1.   Ovom Uredbom osnivaju se Europski stručni centar za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibersigurnosti („Stručni centar”) i mreža nacionalnih koordinacijskih centara („Mreža”). Njome se utvrđuju pravila za imenovanje nacionalnih koordinacijskih centara i pravila za uspostavu zajednice stručnjaka za kibersigurnost („Zajednica”).

2.   Stručni centar ima ključnu ulogu u provedbi programa Digitalna Europa u dijelu koji se odnosi na kibersigurnost, a posebno u odnosu na djelovanja u vezi sa člankom 6. Uredbe (EU) 2021/694 i doprinosi provedbi programa Obzor Europa, a posebno u vezi s odjeljkom 3.1.3. stupa II. Priloga I. Odluci Vijeća (EU) 2021/764 (12).

3.   Države članice zajednički doprinose radu Stručnog centra i Mreže.

4.   Ovom Uredbom ne dovode se u pitanje nadležnosti država članica koje se odnose na javnu sigurnost, obranu, nacionalnu sigurnost i aktivnosti države u područjima kaznenog prava.

1.   Misija Stručnog centra i Mreže je pomagati Uniji da:

2.   Prema potrebi, Stručni centar i Mreža obavljaju svoje zadaće u suradnji s ENISA-om i Zajednicom stručnjaka.

3.   U skladu sa zakonodavnim aktima kojima se uspostavljaju relevantni programi, osobito program Obzor Europa i program Digitalna Europa, Stručni centar upotrebljava relevantna financijska sredstva Unije tako da doprinosi misiji iz stavka 1.

1.   Stručni centar ima opći cilj promicanja istraživanja i inovacija u području kibersigurnosti te uvođenja kibersigurnosti, kako bi se ispunila misija iz članka 3.

2.   Stručni centar ima sljedeće posebne ciljeve:

3.   Stručni centar provodi posebne ciljeve navedene u stavku 2.:

1.   Radi ispunjenja svoje misije i ciljeva, Stručni centar ima sljedeće zadaće:

2.   Strateške zadaće iz stavka 1. točke (a) sastoje se od:

3.   Provedbene zadaće iz stavka 1. točke (b) sastoje se od:

4.   Stručni centar obavlja zadaće iz stavka 1. u bliskoj suradnji s Mrežom.

5.   U skladu s člankom 6. Uredbe (EU) 2021/695 i podložno sporazumu o doprinosu kako je definiran u članku 2. točki 18. Financijske uredbe, Stručnom centru može se povjeriti provedba dijelova, u okviru programa Obzor Europa, koji se odnose na kibersigurnost, a koje ne sufinanciraju države članice, posebno u vezi s odjeljkom 3.1.3. stupa II. Priloga I. Odluci (EU) 2021/764.

1.   Do 29. prosinca 2021. svaka država članica imenuje po jedan subjekt koji ispunjava kriterije utvrđene u stavku 5. da djeluje kao njezin nacionalni koordinacijski centar za potrebe ove Uredbe. Svaka država članica o tom subjektu obavješćuje Upravni odbor bez odgode. Takav subjekt može biti subjekt koji već ima poslovni nastan u toj državi članici.

Rok iz prvog podstavka ovog stavka produljuje se za razdoblje tijekom kojeg Komisija treba dostaviti mišljenje iz stavka 2.

2.   Država članica može u svakom trenutku od Komisije zatražiti mišljenje o tome ima li subjekt koji je država članica imenovala ili namjerava imenovati da djeluje kao njezin nacionalni koordinacijski centar potrebnu sposobnost za upravljanje sredstvima radi ostvarivanja misije i ciljeva utvrđenih u ovoj Uredbi. Komisija dostavlja svoje mišljenje toj državi članici u roku od tri mjeseca od primitka zahtjeva države članice.

3.   Na temelju obavijesti države članice o subjektu kako je navedeno u stavku 1., Upravni odbor taj subjekt uvrštava na popis kao nacionalni koordinacijski centar najkasnije u roku od tri mjeseca nakon obavijesti. Stručni centar objavljuje popis imenovanih nacionalnih koordinacijskih centara.

4.   Država članica može u svakom trenutku imenovati novi subjekt svojim nacionalnim koordinacijskim centrom za potrebe ove Uredbe. Na imenovanje svakog novog subjekta primjenjuju se stavci 1., 2. i 3.

5.   Nacionalni koordinacijski centar je subjekt javnog sektora ili subjekt čiji je većinski vlasnik država članica koji obavlja funkcije javne uprave na temelju nacionalnog prava, među ostalim putem delegiranja, i ima kapacitet podupirati Stručni centar i Mrežu u ispunjavanju njihove misije iz članka 3. ove Uredbe. On posjeduje istraživačko i tehnološko stručno znanje u području kibersigurnosti ili mu ima pristup. On ima kapacitet surađivati djelotvorno i koordinirati aktivnosti s industrijom, javnim sektorom, akademskom i istraživačkom zajednicom te građanima, kao i s tijelima imenovanima na temelju Direktive (EU) 2016/1148.

6.   Nacionalni koordinacijski centar u svakom trenutku može zahtijevati da mu se prizna da ima potrebnu sposobnost za upravljanje sredstvima radi ostvarivanja misije i ciljeva utvrđenih ovom Uredbom, u skladu s uredbama (EU) 2021/695 i (EU) 2021/694. U roku od tri mjeseca od podnošenja tog zahtjeva Komisija procjenjuje ima li taj nacionalni koordinacijski centar takvu sposobnost i donosi odluku.

Ako je Komisija državi članici dala pozitivno mišljenje u skladu s postupkom utvrđenim u stavku 2., to se mišljenje smatra odlukom o priznavanju da relevantni subjekt ima potrebnu sposobnost za potrebe ovog stavka.

Najkasnije 29. kolovoza 2021., nakon savjetovanja s Upravnim odborom, Komisija izdaje smjernice o procjeni iz prvog podstavka, uključujući specifikaciju uvjeta za priznavanje i načinu na koji se provode mišljenja i procjene.

Prije donošenja mišljenja iz stavka 2. i odluke iz prvog podstavka ovog stavka, Komisija u obzir uzima sve informacije i dokumentaciju koje je dostavio nacionalni koordinacijski centar koji je podnio zahtjev.

Svaka odluka o odbijanju priznavanja da nacionalni koordinacijski centar ima potrebnu sposobnost za upravljanje sredstvima radi ostvarivanja misije i ciljeva utvrđenih u ovoj Uredbi mora biti uredno obrazložena uz navođenje zahtjeva koje nacionalni koordinacijski centar koji je podnio zahtjev još nije ispunio čime se opravdava odluka o odbijanju priznavanja. Svaki nacionalni koordinacijski centar čiji je zahtjev za priznavanje odbijen može u svakom trenutku ponovno podnijeti svoj zahtjev s dodatnim informacijama.

Države članice obavješćuju Komisiju u slučaju promjena u vezi s nacionalnim koordinacijskim centrom, primjerice sastava nacionalnog koordinacijskog centra, pravnog oblika nacionalnog koordinacijskog centra ili drugih relevantnih aspekata koji utječu na njegovu sposobnost za upravljanje sredstvima radi ostvarivanja misije i ciljeva utvrđenih u ovoj Uredbi. Nakon što primi takve informacije Komisija može preispitati svoju odluku o priznavanju ili odbijanju priznavanja da nacionalni koordinacijski centar ima potrebnu sposobnost za upravljanje sredstvima na odgovarajući način.

7.   Mreža se sastoji od svih nacionalnih koordinacijskih centara o kojima su države članice obavijestile Upravni odbor.

1.   Nacionalni koordinacijski centri imaju sljedeće zadaće:

2.   Za potrebe ovog članka stavka 1. točke (f), financijska potpora trećim stranama može se pružati u bilo kojem obliku doprinosâ Unije utvrđenih u članku 125. Financijske uredbe, među ostalim u obliku jednokratnih iznosa.

3.   Na temelju odluke kako je navedeno u članku 6. stavku 6. ove Uredbe nacionalni koordinacijski centri mogu primiti bespovratna sredstva od Unije u skladu s člankom 195. prvim stavkom točkom (d) Financijske uredbe u vezi s obavljanjem zadaća iz ovog članka.

4.   Nacionalni koordinacijski centri, prema potrebi, surađuju putem Mreže.

1.   Zajednica doprinosi misiji Stručnog centra i Mreže iz članka 3. te jača, razmjenjuje i širi stručno znanje u području kibersigurnosti u cijeloj Uniji.

2.   Zajednica se sastoji od industrije, uključujući MSP-ove, akademskih i istraživačkih organizacija, drugih relevantnih udruga civilnog društva te, prema potrebi, relevantnih europskih organizacija za normizaciju, javnih subjekata i drugih subjekata koji se bave operativnim i tehničkim pitanjima u području kibersigurnosti te prema potrebi od dionika iz sektora koji imaju interes u području kibersigurnosti i koji se suočavaju s kibersigurnosnim izazovima. Zajednica okuplja glavne dionike u vezi s tehnološkim, industrijskim, akademskim i istraživačkim kapacitetima u području kibersigurnosti u Uniji. Ona uključuje nacionalne koordinacijske centre, prema potrebi europske centre za digitalne inovacije, kao i institucije, tijela, urede i agencije Unije s odgovarajućim stručnim znanjem, kao što je ENISA.

3.   Samo subjekti s poslovnim nastanom u državama članicama registriraju se kao članovi Zajednice. Oni moraju dokazati da mogu doprinijeti misiji i da imaju stručno znanje u području kibersigurnosti u vezi s barem jednim od sljedećih područja:

4.   Stručni centar registrira subjekte, na njihov zahtjev, kao članove Zajednice nakon što nacionalni koordinacijski centar države članice u kojoj ti subjekti imaju poslovni nastan procijeni ispunjavaju li ti subjekti kriterije iz stavka 3. ovog članka. Tom se procjenom uzimaju u obzir i sve relevantne nacionalne procjene koje su nacionalna nadležna tijela provela iz sigurnosnih razloga. Takve registracije nisu vremenski ograničene, ali ih Stručni centar može u svakom trenutku opozvati ako relevantni nacionalni koordinacijski centar smatra da dotični subjekt više ne ispunjava kriterije iz stavka 3. ovog članka ili ako je obuhvaćen člankom 136. Financijske uredbe, ili zbog opravdanih sigurnosnih razloga. Ako je članstvo u Zajednici opozvano zbog sigurnosnih razloga, odluka o opozivu mora biti proporcionalna i obrazložena. Nacionalni koordinacijski centri nastoje postići uravnoteženu zastupljenost dionika u Zajednici i aktivno poticati sudjelovanje, osobito MSP-ova.

5.   Nacionalni koordinacijski centri potiču se na suradnju putem Mreže kako bi se uskladio način na koji primjenjuju kriterije iz stavka 3. i postupci za procjenu i registraciju subjekata iz stavka 4.

6.   Stručni centar registrira relevantne institucije, tijela, urede i agencije Unije kao članove Zajednice nakon što provede procjenu radi potvrde da ta institucija, tijelo, ured ili agencija Unije ispunjava kriterije iz stavka 3. ovog članka. Takve registracije nisu vremenski ograničene, ali ih Stručni centar može u svakom trenutku opozvati ako smatra da institucija, tijelo, ured ili agencija Unije više ne ispunjava kriterije iz stavka 3. ovog članka ili je obuhvaćena člankom 136. Financijske uredbe.

7.   Predstavnici institucija, tijela, ureda i agencija Unije mogu sudjelovati u radu Zajednice.

8.   Subjekt registriran kao član Zajednice imenuje svoje predstavnike kako bi se osigurao učinkovit dijalog. Ti predstavnici moraju imati stručno znanje u vezi s istraživanjem, tehnologijom ili industrijom u području kibersigurnosti. Zahtjeve može detaljnije odrediti Upravni odbor, bez neopravdanog ograničavanja subjekata u imenovanju njihovih predstavnika.

9.   Zajednica putem svojih radnih skupina, a osobito putem Strateške savjetodavne skupine, izvršnom direktoru i Upravnom odboru pruža strateške savjete o agendi, godišnjem programu rada i višegodišnjem programu rada, u skladu s poslovnikom Upravnog odbora.

1.   Kako bi se osigurala usklađenost i komplementarnost te pritom izbjeglo udvostručavanje napora, Stručni centar surađuje s relevantnim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije, među ostalim s ENISA-om, Europskom službom za vanjsko djelovanje, Glavnom upravom Zajedničkog istraživačkog centra Komisije, te Europskom izvršnom agencijom za istraživanje, Izvršnom agencijom Europskog istraživačkog vijeća i Europskom izvršnom agencijom za zdravlje i digitalno gospodarstvo uspostavljenima Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2021/173 (13), relevantnim europskim centrima za digitalne inovacije, Europskim centrom za kiberkriminal pri Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva osnovanoj Uredbom (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća (14), Europskom obrambenom agencijom u vezi sa zadaćama iz članka 5. ove Uredbe i drugim relevantnim subjektima Unije. Stručni centar može, prema potrebi, surađivati i s međunarodnim organizacijama.

2.   Suradnja, kako je navedena u stavku 1. ovog članka, može se odvijati u okviru radnih aranžmana. Ti se aranžmani podnose na odobrenje Upravnom odboru. Svaka razmjena klasificiranih podataka odvija se u okviru administrativnih aranžmana sklopljenih u skladu s člankom 36. stavkom 3.

1.   Članice Stručnog centra jesu Unija, koju zastupa Komisija, i države članice.

2.   Struktura Stručnog centra osigurava ostvarivanje ciljeva iz članka 4. i zadaća iz članka 5. te se sastoji od:

1.   Upravni odbor sastoji se od po jednog predstavnika svake države članice i dvaju predstavnika Komisije koji djeluju u ime Unije.

2.   Svaki član Upravnog odbora ima zamjenika. Taj zamjenik predstavlja člana u slučaju odsutnosti člana.

3.   Članovi Upravnog odbora koje imenuju države članice i njihovi zamjenici osoblje su javnog sektora svoje države članice i imenovani su na temelju njihovog znanja u polju istraživanja, tehnologije i industrije u području kibersigurnosti, njihove sposobnosti da osiguraju koordinaciju djelovanja i stajališta sa svojim nacionalnim koordinacijskim centrima ili njihovih relevantnih upravljačkih, administrativnih i proračunskih vještina. Komisija imenuje svoje članove Upravnog odbora i njihove zamjenike na temelju njihovog znanja u području kibersigurnosti, tehnologije ili njihovih relevantnih upravljačkih, administrativnih i proračunskih vještina te njihove sposobnosti da osiguraju koordinaciju, sinergiju i, u mjeri u kojoj je to moguće, zajedničke inicijative među različitim sektorskim ili horizontalnim politikama Unije koje uključuju kibersigurnost. Komisija i države članice nastoje ograničiti fluktuaciju svojih predstavnika u Upravnom odboru kako bi se osigurao kontinuitet rada Upravnog odbora. Komisija i države članice nastoje postići uravnoteženu zastupljenost muškaraca i žena u Upravnom odboru.

4.   Mandat članova Upravnog odbora i njihovih zamjenika traje četiri godine. Taj se mandat može obnoviti.

5.   Članovi Upravnog odbora na neovisan i transparentan način osiguravaju zaštitu misije, ciljeva, identiteta i autonomije Stručnog centra te da su njegova djelovanja u skladu s tom misijom i tim ciljevima.

6.   Prema potrebi, Upravni odbor može pozvati promatrače da sudjeluju na njegovim sastancima, uključujući predstavnike relevantnih institucija, tijela, ureda i agencija Unije te članove Zajednice.

7.   Predstavnik ENISA-e stalni je promatrač u Upravnom odboru. Upravni odbor može pozvati predstavnika Strateške savjetodavne skupine da prisustvuje na njegovim sastancima.

8.   Izvršni direktor sudjeluje na sastancima Upravnog odbora, ali nema pravo glasa.

1.   Upravni odbor ima sveukupnu odgovornost za strateško usmjeravanje i rad Stručnog centra te nadzire provedbu njegovih aktivnosti i odgovoran je za sve zadaće koje nisu posebno dodijeljene izvršnom direktoru.

2.   Upravni odbor donosi svoj poslovnik. Taj poslovnik sadržava posebne postupke kojima se prepoznaje i izbjegava sukob interesa te osigurava povjerljivost svih osjetljivih informacija.

3.   Upravni odbor donosi potrebne strateške odluke, a osobito u pogledu:

Ako godišnji program rada sadržava zajednička djelovanja, on sadržava informacije o dobrovoljnim doprinosima država članica zajedničkim djelovanjima. Prema potrebi, u prijedlozima, osobito u prijedlogu godišnjeg programa rada, procjenjuje se potreba primjene sigurnosnih pravila iz članka 33. ove Uredbe, uključujući postupak za samoprocjenu sigurnosti u skladu s člankom 20. Uredbe (EU) 2021/695.

4.   U pogledu odlukâ iz stavka 3. točaka (a), (b) i (c) izvršni direktor i Upravni odbor uzimaju u obzir sve relevantne strateške savjete i doprinose ENISA-e, u skladu s poslovnikom Upravnog odbora.

5.   Upravni odbor odgovoran je za osiguravanje da se preporuke sadržane u izvješću o provedbi i u evaluaciji iz članka 38. stavaka 2. i 4. na odgovarajući način slijede.

1.   Upravni odbor među svojim članovima bira predsjednika i zamjenika predsjednika na razdoblje od tri godine. Mandat predsjednika i zamjenika predsjednika može se produljiti jednom na temelju odluke Upravnog odbora. Međutim, ako članstvo predsjednika i zamjenika predsjednika u Upravnom odboru prestane u bilo kojem trenutku tijekom njihova mandata, mandat im automatski istječe na taj datum. Zamjenik predsjednika po službenoj dužnosti mijenja predsjednika ako predsjednik nije u mogućnosti obavljati svoje zadaće. Predsjednik sudjeluje u glasovanju.

2.   Upravni odbor održava redovite sastanke najmanje tri puta godišnje. Pri izvršavanju svojih zadaća može održavati izvanredne sastanke na zahtjev Komisije, na zahtjev jedne trećine svojih članova, na zahtjev predsjednika ili na zahtjev izvršnog direktora.

3.   Izvršni direktor sudjeluje u raspravama Upravnog odbora, osim ako Upravni odbor odluči drukčije, ali nema pravo glasa.

4.   Upravni odbor može, od slučaja do slučaja, pozvati druge osobe da prisustvuju njegovim sastancima u svojstvu promatrača.

5.   Predsjednik može pozvati predstavnike Zajednice da sudjeluju na sastancima Upravnog odbora, ali oni nemaju pravo glasa.

6.   Članovima Upravnog odbora i njihovim zamjenicima na sastancima mogu, podložno poslovniku Upravnog odbora, pomagati savjetnici ili stručnjaci.

7.   Stručni centar Upravnom odboru pruža usluge tajništva.

1.   Upravni odbor u raspravama nastoji postići suglasnost. Glasovanje se održava ako članovi Upravnog odbora ne postignu suglasnost.

2.   Ako Upravni odbor ne postigne suglasnost o pitanju, onda donosi odluke većinom od najmanje 75 % glasova svih svojih članova, pri čemu se predstavnici Komisije u tu svrhu smatraju jednim članom. Odsutni član Upravnog odbora može svoje pravo glasa prenijeti na zamjenika ili, u odsutnosti zamjenika, na drugog člana. Nijedan član Upravnog odbora ne smije predstavljati više od jednog drugog člana.

3.   Odluke Upravnog odbora o zajedničkim djelovanjima i upravljanju njima kako je navedeno u članku 13. stavku 3. točkama (f) i (g) donose se kako slijedi:

4.   Za odluke koje se donose na temelju članka 13. stavka 3. točaka (b), (c), (d), (e), (f), (k), (l), (p), (q), (t), (u), (w), (x) i (y) Komisija ima 26 % ukupnog broja glasova u Upravnom odboru.

5.   Za odluke različite od onih iz stavka 3. točke (b) i stavka 4., svaka država članica i Unija imaju po jedan glas. Glas Unije zajednički daju dva predstavnika Komisije.

6.   Predsjednik sudjeluje u glasovanju.

1.   Izvršni direktor stručna je i osoba velikog ugleda u područjima rada Stručnog centra.

2.   Izvršni direktor zapošljava se kao član privremenog osoblja Stručnog centra na temelju članka 2. točke (a) Uvjeta zapošljavanja.

3.   Izvršnog direktora imenuje Upravni odbor s popisa kandidata koji predlaže Komisija, nakon otvorenog, transparentnog i nediskriminirajućeg postupka odabira.

4.   Za potrebe sklapanja ugovora s izvršnim direktorom Stručni centar predstavlja predsjednik Upravnog odbora.

5.   Mandat izvršnoga direktora traje četiri godine. Prije kraja tog razdoblja Komisija provodi procjenu u kojoj se uzimaju u obzir ocjena uspješnosti izvršnog direktora te buduće zadaće i izazovi Stručnog centra.

6.   Na prijedlog Komisije kojim se uzima u obzir procjena iz stavka 5., Upravni odbor može jedanput produljiti mandat izvršnog direktora za razdoblje od najdulje četiri godine.

7.   Izvršni direktor čiji je mandat produljen ne sudjeluje u još jednom postupku odabira za isto radno mjesto.

8.   Izvršni direktor može biti razriješen dužnosti samo odlukom Upravnog odbora na prijedlog Komisije ili najmanje 50 % država članica.

1.   Izvršni direktor odgovoran je za rad Stručnog centra i svakodnevno upravljanje njime te je njegov zakonski zastupnik. Izvršni direktor odgovoran je Upravnom odboru i obavlja svoje dužnosti potpuno neovisno u okviru ovlasti koje su mu dodijeljene. Izvršnog direktora podupire osoblje Stručnog centra.

2.   Izvršni direktor neovisno obavlja barem sljedeće zadaće:

1.   Strateška savjetodavna skupina ima najviše 20 članova. Članove imenuje Upravni odbor, na prijedlog izvršnog direktora, među predstavnicima članova Zajednice koji nisu predstavnici institucija, tijela, ureda i agencija Unije. Prihvatljivi su samo predstavnici članova koji nisu pod kontrolom treće zemlje ili subjekta s poslovnim nastanom u trećoj zemlji. Imenovanje se provodi u skladu s otvorenim, transparentnim i nediskriminirajućim postupkom. Sastavom Strateške savjetodavne skupine Upravni odbor nastoji postići uravnoteženu zastupljenost Zajednice među subjektima u području znanosti, industrije i civilnog društva, industrijama na strani potražnje i ponude, velikim poduzećima i MSP-ovima, kao i uravnotežene zastupljenosti u pogledu geografskog podrijetla i roda. Također se nastoji postići međusektorska ravnoteža, uzimajući u obzir koheziju Unije i svih njezinih država članica u istraživanju, industriji i tehnologiji u području kibersigurnosti. Sastavom Strateške savjetodavne skupine treba omogućiti sveobuhvatan, kontinuiran i trajan dijalog između Zajednice i Stručnog centra.

2.   Članovi Strateške savjetodavne skupine moraju imati stručno znanje u pogledu istraživanja, industrijskog razvoja, ponude, provedbe i uvođenja profesionalnih usluga ili proizvoda u području kibersigurnosti. Zahtjeve u pogledu tog stručnog znanja detaljnije određuje Upravni odbor.

3.   Postupci u vezi s imenovanjem članova Upravnog odbora Strateške savjetodavne skupine i postupci za rad Strateške savjetodavne skupine određuju se u poslovniku Upravnog odbora i objavljuju se.

4.   Mandat članova Strateške savjetodavne skupine je dvije godine. Taj se mandat može obnoviti jedanput.

5.   Strateška savjetodavna skupina može pozvati predstavnike Komisije i drugih institucija, tijela, ureda i agencija Unije, osobito ENISA-e, da sudjeluju u njezinu radu i da ga podupiru. Strateška savjetodavna skupina može pozvati dodatne predstavnike Zajednice u svojstvu promatrača, savjetnika ili stručnjaka, prema potrebi, od slučaja do slučaja, kako bi se uzela u obzir dinamika dostignuća u području kibersigurnosti. Članovi Upravnog odbora mogu prisustvovati sastancima Strateške savjetodavne skupine kao promatrači.

1.   Strateška savjetodavna skupina sastaje se najmanje triput godišnje.

2.   Strateška savjetodavna skupina daje savjete Upravnom odboru o osnivanju radnih skupina u okviru Zajednice u skladu s člankom 13. stavkom 3. točkom (n) o posebnim pitanjima koja su važna za rad Stručnog centra, kad god se ta pitanja izravno odnose na zadaće i područja nadležnosti iz članka 20. Prema potrebi, te su radne skupine podložne općoj koordinaciji jednog ili više članova Strateške savjetodavne skupine.

3.   Strateška savjetodavna skupina bira svojeg predsjednika običnom većinom svojih članova.

4.   Tajništvo Strateške savjetodavne skupine osiguravaju izvršni direktor i osoblje Stručnog centra, koristeći se postojećim sredstvima i vodeći računa o ukupnom radnom opterećenju Stručnog centra. Sredstva dodijeljena za potporu Strateškoj savjetodavnoj skupini navode se u nacrtu godišnjeg proračuna.

5.   Strateška savjetodavna skupina donosi svoj poslovnik običnom većinom svojih članova.

1.   Stručni centar financira Unija, dok se zajednička djelovanja financiraju sredstvima Unije i dobrovoljnim doprinosima država članica.

2.   Administrativne i operativne troškove zajedničkih djelovanja pokrivaju Unija i države članice koje doprinose zajedničkim djelovanjima, u skladu s uredbama (EU) 2021/695 i (EU) 2021/694.

3.   Doprinos Unije Stručnom centru za pokrivanje administrativnih i operativnih troškova obuhvaća sljedeće:

4.   Najveći doprinos Unije plaća se iz odobrenih sredstava u općem proračunu Unije dodijeljenih programu Digitalna Europa, posebnom programu za provedbu programa Obzor Europa, koji je uspostavljen Odlukom (EU) 2021/764, te drugim programima i projektima koji su unutar područja djelovanja Stručnog centra ili Mreže.

5.   Stručni centar provodi djelovanja u vezi s kibersigurnošću iz programa Digitalna Europa i programa Obzor Europa u skladu s člankom 62. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (c) podtočkom iv. Financijske uredbe.

6.   Doprinosi iz programâ Unije, osim onih navedenih u stavcima 3. i 4. koji su dio sufinanciranja Unije za program koji provodi jedna od država članica, ne uzimaju se u obzir pri izračunu najvećeg mogućeg financijskog doprinosa Unije iz tih stavaka.

7.   Države članice dobrovoljno sudjeluju u zajedničkim djelovanjima putem dobrovoljnih financijskih doprinosa i/ili doprinosa u naravi. Ako država članica sudjeluje u zajedničkom djelovanju, financijskim doprinosom te države članice pokrivaju se administrativni troškovi razmjerno njezinu doprinosu tom zajedničkom djelovanju. Administrativni troškovi zajedničkih djelovanja pokrivaju se financijskim doprinosom. Operativni troškovi zajedničkih djelovanja mogu se pokriti financijskim doprinosom ili doprinosom u naravi, kako je predviđeno programom Obzor Europa i programom Digitalna Europa. Doprinosi svake države članice mogu biti u obliku potpore koju ta država članica pruža u okviru zajedničkog djelovanja korisnicima s poslovnim nastanom u toj državi članici. Doprinosi u naravi država članica sastoje se od prihvatljivih troškova nacionalnih koordinacijskih centara i drugih javnih subjekata kada sudjeluju u projektima koji se financiraju na temelju ove Uredbe, umanjeni za bilo kakav doprinos Unije tim troškovima. U slučaju projekata koji se financiraju iz programa Obzor Europa, prihvatljivi troškovi izračunavaju se u skladu s člankom 36. Uredbe (EU) 2021/695. U slučaju projekata koji se financiraju iz programa Digitalna Europa prihvatljivi troškovi izračunavaju se u skladu s Financijskom uredbom.

Predviđeni iznos ukupnih dobrovoljnih doprinosa država članica zajedničkim djelovanjima u okviru programa Obzor Europa, među ostalim financijskih doprinosa za administrativne troškove, utvrđuje se kako bi ga se uzelo u obzir u postupku strateškog planiranja programa Obzor Europa koje treba provesti u skladu s člankom 6. stavkom 6. Uredbe (EU) 2021/695, uz doprinos Upravnog odbora. Za djelovanja u okviru programa Digitalna Europa, neovisno o članku 15. Uredbe (EU) 2021/694, države članice mogu dati doprinos troškovima Stručnog centra koji se sufinanciraju iz programa Digitalna Europa, koji je niži od iznosa određenih u stavku 3. točki (a) ovog članka.

8.   Nacionalno sufinanciranje djelovanja koja se podupiru programima Unije koji nisu program Obzor Europa ni program Digitalna Europa smatra se nacionalnim doprinosom država članica ako je taj doprinos dio zajedničkih djelovanja te ako su uključeni u program rada Stručnog centra.

9.   Za potrebe procjene doprinosa iz stavka 3. ovog članka i članka 22. stavka 2. točke (b) troškovi se utvrđuju u skladu s uobičajenom praksom troškovnog računovodstva dotične države članice, primjenjivim računovodstvenim standardima dotične države članice i primjenjivim međunarodnim računovodstvenim standardima te međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. Troškove ovjerava neovisni vanjski revizor kojeg imenuje dotična država članica. Ako postoji sumnja u pogledu certificiranja, Stručni centar može provjeriti metodu vrednovanja.

10.   Ako bilo koja država članica ne ispuni svoje obveze u pogledu financijskog doprinosa ili doprinosa u naravi zajedničkim djelovanjima, izvršni direktor o tome obavješćuje dotičnu državu članicu pisanim putem i određuje razuman rok u kojem se takav propust treba ispraviti. Ako propust ne bude ispravljen u tom roku, izvršni direktor saziva sastanak Upravnog odbora kako bi se odlučilo treba li opozvati pravo glasa države članice sudionice koja nije ispunila obveze ili poduzeti druge mjere dok ta država članica ne ispuni svoje obveze. Pravo glasa u vezi sa zajedničkim djelovanjima države članice koja nije ispunila svoje obveze suspendira se dok ih ne ispuni.

11.   Komisija može otkazati, razmjerno smanjiti ili suspendirati financijski doprinos Unije zajedničkim djelovanjima ako države članice doprinositeljice ne doprinose, doprinose samo djelomično ili kasne s doprinosima iz stavka 3. točke (b). Otkaz, smanjenje ili suspenzija financijskog doprinosa Unije od strane Komisije razmjerni su, u pogledu iznosa i vremena, propustu država članica da plate doprinos, djelomičnom plaćanju doprinosa ili kašnjenju s plaćanjem doprinosa.

12.   Države članice doprinositeljice svake godine do 31. siječnja izvješćuju Upravni odbor o vrijednosti doprinosa iz stavka 7. za zajedničko djelovanje s Unijom koji su plaćeni svake prethodne financijske godine.

1.   Administrativni troškovi Stručnog centra u načelu se pokrivaju financijskim doprinosima Unije na godišnjoj osnovi. Dodatne financijske doprinose države članice doprinositeljice pružaju razmjerno svojim dobrovoljnim doprinosima zajedničkim djelovanjima. Ako se dio doprinosa za administrativne troškove ne iskoristi, može se namijeniti za financiranje operativnih troškova Stručnog centra.

2.   Operativni troškovi Stručnog centra pokrivaju se:

3.   Sredstva Stručnog centra unesena u njegov proračun sastoje se od sljedećih doprinosa:

4.   Sve kamate obračunane na temelju doprinosa koje su Stručnom centru uplatile države članice doprinositeljice smatraju se prihodom Stručnog centra.

5.   Sva sredstva Stručnog centra i njegovih aktivnosti upotrebljavaju se za ostvarivanje njegovih ciljeva.

6.   Stručni centar vlasnik je sve imovine koju je sam stvorio ili koja mu je prenesena radi ostvarivanja njegovih ciljeva. Ne dovodeći u pitanje primjenjiva pravila relevantnog programa financiranja, o vlasništvu nad imovinom nastalom ili stečenom zajedničkim djelovanjima odlučuje se u skladu s člankom 15. stavkom 3. točkom (b).

7.   Osim u slučaju likvidacije Stručnog centra, članicama doprinositeljicama Stručnog centra ne isplaćuje se višak prihoda nad rashodima te on ostaje u vlasništvu Stručnog centra.

8.   Stručni centar blisko surađuje s drugim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije, uz dužno poštovanje njihovih mandata i ne udvostručujući postojeće mehanizme suradnje, kako bi ostvario koristi od sinergije s njima i, ako je to moguće i primjereno, kako bi smanjio administrativne troškove.

1.   Izvršni direktor svake godine sastavlja nacrt izvješća o procjeni prihoda i rashoda Stručnog centra za sljedeću financijsku godinu te ga prosljeđuje Upravnom odboru zajedno s nacrtom plana radnih mjesta iz članka 13. stavka 3. točke (l). Prihodi i rashodi moraju biti uravnoteženi. Rashodi Stručnog centra uključuju rashode za osoblje, administrativne i infrastrukturne rashode te rashode za poslovanje. Administrativni rashodi svode se na najmanju moguću mjeru, među ostalim preraspodjelom osoblja ili radnih mjesta.

2.   Upravni odbor svake godine, na temelju nacrta izvješća o procjeni prihoda i rashoda iz stavka 1., sastavlja izvješće o procjeni prihoda i rashoda Stručnog centra za sljedeću financijsku godinu.

3.   Upravni odbor do 31. siječnja svake godine Komisiji šalje izvješće o procjeni prihoda i rashoda iz stavka 2. ovog članka, koji je dio nacrta jedinstvenog programskog dokumenta iz članka 32. stavka 1. Delegirane uredbe (EU) 2019/715.

4.   Na temelju izvješća o procjeni prihoda i rashoda iz stavka 2. ovog članka Komisija one procjene koje smatra potrebnima za plan radnih mjesta iz članka 13. stavka 3. točke (l) ove Uredbe i iznos doprinosa na teret općeg proračuna unosi u nacrt proračuna Unije koje podnosi Europskom parlamentu i Vijeću u skladu s člancima 313. i 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

5.   Europski parlament i Vijeće odobravaju odobrena sredstava za doprinos Stručnom centru.

6.   Europski parlament i Vijeće donose plan radnih mjesta iz članka 13. stavka 3. točke (l).

7.   Zajedno s godišnjim programom rada i višegodišnjim programom rada Upravni odbor donosi proračun Stručnog centra. Proračun postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna Unije. Upravni odbor prema potrebi prilagođava proračun i godišnji program rada Stručnog centra u skladu s općim proračunom Unije.

1.   Izvršni direktor Upravnom odboru podnosi godišnje izvješće o izvršavanju svojih dužnosti u skladu s financijskim pravilima Stručnog centra.

2.   Izvršni direktor u roku od dva mjeseca nakon kraja svake financijske godine Upravnom odboru na odobrenje podnosi godišnje izvješće o radu, u kojem izvješćuje o napretku koji je Stručni centar ostvario u prethodnoj kalendarskoj godini, osobito u vezi s godišnjim programom rada za tu godinu te ispunjenjem svojih strateških ciljeva i prioriteta. To izvješće obuhvaća informacije o sljedećim pitanjima:

3.   Godišnje izvješće o radu objavljuje se nakon što ga odobri upravni odbor.

1.   Stručni centar poduzima odgovarajuće mjere kojima osigurava da su, dok se provode djelovanja koja se financiraju u okviru ove Uredbe, financijski interesi Unije zaštićeni primjenom preventivnih mjera protiv prijevare, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti, redovitim i učinkovitim provjerama i, ako se utvrde nepravilnosti, osiguravanjem povrata pogrešno plaćenih iznosa te, prema potrebi, učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim administrativnim sankcijama.

2.   Stručni centar omogućuje osoblju Komisije i drugim osobama koje Komisija ovlasti te Revizorskom sudu pristup lokacijama i prostorijama Stručnog centra te svim informacijama koje su im potrebne za obavljanje revizija, uključujući informacije u elektroničkom obliku.

3.   OLAF može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (17) i Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (18) radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije, u vezi sa sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava ili ugovorom koji se izravno ili neizravno financira u skladu s ovom Uredbom.

4.   Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3., ugovori i sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava koji su rezultat provedbe ove Uredbe sadržavaju odredbe kojima se izričito ovlašćuju Komisija, Stručni centar, Revizorski sud i OLAF za provedbu takvih revizija i istraga u skladu s njihovim nadležnostima. Ako se provedba mjere povjerava vanjskim izvoditeljima ili dalje delegira, u cijelosti ili djelomično, ili ako to zahtijeva sklapanje ugovora o javnoj nabavi ili dodjelu financijske potpore trećoj strani, u ugovoru ili sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava navodi se obveza ugovaratelja ili korisnika da od bilo koje uključene treće strane zahtijeva izričito prihvaćanje tih ovlasti Komisije, Stručnog centra, Revizorskog suda i OLAF-a.

1.   Na osoblje Stručnog centra primjenjuju se Pravilnik o osoblju i Uvjeti zapošljavanja te pravila koja su zajednički donijele institucije Unije u svrhu primjene Pravilnika o osoblju i Uvjeta zapošljavanja.

2.   U odnosu na osoblje Stručnog centra Upravni odbor izvršava ovlasti koje su Pravilnikom o osoblju dodijeljene tijelu za imenovanje te ovlasti koje su Uvjetima zapošljavanja dodijeljene tijelu nadležnom za sklapanje ugovora („ovlasti tijela za imenovanja”).

3.   Upravni odbor u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju donosi odluku na temelju članka 2. stavka 1. Pravilnika o osoblju i članka 6. Uvjeta zapošljavanja, kojom se odgovarajuće ovlasti tijela za imenovanja delegiraju izvršnom direktoru i kojom se utvrđuju uvjeti pod kojima se to delegiranje ovlasti može suspendirati. Izvršni direktor ovlašten je dalje delegirati te ovlasti.

4.   U izvanrednim okolnostima Upravni odbor može donijeti odluku o privremenoj suspenziji delegiranja ovlasti tijela za imenovanja izvršnom direktoru i svakog daljnjeg delegiranja tih ovlasti od strane izvršnog direktora. U takvim slučajevima Upravni odbor samostalno izvršava ovlasti tijela za imenovanja ili ih delegira jednom od svojih članova ili članu osoblja Stručnog centra koji nije izvršni direktor.

5.   Upravni odbor donosi provedbena pravila za Pravilnik o osoblju i Uvjete zapošljavanja u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju.

6.   Broj zaposlenika utvrđuje se u planu radnih mjesta iz članka 13. stavka 3. točke (l), u kojem se navodi broj privremenih radnih mjesta prema funkcijskoj skupini i prema razredu te broj članova ugovornog osoblja iskazano u ekvivalentima punog radnog vremena u skladu s godišnjim proračunom Stručnog centra.

7.   Ljudski resursi potrebni Stručnom centru pokrivaju se u prvome redu preraspodjelom osoblja ili radnih mjesta iz institucija, tijela, ureda i agencija Unije te dodatnim ljudskim resursima putem zapošljavanja. Osoblje Stručnog centra može se sastojati od privremenog i ugovornog osoblja.

8.   Sve troškove povezane s osobljem snosi Stručni centar.

1.   Stručni centar može angažirati upućene nacionalne stručnjake i drugo osoblje koje nije zaposleno u Stručnom centru.

2.   Upravni odbor u dogovoru s Komisijom donosi odluku kojom se utvrđuju pravila o upućivanju nacionalnih stručnjaka u Stručni centar.

1.   Na sudjelovanje u svim djelovanjima koja financira Stručni centar primjenjuje se članak 12. Uredbe (EU) 2021/694.

2.   Sljedeća posebna sigurnosna pravila primjenjuju se na djelovanja koja se financiraju iz programa Obzor Europa:

1.   Stručni centar obavlja svoje aktivnosti uz visok stupanj transparentnosti.

2.   Stručni centar osigurava da javnost i sve zainteresirane strane pravodobno dobiju odgovarajuće, objektivne, pouzdane i lako dostupne informacije, posebno u vezi s rezultatima njegova rada. Centar objavljuje i izjave o interesima dane u skladu s člankom 43. Ti zahtjevi primjenjuju se i na nacionalne koordinacijske centre, Zajednicu i Stratešku savjetodavnu skupinu, u skladu s relevantnim pravom.

3.   Upravni odbor može na prijedlog izvršnog direktora zainteresiranim stranama odobriti da u svojstvu promatrača sudjeluju u određenim aktivnostima Stručnog centra.

4.   Stručni centar utvrđuje u poslovniku Upravnog odbora Stručnog centra i Strateške savjetodavne skupine praktične aranžmane za provedbu pravila o transparentnosti iz stavaka 1. i 2. ovog članka. U pogledu djelovanja koja se financiraju iz programa Obzor Europa tim se poslovnikom i aranžmanima uzimaju u obzir odredbe iz Uredbe (EU) 2021/695.

1.   Upravni odbor nakon odobrenja Komisije donosi sigurnosna pravila Stručnog centra. Tim se sigurnosnim pravilima primjenjuju načela i pravila utvrđena u odlukama Komisije (EU, Euratom) 2015/443 (19) i (EU, Euratom) 2015/444 (20).

2.   Članovi Upravnog odbora, izvršni direktor, vanjski stručnjaci koji sudjeluju u radu ad hoc radnih skupina i članovi osoblja Stručnog centra poštuju zahtjeve u pogledu povjerljivosti iz članka 339. UFEU-a čak i nakon prestanka njihovih dužnosti.

3.   Stručni centar može poduzeti potrebne mjere kako bi olakšao razmjenu informacija relevantnih za njegove zadaće s Komisijom i državama članicama te prema potrebi s relevantnim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije. Za svaki administrativni aranžman sklopljen u tu svrhu u vezi s razmjenom klasificiranih podataka EU-a (EUCI) ili, ako nema takvog aranžmana, za svako iznimno ad hoc objavljivanje EUCI-ja potrebno je prethodno odobrenje Komisije.

1.   Na dokumente koje posjeduje Stručni centar primjenjuje se Uredba (EZ) br. 1049/2001.

2.   Upravni odbor donosi aranžmane za provedbu Uredbe (EZ) br. 1049/2001 do 29. prosinca 2021.

3.   Odluke koje donosi Stručni centar na temelju članka 8. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 mogu biti predmetom pritužbe Ombudsmanu na temelju članka 228. UFEU-a ili tužbe pred Sudom Europske unije na temelju članka 263. UFEU-a.

1.   Stručni centar osigurava trajno i sustavno praćenje i redovnu evaluaciju svojih aktivnosti, uključujući aktivnosti kojima upravljaju nacionalni koordinacijski centri i Mreža. Stručni centar osigurava učinkovito, djelotvorno i pravodobno prikupljanje podataka za praćenje provedbe i rezultata programâ financiranja sredstvima Unije iz članka 4. stavka 3. točke (b) te primateljima sredstava Unije i državama članicama određuje razmjerne zahtjeve u vezi s izvješćivanjem. Zaključci te evaluacije javno se objavljuju.

2.   Kada budu dostupne dostatne informacije o provedbi ove Uredbe, a u svakom slučaju najkasnije 30 mjeseci nakon datuma predviđenog u članku 46. stavku 4., Komisija priprema izvješće o provedbi aktivnosti Stručnog centra, uzimajući u obzir preliminarni doprinos Upravnog odbora, nacionalnih koordinacijskih centara i Zajednice. Komisija podnosi to izvješće o provedbi Europskom parlamentu i Vijeću do 30. lipnja 2024. Stručni centar i države članice dostavljaju Komisiji sve potrebne informacije za izradu tog izvješća.

3.   U izvješću o provedbi iz stavka 2. navode se procjene:

4.   Nakon podnošenja izvješća o provedbi iz stavka 2. ovog članka Komisija provodi evaluaciju Stručnog centra uzimajući u obzir preliminarni doprinos Upravnog odbora, nacionalnih koordinacijskih centara i Zajednice. U toj se evaluaciji prema potrebi upućuje na procjene iz stavka 3. ovog članka ili ih se njome ažurira te se ona provodi prije isteka razdoblja navedenog u članku 47. stavku 1. kako bi se pravodobno utvrdilo je li primjereno produljiti mandat Stručnog centra nakon tog razdoblja. Tom se evaluacijom procjenjuju pravni i administrativni aspekti u pogledu mandata Stručnog centra te potencijal za postizanje sinergije i izbjegavanje fragmentacije s drugim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije.

Ako Komisija smatra da je nastavak djelovanja Stručnog centra opravdan s obzirom na njegovu misiju, ciljeve, mandat i zadaće, ona može podnijeti zakonodavni prijedlog radi produljenja trajanja mandata Stručnog centra utvrđenog u članku 47.

5.   Na temelju zaključaka izvješća o provedbi iz stavka 2. Komisija može poduzeti odgovarajuća djelovanja.

6.   Praćenje, evaluacija, postupno smanjivanje i obnova doprinosa iz programa Obzor Europa provode se u skladu s člancima 10., 50. i 52. Uredbe (EU) 2021/695 i s dogovorenim provedbenim mehanizmima.

7.   Praćenje, izvješćivanje i evaluacija doprinosa iz programa Digitalna Europa provode se u skladu s člancima 24. i 25. Uredbe (EU) 2021/694.

8.   U slučaju likvidacije Stručnog centra, Komisija provodi završnu evaluaciju Stručnog centra u roku od šest mjeseci od likvidacije Stručnog centra, a u svakom slučaju najkasnije dvije godine nakon pokretanja postupka likvidacije iz članka 47. Rezultati te završne evaluacije dostavljaju se Europskom parlamentu i Vijeću.

1.   Stručni centar ima pravnu osobnost.

2.   U svakoj državi članici Stručni centar ima najširu pravnu sposobnost koja se priznaje pravnim osobama na temelju prava te države članice. Osobito, Centar može stjecati pokretnine i nekretnine ili njima raspolagati te može biti stranka u sudskom postupku.

1.   Ugovorna odgovornost Stručnog centra uređena je pravom koje se primjenjuje na predmetni sporazum, odluku ili ugovor.

2.   U slučaju izvanugovorne odgovornosti Stručni centar dužan je nadoknaditi svu štetu koju uzrokuje njegovo osoblje pri obavljanju svojih dužnosti, u skladu s općim načelima koja su zajednička zakonima država članica.

3.   Sva plaćanja Stručnog centra u vezi s odgovornosti iz stavaka 1. i 2. te s time povezani troškovi i izdaci smatraju se rashodima Stručnog centra i pokrivaju se iz njegovih sredstava.

4.   Stručni centar isključivo je odgovoran za ispunjavanje svojih obveza.

1.   Sud Europske unije nadležan je:

2.   Na sva pitanja koja nisu obuhvaćena ovom Uredbom ili drugim pravnim aktima Unije primjenjuje se pravo države članice u kojoj se nalazi sjedište Stručnog centra.

1.   Financijska odgovornost Unije i država članica za dugove Stručnog centra ograničava se na njihove već dane doprinose za administrativne troškove.

2.   Stručni centar ugovara i održava odgovarajuće osiguranje.

1.   Stručni centar obrađuje osobne podatke podložno Uredbi (EU) 2018/1725.

2.   Upravni odbor donosi provedbene mjere iz članka 45. stavka 3. Uredbe (EU) 2018/1725. Upravni odbor može donijeti dodatne mjere koje su potrebne kako bi Stručni centar primjenjivao tu Uredbu (EU).

1.   Komisija je odgovorna za osnivanje i početni rad Stručnog centra dok on stekne operativnu sposobnost za provedbu vlastitog proračuna. U skladu s pravom Unije Komisija provodi sve potrebne radnje uz sudjelovanje nadležnih tijela Stručnog centra.

2.   U svrhu stavka 1. ovog članka, Komisija može imenovati privremenog izvršnog direktora dok izvršni direktor ne preuzme svoje dužnosti nakon što ga Upravni odbor imenuje u skladu s člankom 16. Privremeni izvršni direktor obavlja dužnosti izvršnog direktora i može mu pomagati ograničen broj članova osoblja Komisije. Komisija može privremeno dodijeliti Stručnom centru ograničen broj članova svojeg osoblja.

3.   Privremeni izvršni direktor može odobravati sva plaćanja koja su obuhvaćena odobrenim sredstvima iz godišnjeg proračuna Stručnog centra nakon što ga Upravni odbor donese, i može sklapati sporazume i ugovore, uključujući ugovore s osobljem i donositi odluke nakon donošenja plana radnih mjesta iz članka 13. stavka 3. točke (l).

4.   U dogovoru s izvršnim direktorom i uz suglasnost Upravnog odbora, privremeni izvršni direktor određuje datum od kojeg će Stručni centar imati sposobnost za provedbu vlastitog proračuna. Od tog datuma nadalje Komisija više ne preuzima obveze i ne izvršava plaćanja za aktivnosti Stručnog centra.

1.   Stručni centar osniva se na razdoblje od 28. lipnja 2021. do 31. prosinca 2029.

2.   Osim ako se mandat Stručnog centra produlji u skladu s člankom 38. stavkom 4., postupak likvidacije pokreće se automatski na kraju razdoblja iz stavka 1. ovog članka.

3.   U svrhu provedbe postupka likvidacije Stručnog centra, Upravni odbor imenuje jednog ili više likvidatora koji poštuju odluke Upravnog odbora.

4.   Pri likvidaciji Stručnog centra njegova se imovina upotrebljava za podmirivanje njegovih obveza i rashoda povezanih s likvidacijom. Sav višak raspodjeljuje se između Unije i država članica doprinositeljica razmjerno njihovu financijskom doprinosu Stručnom centru. Svaki višak koji se dodijeli Uniji vraća se u proračun Unije.