Back to EUR-Lex homepage

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search
You are here

Document 32021D1094

Odluka Vijeća (EU) 2021/1094 od 28. lipnja 2021. o izmjeni Odluke 2008/376/EZ o usvajanju istraživačkog programa Istraživačkog fonda za ugljen i čelik i o višegodišnjim tehničkim smjernicama za taj program

ST/9400/2021/INIT

OJ L 236, 5.7.2021, p. 69–74 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Legal status of the document In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2021/1094/oj

5.7.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 236/69

ODLUKA VIJEĆA (EU) 2021/1094

od 28. lipnja 2021.

o izmjeni Odluke 2008/376/EZ o usvajanju istraživačkog programa Istraživačkog fonda za ugljen i čelik i o višegodišnjim tehničkim smjernicama za taj program

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Protokol (br. 37) o financijskim posljedicama isteka Ugovora o EZUČ-u i o Istraživačkom fondu za ugljen i čelik priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 2. drugi stavak,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

budući da:

(1)

Pariški sporazum donesen na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (dalje u tekstu „Pariški sporazum”) Unija je ratificirala 5. listopada 2016. Pariškim sporazumom stranke koje su ga ratificirale pozivaju se da ojačaju globalni odgovor na prijetnju od klimatskih promjena ograničavanjem porasta globalne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C.

(2)

Komisija je 11. prosinca 2019. u skladu s Pariškim sporazumom objavila Komunikaciju Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o europskom zelenom planu koji je obvezuje da se suoči s izazovima u području klime i okoliša i da nastoji Uniju preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa. U Komunikaciji o europskom zelenom planu, u kojoj je utvrđena nova strategija rasta, navodi se da je potrebno poduprijeti napredne tehnologije proizvodnje čistog čelika koje dovode do postupka proizvodnje čelika s nultim emisijama ugljika do 2030. te istražiti može li se iskoristiti dio financiranja koji se likvidira u okviru Europske zajednice za ugljen i čelik. U Komunikaciji se navodi i da bi se sva djelovanja i politike Unije trebali ujediniti kako bi Unija postigla uspješnu i pravednu tranziciju prema održivoj budućnosti. U skladu s načelom „nenanošenja štete” uključenim u Komunikaciju revidiraju se ciljevi istraživačkog programa Istraživačkog fonda za ugljen i čelik kako više ne bi obuhvaćali aktivnosti kojima se potiče daljnje vađenje, prerada i jednako intenzivna upotreba ugljena.

(3)

Unija provodi ambicioznu politiku djelovanja u području klime i uspostavila je regulatorni okvir za postizanje svojih ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. Osobito se Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (2) utvrđuje zakonodavni temelj za pouzdano, uključivo, troškovno učinkovito, transparentno i predvidljivo upravljanje energetskom unijom i djelovanjem u području klime, kojim se osigurava ostvarivanje ciljeva energetske unije za 2030. i dugoročnih ciljeva u skladu s Pariškim sporazumom.

(4)

Komisija je u svojoj Komunikaciji Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o Planu ulaganja za održivu Europu i Planu ulaganja za europski zeleni plan najavila da namjerava predložiti reviziju Odluke Vijeća 2008/376/EZ (3) u cilju omogućivanja financiranja velikih revolucionarnih projekata u području istraživanja i inovacija za čistu proizvodnju čelika te istraživačkih aktivnosti u sektoru ugljena u skladu s načelima mehanizma za pravednu tranziciju.

(5)

Osim toga, u izvješću o praćenju i ocjeni istraživačkog programa Istraživačkog fonda za ugljen i čelik („istraživački program”) preporučuje se da se izmijene istraživački ciljevi za ugljen i čelik utvrđeni u poglavlju II. odjeljcima 3. i 4. Odluke Vijeća 2008/376/EZ te da se podupru revolucionarna istraživanja u sektoru čelika i reprezentativni projekti u sektoru ugljena.

(6)

Stoga je ciljeve istraživačkog programa Istraživačkog fonda za ugljen i čelik potrebno uskladiti s međunarodnim sporazumima, kao što je Pariški sporazum, te znanstvenim, tehnološkim i političkim ciljevima Unije u pogledu klimatske neutralnosti do 2050.

(7)

Suprogramirana partnerstva pokazala su se učinkovitima u udruživanju resursa za zajedničke europske istraživačke ciljeve. Kako bi se pomoglo u ostvarenju cilja klimatski neutralnoga gospodarstva do 2050., potrebno je utvrditi mogućnosti za pružanje potpore putem suprogramiranih europskih partnerstava u sinergiji s drugim programima i nadovezujući se na njih. Europsko partnerstvo moglo bi biti idealan instrument za udruživanje resursa kako bi se poduprla istraživanja u području revolucionarnih tehnologija za smanjenje emisija CO2 u sektoru industrije čelika.

(8)

Odluku Vijeća 2008/376/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVO ODLUKU:

Članak 1.

Odluka Vijeća 2008/376/EZ mijenja se kako slijedi:

1.

u članku 2. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Istraživačkim se programom podupiru suradnička istraživanja u sektorima ugljena i čelika. Njime se također podupiru projekti u području naprednih tehnologija koje dovode do proizvodnje čelika s gotovo nultim emisijama ugljika te istraživački projekti za upravljanje pravednom tranzicijom zatvorenih rudnika ugljena ili onih koji su u postupku zatvaranja i povezanom infrastrukturom u skladu s mehanizmom za pravednu tranziciju i člankom 4. stavkom 2. Odluke 2003/76/EZ. Istraživački program u skladu je s političkim, znanstvenim i tehnološkim ciljevima Unije te se njime nadopunjuju aktivnosti koje se provode u državama članicama i unutar postojećeg Unijinog okvirnog programa za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti („istraživački okvirni program”).”;

2.

članci od 4. do 6. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 4.

Podupiranje pravedne tranzicije sektora ugljena i rudarskih regija

1.   Istraživačkim projektima podupire se prijelaz na klimatski neutralno gospodarstvo Unije do 2050. s ciljem podupiranja postupnog ukidanja fosilnih goriva, razvoja zamjenskih aktivnosti na području nekadašnjih rudnika te radi sprečavanja ili rješavanja štete u okolišu od rudnika u postupku zatvaranja, zatvorenih rudnika i njihove okoline. Projekti su posebno usmjereni na:

(a)

razvoj i ispitivanje tehnologija za hvatanje, upotrebu i skladištenje ugljikova dioksida;

(b)

upotrebu geotermalne energije na području nekadašnjih rudnika;

(c)

neenergetsku upotrebu i proizvodnju sirovina od rudarskog otpada i ostataka iz zatvorenih rudnika ugljena ili onih u postupku zatvaranja, pri čemu se na odgovarajući način osigurava da je njihov učinak na klimu, okoliš i zdravlje minimiziran i manji u odnosu na alternativna rješenja;

(d)

prenamjenu nekadašnjih rudnika ugljena i lignita te infrastrukture povezane s ugljenom, uključujući usluge napajanja električnom energijom, u skladu s klimatski neutralnom i okolišno prihvatljivom tranzicijom;

(e)

promicanje razvoja učinkovitih programa za prekvalifikaciju i usavršavanje radnika na koje je utjecalo postupno ukidanje ugljena, što uključuje istraživanja u području osposobljavanja i prekvalifikacije radnika koji su bili ili jesu zaposleni u sektoru ugljena.

2.   Posebna pozornost posvećuje se učvršćivanju europskog vodstva u upravljanju tranzicijom zatvorenih rudnika i infrastrukturom povezanom s ugljenom s pomoću tehnoloških i netehnoloških rješenja, uz istodobno podupiranje tehnološkog i netehnološkog prijenosa. Istraživačke aktivnosti s tim ciljevima moraju donijeti konkretne koristi za klimu i okoliš u skladu s ciljem klimatske neutralnosti do 2050.

Članak 5.

Poboljšanje zdravlja i sigurnosti

1.   U projektima koji obuhvaćaju aktivnosti iz članaka 4. i 6 u obzir se uzimaju pitanja povezana sa sigurnošću u rudnicima ugljena u postupku zatvaranja i zatvorenim rudnicima ugljena u cilju poboljšanja radnih uvjeta, sigurnosti i zdravlja na radu te pitanja u vezi s okolišem koja su štetna za zdravlje.

2.   Istraživački projekti usmjereni su na bolesti povezane s rudarskim aktivnostima u cilju poboljšanja zdravlja ljudi koji žive u rudarskim regijama u tranziciji. Istraživačkim projektima osiguravaju se i zaštitne mjere pri zatvaranju rudnika i u već zatvorenim rudnicima.

Članak 6.

Minimiziranje učinaka rudnika ugljena u tranziciji na okoliš

1.   Istraživačkim projektima nastoje se minimizirati učinci rudnika ugljena u postupku zatvaranja i zatvorenih rudnika na atmosferu, vodu i tla. Istraživanje je usmjereno na očuvanje i obnovu prirodnih resursa za buduće naraštaje i na minimiziranje učinka rudnika ugljena u postupku zatvaranja i zatvorenih rudnika na okoliš.

2.   Prednost se daje projektima kojima se predviđa jedan od sljedećih aspekata ili više njih:

(a)

nove i poboljšane tehnologije za sprečavanje onečišćenja okoliša (uključujući atmosfere, zemljišta, tla i voda), uključujući istjecanje metana, koje uzrokuju rudnici ugljena u postupku zatvaranja, zatvoreni rudnici i njihova okolina;

(b)

hvatanje, sprečavanje i minimiziranje emisija stakleničkih plinova, osobito metana, iz ležišta ugljena u postupku zatvaranja;

(c)

upravljanje rudarskim otpadom, filterskom prašinom i proizvodima desumporizacije, prema potrebi zajedno s drugim oblicima otpada, iz rudnika ugljena u postupku zatvaranja i zatvorenih rudnika ugljena te njihova ponovna upotreba;

(d)

sanacija nagomilanog otpada i industrijska upotreba ostataka iz proizvodnje i potrošnje ugljena u rudarskim regijama u tranziciji;

(e)

zaštita razina vode i pročišćavanje drenažnih voda rudnika;

(f)

obnova okoliša nekadašnjih postrojenja ili postrojenja koja su u postupku zatvaranja, a u kojima se upotrebljavao ugljen, i njihove okoline, osobito vode, zemljišta, tla i bioraznolikosti;

(g)

zaštita površinske infrastrukture od kratkoročnih i dugoročnih učinaka slijeganja i pomicanja tla.”;

3.

članak 7. briše se;

4.

članci od 8. do 10. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 8.

Novi, održivi i niskougljični postupci proizvodnje i završne obrade čelika

Cilj je istraživanja i tehnološkog razvoja razviti, demonstrirati i unaprijediti postupke proizvodnje čelika s gotovo nultim emisijama ugljika radi povećanja kvalitete proizvoda i produktivnosti. Znatno smanjenje emisija, potrošnje energije, ugljičnog otiska i drugih učinaka na okoliš te očuvanje resursa sastavni su dio aktivnosti kojima se teži. Istraživački projekti bave se jednim od sljedećih područja ili više njih:

(a)

novim i poboljšanim revolucionarnim postupcima i aktivnostima proizvodnje željeza i čelika s gotovo nultim emisijama ugljika, pri čemu se posebna pozornost posvećuje izravnom izbjegavanju ugljika ili pametnoj upotrebi ugljika, ili oboma;

(b)

optimizacijom načinâ dobivanja čelika i njegovih lanaca prerade (uključujući redukciju i pred-redukciju željezne rude, proizvodnju željeza i čelika, postupke utemeljene na taljenju recikliranog otpada, sekundarnu metalurgiju, lijevanje, aktivnosti valjanja, završne obrade i vanjskog oblaganja) putem instrumentacije, otkrivanja svojstava polugotovih i gotovih proizvoda, modeliranja, kontrole i automatizacije, uključujući digitalizaciju, primjenu velikih količina podataka, umjetnu inteligenciju ili bilo koju drugu naprednu tehnologiju;

(c)

integracijom načinâ dobivanja čelika i učinkovitošću procesa u proizvodnji čelika s gotovo nultim emisijama ugljika;

(d)

održavanjem i pouzdanošću alata za proizvodnju čelika;

(e)

tehnikama za povećanje mogućnosti recikliranja, sâmog recikliranja i ponovne upotrebe čelika te razvojem kružnoga gospodarstva;

(f)

tehnikama za povećanje energetske učinkovitosti proizvodnje čelika prikupljanjem otpadne topline, sprečavanjem gubitka energije, hibridnim tehnikama grijanja i rješenjima za upravljanje energijom;

(g)

inovativnim tehnologijama i rješenjima za postupke proizvodnje željeza i čelika kojima se potiču međusektorske djelatnosti, demonstracijski projekti koji uključuju proizvodnju energije s nultom stopom emisija ugljika ili kojima se doprinosi gospodarstvu utemeljenom na čistom vodiku.

Članak 9.

Napredni razredi čelika i njegove primjene

Istraživanje i tehnološki razvoj usmjereni su na ispunjavanje zahtjeva korisnika čelika povezanih s razvojem novih proizvoda s gotovo nultim emisija ugljika te na stvaranje novih tržišnih prilika uz istodobno smanjenje emisija i učinaka na okoliš. U kontekstu tehnologija iz članka 8. istraživački projekti bave se jednim od sljedećih područja ili više njih u cilju uvođenja održivih postupaka proizvodnje čelika s gotovo nultim emisijama ugljika u Uniju:

(a)

novim naprednim razredima čelika;

(b)

poboljšanjem svojstava čelika kao što su mehanička i fizikalna svojstva, prikladnost za daljnju preradu te prikladnost za razne primjene i razne uvjete rada;

(c)

produljenjem vijeka trajanja, posebno putem poboljšanja otpornosti čelikâ i čeličnih konstrukcija na toplinu i koroziju, mehanički i toplinski zamor i druge učinke smanjenja kvalitete;

(d)

prediktivnim simulacijskim modelima mikrostruktura, mehaničkih svojstava i proizvodnih procesa;

(e)

tehnologijama povezanima s oblikovanjem, zavarivanjem i spajanjem čelika i drugih materijala;

(f)

normizacijom metoda ispitivanja i evaluacije;

(g)

čelikom visokih performansi za primjene kao što su mobilnost, uključujući održivost, metode ekološkog dizajna, naknadnu ugradnju, lagani dizajn i sigurnosna rješenja.

Članak 10.

Očuvanje resursa, zaštita okoliša i kružno gospodarstvo

Očuvanje resursa i ekosustava, prijelaz na kružno gospodarstvo i pitanja sigurnosti sastavni su dio rada u području istraživanja i tehnološkog razvoja u okviru proizvodnje i upotrebe čelika. Istraživački projekti bave se jednim od sljedećih područja ili više njih:

(a)

tehnikama recikliranja zastarjelog čelika i nusproizvoda iz različitih izvora te poboljšanjem kvalitete čeličnog otpada;

(b)

obradom otpada i oporabom vrijednih sekundarnih sirovina, uključujući trosku, unutar i izvan čeličana;

(c)

kontrolom onečišćenja i zaštitom okoliša na radnome mjestu i u čeličani te oko njih (plinovitim, krutim ili tekućim emisijama, upravljanjem vodama, bukom, mirisima, prašinom itd.);

(d)

izradom razreda kvalitete čelika i dizajnom konstrukcija za lakše sakupljanje čelika radi recikliranja ili ponovne upotrebe;

(e)

upotrebom procesnih plinova i uklanjanjem emisija otpadnih plinova iz proizvodnje čelika;

(f)

procjenom i razmatranjem životnog ciklusa u proizvodnji i upotrebi čelika.”;

5.

u poglavlju II. odjeljku 4. umeće se sljedeći članak:

„Članak 10.a

Upravljanje radnom snagom i uvjeti rada

Istraživački projekti bave se jednim od sljedećih područja ili više njih:

(a)

razvojem i širenjem kompetencija kako bi se održao korak s novim postupcima proizvodnje čelika s gotovo nultim emisijama ugljika, kao što je digitalizacija, te kako bi se obuhvatilo načelo cjeloživotnog učenja;

(b)

poboljšanjem radnih uvjeta, uključujući zdravlje, sigurnost i ergonomiju na radnome mjestu i oko njega.”;

6.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 17.a

Europska partnerstva

1.   Dio istraživačkog programa, odnosno istraživanja u području revolucionarnih tehnologija za smanjenje emisija CO2 u sektoru industrije čelika, može se provesti putem suprogramiranih europskih partnerstava uspostavljenih u skladu s pravilima iz članka 10. i Priloga III. Uredbe(EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća (*1).

2.   Za potrebe ovog članka suprogramirano europsko partnerstvo znači inicijativu u čiju su se pripremu rano uključile države članice i u okviru koje se Unija i njezini privatni ili javni partneri ili oboje (kao što su industrija, sveučilišta, istraživačke organizacije, tijela koja pružaju javne usluge na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini te organizacije civilnog društva, uključujući zaklade i nevladine organizacije) obvezuju zajednički podupirati razvoj i provedbu programa istraživačkih aktivnosti. Suprogramirana europska partnerstva uspostavljaju se na temelju memorandumâ o razumijevanju ili ugovornih aranžmana između Komisije i navedenih privatnih ili javnih partnera ili oba u kojima se utvrđuju ciljevi partnerstva, povezane obveze za partnerske financijske doprinose ili doprinose u naravi, ili oba, ključni pokazatelji uspješnosti i učinka te rezultati koje treba ostvariti. U njih je uključeno i utvrđivanje komplementarnih istraživačkih aktivnosti koje provode partneri i koje se provode u okviru istraživačkog programa.

3.   U okviru suprogramiranih europskih partnerstava istraživačkim programom može se pružiti financiranje aktivnosti prihvatljivih na temelju ovog odjeljka, u obliku predviđenom na temelju članka 30. Osim toga, njime se može pružiti financiranje u obliku nagrada.

4.   Financiranje za aktivnosti na temelju ovog odjeljka u skladu je s namjenskim pozivima na podnošenje prijedloga iz članka 25. stavaka 2. i 3.

(*1)  Uredba (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa, o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1290/2013 i (EU) br. 1291/2013 (SL L 170, 12.5.2021., str. 1.).”;"

7.

članak 39. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 39.

Imenovanje neovisnih i visoko kvalificiranih stručnjaka

Za imenovanje neovisnih i visoko kvalificiranih stručnjaka iz članka 18., članka 28. stavka 2. i članka 38. primjenjuju se odredbe iz članka 237. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (*2).

(*2)  Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).”;"

8.

u članku 41. točka (c) briše se.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Luxembourgu 28. lipnja 2021.

Za Vijeće

Predsjednica

M. do C. ANTUNES

(1)  Mišljenje od 19. svibnja 2021. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(2)  Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).

(3)  Odluka Vijeća 2008/376/EZ od 29. travnja 2008. o usvajanju istraživačkog programa Istraživačkog fonda za ugljen i čelik i o višegodišnjim tehničkih smjernicama za taj program (SL L 130, 20.5.2008., str. 7.).

Top