ili demografske izazove te napredak u postizanju ciljnih vrijednosti za doprinose u području klime na nacionalnoj razini. Komisija bi trebala pripremiti izvješće o ishodu preispitivanja sredinom programskog razdoblja, uključujući svoju procjenu primjene troškova i naknada za upravljanje u okviru financijskih instrumenata kojima upravljaju tijela odabrana izravnom dodjelom.

(25)

Trebalo bi dodatno usavršiti mehanizme kojima se osigurava povezanost politika financiranja Unije i gospodarskog upravljanja Unijom, omogućujući Komisiji da podnese prijedlog Vijeću o suspenziji svih ili dijela obveza ili plaćanja za jedan program ili više programa dotične države članice ako ta država članica ne poduzme djelotvorno djelovanje u kontekstu postupka gospodarskog upravljanja. Obvezu Komisije da predloži suspenziju trebalo bi suspendirati sve dok je aktivna takozvana „opća klauzula o odstupanju” u okviru Pakta o stabilnosti i rastu. Radi osiguranja jedinstvene provedbe te uzimajući u obzir važnost financijskih učinaka mjera koje se uvode, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Vijeću koje bi trebalo djelovati na temelju prijedloga Komisije. Radi olakšavanja postupka donošenja odluka koje su potrebne kako bi se osiguralo djelotvorno djelovanje u kontekstu postupka gospodarskog upravljanja, trebalo bi primjenjivati glasovanje obrnutom kvalificiranom većinom. S obzirom na vrstu operacija koje primaju potporu iz fonda ESF+ i programâ Interrega, fond ESF+ i te programe trebalo bi isključiti iz područja primjene tih mehanizama.

(26)

Kako bi se omogućio brz odgovor na izvanredne ili neuobičajene okolnosti iz Pakta o stabilnosti i rastu koje mogu nastati tijekom programskog razdoblja, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje privremenih mjera za olakšavanje upotrebe fondova kako bi se odgovorilo na takve okolnosti. Komisija bi trebala donijeti mjere koje su najprikladnije s obzirom na izvanredne ili neuobičajene okolnosti s kojima se država članica suočava, uz istodobno očuvanje ciljeva fondova. Komisija bi također trebala pratiti provedbu i procijeniti prikladnost tih mjera.

(27)

Potrebno je utvrditi zajedničke zahtjeve u pogledu sadržaja programâ, uzimajući u obzir posebnu prirodu svakog fonda. Ti zajednički zahtjevi mogu biti dopunjeni pravilima za pojedine fondove. U Uredbi (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća (12) („Uredba o Interregu”) trebalo bi utvrditi posebne odredbe o sadržaju programâ Interrega.

(28)

Kako bi se omogućila fleksibilnost u provedbi programa i smanjilo administrativno opterećenje, potrebno je dopustiti ograničene financijske prijenose među prioritetima istog programa bez potrebe za odlukom Komisije o izmjeni programa. Komisiji bi se trebale podnijeti revidirane financijske tablice kako bi se osigurale ažurirane informacije o financijskim dodjelama za svaki prioritet.

(29)

Kako bi se povećala djelotvornost FPT-a, trebalo bi omogućiti da se dopunska sredstva iz EFRR-a i fonda ESF+ na dobrovoljnoj osnovi stave na raspolaganje FPT-u. Ta dopunska sredstva trebala bi se osigurati putem posebnog dobrovoljnog prijenosa iz tih fondova u FPT, uzimajući u obzir izazove povezane s tranzicijom navedene u teritorijalnim planovima za pravednu tranziciju, koje treba riješiti. Iznosi koje treba prenijeti trebali bi se osigurati iz sredstava kategorija regije u kojoj se nalaze područja utvrđena u teritorijalnim planovima za pravednu tranziciju. S obzirom na posebne aranžmane za upotrebu sredstava FPT-a, za uspostavu sredstava FPT-a trebao bi se upotrebljavati samo poseban mehanizam prijenosa. Nadalje, trebalo bi pojasniti da bi se na FPT i sredstva EFRR-a i fonda ESF+ prenesena u FPT, koja postaju i potpora FPT-a, trebala primjenjivati samo ova Uredba i Uredba (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća (13) („Uredba o FPT-u”). Na dopunsku potporu ne bi se trebala primjenjivati Uredba (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća (14) („Uredba o EFRR-u i Kohezijskom fondu”) ni Uredba (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća (15) („Uredba o fondu ESF+”). Stoga bi se sredstva iz EFRR-a prenesena kao dopunska potpora FPT-u trebala isključiti iz osnove za izračun zahtjeva u pogledu tematske koncentracije iz Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu i iz osnove za izračun minimalnih sredstava dodijeljenih za održivi urbani razvoj kako je utvrđeno u Uredbi o EFRR-u i Kohezijskom fondu. To vrijedi i za sredstva fonda ESF+-a koja se prenose kao dopunska potpora FPT-u u odnosu na zahtjeve u pogledu tematske koncentracije iz Uredbe o fondu ESF+.

(30)

Kako bi se ojačao integrirani pristup teritorijalnom razvoju, ulaganja u obliku teritorijalnih alata kao što su integrirana teritorijalna ulaganja, lokalni razvoj pod vodstvom zajednice, koji se u okviru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) naziva „LEADER”, ili bilo koji drugi teritorijalni alat kojim se podupiru inicijative koje su osmislile države članice, trebala bi se temeljiti na teritorijalnim i lokalnim razvojnim strategijama. Isto bi se trebalo primjenjivati na povezane inicijative kao što je projekt pametnih sela. Za potrebe integriranih teritorijalnih ulaganja i teritorijalnih alata koje su osmislile države članice potrebno je utvrditi minimalne zahtjeve za sadržaj teritorijalnih strategija. Te teritorijalne strategije trebalo bi razviti i poduprijeti u okviru odgovornosti relevantnih tijela. Kako bi se osiguralo sudjelovanje relevantnih tijela u provedbi teritorijalnih strategija, ona bi trebala biti odgovorna za odabir operacija kojima se pruža potpora ili sudjelovati u tom odabiru. Teritorijalnim strategijama, prilikom promicanja inicijativa održivog turizma, trebalo bi osigurati odgovarajuću ravnotežu između potreba stanovnika i turista, kao što je međusobno povezivanje biciklističkih i željezničkih mreža.

(31)

Kako bi se djelotvorno riješili razvojni izazovi u ruralnim područjima, trebalo bi olakšati koordiniranu potporu iz fondova i EPFRR-a. Države članice i regije trebale bi osigurati da intervencije koje se podupiru iz fondova i EPFRR-a budu komplementarne i da se provode koordinirano s ciljem stvaranja sinergija te kako bi se smanjili administrativni troškovi i administrativno opterećenje za upravljačka tijela i korisnike.

(32)

Radi boljeg iskorištavanja potencijala na lokalnoj razini potrebno je ojačati i olakšati lokalni razvoj pod vodstvom zajednice. Njime bi trebalo uzeti u obzir lokalne potrebe i potencijal te relevantne sociokulturne značajke i predvidjeti strukturne promjene, izgraditi kapacitete zajednice i poticati inovacije. Potrebno je ojačati blisku suradnju i integriranu upotrebu fondova i EPFRR-a za ostvarenje lokalnih razvojnih strategija. Ključno je da lokalne akcijske skupine koje predstavljaju interese zajednice budu odgovorne za izradu i provedbu strategija lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice. U svrhu olakšavanja koordinirane potpore iz različitih fondova EPFRR-a strategijama lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice i olakšavanja njihove provedbe, trebalo bi olakšati upotrebu pristupa „glavnog fonda”. Ako je EPFRR odabran kao glavni fond, njime bi se trebala slijediti pravila utvrđena za pristup „glavnog fonda”.

(33)

Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje, trebalo bi biti moguće provesti tehničku pomoć povezanu s provedbom programa na inicijativu države članice putem paušalne stope na temelju napretka u provedbi programa čime bi se ujedno mogle pokriti horizontalne zadaće. Međutim, kako bi se pojednostavnila provedba za fondove FAMI, FUS i BMVI i za programe Interrega, trebalo bi upotrebljavati samo pristup koji se temelji na primjeni paušalne stope. Kako bi se olakšalo financijsko upravljanje, države članice trebale bi imati mogućnost navesti jedno ili više tijela kojima bi trebalo izvršiti povezane nadoknade. Budući da se te nadoknade temelje na primjeni paušalne stope, provjere i revizije trebale bi biti ograničene na provjeru jesu li ispunjeni uvjeti za nadoknadu doprinosa Unije, ali povezani rashodi ne bi trebali biti predmet provjera ili revizija. Međutim, ako se prednost daje kontinuitetu s razdobljem 2014. – 2020., državi članici trebalo bi ujedno dati mogućnost da nastavi primati nadoknadu prihvatljivih troškova koji su stvarno nastali za korisnika i koji su plaćeni pri provedbi operacija za tehničku pomoć koje se provode u okviru jednog ili više zasebnih programa ili jednog ili više prioriteta unutar programa. Država članica trebala bi u sporazumu o partnerstvu navesti svoj izbor oblika doprinosa Unije za tehničku pomoć za cijelo programsko razdoblje. Bez obzira na odabranu opciju, tehnička pomoć trebala bi se moći dopuniti ciljanim mjerama jačanja administrativnih kapaciteta primjenom metoda nadoknade koje nisu povezane s troškovima. Djelovanja i rezultati, kao i odgovarajuća plaćanja Unije, trebali bi moći biti dogovoreni u planu i dovesti do plaćanja za rezultate na terenu.

(34)

Ako država članica predloži Komisiji da se prioritet programa ili njegov dio podupire s pomoću sheme za financiranje koja nije povezana s troškovima, djelovanja, rezultati i dogovoreni uvjeti trebali bi biti povezani sa stvarnim ulaganjima koja se provode unutar programâ s podijeljenim upravljanjem u toj državi članici ili regiji. U tom bi kontekstu trebalo osigurati poštovanje načela dobrog financijskog upravljanja. Posebice, u pogledu primjerenosti iznosa povezanih s ispunjavanjem odgovarajućih uvjeta ili postizanjem rezultata, Komisija i države članice trebale bi osigurati da su korištena sredstva prikladna za provedena ulaganja. Ako se u programu upotrebljava shema za financiranje koja nije povezana s troškovima, temeljni troškovi povezani s provedbom te sheme ne bi smjeli biti predmeti nikakvih provjera ili revizija s obzirom na to da Komisija u okviru programa ili delegiranog akta daje ex ante suglasnost o iznosima povezanima s ispunjenjem uvjeta ili ostvarenjem rezultata. Umjesto toga, provjere i revizije trebalo bi ograničiti na provjeru ispunjenosti uvjeta ili rezultata za nadoknadu doprinosa Unije.

(35)

Kako bi se ispitala uspješnost programâ, države članice trebale bi osnovati odbore za praćenje, čiji bi sastav trebao uključivati predstavnike relevantnih partnera. Za EFRR, ESF+, Kohezijski fond i EFPRA-u godišnja izvješća o provedbi trebala bi se zamijeniti godišnjim strukturiranim dijalogom o politikama koji se temelji na najnovijim informacijama i podacima o provedbi programa koje je objavila država članica. Pregledni sastanak trebao bi se organizirati i za programe koji obuhvaćaju FPT.

(36)

Na temelju stavaka 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (16) trebalo bi provesti evaluaciju fondova na temelju informacija prikupljenih u skladu sa specifičnim zahtjevima u pogledu praćenja, izbjegavajući pritom administrativno opterećenje, osobito za države članice, i prekomjerne propise. Prema potrebi, ti zahtjevi trebali bi uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka fondova u praksi. Tim bi se zahtjevima također trebalo omogućiti praćenje potpore rodnoj ravnopravnosti.

(37)

Kako bi se zajamčila dostupnost sveobuhvatnih i ažuriranih informacija o provedbi programa, treba zahtijevati djelotvorno i pravodobno elektroničko izvješćivanje o kvantitativnim podacima.

(38)

U svrhu potpore pripremi povezanih programa i aktivnosti za sljedeće programsko razdoblje, Komisija bi trebala provesti procjenu fondova sredinom programskog razdoblja. Na kraju programskog razdoblja Komisija bi trebala provesti retrospektivnu evaluaciju fondova koja bi trebala biti usmjerena na učinak fondova. Rezultati tih evaluacija trebali bi biti javno dostupni.

(39)

Programska tijela, korisnici i dionici programa u državama članicama trebali bi podizati svijest o postignućima financiranja sredstvima Unije i o tome na primjeren način obavješćivati javnost. Aktivnosti povezane s transparentnošću, komunikacijom i vidljivošću ključne su u podizanju vidljivosti djelovanja Unije na terenu i trebale bi se temeljiti na istinitim, točnim i ažurnim informacijama. Kako bi se ti zahtjevi mogli ispuniti, programska tijela i, u slučaju neusklađenosti, Komisija trebali bi moći primjenjivati korektivne mjere.

(40)

Upravljačka tijela trebala bi objaviti strukturirane informacije o odabranim operacijama i korisnicima na internetskoj stranici programa iz kojeg ta operacija prima potporu, uzimajući u obzir zahtjeve za zaštitu osobnih podataka u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (17).

(41)

U svrhu pojednostavnjenja upotrebe fondova i smanjenja rizika od pogreške, primjereno je definirati oblike doprinosa Unije državama članicama i oblike potpore koje države članice pružaju korisnicima. Upravljačka tijela također bi trebala moći dodijeliti bespovratna sredstva u obliku financiranja koje nije povezano s troškovima ako su ta bespovratna sredstva pokrivena nadoknadom doprinosa Unije na temelju istog oblika, kako bi se povećalo iskustvo s takvom mogućnošću pojednostavnjenja.

(42)

U pogledu bespovratnih sredstava koja se dodjeljuju korisnicima države članice trebale bi postupno povećati upotrebu pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova. Prag povezan s obveznom upotrebom pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova trebao bi biti povezan s ukupnim troškovima operacije kako bi se zajamčilo jednako postupanje sa svim operacijama ispod praga, neovisno o tome je li potpora javna ili privatna. Ako upravljačko tijelo namjerava predložiti upotrebu pojednostavnjene mogućnosti obračuna troškova u pozivu na podnošenje prijedloga, ono bi se trebalo moći savjetovati s odborom za praćenje. Iznosi i stope koje utvrđuju države članice moraju biti pouzdana zamjenska vrijednost za stvarne troškove. Periodične prilagodbe dobra su praksa u kontekstu provedbe višegodišnjeg programa kako bi se uzeli u obzir čimbenici koji utječu na stope i iznose. Kako bi se olakšala primjena pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova, ovom bi se Uredbom trebale predvidjeti i metode i stope koje bi se mogle upotrebljavati bez da se od država članica zahtijeva da provedu izračun ili utvrde metodologiju.

(43)

Kako bi se omogućila trenutačna primjena paušalnih stopa, sve paušalne stope koje su države članice utvrdile u razdoblju 2014.–2020. na temelju pravedne, nepristrane i provjerljive metode izračuna trebale bi se i dalje primjenjivati za slične operacije koje se podupiru u okviru ove Uredbe bez potrebe za novom metodom izračuna.

(44)

Kako bi se optimizirala primjena sufinanciranih ulaganja u okoliš, trebalo bi osigurati sinergije s Programom za okoliš i djelovanje u području klime LIFE uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/783 Europskog parlamenta i Vijeća (18) posebno s pomoću strateških integriranih projekata i strateških projekata za prirodu LIFE-a, kao i s projektima financiranima u okviru programa Obzor Europa uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/695 Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća (19) („Uredba o programu Obzor Europa”) i drugih programa Unije.

(45)

Kako bi se osigurala pravna jasnoća, primjereno je utvrditi razdoblje prihvatljivosti za rashode ili troškove povezane s operacijama koje primaju potporu iz fondova u skladu s ovom Uredbom i ograničiti potporu za dovršene operacije. Trebalo bi pojasniti datum od kojeg rashod postaje prihvatljiv za potporu iz fondova u slučaju donošenja novih programa ili promjena u programima, uključujući i iznimnu mogućnost produljenja razdoblja prihvatljivosti na početak prirodne katastrofe u slučaju da postoji hitna potreba za mobilizacijom sredstava radi odgovora na takvu katastrofu. Istodobno bi trebalo osigurati fleksibilnost u provedbi programa u pogledu prihvatljivosti rashoda za operacije koje doprinose ciljevima programa, bez obzira na to jesu li provedene izvan države članice ili Unije ili u istoj kategoriji regije unutar države članice.

(46)

Kako bi se osigurala potrebna fleksibilnost za provedbu javno-privatnih partnerstava (JPP), u sporazumu o JPP-u trebalo bi navesti kada se rashod smatra prihvatljivim, a posebno pod kojim je uvjetima nastao za korisnika ili privatnog partnera JPP-a, bez obzira na to tko izvršava plaćanja u provedbi operacije JPP-a.

(47)

Kako bi se osigurale djelotvornost, pravednost i održivost učinka fondova, trebalo bi predvidjeti odredbe kojima se osigurava da su ulaganja u infrastrukturu ili produktivna ulaganja dugoročna te sprečava upotreba fondova za ostvarivanje neopravdane prednosti. Upravljačka tijela pri odabiru operacija trebala bi obratiti posebnu pozornost na to da ne podupiru premještanje i da s iznosima nepropisno isplaćenima operacijama koje ne ispunjavaju zahtjev trajnosti postupaju kao s nepravilnostima.

(48)

Radi jačanja komplementarnosti i pojednostavnjenja provedbe, trebalo bi biti moguće kombinirati potporu iz EFRR-a, Kohezijskog fonda i FPT-a s potporom iz fonda ESF+ u zajedničkim programima u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”.

(49)

Kako bi se optimizirala dodana vrijednost od ulaganja koja su u cijelosti ili djelomično financirana iz proračuna Unije, trebalo bi nastojati ostvariti sinergije, osobito između fondova i drugih relevantnih instrumenata, uključujući Mehanizam za oporavak i otpornost i pričuvu za prilagodbu Brexitu. Te bi se sinergije trebale postizati ključnim mehanizmima prilagođenima korisnicima, odnosno priznavanjem paušalnih stopa za prihvatljive troškove iz programa Obzor Europa za sličnu operaciju te mogućnošću da se u istoj operaciji kombinira financiranje iz različitih instrumenata Unije, izbjegavajući pritom dvostruko financiranje. Ovom bi se Uredbom stoga trebala odrediti pravila za dopunsko financiranje iz fondova.

(50)

Financijski instrumenti ne bi se smjeli koristiti za potporu aktivnostima refinanciranja, kao što je zamjena postojećih ugovora o zajmu ili drugih oblika financiranja ulaganja koja su fizički već završena ili u potpunosti provedena na dan odluke o ulaganju, već za potporu svim vrstama novih ulaganja u skladu s temeljnim ciljevima politike.

(51)

Odluka upravljačkih tijela o financiranju mjera potpore financijskim instrumentima trebala bi se donijeti na temelju ex ante procjene. U ovoj bi se Uredbi trebali utvrditi obvezni elementi ex ante procjena, za koje bi se trebale pružiti okvirne informacije dostupne na dan njihova dovršetka, i njome bi se državama članicama trebalo omogućiti da upotrebljavaju ex ante procjene provedene za razdoblje 2014.–2020., prema potrebi ažurirane, kako bi se izbjegli administrativno opterećenje i odgode u uspostavi financijskih instrumenata.

(52)

Kako bi se olakšala provedba određenih vrsta financijskih instrumenata za koje je predviđena programska potpora u obliku bespovratnih sredstava, među ostalim u obliku olakšica za kapital, moguće je primijeniti pravila za financijske instrumente na takvu kombinaciju u jedinstvenoj operaciji financijskog instrumenta. Međutim, trebalo bi utvrditi uvjete za takvu programsku potporu i posebne uvjete za sprečavanje dvostrukog financiranja.

(53)

U potpunosti poštujući primjenjiva pravila o državnoj potpori i javnoj nabavi koja su objašnjena tijekom programskog razdoblja 2014.–2020., upravljačka tijela trebala bi imati mogućnost odlučiti o najprikladnijim mogućnostima provedbe financijskih instrumenata kako bi se odgovorilo na posebne potrebe ciljnih regija. Osim toga, kako bi se osigurao kontinuitet s programskim razdobljem 2014.–2020., upravljačka tijela trebala bi imati mogućnost provedbe financijskih instrumenata izravnom dodjelom ugovora EIB-u i međunarodnim financijskim institucijama u kojima je država članica dioničar. Upravljačka tijela trebala bi imati i mogućnost izravne dodjele ugovora bankama ili institucijama u javnom vlasništvu koje ispunjavaju iste stroge uvjete predviđene Financijskom uredbom u programskom razdoblju 2014 –2020. Ovom bi se Uredbom trebali predvidjeti jasni uvjeti kako bi se osiguralo da mogućnost izravne dodjele ostane u skladu s načelima unutarnjeg tržišta. U tom okviru Komisija bi trebala pružiti potporu revizorima, upravljačkim tijelima i korisnicima kako bi se osigurala usklađenost s pravilima o državnim potporama.

(54)

S obzirom na dugotrajno razdoblje niskih kamatnih stopa i kako bi se izbjeglo neopravdano kažnjavanje tijela koja provode financijske instrumente, potrebno je, podložno aktivnom upravljanju riznicom od strane tih tijela, omogućiti financiranje negativnih kamata nastalih kao posljedica ulaganja fondova iz sredstava vraćenih u financijski instrument. Aktivnim upravljanjem riznicom tijela koja provode financijske instrumente trebala bi nastojati optimizirati prinose i smanjiti naknade, u okviru prihvatljive razine rizika.

(55)

U skladu s načelom i pravilima podijeljenog upravljanja države članice i Komisija trebale bi biti odgovorne za upravljanje programima i njihovu kontrolu i pružati jamstvo o zakonitoj i pravilnoj upotrebi fondova. Budući da bi države članice trebale imati primarnu odgovornost za takvo upravljanje i kontrolu te bi trebale osigurati da su operacije koje se podupiru iz fondova u skladu s primjenjivim pravom, njihove obveze u tom pogledu trebalo bi pobliže utvrditi. U tom bi kontekstu trebalo utvrditi i ovlasti i odgovornosti Komisije.

(56)

Kako bi se olakšao brzi početak provedbe programa, trebalo bi olakšati prenošenje provedbenih mehanizama iz prethodnog programskog razdoblja. Osim ako je potrebna nova tehnologija, trebalo bi zadržati upotrebu računalnih sustava koji su već uspostavljeni za prethodno programsko razdoblje, prilagođenih prema potrebi.

(57)

Kako bi se poduprla djelotvorna upotreba fondova, potpora EIB-a trebala bi biti dostupna svim državama članicama na njihov zahtjev. Takva bi potpora mogla uključivati izgradnju kapaciteta, potporu za utvrđivanje, pripremu i provedbu projekata, kao i savjetovanje o financijskim instrumentima i platformama za ulaganja.

(58)

Država članica trebala bi na vlastitu inicijativu imati mogućnost utvrditi koordinacijsko tijelo koje treba biti u vezi s Komisijom i dostavljati joj podatke te koordinirati aktivnosti programskih tijela u toj državi članici.

(59)

U svrhu pojednostavnjenja funkcija upravljanja programom, integraciju računovodstvenih funkcija s funkcijama upravljačkog tijela trebalo bi zadržati za programe koji primaju potporu iz fondova FAMI, FUS i BMVI te bi to trebalo biti moguće za druge fondove.

(60)

Budući da upravljačko tijelo snosi glavnu odgovornost za djelotvornu i učinkovitu provedbu fondova te time obavlja široki raspon funkcija, trebalo bi detaljno utvrditi njegove funkcije u odnosu na odabir operacija, upravljanje programom i potporu za odbor za praćenje. Postupci za odabir operacija mogu biti natjecateljski ili nenatjecateljski pod uvjetom da su primijenjeni kriteriji i postupci nediskriminirajući, uključivi i transparentni te da se odabranim operacijama u najvećoj mogućoj mjeri iskorištava doprinos sredstava Unije i da su one u skladu s horizontalnim načelima utvrđenima u ovoj Uredbi. Kako bi se ostvario cilj postizanja klimatski neutralne Unije do 2050., države članice trebale bi osigurati otpornost na klimatske promjene za ulaganja u infrastrukturu te bi pri odabiru takvih ulaganja trebale dati prednost operacijama kojima se poštuje načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu”.

(61)

Trebalo bi na optimalan način ostvariti sinergije između fondova i instrumenata kojima se izravno upravlja. Trebalo bi olakšati pružanje potpore za operacije koje su već dobile oznaku pečat izvrsnosti ili su sufinancirane iz programa Obzor Europa s pomoću doprinosa iz fondova. Uvjete koje se već procijenilo na razini Unije, prije dodjele oznake kvalitete pečat izvrsnosti ili sufinanciranja iz programa Obzor Europa, ne bi trebalo ponovno procjenjivati, sve dok su operacije usklađene s ograničenim skupom zahtjeva utvrđenih u ovoj Uredbi. Time bi se trebala olakšati i primjena odgovarajućih pravila utvrđenih u Uredbi Komisije (EU) br. 651/2014 (20).

(62)

Kako bi se osigurala primjerena ravnoteža između djelotvorne i učinkovite provedbe fondova i povezanih administrativnih troškova i opterećenja, učestalost, područje primjene i opseg upravljačkih provjera trebali bi se temeljiti na procjeni rizika kojom se uzimaju u obzir čimbenici kao što su broj, vrsta, veličina i sadržaj operacija koje se provode, korisnici i razina rizika utvrđena u prethodnim upravljačkim provjerama i revizijama. Upravljačke provjere trebale bi biti razmjerne rizicima koji proizlaze iz te procjene rizika, a revizije bi trebale biti razmjerne razini rizika za proračun Unije.

(63)

Tijelo za reviziju trebalo bi provoditi revizije i osigurati pouzdanost revizorskog mišljenja dostavljenog Komisiji. Revizorsko mišljenje Komisiji bi trebalo pružiti jamstvo u pogledu tri točke, odnosno zakonitosti i pravilnosti prijavljenih rashoda, djelotvornog funkcioniranja sustava upravljanja i kontrole te potpunosti, točnosti i istinitosti računovodstvene dokumentacije. Ako je neovisni revizor proveo reviziju financijskih izvještaja i izvješća u kojima je opisana upotreba doprinosa Unije i koja se temelji na međunarodno prihvaćenim revizijskim standardima kojima se osigurava razumno jamstvo, ta bi revizija trebala biti osnova za opće jamstvo koje tijelo za reviziju pruža Komisiji, u onoj mjeri u kojoj postoje dostatni dokazi o neovisnosti i stručnosti revizora u skladu s člankom 127. Financijske uredbe.

(64)

Smanjenje zahtjeva u pogledu provjera i revizije trebalo bi biti moguće ako postoji jamstvo da je program djelotvorno funkcionirao u posljednje dvije uzastopne godine, jer se time pokazuje da se fondovi provode djelotvorno i učinkovito tijekom duljeg razdoblja.

(65)

Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje korisnika i administrativni troškovi te izbjeglo udvostručavanje revizija i upravljačkih provjera istih rashoda prijavljenih Komisiji, trebalo bi utvrditi konkretnu primjenu načela jedinstvene revizije za fondove.

(66)

Kako bi se poboljšala preventivna uloga revizije, osigurala pravna transparentnost i razmijenila dobra praksa, Komisija bi trebala imati mogućnost dijeliti revizijska izvješća na zahtjev država članica, uz suglasnost revidiranih država članica.

(67)

U svrhu poboljšanja financijskog upravljanja trebalo bi predvidjeti pojednostavnjenu shemu za pretfinanciranje. Pretfinanciranjem bi se trebalo osigurati da država članica ima sredstva za pružanje potpore korisnicima od početka provedbe programa.

(68)

Radi smanjenja administrativnog opterećenja za države članice i za Komisiju trebalo bi uspostaviti raspored zahtjeva za plaćanja. Plaćanja Komisije trebala bi podlijegati zadržavanju 5 % iznosa do plaćanja godišnjeg salda računa kada Komisija može zaključiti da je računovodstvena dokumentacija potpuna, točna i istinita.

(69)

U svrhu smanjenja administrativnog opterećenja postupak za godišnje prihvaćanje računovodstvene dokumentacije trebalo bi pojednostavniti pružanjem jednostavnijih aranžmana za plaćanja i povrate ako ne postoji nesuglasnost između Komisije i države članice.

(70)

Kako bi se zaštitili financijski interesi i proračun Unije, trebalo bi uspostaviti i provoditi razmjerne mjere na razini država članica i Komisije. Komisija bi trebala moći prekinuti rokove plaćanja, suspendirati međuplaćanja i primijeniti financijske ispravke ako su ispunjeni odgovarajući uvjeti. Komisija bi trebala poštovati načelo proporcionalnosti uzimajući u obzir prirodu, ozbiljnost i učestalost nepravilnosti i njihove financijske posljedice na proračun Unije. Ako Komisija nije u mogućnosti precizno utvrditi iznos nepravilnih rashoda kako bi primijenila financijske ispravke povezane s pojedinim slučajevima, trebala bi primijeniti paušalnu stopu ili statistički ekstrapolirani financijski ispravak. Suspenzija međuplaćanja na temelju obrazloženog mišljenja Komisije u skladu s člankom 258. UFEU-a trebala bi biti moguća pod uvjetom da postoji dovoljno izravna veza između pitanja na koje se odnosi obrazloženo mišljenje i dotičnih rashoda kojom se ugrožava njihova zakonitost i pravilnost.

(71)

Osim toga, države članice trebale bi sprečavati, otkrivati i djelotvorno rješavati sve nepravilnosti, uključujući prijevare, koje počine gospodarski subjekti. Nadalje, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (21) i uredbama Vijeća (Euratom, EZ, Euratom) br. 2988/95 (22) i (Euratom, EZ) br. 2185/96 (23) Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) ovlašten je provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije. Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) ovlašten je, u skladu s Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 (24) provoditi istrage i kazneni progon prijevara i drugih kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije, kako su predviđena u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (25). Države članice trebale bi poduzeti potrebne mjere kako bi osigurale da svaka osoba ili svaki subjekt koji prima sredstva Unije u potpunosti surađuje u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeli potrebna prava i potreban pristup Komisiji, OLAF-u, Revizorskom sudu i, u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939, EPPO-u, te osigura da svaka treća strana koja je uključena u izvršenje sredstava Unije dodijeli jednakovrijedna prava. Države članice trebale bi brzo izvijestiti Komisiju o utvrđenim nepravilnostima, uključujući prijevaru, te o svakom daljnjem postupanju koje su poduzele u vezi s takvim nepravilnostima i u vezi sa svim istragama OLAF-a.

(72)

Kako bi se poboljšala zaštita proračuna Unije Komisija bi trebala na raspolaganje staviti integrirani i interoperabilni sustav za informacije i praćenje, uključujući jedinstveni alat za rudarenje podataka i utvrđivanje razine rizika radi pristupa relevantnim podacima i njihove analize, te bi ujedno trebala poticati njegovu upotrebu s ciljem opće primjene u državama članicama.

(73)

U skladu s Međuinstitucijskim sporazumom od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (26), za svrhe kontrole i revizije trebalo bi uvesti standardizirane mjere za prikupljanje, usporedbu i objedinjenje informacija i brojki o primateljima sredstava Unije kako bi se poboljšala zaštita proračuna Unije i instrumenta Next Generation EU od nepravilnosti, uključujući prijevare. Prikupljanje podataka o onima koji u konačnici, izravno ili neizravno, ostvaruju korist od financijskih sredstava Unije u okviru podijeljenog upravljanja, uključujući podatke o stvarnim vlasnicima primatelja sredstava Unije, potrebno je kako bi se osigurale djelotvorne kontrole i revizije.

(74)

Kako bi se poboljšala zaštita proračuna Unije od nepravilnosti, uključujući prijevara, potrebno je obraditi osobne podatke stvarnih vlasnika koji su fizičke osobe. Kako bi se te prijevare djelotvorno otkrile, istražile i progonile odnosno kako bi se nepravilnosti otklonile, osobito je potrebno moći identificirati stvarne vlasnike koji su fizičke osobe a koji imaju krajnju korist od tih nepravilnosti, uključujući prijevare. U tu svrhu te radi pojednostavnjenja i smanjenja administrativnog opterećenja državama članicama trebalo bi omogućiti da ispune svoju obvezu u pogledu informacija o stvarnim vlasnicima upotrebom podataka pohranjenih u registrima koji se već koriste za potrebe Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća (27). U tom je pogledu namjena obrade osobnih podataka stvarnih vlasnika na temelju ove Uredbe, odnosno sprečavanje, otkrivanje, ispravljanje i prijavljivanje nepravilnosti, uključujući prijevare, usklađena s namjenom obrade osobnih podataka na temelju Direktive (EU) 2015/849.

(75)

Kako bi se potaknula financijska disciplina, prikladno je utvrditi mehanizme opoziva proračunskih obveza na razini programa.

(76)

Kako bi se državama članicama omogućilo dovoljno vremena da Komisiji prijave rashode do raspoložive razine sredstava u slučaju donošenja novih pravila ili programa u okviru podijeljenog upravljanja nakon 1. siječnja 2021., iznose koji odgovaraju dodijeljenim sredstvima koja nisu iskorištena u 2021. trebalo bi prenijeti u jednakim omjerima na godine u razdoblju 2022.–2025. kako je predviđeno u članku 7. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 (28).

(77)

Radi promicanja ciljeva UFEU-a povezanih s ekonomskom, socijalnom i teritorijalnom kohezijom, ciljem „Ulaganje za radna mjesta i rast” trebalo bi podržati sve regije. Kako bi se osigurala uravnotežena i postupna potpora te u obzir uzela razina gospodarskog i socijalnog razvoja, sredstva u okviru tog cilja trebalo bi dodijeliti iz EFRR-a i fonda ESF+ na osnovi ključa za raspodjelu koji se prvenstveno temelji na bruto domaćem proizvodu (BDP) po stanovniku. Države članice čiji je bruto nacionalni dohodak (BND) po stanovniku manji od 90 % prosječnog BND-a po stanovniku Unije trebale bi u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” ostvariti koristi iz Kohezijskog fonda.

(78)

Sredstva za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) trebala bi se dodijeliti državama članicama na temelju metodologije dodjele kojom se posebno uzima u obzir gustoća naseljenosti u pograničnim područjima. Osim toga, kako bi se osigurao kontinuitet postojećih programa, u relevantnoj uredbi za pojedine fondove trebalo bi utvrditi posebne odredbe za utvrđivanje programskih područja i prihvatljivosti regija u okviru različitih tematskih područja Interrega.

(79)

Trebalo bi utvrditi objektivne kriterije za utvrđivanje regija i područja prihvatljivih za dobivanje potpore iz fondova. U tu svrhu utvrđivanje regija i područja na razini Unije trebalo bi se temeljiti na zajedničkom sustavu klasifikacije regija koji je uspostavljen Uredbom (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (29) kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EU) 2016/2066 (30).

(80)

Kako bi utvrdila odgovarajući financijski okvir za EFRR, ESF+, Kohezijski fond i FPT, Komisija bi trebala utvrditi godišnju raščlambu raspoloživih dodjela prema državi članici u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” zajedno s popisom prihvatljivih regija, kao i dodjela za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg).

(81)

Projekti transeuropskih prometnih mreža na temelju Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe i stavljanju izvan snage uredaba (EU) br. 1316/2013 i (EU) br. 283/2014 („Uredba o CEF-u”) i dalje se trebaju financirati iz Kohezijskog fonda s pomoću podijeljenog upravljanja i s pomoću izravne provedbe u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). Na temelju uspješnog pristupa programskog razdoblja 2014.–2020., u tu bi svrhu iz Kohezijskog fonda u CEF trebalo prenijeti iznos od 10 000 000 000 EUR.

(82)

Određenu količinu sredstava iz EFRR-a, fonda ESF+ i Kohezijskog fonda trebalo bi dodijeliti Europskoj urbanoj inicijativi koja bi se trebala provoditi u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja Komisije.

(83)

S ciljem osiguravanja primjerenih dodjela kategorijama regije i načelno, ukupne dodjele državama članicama u pogledu slabije razvijenih, tranzicijskih i razvijenijih regija ne bi smjele biti prenosive između tih kategorija. Međutim, kako bi se u obzir uzele potrebe država članica da se suoče s određenim izazovima, države članice trebale bi moći zatražiti prijenos iz svojih dodjela za razvijenije ili tranzicijske regije u slabije razvijene regije i iz razvijenijih regija u tranzicijske regije te bi u takvom slučaju trebale obrazložiti taj izbor. Kako bi se zajamčila dostatna financijska sredstva za slabije razvijene regije, potrebno je utvrditi gornju granicu za prijenose razvijenijim ili tranzicijskim regijama. Prenosivost sredstava između ciljeva ne bi smjela biti moguća, osim u slučajevima koji su strogo utvrđeni u ovoj Uredbi.

(84)

Ako je regija za razdoblje 2014.–2020. kategorizirana kao razvijenija regija, no za razdoblje 2021.–2027. kategorizirana je kao tranzicijska regija te bi stoga za razdoblje 2021.–2027. na temelju metodologije dodjele dobila manju potporu, dotična država članica poziva se da taj čimbenik uzme u obzir pri odluci o unutarnjoj raspodjeli sredstava.

(85)

U kontekstu jedinstvenih i posebnih okolnosti na otoku Irske te s ciljem podupiranja suradnje sjevera i juga u okviru Sporazuma na Veliki petak, treba se nastaviti provedba prekograničnog programa PEACE PLUS te nastaviti i nadopuniti rad iz prethodnih programa, Peace i Interreg, između pograničnih okruga Irske i Sjeverne Irske. Uzimajući u obzir njegovu praktičnu važnost, taj bi program trebalo podupirati posebnom dodjelom kako bi se nastavila poticati djelovanja za mir i pomirenje te bi primjereni dio sredstava za Irsku u okviru Interrega također trebalo dodijeliti tom programu.

(86)

Potrebno je odrediti najviše stope sufinanciranja u području kohezijske politike prema kategoriji regije, ako je primjenjivo, kako bi se odgovarajućom razinom javne ili privatne nacionalne potpore osiguralo poštovanje načela sufinanciranja. Tim stopama trebala bi se odražavati razina gospodarskog razvoja regija u smislu BDP-a po stanovniku u odnosu na prosjek država EU-27, uz ništa manju razinu povlaštenog tretmana zbog promjena u njihovoj kategorizaciji.

(87)

U okviru relevantnih pravila predviđenih Paktom o stabilnosti i rastu, kako je pojašnjeno Europskim kodeksom ponašanja za partnerstvo, države članice mogu podnijeti propisno opravdan zahtjev za dodatnu fleksibilnost za javne ili slične strukturne rashode koje sufinanciranjem ulaganja podupire javna uprava.

(88)

Kako bi se dopunili ili izmijenili određeni elementi ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenom elemenata sadržanih u određenim prilozima ovoj Uredbi, odnosno dimenzija i kodova za vrste intervencija, predložaka sporazuma o partnerstvu i programa, predložaka za prijenos podataka, predloška za predviđanja zahtjevâ za plaćanja Komisiji, upotrebe amblema Unije, elemenata za sporazume o financiranju i strateške dokumente, elektroničkih sustava za razmjenu podataka između država članica i Komisije, predložaka za opis sustava upravljanja i kontrole, za izjave rukovodstva, za godišnje revizorsko mišljenje, za godišnje izvješće o kontroli, za godišnje izvješće o reviziji za financijske instrumente koje provodi EIB ili druga međunarodna financijska institucija, za revizijsku strategiju, za zahtjeve za plaćanje, za računovodstvenu dokumentaciju, za detaljna pravila i predloška za izvješćivanje o nepravilnostima, i za određivanje razine financijskih ispravaka.

(89)

Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenom Europskog kodeksa ponašanja za partnerstvo kako bi se taj kodeks ponašanja prilagodio ovoj Uredbi, utvrđivanjem na razini Unije jediničnih troškova, jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i financiranja koje nije povezano s troškovima koji se primjenjuju na sve države članice, kao i uspostavom standardiziranih gotovih metodologija uzorkovanja.

(90)

Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća i transparentna savjetovanja sa svim zainteresiranim stranama, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(91)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za donošenje sporazuma o partnerstvu, donošenje ili izmjenu programa, kao i za primjenu financijskih ispravaka, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Provedbene ovlasti u vezi s uspostavom raščlambe financijskih dodjela za EFRR, ESF+ i Kohezijski fond trebalo bi donositi bez postupaka odbora s obzirom na to da se one sastoje samo od primjene unaprijed utvrđene metodologije izračuna. Nadalje, provedbene ovlasti povezane s privremenim mjerama za upotrebu fondova kako bi se odgovorilo na izvanredne okolnosti trebalo bi donositi bez postupaka odbora s obzirom na to da je njihovo područje primjene određeno Paktom o stabilnosti i rastu i ograničeno na mjere utvrđene ovom Uredbom.

(92)

Provedbene ovlasti koje se odnose na predložak za završno izvješće o uspješnosti trebalo bi izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (31). Iako je provedbeni akt opće prirode, za njegovo bi donošenje trebalo upotrebljavati savjetodavni postupak s obzirom na to da se njime utvrđuju samo tehnički aspekti, obrasci i predlošci.

(93)

Budući da bi se Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (32) ili bilo koji akt primjenjiv na programsko razdoblje 2014.–2020. trebali i dalje primjenjivati na programe i operacije koji primaju potporu iz fondova u okviru programskog razdoblja 2014.- 2020. i budući da se očekuje da će se razdoblje provedbe te uredbe produljiti na programsko razdoblje obuhvaćeno ovom Uredbom te kako bi se osigurao kontinuitet provedbe određenih operacija odobrenih tom uredbom, trebalo bi donijeti odredbe za provedbu u fazama. Svaka pojedina faza operacije koja se provodi u fazama, koja je usmjerena prema ostvarivanju ukupnog cilja, trebala bi se provoditi u skladu s pravilima programskog razdoblja iz kojeg prima sredstva, dok upravljačko tijelo može nastaviti s odabirom druge faze na temelju postupka odabira provedenoga u okviru programskog razdoblja 2014.–2020. za dotičnu operaciju, pod uvjetom da se uvjeri da su ispunjeni uvjeti za provedbu u fazama utvrđeni u ovoj Uredbi.

(94)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, to jest jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije i utvrđivanje zajedničkih financijskih pravila za dio proračuna Unije koji se izvršava u okviru podijeljenog upravljanja, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega razlika između razina razvijenosti različitih regija i posebnih izazova s kojima se suočavaju regije u najnepovoljnijem položaju, ograničenja financijskih sredstava država članica i regija te potrebe za dosljednim okvirom provedbe koji obuhvaća nekoliko fondova Unije u okviru podijeljenog upravljanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(95)

Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela posebno priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima.

(96)

S obzirom na donošenje ove Uredbe nakon početka programskog razdoblja i uzimajući u obzir potrebu za koordiniranom i usklađenom provedbom fondova Unije obuhvaćenih ovom Uredbom te kako bi se omogućila njezina brza provedba, ona bi trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

1.

„relevantne preporuke za pojedinu zemlju” znači preporuke Vijeća donesene u skladu s člankom 121. stavkom 2. i člankom 148. stavkom 4. UFEU-a koje se odnose na strukturne izazove te dopunske preporuke Komisije izdane u skladu s člankom 34. Uredbe (EU) 2018/1999, za koje je primjereno da se provode u okviru višegodišnjih ulaganja koja su obuhvaćena područjem primjene fondova kako je utvrđeno u uredbama za pojedine fondove;

2.

„uvjet koji omogućuje provedbu” znači preduvjet za djelotvornu i učinkovitu provedbu specifičnih ciljeva;

3.

„primjenjivo pravo” znači pravo Unije i nacionalno pravo koje se odnosi na njegovu primjenu;

4.

„operacija” znači:

5.

„operacija od strateške važnosti” znači operacija koja znatno doprinosi ostvarenju ciljeva programa i koja podliježe posebnim mjerama praćenja i komunikacije;

6.

„prioritet” u kontekstu fondova FAMI, FUS i BMVI znači specifični cilj;

7.

„prioritet” u kontekstu EFPRA-e, samo za potrebe glave VII., znači specifični cilj;

8.

„posredničko tijelo” znači javno ili privatno tijelo koje djeluje u okviru odgovornosti upravljačkog tijela ili koje izvršava funkcije ili zadaće u ime tog tijela;

9.

„korisnik” znači:

10.

„fond za male projekte” znači operacija u okviru programa Interrega usmjerena na odabir i provedbu projekata, među ostalim djelovanja „od građana za građane” s ograničenim financijskim opsegom;

11.

„ciljna vrijednost” znači prethodno dogovorena vrijednost koja se treba postići do kraja razdoblja prihvatljivosti u odnosu na pokazatelj u okviru specifičnog cilja;

12.

„ključna etapa” znači prijelazna vrijednost koja se treba postići u određenom trenutku tijekom razdoblja prihvatljivosti u odnosu na pokazatelj ostvarenja u okviru specifičnog cilja;

13.

„pokazatelj ostvarenja” znači pokazatelj kojim se mjere posebni rezultati intervencije;

14.

„pokazatelj rezultata” znači pokazatelj kojim se mjere učinci intervencija koje primaju potporu, uz posebno upućivanje na one na koje je intervencija usmjerena, ciljano stanovništvo ili korisnike infrastrukture;

15.

„operacija JPP-a” znači operacija koja se provodi u okviru partnerstva između javnih tijela i privatnog sektora u skladu s ugovorom o JPP-u te kojom se nastoje pružati javne usluge podjelom rizika udruživanjem stručnosti privatnog sektora ili dodatnih izvora kapitala, ili i jednog i drugog;

16.

„financijski instrument” znači oblik potpore koja se pruža putem strukture s pomoću koje se krajnjim primateljima pružaju financijski proizvodi;

17.

„financijski proizvod” znači vlasnička ili kvazivlasnička ulaganja, zajmovi i jamstva, kako su definirani u članku 2. Financijske uredbe;

18.

„krajnji primatelj” znači pravna ili fizička osoba koja prima potporu iz fondova putem korisnika fonda za male projekte ili iz financijskog instrumenta;

19.

„programski doprinos” znači potpora financijskom instrumentu iz fondova i nacionalnog javnog i privatnog sufinanciranja, ako postoji;

20.

„holding fond” znači fond koji je uspostavljen pod odgovornošću upravljačkog tijela u okviru jednog ili više programa u svrhu provedbe jednog posebnog fonda ili više njih;

21.

„posebni fond” znači fond putem kojega upravljačko tijelo ili holding fond krajnjim primateljima osigurava financijske proizvode;

22.

„tijelo koje provodi financijski instrument” znači tijelo koje je uređeno javnim ili privatnim pravom koje izvršava zadaće holding fonda ili posebnog fonda;

23.

„učinak poluge” znači iznos nadoknadivih sredstava pruženih krajnjim primateljima podijeljen iznosom doprinosa iz fondova;

24.

„faktor multiplikacije” u kontekstu jamstvenih instrumenata znači omjer, uspostavljen na temelju razborite ex ante procjene rizika u pogledu svakog jamstvenog proizvoda koji se treba nuditi, između vrijednosti temeljnih isplaćenih novih zajmova, vlasničkih ili kvazivlasničkih ulaganja i iznosa programskog doprinosa izdvojenoga za ugovore o jamstvu radi pokrića očekivanih i neočekivanih gubitaka od tih novih zajmova, vlasničkih ili kvazivlasničkih ulaganja;

25.

„troškovi upravljanja” znači izravni ili neizravni troškovi koji se nadoknađuju ako postoje dokazi o tome da su rashodi nastali tijekom provedbe financijskih instrumenata;

26.

„naknade za upravljanje” znači cijena za pružene usluge, kako je utvrđena u sporazumu o financiranju između upravljačkog tijela i tijela koje provodi holding fond ili posebni fond; i, prema potrebi, između tijela koje provodi holding fond i tijela koje provodi posebni fond;

27.

„premještanje” znači prijenos iste ili slične aktivnosti ili dijela aktivnosti u smislu članka 2. točke 61.a Uredbe (EU) br. 651/2014;

28.

„javni doprinos” znači svi doprinosi financiranju operacija koji potječu iz proračuna nacionalnih, regionalnih ili lokalnih javnih tijela ili bilo koje Europske grupacije za teritorijalnu suradnju (EGTS) uspostavljene u skladu s Uredbom (EZ) br. 1082/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (39), proračuna Unije stavljenog na raspolaganje fondovima, proračuna tijela javnog prava ili proračuna udruženja javnih tijela ili tijela javnog prava te koji, u svrhu određivanja stope sufinanciranja za programe ili prioritete fonda ESF+, mogu obuhvaćati sva financijska sredstva kojima zajednički doprinose poslodavci i radnici;

29.

„obračunska godina” znači razdoblje od 1. srpnja do 30. lipnja sljedeće godine, osim za prvu obračunsku godinu programskog razdoblja za koju znači razdoblje od početnog datuma prihvatljivosti rashoda do 30. lipnja 2022.; za konačnu obračunsku godinu znači razdoblje od 1. srpnja 2029. do 30. lipnja 2030.;

30.

„gospodarski subjekt” znači svaka fizička ili pravna osoba ili drugi subjekt koji sudjeluje u provedbi fondova, uz iznimku države članice koja izvršava svoje ovlasti kao javno tijelo;

31.

„nepravilnost” znači svako kršenje primjenjivog prava koje proizlazi iz djelovanja ili propusta gospodarskog subjekta, koje šteti ili bi moglo naštetiti proračunu Unije tako da taj proračun optereti neopravdanim rashodom;

32.

„ozbiljan nedostatak” znači nedostatak u djelotvornom funkcioniranju sustava upravljanja i kontrole programa za koji su potrebna znatna poboljšanja sustava upravljanja i kontrole i za koji su bilo koji od ključnih zahtjeva 2., 4., 5., 9., 12., 13. i 15. iz Priloga X. ili druga dva ključna zahtjeva ili više njih procjenom svrstani u kategorije 3. i 4. tog priloga;

33.

„sistemska nepravilnost” znači svaka nepravilnost koja se može ponavljati i koja ima visoku vjerojatnost pojavljivanja u sličnim vrstama operacija, što je rezultat ozbiljnih nedostataka, uključujući nemogućnosti uspostave odgovarajućih postupaka u skladu s ovom Uredbom i pravilima za pojedine fondove;

34.

„ukupne pogreške” znači zbroj predviđenih slučajnih pogrešaka te, ako je primjenjivo, ograničenih sistemskih pogrešaka i neispravljenih anomalija;

35.

„ukupna stopa pogreške” znači ukupne pogreške podijeljene sa statističkim skupom obuhvaćenim revizijom;

36.

„stopa preostale pogreške” znači ukupne pogreške umanjene za financijske ispravke koje je država članica primijenila radi smanjenja rizika koje je utvrdilo tijelo za reviziju, podijeljene s rashodom koji treba prijaviti u računovodstvenoj dokumentaciji;

37.

„dovršena operacija” znači fizički dovršena ili u cijelosti provedena operacija za koju su korisnici izvršili sva potrebna plaćanja te za koju je korisnicima uplaćen odgovarajući javni doprinos;

38.

„jedinica uzorka” znači jedna od jedinica, koja može biti operacija, projekt u okviru operacije ili zahtjev za plaćanje korisnika, u koje se u svrhu uzorkovanja dijeli statistički skup obuhvaćen revizijom;

39.

„založni račun” znači, u slučaju operacije JPP-a, bankovni račun obuhvaćen pisanim sporazumom između korisnika koji je javno tijelo i privatnog partnera koji je odobrilo upravljačko tijelo ili posredničko tijelo te koji služi za plaćanja tijekom ili nakon razdoblja prihvatljivosti;

40.

„sudionik” znači fizička osoba koja ostvaruje izravnu korist od operacije, a nije odgovorna za pokretanje ili i za pokretanje i za provedbu operacije te koja, u kontekstu EFPRA-e, ne prima financijsku potporu;

41.

„energetska učinkovitost na prvom mjestu” znači da se pri planiranju te pri donošenju politika i odluka o ulaganju u području energije, u najvećoj mogućoj mjeri uzimaju u obzir alternativne troškovno učinkovite mjere energetske učinkovitosti za povećanje učinkovitosti potražnje za energijom i opskrbe energijom, osobito s pomoću troškovno učinkovite uštede energije u krajnjoj potrošnji, inicijativa za upravljanje potražnjom te učinkovitije pretvorbe, prijenosa i distribucije energije, pri čemu se i dalje ostvaruju ciljevi tih odluka;

42.

„otpornost na klimatske promjene” znači proces kojim se sprečava osjetljivost infrastrukture u odnosu na moguće dugoročne klimatske učinke, istodobno osiguravajući poštovanje načela „energetska učinkovitost na prvom mjestu” i usklađenost razine emisija stakleničkih plinova nastalih u projektu s ciljem klimatske neutralnosti do 2050.;

43.

„uvjetovana bespovratna sredstva” znači kategorija bespovratnih sredstava koja podliježe uvjetima povezanima s vraćanjem potpore;

44.

„EIB” znači Europska investicijska banka, Europski investicijski fond ili bilo koje društvo kći Europske investicijske banke;

45.

„pečat izvrsnosti” znači oznaka kvalitete koju dodjeljuje Komisija u odnosu na prijedlog, koja pokazuje da se u pogledu prijedloga koji je procijenjen u pozivu na podnošenje prijedlogâ u okviru instrumenta Unije smatra da ispunjava minimalne zahtjeve kvalitete tog instrumenta Unije, ali nije mogao biti financiran zbog nedostatka proračunskih sredstava dostupnih za taj poziv na podnošenje prijedlogâ, no mogao bi primiti potporu iz drugih Unijinih ili nacionalnih izvora financiranja.

(a)

putem integriranih teritorijalnih ulaganja;

(b)

putem lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice; ili

(c)

putem drugog teritorijalnog alata kojim se pruža potpora inicijativama koje je izradila država članica.

(a)

vidljivost potpore u svim aktivnostima povezanima s operacijama koje primaju potporu iz fondova uz poseban naglasak na operacijama od strateške važnosti;

(b)

komunikaciju prema građanima Unije u pogledu uloge i ostvarenja fondova putem jedinstvenog internetskog portala koji omogućuje pristup svim programima u koje je uključena ta država članica.

(a)

financiranje koje nije povezano s troškovima relevantnih operacija u skladu s člankom 95. te koje se temelji na bilo kojem od sljedećeg:

(b)

nadoknada potpore pružene korisnicima u skladu s poglavljima II. i III. ove glave;

(c)

jedinični troškovi u skladu s člankom 94., koji obuhvaćaju sve ili određene posebne kategorije prihvatljivih troškova koje su unaprijed jasno utvrđene upućivanjem na iznos po jedinici;

(d)

jednokratni iznosi u skladu s člankom 94., koji općenito obuhvaćaju sve ili određene posebne kategorije prihvatljivih troškova koje su unaprijed jasno utvrđene;

(e)

financiranje uz primjenu paušalne stope u skladu s člankom 94. ili člankom 36. stavkom 5., koje obuhvaća posebne kategorije prihvatljivih troškova, koje su unaprijed jasno utvrđene, primjenom postotka;

(f)

kombinacija oblika iz točaka od (a) do (e).

(a)

najviše 7 % prihvatljivih izravnih troškova, u kojem se slučaju od države članice ne zahtijeva da izvrši izračun radi utvrđivanja primjenjive stope;

(b)

paušalnoj stopi od najviše 15 % prihvatljivih izravnih troškova osoblja, u kojem se slučaju od države članice ne zahtijeva da izvrši izračun radi utvrđivanja primjenjive stope;

(c)

najviše 25 % prihvatljivih izravnih troškova, pod uvjetom da se stopa računa u skladu s člankom 53. stavkom 3. točkom (a).