1.   Sintetske sekuritizacije koje ispunjavaju zahtjeve utvrđene u člancima od 26.b do 26.e smatraju se STS bilančnim sekuritizacijama.

2.   EBA, u bliskoj suradnji s ESMA-om i EIOPA-om, može, u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010, donijeti smjernice i preporuke o usklađenom tumačenju i primjeni zahtjeva utvrđenih u člancima od 26.b do 26.e ove Uredbe.

1.   Inicijator je subjekt koji ima odobrenje ili licenciju u Uniji

Inicijator koji kupuje izloženosti treće strane za vlastiti račun i zatim ih sekuritizira primjenjuje na te izloženosti u odnosu na kredite, naplatu, restrukturiranje i servisiranje duga politike koje nisu manje stroge od onih koje inicijator primjenjuje na usporedive izloženosti koje nisu kupljene.

2.   Odnosne izloženosti iniciraju se kao dio temeljne poslovne djelatnosti inicijatora.

3.   Po zaključenju transakcije, odnosne izloženosti drže se u bilanci inicijatora ili subjekta iste grupe kojoj pripada i inicijator.

Za potrebe ovog stavka grupa je jedno od sljedećeg:

4.   Inicijator ne smije zaštititi svoju izloženost kreditnom riziku odnosnih izloženosti sekuritizacije izvan zaštite dobivene na temelju ugovora o kreditnoj zaštiti.

5.   Ugovor o kreditnoj zaštiti mora biti u skladu s pravilima o smanjenju kreditnog rizika iz članka 249. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili, ako se taj članak ne primjenjuje, sa zahtjevima koji nisu manje strogi od zahtjeva utvrđenih u tom članku.

6.   Inicijator daje izjave i jamstva da su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

7.   Odnosne izloženosti ispunjavaju prethodno utvrđene, jasne i dokumentirane kriterije prihvatljivosti kojima se ne dopušta aktivno upravljanje portfeljima tih izloženosti na diskrecijskoj osnovi.

Za potrebe ovog stavka, zamjena izloženosti kojima se krše izjave ili jamstva, ili ako sekuritizacija uključuje razdoblje nadopune, dodavanje izloženosti koje ispunjavaju definirane uvjete nadopune ne smatraju se aktivnim upravljanjem portfeljima.

Svaka izloženost dodana nakon datuma zaključenja transakcije mora ispunjavati kriterije prihvatljivosti koji nisu manje strogi od onih koji su primijenjeni pri početnom odabiru odnosnih izloženosti.

Odnosna izloženost može se ukloniti iz transakcije ako je ta odnosna izloženost:

8.   Sekuritizacija je osigurana skupom odnosnih izloženosti koje su homogene prema vrsti imovine, uzimajući u obzir posebnosti u vezi s novčanim tokovima određene vrste imovine, među ostalim njihova ugovorna obilježja te obilježja u vezi s kreditnim rizikom i s plaćanjem unaprijed. Skupom odnosnih izloženosti obuhvaćena je samo jedna vrsta imovine.

Odnosne izloženosti iz prvog podstavka sadržavaju ugovorno obvezujuće i izvršive obveze s potpunim pravom namirenja u odnosu na dužnike i, kada je primjenjivo, jamce.

Odnosne izloženosti iz prvog podstavka imaju definirane tokove obročnog plaćanja, pri čemu se iznosi obroka mogu razlikovati, povezane s plaćanjem najma, glavnice ili kamata, ili s bilo kojim drugim pravom na prihod od imovine kojom se podupiru takva plaćanja. Odnosne izloženosti mogu proizvesti prihod i prodajom bilo koje financirane imovine ili imovine u leasingu.

Odnosne izloženosti iz prvog podstavka ovog stavka ne uključuju prenosive vrijednosne papire, kako su definirani člankom 4. stavkom 1. točkom 44. Direktive 2014/65/EU osim korporativnih obveznica koje nisu uvrštene na mjestu trgovanja.

9.   Odnosne izloženosti ne uključuju nikakve sekuritizacijske pozicije.

10.   Standardi odobravanja plasmana u skladu s kojima se iniciraju odnosne izloženosti i bilo kakve značajne promjene prijašnjih standarda odobravanja plasmana u potpunosti se objavljuju potencijalnim ulagateljima bez nepotrebne odgode. Odnosne izloženosti zajamčene su s potpunim pravom namirenja u odnosu na dužnika koji nije SSPN. U odlukama o kreditu ili odobravanju plasmana koje se tiču odnosnih izloženosti ne sudjeluju treće strane.

U slučaju sekuritizacija u kojima su odnosne izloženosti stambeni krediti, skup kredita ne uključuje kredite koji su stavljeni na tržište i zajamčeni pod pretpostavkom da su podnositelj zahtjeva za kredit ili, ovisno o slučaju, posrednici upozoreni da zajmodavac možda nije provjerio dostavljene informacije.

Procjena kreditne sposobnosti dužnika mora ispunjavati zahtjeve utvrđene u članku 8. Direktive 2008/48/EZ ili članku 18. stavcima od 1. do 4., članku 18. stavku 5. točki (a) i članku 18. stavku 6. Direktive 2014/17/EU ili, kada je primjenjivo, jednakovrijedne zahtjeve u trećim zemljama.

Inicijatori ili izvorni zajmodavci imaju stručnost u području iniciranja izloženosti sličnih onima koje se sekuritiziraju.

11.   Odnosne izloženosti ne uključuju, u trenutku odabira, izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza u smislu članka 178. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili izloženosti dužniku ili jamcu smanjene kreditne sposobnosti, koji je, prema saznanjima inicijatora ili izvornog zajmodavca:

12.   Dužnici su u trenutku uvrštenja odnosnih izloženosti izvršili barem jedno plaćanje, osim ako:

13.   EBA, u bliskoj suradnji s ESMA-om i EIOPA-om, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se detaljnije utvrđuje koje se odnosne izloženosti iz stavka 8. smatraju homogenima.

EBA podnosi Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 10. listopada 2021.

Komisija je ovlaštena dopuniti ovu Uredbu donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

1.   Inicijator ili izvorni zajmodavac mora zadovoljavati zahtjev za zadržavanje rizika u skladu s člankom 6.

2.   Kamatni i valutni rizici koji proizlaze iz sekuritizacije i njihovi mogući učinci na plaćanja inicijatoru i ulagateljima moraju biti opisani u dokumentaciji o transakciji. Ti se rizici na odgovarajući način smanjuju i objavljuju se sve mjere poduzete u tu svrhu. Svaki kolateral kojim se osiguravaju obveze ulagatelja prema ugovoru o kreditnoj zaštiti nominiran je u istoj valuti kao i plaćanje kreditne zaštite.

U slučaju sekuritizacije u kojoj se upotrebljava SSPN, iznos obveza SSPN-a u vezi s isplatom kamata ulagateljima mora na svaki datum plaćanja biti jednak ili manji od iznosa prihoda SSPN-a od inicijatora i svih ugovora o kolateralu.

Osim za potrebe zaštite od kamatnih ili valutnih rizika odnosnih izloženosti, skup odnosnih izloženosti ne uključuje izvedenice. Te izvedenice moraju biti zajamčene i dokumentirane u skladu sa zajedničkim standardima u području međunarodnih financija.

3.   Sva plaćanja kamatne stope po referentnoj stopi povezana s transakcijom temelje se na jednom od sljedećeg:

Sva plaćanja kamate po referentnoj stopi u okviru temeljnih izloženosti temelje se na općim tržišnim kamatnim stopama ili općim sektorskim stopama prilagođenima trošku sredstava i ne upućuju na složene formule ili izvedenice.

4.   Nakon nastupanja događaja izvršenja koji se odnosi na inicijatora, ulagatelju je dopušteno poduzimanje prisilnih mjera.

U slučaju sekuritizacije u kojoj se upotrebljava SSPN, ako je dostavljena obavijest o izvršenju ili raskidu ugovora o kreditnoj zaštiti, nikakav iznos gotovine ne zadržava se u SSPN-u osim koliko je potrebno kako bi se osigurali operativno funkcioniranje SSPN-a, isplata iznosa za zaštitu za odnosne izloženosti u statusu neispunjavanja obveza koje se u trenutku raskida još uvijek restrukturiraju ili uredna otplata ulagatelja u skladu s ugovornim uvjetima sekuritizacije.

5.   Gubitci se raspoređuju imateljima sekuritizacijske pozicije prema redoslijedu nadređenosti tranši, počevši s najniže podređenom tranšom.

Postupna isplata primjenjuje se na sve tranše kako bi se utvrdio nepodmireni iznos tranši na svaki datum plaćanja, počevši od najviše nadređene tranše.

Odstupajući od drugog podstavka, transakcije s nepostupnim prvenstvom plaćanja sadržavaju pokretače povezane s uspješnosti odnosnih izloženosti koji dovode do vraćanja redoslijeda plaćanja na postupna plaćanja prema nadređenosti. Takvi pokretači povezani s uspješnosti obuhvaćaju barem:

EBA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda za specifikaciju i, prema potrebi, za kalibraciju pokretača povezanih s uspješnosti.

EBA podnosi Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 30. lipnja 2021.

Komisija je ovlaštena dopuniti ovu Uredbu donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz četvrtog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Kako se tranše amortiziraju, iznos kolaterala jednak iznosu isplate tih tranši vraća se ulagateljima ako su ulagatelji te tranše kolateralizirali.

Ako je došlo do kreditnog događaja iz članka 26.e u vezi s odnosnim izloženostima, a restrukturiranje duga za te izloženosti nije dovršen, preostali iznos kreditne zaštite na bilo koji datum plaćanja mora biti barem jednak preostalom nominalnom iznosu tih odnosnih izloženosti, umanjenom za iznos svih međuplaćanja izvršenih u vezi s tim odnosnim izloženostima.

6.   Dokumentacija o transakciji uključuje odgovarajuće odredbe o prijevremenoj isplati ili pokretače završetka razdoblja obnove ako se radi o obnovljivoj sekuritizaciji, što uključuje barem sljedeće:

7.   U dokumentaciji o transakciji jasno se navodi sljedeće:

8.   Serviser ima stručno znanje u servisiranju izloženosti sličnih onima koje su sekuritizirane te primjereno dokumentirane i odgovarajuće politike, postupke i kontrole upravljanja rizicima u vezi sa servisiranjem izloženosti.

Serviser primjenjuje postupke servisiranja na odnosne izloženosti koji su barem jednako strogi kao oni koje inicijator primjenjuje na slične izloženosti koje nisu sekuritizirane.

9.   Inicijator vodi ažurirani referentni registar kako bi u svakom trenutku mogao identificirati odnosne izloženosti. U tom se registru navode referentni dužnici, referentne obveze iz kojih proizlaze odnosne izloženosti i, za svaku odnosnu izloženost, nominalni iznos koji je zaštićen i koji je nepodmiren.

10.   Dokumentacija o transakciji uključuje jasne odredbe kojima se omogućuje pravodobno rješavanje sukoba između različitih kategorija ulagatelja. U slučaju sekuritizacije u kojoj se upotrebljava SSPN, glasačka su prava jasno definirana i dodijeljena imateljima obveznica te su odgovornosti povjerenika i drugih subjekata s fiducijarnim dužnostima prema ulagateljima jasno utvrđene.

1.   Za izloženosti koje su u znatnoj mjeri slične onima koje se sekuritiziraju, inicijator prije određivanja cijena potencijalnim ulagateljima stavlja na raspolaganje podatke o statičkom i dinamičkom učinku u pogledu neispunjavanja obveza i gubitaka, kao što su podaci o neurednosti u plaćanju i neispunjenju obveza, te o izvorima tih podataka i činjenici na temelju koje se izloženosti smatraju sličnima. Tim podacima obuhvaća se razdoblje od najmanje pet godina.

2.   Uzorak odnosnih izloženosti podliježe vanjskoj provjeri, prije nego što odgovarajuća neovisna stranka zaključi transakciju, uključujući provjeru ispunjavaju li odnosne izloženosti uvjete za kreditnu zaštitu u skladu s ugovorom o kreditnoj zaštiti.

3.   Prije određivanja cijene sekuritizacije, inicijator stavlja na raspolaganje potencijalnim ulagateljima model novčanih tokova obveza u kojem je precizno predstavljen ugovorni odnos između odnosnih izloženosti te plaćanja koja se odvijaju između inicijatora, ulagatelja, drugih trećih strana i, ako je primjenjivo, SSPN-a, te nakon plaćanja stavlja taj model na raspolaganje ulagateljima trajno, a mogućim ulagateljima na zahtjev.

4.   U slučaju sekuritizacije čije su odnosne izloženosti stambeni krediti ili krediti za kupnju automobila ili leasing automobila, inicijator objavljuje dostupne informacije koje se odnose na okolišnu učinkovitost imovine koja se financira tim stambenim kreditima, kreditima za kupnju automobila ili leasingom automobila, u sklopu informacija koje se otkrivaju na temelju članka 7. stavka 1. prvog podstavka točke (a).

Odstupajući od prvog podstavka, inicijatori mogu od 1. lipnja 2021. odlučiti objavljivati dostupne informacije koje se odnose na glavne štetne učinke imovine koja se financira odnosnim izloženostima na čimbenike održivosti.

5.   Inicijator je odgovoran za poštovanje članka 7. Informacije koje se zahtijevaju člankom 7. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (a) stavljaju se na raspolaganje potencijalnim ulagateljima prije određivanja cijene na njihov zahtjev. Informacije koje se zahtijevaju člankom 7. stavkom 1. prvim podstavkom točkama od (b) do (d) stavljaju se na raspolaganje prije određivanja cijene barem u obliku nacrta ili početnom obliku. Konačna dokumentacija stavlja se na raspolaganje ulagateljima najkasnije 15 dana nakon zaključenja transakcije.

6.   Do 10. srpnja 2021. europska nadzorna tijela izrađuju, putem Zajedničkog odbora europskih nadzornih tijela, nacrt regulatornih tehničkih standarda u skladu s člancima od 10. do 14. uredaba (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010 za sadržaj, metodologije i prikaz informacija iz drugog podstavka stavka 4. ovog članka, vezano za pokazatelje održivosti u pogledu štetnih učinaka na klimu i drugih štetnih učinaka na okoliš te na socijalna pitanja i pitanja upravljanja.

Prema potrebi, nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka odražava ili se oslanja na regulatorne tehničke standarde izrađene u skladu s mandatom koji je europskim nadzornim tijelima dan Uredbom (EU) 2019/2088, posebno njezinim člankom 2.a te člankom 4. stavcima 6. i 7.

Komisija je ovlaštena dopuniti ovu Uredbu donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. uredaba (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010.

1.   Ugovorom o kreditnoj zaštiti obuhvaćaju se barem sljedeći kreditni događaji:

Svi se kreditni događaji dokumentiraju.

Mjere restrukturiranja u smislu Članka 47.b Uredbe (EU) br. 575/2013 koje se primjenjuju na odnosne izloženosti ne sprečavaju pokretanje prihvatljivih kreditnih događaja.

2.   Isplata kreditne zaštite nakon nastanka kreditnog događaja izračunava se na temelju stvarno ostvarenog gubitka koji je pretrpio inicijator ili izvorni zajmodavac, kako je razrađeno u skladu s njihovim standardnim politikama i postupcima naplate za relevantne vrste izloženosti i evidentirano u njihovim financijskim izvještajima u trenutku plaćanja. Konačna isplata kreditne zaštite plaća se u određenom vremenskom razdoblju nakon završetka restrukturiranja duga za relevantnu odnosnu izloženost ako do završetka restrukturiranja duga dođe prije predviđenog propisanog dospijeća ili prijevremenog raskida ugovora o kreditnoj zaštiti.

Međuplaćanja kreditne zaštite isplaćuju se najkasnije šest mjeseci nakon nastanka kreditnog događaja iz stavka 1. u slučajevima kada se do kraja tog šestomjesečnog razdoblja ne dovrši restrukturiranje duga po gubitcima za relevantnu odnosnu izloženost. Međuplaćanje kreditne zaštite mora biti veće od sljedećih vrijednosti:

Prilikom isplate međuplaćanja kreditne zaštite, konačna isplata kreditne zaštite navedena u prvom podstavku izvršava se kako bi se privremeno podmirenje gubitaka prilagodilo stvarnom realiziranom gubitku.

Metoda izračuna privremenih i konačnih isplata kreditne zaštite navodi se u ugovoru o kreditnoj zaštiti.

Isplata kreditne zaštite razmjerna je udjelu preostalog nominalnog iznosa odgovarajuće odnosne izloženosti koja je obuhvaćena ugovorom o kreditnoj zaštiti.

Pravo inicijatora da primi isplatu kreditne zaštite je izvršivo. Iznosi koje ulagatelji plaćaju u okviru ugovora o kreditnoj zaštiti moraju biti jasno navedeni u ugovoru o kreditnoj zaštiti i moraju biti ograničeni. Te iznose moguće je izračunati u svim okolnostima. U ugovoru o kreditnoj zaštiti jasno se navode okolnosti u kojima ulagatelji moraju izvršiti plaćanja. Agent treće strane za provjeru iz stavka 4. procjenjuje jesu li se takve okolnosti dogodile.

Iznos isplate kreditne zaštite izračunava se na razini pojedinačne odnosne izloženosti za koju je nastao kreditni događaj.

3.   U ugovoru o kreditnoj zaštiti navodi se najdulje razdoblje produljenja koje se primjenjuje na restrukturiranje duga za odnosne izloženosti u vezi s kojima je došlo do kreditnog događaja iz stavka 1., ali restrukturiranje duga nije dovršeno nakon predviđenog propisanog dospijeća ili prijevremenog raskida ugovora o kreditnoj zaštiti. Takvo razdoblje produljenja ne smije biti dulje od dvije godine. Ugovorom o kreditnoj zaštiti predviđa se da se do kraja tog razdoblja produljenja konačna isplata kreditne zaštite izvršava na temelju konačne procjene gubitka inicijatora koju je u to vrijeme inicijator morao zabilježiti u svojim financijskim izvještajima, pod pretpostavkom da ne postoji ugovor o kreditnoj zaštiti te da se njime ne pokrivaju gubitci.

U slučaju raskida ugovora o zaštiti kredita, postupak restrukturiranja duga nastavlja se s obzirom na sve neriješene kreditne događaje koji su se dogodili prije tog raskida na isti način kao što je opisano u prvom podstavku.

Premije kreditne zaštite koje se plaćaju na temelju ugovora o kreditnoj zaštiti strukturirane su kao ovisne o nepodmirenom nominalnom iznosu prihodujućih sekuritiziranih izloženosti u trenutku plaćanja i odražavaju rizik zaštićene tranše. U tu svrhu ugovorom o zaštiti kredita ne propisuju se zajamčene premije, plaćanja premija unaprijed, mehanizmi rabata ili drugi mehanizmi kojima se može izbjeći ili smanjiti stvarna raspodjela gubitaka ulagateljima ili povrat dijela plaćenih premija inicijatoru nakon dospijeća transakcije.

Odstupajući od trećeg podstavka ovog stavka, dopušta se plaćanje premija unaprijed, pod uvjetom da se poštuju pravila o državnim potporama, kada je program jamstava izričito predviđen nacionalnim pravom države članice i kada se na njega primjenjuje kontrajamstvo bilo kojeg od subjekata iz članka 214. stavka 2. točaka od (a) do (d) Uredbe (EU) br. 575/2013.

U dokumentaciji o transakciji opisuje se način izračuna premije kreditne zaštite i svih kupona obveznica, ako postoje, za svaki datum plaćanja tijekom trajanja sekuritizacije.

Prava ulagatelja da prime premije kreditne zaštite su izvršiva.

4.   Inicijator imenuje agenta treće strane za provjeru prije datuma zaključenja transakcije. Za svaku odnosnu izloženost za koju je dana obavijest o kreditnom događaju, agent treće strane za provjeru provjerava barem sljedeće:

Agent treće strane za provjeru mora biti neovisan o inicijatoru i ulagateljima te, prema potrebi, o SSPN-u, te do datuma zaključenja transakcije prihvatiti to imenovanje.

Agent treće strane za provjeru može provesti provjeru na temelju uzorka umjesto na temelju svake pojedinačne odnosne izloženosti za koju se traži isplata kreditne zaštite. Međutim ulagatelji mogu zatražiti provjeru prihvatljivosti bilo koje odnosne izloženosti ako nisu zadovoljni provjerom na temelju uzorka.

Inicijator u dokumentaciju o transakciji uključuje obvezu da će agentu treće strane za provjeru dostaviti sve informacije potrebne za provjeru zahtjeva utvrđenih u prvom podstavku.

5.   Inicijator ne smije raskinuti transakciju prije njezina predviđenog dospijeća iz bilo kojeg razloga, osim zbog bilo kojeg od sljedećih događaja:

U dokumentaciji o transakciji navodi se jesu li prava kupnje iz točaka (d) i (e) uključena u predmetnu transakciju i kako su ta prava kupnje strukturirana.

Za potrebe točke (d), vremenski definirana opcija kupnje nije strukturirana tako da se izbjegne raspoređivanje gubitaka na pozicije kreditnog poboljšanja ili druge pozicije ulagatelja i nije ni na koji drugi način strukturirana radi kreditnog poboljšanja.

Ako se izvrši vremenska opcija kupnje, inicijatori obavješćuju nadležna tijela o načinu na koji su zahtjevi iz drugog i trećeg podstavka ispunjeni, uključujući opravdanje korištenja vremenske opcije kupnje i vjerodostojan dokaz da razlog upotrebe vremenske opcije nije pogoršanje kvalitete odnosne imovine.

U slučaju materijalne kreditne zaštite, po raskidu ugovora o kreditnoj zaštiti kolateral se vraća ulagateljima prema redoslijedu nadređenosti tranši, podložno odredbama mjerodavnih zakona o nesolventnosti, kako se primjenjuju na inicijatora.

6.   Ulagatelji ne smiju raskinuti transakciju prije njezina predviđenog dospijeća iz bilo kojeg razloga osim zbog neplaćanja premije kreditne zaštite ili bilo kojeg drugog bitnog kršenja ugovornih obveza od strane inicijatora.

7   Inicijator se može obvezati na sintetski višak raspona koji je ulagateljima dostupan kao kreditno poboljšanje ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

8.   Ugovori o kreditnoj zaštiti moraju biti u obliku:

9.   Druga kreditna zaštita iz stavka 8. točke (c) mora ispunjavati sljedeće zahtjeve:

U dokumentaciji o transakciji navodi se jesu li ulagatelji i dalje izloženi kreditnom riziku inicijatora.

Inicijator mora dobiti mišljenje kvalificiranog pravnog stručnjaka kojim se potvrđuje da je kreditna zaštita provediva u svim relevantnim područjima sudske nadležnosti.

10.   Ako se pruža druga kreditna zaštita u skladu sa stavkom 8. točkom (c) ovog članka, inicijator i ulagatelj imaju pravo na visokokvalitetni kolateral koji je jedno od sljedećeg:

Odstupajući od prvog podstavka ovog stavka i podložno izričitoj suglasnosti ulagatelja u konačnoj dokumentaciji o transakciji, nakon provedbe dubinske analize u skladu s člankom 5. ove Uredbe, uključujući procjenu relevantne izloženosti kreditnom riziku druge ugovorne strane, samo se inicijator može koristiti visokokvalitetnim kolateralom u obliku gotovine deponirane kod inicijatora ili jednog od njegovih povezanih društava, a ako inicijator ili jedno od njegovih povezanih društava ispunjava najmanje 2. stupanj kreditne kvalitete prema rasporedu utvrđenom u članku 136. Uredbe (EU) br. 575/2013.

Nadležna tijela određena u skladu s člankom 29. stavkom 5. mogu, nakon savjetovanja s EBA-om, dopustiti kolateral u obliku gotovine deponiran kod inicijatora ili jednog od njegovih povezanih društava, ako inicijator ili jedno od njegovih povezanih društava ispunjava barem 3. stupanj kreditne kvalitete i pod uvjetom da se mogu dokumentirati tržišne poteškoće, objektivne prepreke povezane sa stupnjem kreditne kvalitete dodijeljenim državi članici institucije ili značajni potencijalni problemi s koncentracijom u dotičnoj državi članici zbog primjene zahtjeva za barem 2. stupanj kreditne kvalitete iz drugog podstavka.

Ako kreditna institucija treće strane ili inicijator ili jedno od njegovih povezanih društava više ne ispunjava minimalni stupanj kreditne kvalitete, kolateral se u roku od devet mjeseci prenosi na kreditnu instituciju treće strane s 3. ili višim stupnjem kreditne kvalitete ili se kolateral ulaže u vrijednosne papire koji ispunjavaju kriterije iz prvog podstavka točke (a).

Zahtjevi utvrđeni u ovom stavku smatraju se ispunjenima u slučaju ulaganja u kreditne zapise koje izdaje inicijator u skladu s člankom 218. Uredbe (EU) br. 575/2013.

EBA prati primjenu praksi kolateralizacije iz ovog članka, pridajući posebnu pozornost kreditnom riziku druge ugovorne strane i drugim ekonomskim i financijskim rizicima koje snose ulagatelji, a koji proizlaze iz takvih praksi kolateralizacije.

EBA podnosi Komisiji izvješće o svojim nalazima do 10. travnja 2023.

Do 10. listopada 2023. Komisija na temelju izvješća EBA-e podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni ovog članka, s posebnim naglaskom na rizik od prekomjernog povećanja kreditnog rizika druge ugovorne strane u financijskom sustavu, prema potrebi zajedno sa zakonodavnim prijedlogom za izmjenu ovog članka.”;

1.   ESRB je u granicama svojih ovlasti odgovoran za makrobonitetni nadzor tržišta sekuritizacije Unije.

2.   ESRB stalno prati razvoj događaja na tržištima sekuritizacije kako bi doprinio sprečavanju ili smanjivanju sistemskih rizika za financijsku stabilnost u Uniji koji proizlaze iz kretanja unutar financijskog sustava i vodeći računa o makroekonomskim kretanjima, a kako bi se izbjegla razdoblja rasprostranjenih financijskih poteškoća. Ako to ESRB smatra potrebnim, a barem svake tri godine, ESRB u suradnji s EBA-om objavljuje izvješće o utjecaju tržišta sekuritizacije na financijsku stabilnost kako bi se istaknuli rizici za financijsku stabilnost.

3.   Ne dovodeći u pitanje stavak 2. ovog članka i izvješće iz članka 44., ESRB u bliskoj suradnji s europskim nadzornim tijelima do 31. prosinca 2022. objavljuje izvješće u kojem analizira učinak uvođenja STS bilančnih sekuritizacija na financijsku stabilnost i potencijalne sistemske rizike, kao što su rizici koji nastaju koncentracijom i međusobnom povezanošću nejavnih prodavatelja kreditne zaštite.

U izvješću ESRB-a iz prvog podstavka uzimaju se u obzir posebne značajke sintetske sekuritizacije, konkretno njezin tipično nestandardni i privatni karakter na financijskim tržištima te se ispituje je li tretman STS bilančne sekuritizacije pogodan za opće smanjenje rizika u financijskom sustavu i za bolje financiranje realnog gospodarstva.

ESRB se u pripremi tog izvješća koristi različitim relevantnim izvorima podataka, kao što su:

4.   U skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1092/2010., ESRB dostavlja upozorenja i, prema potrebi, izdaje preporuke za korektivne mjere kao odgovor na rizike iz stavaka 2. i 3. ovog članka, među ostalim u vezi s prikladnosti modificiranja razina zadržavanja rizika ili poduzimanjem drugih makrobonitetnih mjera.

U roku od tri mjeseca od datuma slanja preporuke, adresat preporuke, u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 1092/2010, obavješćuje Europski parlament, Vijeće, Komisiju i ESRB o mjerama poduzetima kao odgovor na preporuku te pruža odgovarajuće obrazloženje za eventualno nepoduzimanje mjera.”;

1.   Za sintetske sekuritizacije za koje je ugovor o kreditnoj zaštiti stupio na snagu prije 9. travnja 2021., inicijatori i SSPN-i mogu upotrijebiti oznaku „STS” ili „jednostavno, transparentno i standardizirano”, ili oznaku koja se izravno ili neizravno odnosi na te pojmove, samo ako su ispunjeni zahtjevi utvrđeni u članku 18. i uvjeti utvrđeni u stavku 3. ovog članka u trenutku obavijesti iz članka 27. stavka 1.

2.   Do datuma primjene regulatornih tehničkih standarda iz članka 27. stavka 6., inicijatori za potrebe obveze utvrđene u članku 27. stavka 1. ESMA-i stavljaju na raspolaganje potrebne informacije u pisanom obliku.

3.   Sekuritizacije čije su početne sekuritizacijske pozicije stvorene prije 9. travnja 2021. smatraju se STS sekuritizacijama pod uvjetom da:

4.   Za potrebe stavka 3. točke (b) ovog članka primjenjuje se sljedeće:

1.   Do 1. studenoga 2021. EBA u bliskoj suradnji s ESMA-om i EIOPA-om objavljuje izvješće o razvoju posebnog okvira za održivu sekuritizaciju u svrhu uključivanja zahtjeva za transparentnosti povezanih s održivošću u ovu Uredbu. U tom se izvješću posebice ocjenjuju:

2.   Pri sastavljanju izvješća iz stavka 1. ovog članka EBA prema potrebi odražava ili se oslanja na zahtjeve u pogledu transparentnosti utvrđene u člancima 3., 4., 7., 8. i 9. Uredbe (EU) 2019/2088 te traži informacije od Europske agencije za okoliš i Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije.

3.   U vezi s izvješćem o preispitivanju iz članka 46., Komisija na temelju izvješća EBA-e iz stavka 1. ovog članka podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o uspostavi posebnog okvira za održivu sekuritizaciju. Izvješću Komisije prema potrebi se prilaže zakonodavni prijedlog.