EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32021R0558

Uredba (EU) 2021/558 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2021. o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu prilagodbi sekuritizacijskog okvira radi potpore gospodarskom oporavku kao odgovor na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 (Tekst značajan za EGP)

PE/73/2020/REV/1

OJ L 116, 6.4.2021, p. 25–32 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/558/oj

6.4.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 116/25


UREDBA (EU) 2021/558 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 31. ožujka 2021.

o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu prilagodbi sekuritizacijskog okvira radi potpore gospodarskom oporavku kao odgovor na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budući da:

(1)

Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 ima teške posljedice za ljude, poduzeća, zdravstvene sustave i gospodarstva država članica. U svojoj komunikaciji od 27. svibnja 2020. pod naslovom „Europa na djelu: oporavak i priprema za sljedeću generaciju”, Komisija je naglasila da će likvidnost i pristup financiranju i dalje biti izazov u sljedećim mjesecima. Stoga je ključno poduprijeti oporavak od ozbiljnog gospodarskog šoka prouzročenog pandemijom bolesti COVID-19 uvođenjem ciljanih izmjena postojećeg financijskog zakonodavstva.

(2)

Kreditne institucije i investicijska društva („institucije”) imat će ključnu ulogu u doprinosu oporavku. Istodobno će vjerojatno osjećati posljedice pogoršanja gospodarske situacije. Nadležna tijela osigurala su privremeni kapital, likvidnost i operativnu pomoć institucijama kako bi one i dalje mogle ispunjavati svoju ulogu u financiranju realnog gospodarstva u otežanim okolnostima. U tu svrhu te kao odgovor na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 Europski parlament i Vijeće već su donijeli određene ciljane prilagodbe uredaba (EU) br. 575/2013 (4) i (EU) 2019/876 (5) Europskog parlamenta i Vijeća.

(3)

Sekuritizacija je važan element dobrog funkcioniranja financijskih tržišta jer doprinosi diversifikaciji financijskih izvora institucija i oslobađanju regulatornog kapitala koji se može prerasporediti za potporu daljnjem kreditiranju. Nadalje, sekuritizacijom se institucijama i ostalim sudionicima na tržištu pružaju dodatne mogućnosti ulaganja, čime se omogućuje diversifikacija portfelja i olakšava priljev financijskih sredstava prema poduzećima i pojedincima u državama članicama i prekogranično diljem Unije.

(4)

Važno je ojačati kapacitet institucija kako bi one mogle osigurati priljev financijskih sredstava potrebnih realnom gospodarstvu u borbi s posljedicama pandemije bolesti COVID-19 te istodobno osigurati odgovarajuće bonitetne zaštite za očuvanje financijske stabilnosti. Ciljane izmjene Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu sekuritizacijskog okvira doprinijele bi ostvarivanju tih ciljeva te bi povećale dosljednost i komplementarnost tog okvira s raznim mjerama koje se poduzimaju na razini Unije i na nacionalnoj razini zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19.

(5)

U završnim elementima okvira Basel III, objavljenima 7. prosinca 2017., zahtjev minimalnog kreditnog rejtinga u slučaju sekuritizacijskih izloženosti uvodi se samo za ograničeni skup pružatelja kreditne zaštite, odnosno za subjekte koji nisu državni subjekti, subjekti javnog sektora, institucije ili druge bonitetno regulirane financijske institucije. Stoga je potrebno izmijeniti članak 249. stavak 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 i uskladiti ga s okvirom Basel III kako bi se povećala učinkovitost nacionalnih programa javnih jamstava kojima se podupiru strategije institucija za sekuritizaciju neprihodujućih izloženosti nakon pandemije bolesti COVID-19.

(6)

Postojeći bonitetni okvir Unije za sekuritizaciju temelji se na uobičajenim značajkama sekuritizacijskih transakcija, odnosno na prihodonosnim kreditima. U svojem mišljenju o regulatornom tretmanu sekuritizacija neprihodujućih izloženosti (6) („mišljenje EBA-e”) Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) istaknulo je da je primjena kapitalnih zahtjeva koji proizlaze iz postojećeg bonitetnog okvira za sekuritizaciju iz Uredbe (EU) br. 575/2013 nerazmjerna u slučaju sekuritizacija neprihodujućih izloženosti jer pristup sekuritizaciji zasnovan na internim rejting-sustavima (SEC-IRBA) i standardizirani pristup sekuritizaciji (SEC-SA) nisu u skladu sa specifičnim činiteljima rizika neprihodujućih izloženosti. Stoga bi trebalo uvesti poseban tretman za sekuritizaciju neprihodujućih izloženosti, koji se temelji na mišljenju EBA-e i međunarodno dogovorenim standardima.

(7)

Budući da će tržište neprihodujućih izloženosti zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19 vrlo vjerojatno rasti i znatno se promijeniti, tržište sekuritizacije neprihodujućih izloženosti trebalo bi pomno pratiti, a bonitetni okvir za sekuritizaciju neprihodujućih izloženosti ponovno ocijeniti u kontekstu potencijalno veće količine podataka.

(8)

U svom izvješću o STS okviru za sintetsku sekuritizaciju od 6. svibnja 2020., EBA preporučuje uvođenje posebnog okvira za jednostavne, transparentne i standardizirane (STS) bilančne sekuritizacije. S obzirom na manji rizik agencije i modeliranja STS bilančne sekuritizacije u odnosu na sintetsku sekuritizaciju koja nije STS, trebalo bi za STS bilančne sekuritizacije uvesti kalibraciju kapitalnih zahtjeva koja je odgovarajuće osjetljiva na rizik, kako je navedeno u tom izvješću, uzimajući u obzir trenutačni povlašteni regulatorni tretman nadređenih tranši portfelja MSP-ova. EBA bi trebala imati mandat za praćenje funkcioniranja tržišta STS bilančnih sekuritizacija. Širim korištenjem STS bilančne sekuritizacije zahvaljujući većoj osjetljivosti na rizik u tretmanu nadređene tranše takvih sekuritizacija oslobodio bi se regulatorni kapital i u konačnici bi se mogao dodatno povećati kapacitet institucija za kreditiranje na bonitetno prihvatljiv način.

(9)

Trebalo bi uvesti nastavak priznavanja nepodmirenih nadređenih pozicija u sintetskim sekuritizacijama koje ispunjavaju uvjete za povlašteni bonitetni tretman koji se primjenjivao prije ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni].

(10)

U kontekstu gospodarskog oporavka od krize uzrokovane bolešću COVID-19, neophodno je da se krajnji korisnici mogu učinkovito osigurati od rizika kako bi očuvali otpornost svojih bilanci. U završnom izvješću Foruma na visokoj razini za uniju tržišta kapitala navodi se da bi pretjerano konzervativan standardizirani pristup za kreditni rizik druge ugovorne strane (SA-CCR) mogao imati štetan učinak na dostupnost i trošak financijskog osiguranja za krajnje korisnike. U tom bi pogledu Komisija do 30. lipnja 2021. trebala preispitati podešavanje SA-CCR-a, uzimajući u obzir posebnosti europskog bankarskog sektora i gospodarstva, ravnopravnost uvjeta na međunarodnoj razini i sve promjene međunarodnih standarda i foruma.

(11)

Sintetski višak raspona (SES) mehanizam je koji se obično upotrebljava u sekuritizaciji određenih kategorija imovine za inicijatore i ulagatelje u cilju smanjenja troška zaštite odnosno izloženosti riziku. Trebalo bi utvrditi poseban bonitetni tretman SES-a kako bi se spriječilo da se taj višak upotrebljava u svrhu regulatorne arbitraže. U tom kontekstu do regulatorne arbitraže dolazi kada institucija inicijator osigura kreditno poboljšanje sekuritizacijskih pozicija koje drže pružatelji zaštite tako da ugovorno odredi neke iznose za pokrivanje gubitaka sekuritiziranih izloženosti tijekom trajanja transakcije, a ti iznosi, koji terete račun dobiti i gubitka institucije inicijatora na sličan način kao i nefinancirano jamstvo, nisu ponderirani rizikom.

(12)

EBA bi trebala biti zadužena za izradu nacrta regulatornih tehničkih standarda radi osiguranja usklađenog utvrđivanja vrijednosti izloženosti SES-a. Ti bi regulatorni tehnički standardi trebali biti uspostavljeni prije nego što se počne primjenjivati novi bonitetni tretman. Kako bi se izbjegli poremećaji na tržištu sintetskih sekuritizacija, institucijama bi trebalo dati dovoljno vremena za primjenu novog bonitetnog tretmana SES-a.

(13)

U okviru svojeg izvješća o funkcioniranju bonitetnog okvira za sekuritizaciju Komisija bi trebala preispitati i novi bonitetni tretman sintetskog viška raspona s obzirom na promjene na međunarodnoj razini.

(14)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, to jest povećanje kapaciteta institucija za kreditiranje i apsorbiranje gubitaka povezanih s krizom uzrokovanom bolešću COVID-19, istodobno i dalje osiguravajući njihovu kontinuiranu otpornost, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njihova opsega i učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(15)

Uredbu (EU) br. 575/2013 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(16)

S obzirom na potrebu uvođenja ciljanih mjera kojima bi se što je brže moguće pomoglo gospodarskom oporavku od krize uzrokovane bolešću COVID-19, ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Uredbe (EU) br. 575/2013

Uredba (EU) br. 575/2013 mijenja se kako slijedi:

1.

u članku 242. dodaje se sljedeća točka:

„(20)

,sintetski višak raspona՚ znači sintetski višak raspona kako je definiran u članku 2. točki 29. Uredbe (EU) 2017/2402.”;

2.

članak 248. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. dodaje se sljedeća točka:

„(e)

vrijednost izloženosti sintetskog viška raspona obuhvaća, ovisno o slučaju, sljedeće:

i.

sve prihode od sekuritiziranih izloženosti koje je institucija inicijator već priznala u svojem računu dobiti i gubitka u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom i koje je institucija inicijator ugovorno odredila za transakciju kao sintetski višak raspona koji je još uvijek dostupan za apsorbiranje gubitaka;

ii.

svaki sintetski višak raspona koji je institucija inicijator ugovorno odredila u bilo kojem prethodnom razdoblju i koji je još uvijek dostupan za apsorbiranje gubitaka;

iii.

svaki sintetski višak raspona koji je institucija inicijator ugovorno odredila za tekuće razdoblje i koji je još uvijek dostupan za apsorbiranje gubitaka;

iv.

svaki sintetski višak raspona koji je institucija inicijator ugovorno odredila za buduća razdoblja.

Za potrebe ove točke bilo koji iznos koji se pruža kao kolateral ili kreditno poboljšanje u odnosu na sintetsku sekuritizaciju i koji već podliježe kapitalnom zahtjevu u skladu s ovim poglavljem ne uključuje se u vrijednost izloženosti.”;

(b)

dodaje se sljedeći stavak:

„4.   EBA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuje kako institucije inicijatori određuju vrijednost izloženosti iz stavka 1. točke (e), uzimajući u obzir relevantne gubitke za koje se očekuje da će biti pokriveni sintetskim viškom raspona.

EBA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do 10. listopada 2021.

Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.”;

3.

u članku 249. stavku 3. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Odstupajući od stavka 2. ovog članka, priznati pružatelji nematerijalne kreditne zaštite navedeni u članku 201. stavku 1. točki (g) moraju imati kreditnu procjenu priznatog VIPKR-a koja je u trenutku kada je kreditna zaštita prvi put priznata pripadala najmanje 2. stupnju kreditne kvalitete i koja trenutačno pripada najmanje 3. stupnju kreditne kvalitete.”;

4.

u članku 256. dodaje se sljedeći stavak:

„6.   Za potrebe izračuna točaka spajanja (A) i točaka razdvajanja (D) sintetske sekuritizacije, institucija inicijator sekuritizacije tretira vrijednost izloženosti za sekuritizacijsku poziciju koja odgovara sintetskom višku raspona iz članka 248. stavka 1. točke (e) kao tranšu te prilagođava točke spajanja (A) i točke razdvajanja (D) ostalih tranši koje zadržava dodavanjem te vrijednosti izloženosti preostalom iznosu skupa odnosnih izloženosti u sekuritizaciji. Institucije koje nisu institucija inicijator ne smiju provoditi takvu prilagodbu.”;

5.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 269.a

Tretman sekuritizacija neprihodujućih izloženosti

1.   Za potrebe ovog članka:

(a)

„sekuritizacija neprihodujućih izloženosti” znači sekuritizacija neprihodujućih izloženosti kako je definirana u članku 2. točki 25. Uredbe (EU) 2017/2402;

(b)

„kvalificirana tradicionalna sekuritizacija neprihodujućih izloženosti” znači tradicionalna sekuritizacija neprihodujućih izloženosti u kojoj nepovratni diskont kupovne cijene iznosi najmanje 50 % preostalog iznosa odnosnih izloženosti u trenutku njihova prijenosa na SSPN.

2.   Ponder rizika za poziciju u sekuritizaciji neprihodujućih izloženosti izračunava se u skladu s člankom 254. ili 267. Na ponder rizika primjenjuje se donja granica od 100 %, osim ako se primjenjuje članak 263.

3.   Odstupajući od stavka 2. ovog članka, institucije dodjeljuju ponder rizika od 100 % nadređenoj sekuritizacijskoj poziciji u kvalificiranoj tradicionalnoj sekuritizaciji neprihodujućih izloženosti, osim ako se primjenjuje članak 263.

4.   Institucije koje primjenjuju IRB pristup na sve izloženosti u skupu odnosnih izloženosti u skladu s poglavljem 3. i kojima nije dopuštena primjena vlastitih procjena LGD-a i konverzijskih faktora za takve izloženosti ne smiju primjenjivati pristup SEC-IRBA za izračun iznosa izloženosti ponderiranih rizikom za poziciju u sekuritizaciji neprihodujuće izloženosti te ne primjenjuju ni stavak 5. ni stavak 6..

5.   Za potrebe članka 268. stavka 1. očekivani gubici povezani s izloženostima koje su osnova za kvalificiranu tradicionalnu sekuritizaciju neprihodujućih izloženosti uključuju se po odbitku nepovratnog diskonta kupovne cijene te, prema potrebi, dodatnih posebnih ispravaka vrijednosti za kreditni rizik.

Institucije provode izračun u skladu sa sljedećom formulom:

Image 1

pri čemu je:

CRmax

=

maksimalni kapitalni zahtjev u slučaju kvalificirane tradicionalne sekuritizacije neprihodujućih izloženosti;

RWEAIRB

=

zbroj iznosa izloženosti ponderiranih rizikom odnosnih izloženosti na koje se primjenjuje IRB pristup;

ELIRB

=

zbroj iznosa očekivanih gubitaka odnosnih izloženosti na koje se primjenjuje IRB pristup;

NRPPD

=

nepovratni diskont kupovne cijene;

EVIRB

=

zbroj vrijednosti izloženosti odnosnih izloženosti na koje se primjenjuje IRB pristup;

EVPool

=

zbroj vrijednosti izloženosti svih odnosnih izloženosti u skupu;

SCRAIRB

=

za institucije inicijatore, specifični ispravci vrijednosti za kreditni rizik koje je institucija izvršila u pogledu odnosnih izloženosti na koje se primjenjuje IRB pristup samo ako i u mjeri u kojoj ti ispravci vrijednosti premašuju NRPPD; za institucije ulagatelje iznos je nula;

RWEASA

=

zbroj iznosa izloženosti ponderiranih rizikom odnosnih izloženosti na koje se primjenjuje standardizirani pristup.

6.   Odstupajući od stavka 3. ovog članka, ako je prosječni ponder rizika ponderiran visinom izloženosti izračunan u skladu s pristupom odnosnih izloženosti iz članka 267. niži od 100 %, institucije mogu primijeniti niži ponder rizika, uz primjenu donje granice pondera rizika od 50 %.

Za potrebe prvog podstavka, institucije inicijatori koje primjenjuju pristup SEC-IRBA na poziciju i kojima je dopušteno upotrebljavati vlastite procjene LGD-a i konverzijske faktore za sve odnosne izloženosti na koje se primjenjuje IRB pristup u skladu s poglavljem 3., odbijaju nepovratni diskont kupovne cijene i, prema potrebi, sve dodatne specifične ispravke vrijednosti za kreditni rizik od očekivanih gubitaka i vrijednosti izloženosti odnosnih izloženosti povezanih s nadređenom pozicijom u kvalificirajućoj tradicionalnoj sekuritizaciji neprihodujućih izloženosti u skladu sa sljedećom formulom:

Image 2

pri čemu je:

RWmax

=

ponder rizika, prije primjene donje granice, koji se primjenjuje na nadređenu poziciju u kvalificiranoj tradicionalnoj sekuritizaciji neprihodujućih izloženosti ako se primjenjuje pristup odnosnih izloženosti;

RWEAIRB

=

zbroj iznosa izloženosti ponderiranih rizikom odnosnih izloženosti na koje se primjenjuje IRB pristup;

RWEASA

=

zbroj iznosa izloženosti ponderiranih rizikom odnosnih izloženosti na koje se primjenjuje standardizirani pristup;

ELIRB

=

zbroj iznosa očekivanih gubitaka odnosnih izloženosti na koje se primjenjuje IRB pristup;

NRPPD

=

nepovratni diskont kupovne cijene;

EVIRB

=

zbroj vrijednosti izloženosti odnosnih izloženosti na koje se primjenjuje IRB pristup;

EVpool

=

zbroj vrijednosti izloženosti svih odnosnih izloženosti u skupu;

EVSA

=

zbroj vrijednosti izloženosti odnosnih izloženosti na koje se primjenjuje standardizirani pristup;

SCRAIRB

=

specifični ispravci vrijednosti za kreditni rizik koje je institucija inicijator izvršila u pogledu odnosnih izloženosti na koje se primjenjuje IRB pristup samo ako i u mjeri u kojoj ti ispravci vrijednosti premašuju NRPPD.

7.   Za potrebe ovog članka, nepovratni diskont kupovne cijene izračunava se tako da se iznos iz točke (b) odbije od iznosa iz točke (a):

(a)

preostali iznos odnosnih izloženosti sekuritizacije neprihodujućih izloženosti u trenutku prijenosa tih izloženosti na SSPN;

(b)

zbroj sljedećeg:

i.

početne prodajne cijene tranši ili, ako je primjenjivo, dijelova tranši sekuritizacije neprihodujućih izloženosti prodanih trećim ulagačima; i

ii.

preostali iznos tranši u trenutku kada su odnosne izloženosti prenesene na SSPN ili, ako je primjenjivo, dijelova tranši te sekuritizacije koje drži inicijator.

Za potrebe stavaka 5. i 6. tijekom trajanja transakcije izračun nepovratnog diskonta kupovne cijene usklađuje se naniže uzimajući u obzir ostvarene gubitke. Svako smanjenje preostalog iznosa odnosnih izloženosti koje proizlazi iz ostvarenih gubitaka smanjuje nepovratni diskont kupovne cijene, podložno donjoj granici koja iznosi nulu.

Ako je diskont strukturiran tako da se može u cijelosti ili djelomično vratiti inicijatoru, takav se diskont ne smatra nepovratnim diskontom kupovne cijene za potrebe ovog članka.”

6.

članak 270. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 270.

Nadređene pozicije u STS bilančnim sekuritizacijama

1.   Institucija inicijator može izračunati iznose izloženosti ponderirane rizikom za sekuritizacijsku poziciju u STS bilančnoj sekuritizaciji iz članka 26.a stavka 1. Uredbe (EU) 2017/2402 u skladu s člankom 260., 262. ili 264. ove Uredbe, ovisno o slučaju, ako ta pozicija ispunjava oba sljedeća uvjeta:

(a)

sekuritizacija ispunjava zahtjeve iz članka 243. stavka 2;

(b)

pozicija se može smatrati nadređenom sekuritizacijskom pozicijom.

2.   EBA prati primjenu stavka 1., posebno u pogledu:

(a)

tržišne vrijednosti i tržišnog udjela STS bilančnih sekuritizacija na koje institucija inicijator primjenjuje stavak 1., za različite kategorije imovine;

(b)

opažene alokacije gubitaka nadređenoj tranši i drugim tranšama STS bilančnih sekuritizacija, ako institucija inicijator primjenjuje stavak 1. u odnosu na nadređene pozicije koje se drže u takvim sekuritizacijama;

(c)

učinka primjene stavka 1. na financijsku polugu institucija;

(d)

učinka primjene STS bilančnih sekuritizacija u pogledu kojih institucija inicijator primjenjuje stavak 1. na izdavanje instrumenata kapitala od strane relevantnih institucija inicijatora.

3.   EBA Komisiji dostavlja izvješće o svojim zaključcima do 10. travnja 2023.

4.   Do 10. listopada 2023. Komisija na temelju izvješća iz stavka 3. Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o primjeni ovog članka, s posebnim naglaskom na rizik od prekomjerne financijske poluge koji proizlazi iz primjene STS bilančnih sekuritizacija koje ispunjavaju uvjete za tretman u skladu sa stavkom 1., i na potencijalne zamjene izdavanja instrumenata kapitala od strane institucija inicijatora kroz tu primjenu. Tom se izvješću prema potrebi prilaže zakonodavni prijedlog.”;

7.

u članku 430. umeće se sljedeći stavak:

„1.a   Za potrebe stavka 1. točke (a) ovog članka, informacije koje institucije šalju kada šalju informacije o kapitalnim zahtjevima za sekuritizacije uključuju i informacije o sekuritizacijama neprihodujućih izloženosti na koje se primjenjuje povlašteni tretman iz članka 269.a, o STS bilančnim sekuritizacijama koje izdaju te o raščlambi odnosne imovine tih STS bilančnih sekuritizacija prema kategoriji imovine.”;

8.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 494.c

Nastavak priznavanja nadređenih sekuritizacijskih pozicija

Odstupajući od članka 270., institucija inicijator može izračunati iznose izloženosti ponderirane rizikom za nadređenu sekuritizacijsku poziciju u skladu s člankom 260., 262. ili 264. ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

(a)

sekuritizacija je izdana prije 9. travnja 2021.;

(b)

sekuritizacijom su 8. travnja 2021. ispunjeni uvjeti iz članka 270. koji se primjenjuju na taj datum.”;

9.

u članku 501.c uvodni tekst zamjenjuje se sljedećom:

„EBA, nakon savjetovanja s ESRB-om i na temelju dostupnih podataka i zaključaka Komisijine stručne skupine na visokoj razini za održivo financiranje, procjenjuje opravdanost posebnog bonitetnog tretmana izloženosti koje se odnose na imovinu, uključujući sekuritizacije, ili aktivnosti koje su u velikoj mjeri povezane s okolišnim i/ili socijalnim ciljevima. EBA osobito procjenjuje:”;

10.

umeću se sljedeći članci:

„Članak 506.a

CIU-i s odnosnim portfeljem državnih obveznica iz europodručja

Komisija u bliskoj suradnji s ESRB-om i EBA-om do 31. prosinca 2021. objavljuje izvješće u kojem ocjenjuje jesu li potrebne promjene regulatornog okvira za promicanje tržišta izloženosti u obliku udjela ili dionica u CIU-ima s odnosnim portfeljem koji se sastoji isključivo od državnih obveznica država članica čija je valuta euro i kupnje takvih izloženosti od strane banaka, pri čemu je relativni ponder državnih obveznica svake države članice u ukupnom portfelju CIU-a jednak relativnom ponderu doprinosa u kapitalu ESB-u svake države članice.;

Članak 506.b

Sekuritizacije neprihodujućih izloženosti

1.   EBA prati primjenu članka 269.a i ocjenjuje tretman regulatornog kapitala sekuritizacija neprihodujućih izloženosti uzimajući posebno u obzir općenito stanje tržišta neprihodujućih izloženosti i stanje tržišta sekuritizacije neprihodujućih izloženosti, te Komisiji podnosi izvješće o svojim zaključcima do 10. listopada 2022.

2.   Na temelju izvješća iz stavka 1. ovog članka, Komisija do 10. travnja 2023. Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o primjeni članka 269.a. Izvješću Komisije prema potrebi se prilaže zakonodavni prijedlog.”;

11.

u članku 519.a dodaje se sljedeća točka:

„(e)

kako bi se kriteriji okolišne održivosti mogli integrirati u sekuritizacijski okvir, uključujući za izloženosti sekuritizacijama neprihodujućih izloženosti.”.

Članak 2.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Odstupajući od prvog stavka ovog članka, članak 1. točke 2. i 4. primjenjuju se od 10. travnja 2022.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 31. ožujka 2021.

Za Europski parlament

Predsjednik

D. M. SASSOLI

Za Vijeće

Predsjednica

A. P. ZACARIAS


(1)  SL C 377, 9.11.2020., str. 1.

(2)  SL C 10, 11.1.2021., str. 30.

(3)  Stajalište Europskog parlamenta od 25. ožujka 2021. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 30. ožujka 2021.

(4)  Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).

(5)  Uredba (EU) 2019/876 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu omjera financijske poluge, omjera neto stabilnih izvora financiranja, zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze, kreditnog rizika druge ugovorne strane, tržišnog rizika, izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama, izloženosti prema subjektima za zajednička ulaganja, velikih izloženosti, zahtjeva za izvješćivanje i objavu, i Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 150, 7.6.2019., str. 1.).

(6)  Mišljenje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo upućeno Europskoj komisiji o regulatornom tretmanu sekuritizacija neprihodujućih izloženosti, EBA-OP-2019-13, objavljeno 23. listopada 2019.


Top