(1)

Posljedice izbijanja bolesti COVID-19 pogodile su države članice na dosad nezabilježen način. Trenutačna javnozdravstvena kriza otežava rast u državama članicama zbog čega se povećava ozbiljan manjak likvidnosti koji je posljedica iznenadnog i znatnog povećanja javnih ulaganja potrebnih za njihove sustave zdravstvene skrbi i druge sektore njihovih gospodarstava. To je dovelo do izvanredne situacije na koju je potrebno odgovoriti posebnim mjerama.

(2)

Kako bi se odgovorilo na utjecaj javnozdravstvene krize, uredbe (EU) br. 1301/2013 (3) i (EU) br. 1303/2013 (4) Europskog parlamenta i Vijeća već su izmijenjene Uredbom (EU) 2020/460 Europskog parlamenta i Vijeća (5) te je omogućena veća fleksibilnost u provedbi programa koji se podupiru iz Europskog fonda za regionalni razvoj („EFRR”), Europskog socijalnog fonda („ESF”) i Kohezijskog fonda (zajedno „fondovi”) te Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo („EFPR”). Kako bi se doprinijelo djelotvornom odgovoru na trenutačnu javnozdravstvenu krizu, opseg potpore iz EFRR-a znatno je proširen.

(3)

Međutim, pogoršavaju se ozbiljni negativni učinci na gospodarstva i društva Unije. Stoga je potrebno državama članicama pružiti iznimnu dodatnu fleksibilnost povećanjem mogućnost mobiliziranja svih neiskorištenih sredstava iz fondova kako bi mogle odgovoriti na dosad nezabilježenu javnozdravstvenu krizu.

(4)

Kako bi se smanjilo opterećenje javnih proračuna zbog odgovora na javnozdravstvenu krizu, državama članicama trebalo bi iznimno omogućiti da za programe kohezijske politike zatraže stopu sufinanciranja od 100 % koja se primjenjuje za obračunsku godinu 2020.–2021. u skladu s proračunskim odobrenim sredstvima i ovisno o raspoloživom financiranju. Na temelju procjene primjene navedene iznimne stope sufinanciranja Komisija bi mogla predložiti produljenje te mjere.

(5)

Kako bi se državama članicama pružila dodatna fleksibilnost pri preraspodjeli sredstava u cilju pružanja prilagođenih odgovora na javnozdravstvenu krizu, trebalo bi uvesti ili povećati mogućnosti prijenosa financijskih sredstava između EFRR-a, ESF-a i Kohezijskog fonda u okviru cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta”. Osim toga, zbog sveobuhvatnog utjecaja javnozdravstvene krize državama članicama trebalo bi iznimno povećati mogućnosti prijenosa iz jedne kategorije regija u drugu, poštujući ciljeve Ugovora u pogledu kohezijske politike. Ti prijenosi ne bi trebali utjecati na sredstva u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja”, dodatno dodijeljena sredstva za najudaljenije regije, potporu Inicijativi za zapošljavanje mladih i Fond europske pomoći za najpotrebitije.

(6)

Kako bi se državama članicama omogućilo da brzo iskoriste raspoloživa sredstva kako bi odgovorile na izbijanje bolesti COVID-19 i s obzirom na to da je zbog uznapredovale faze provedbe programskog razdoblja 2014.–2020. preraspodjela sredstava moguća samo za sredstva raspoloživa u okviru programiranja za 2020., opravdano je iznimno izuzeti države članice od potrebe za ispunjavanjem zahtjeva za tematsku koncentraciju u preostalom programskom razdoblju.

(7)

Kako bi se državama članicama omogućilo da se usredotoče na potreban odgovor na izbijanje bolesti COVID-19 i kako bi se smanjilo administrativno opterećenje, trebalo bi pojednostavniti određene postupovne zahtjeve povezane s provedbom programa i revizijama. Osobito, sporazume o partnerstvu ne bi trebalo mijenjati u preostalom programskom razdoblju, ni radi evidentiranja prethodnih izmjena operativnih programa ni radi uvođenja bilo kakvih drugih promjena. Trebalo bi odgoditi rokove za podnošenje godišnjih izvješća o provedbi za 2019. i dostavu sažetog izvješća Komisije na temelju tih godišnjih izvješća o provedbi. U pogledu fondova i EFPR-a, trebalo bi također izričito predvidjeti proširenje mogućnosti za tijela za reviziju da primjene nestatističke metode uzorkovanja za obračunsku godinu 2019.–2020.

(8)

Primjereno je odrediti da bi prihvatljivost izdataka iznimno trebala biti dopuštena za završene ili potpuno provedene operacije kojima se jačaju kapaciteti za odgovor na krizu u kontekstu izbijanja bolesti COVID-19. Trebalo bi biti moguće odabrati takve operacije čak i prije nego što Komisija odobri potrebnu izmjenu programa. Trebalo bi predvidjeti posebne mehanizme pozivanja na izbijanje bolesti COVID-19 kao više sile u okviru opoziva odobrenih sredstava.

(9)

Radi smanjenja administrativnog opterećenja i kašnjenjâ u provedbi, kada su potrebne izmjene financijskih instrumenata kako bi se pružio djelotvoran odgovor na javnozdravstvenu krizu, u preostalom programskom razdoblju ne bi više trebalo zahtijevati preispitivanje i ažuriranje ex-ante procjena te ažurirane poslovne planove ili jednakovrijedne dokumente kao popratne dokumente kojima se dokazuje da je pružena potpora korištena u predviđenu svrhu. Trebalo bi proširiti mogućnosti potpore obrtnom kapitalu s pomoću financijskih instrumenata u okviru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj („EPFRR”).

(10)

Kako bi se osiguralo da države članice mogu u potpunosti iskoristiti potporu iz fondova i EFPR-a, trebalo bi predvidjeti dodatnu fleksibilnost za izračun plaćanja konačne isplate na kraju programskog razdoblja.

(11)

Kako bi se olakšali prijenosi odobreni na temelju ove Uredbe, uvjet utvrđen u članku 30. stavku 1. točki (f) Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (6) u pogledu upotrebe odobrenih sredstava za isti cilj ne bi se trebao primjenjivati na prijenose predložene na temelju ove Uredbe.

(12)

Kako bi se osigurala usklađenost pristupa koji se primjenjuje prema Privremenom okviru za mjere državne potpore u svrhu podrške gospodarstvu u aktualnom izbijanju bolesti COVID-19 te de minimis potpore, s jedne strane, s uvjetima za pružanje potpore poduzetnicima u teškoćama u okviru EFRR-a, s druge strane, Uredbu (EU) br. 1301/2013 trebalo bi izmijeniti kako bi se omogućilo dodijeljivanje potpore takvim poduzetnicima u tim posebnim okolnostima.

(13)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, odnosno odgovor na posljedice javnozdravstvene krize uvođenjem mjera fleksibilnosti u području pružanja potpore iz europskih strukturnih i investicijskih fondova („ESI fondovi”), ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinaka predloženog djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji („UEU”). U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(14)

S obzirom na hitnost situacije povezane s izbijanjem bolesti COVID-19, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske Unije.

(15)

Uzimajući u obzir izbijanje bolesti COVID-19 i hitnu potrebu za odgovorom na s time povezanu javnozdravstvenu krizu, smatralo se primjerenim predvidjeti iznimku od roka od osam tjedana iz članka 4. Protokola br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji, priloženog UEU-u, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju.

(16)

Uredbe (EU) br. 1303/2013 i (EU) br. 1301/2013 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

”(d)

poduzeća s poteškoćama kako su definirana pravilima Unije o državnim potporama; poduzeća koja primaju potporu u skladu s Privremenim okvirom za mjere državne potpore (*1) ili uredbama Komisije (EU) br. 1407/2013 (*2), (EU) br. 1408/2013 (*3) I (EU) br. 717/2014 (*4) ne smatraju se poduzećima s poteškoćama za potrebe ove točke;

1.

u dijelu drugom glavi II. dodaje se sljedeće poglavlje:

(*5)  Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).”;"

2.

u članku 130. dodaje se sljedeći stavak: