(1)

Energetsko siromaštvo označava situaciju u kojoj kućanstva nemaju pristup osnovnim energetskim uslugama. Gotovo 34 milijuna Europljana 2018. si nije moglo priuštiti primjereno grijanje u kućanstvu (2), zbog čega je energetsko siromaštvo velik problem za EU.

(2)

Kako navode suzakonodavci, odgovarajuće grijanje, hlađenje, rasvjeta i električna energija za napajanje kućanskih aparata osnovne su usluge neophodne za dostojanstven životni standard i zdravlje. Pristup energetskim uslugama ključan je za socijalnu uključenost. Rješavanje problema energetskog siromaštva stoga potencijalno može donijeti višestruke koristi, uključujući smanjenje izdataka za zdravstvo, smanjenje onečišćenja zraka (zamjenom neprikladnih izvora toplinske energije), poboljšanje ugode i dobrobiti te olakšanje za proračun kućanstva. Te bi koristi zajednički izravno potaknule gospodarski rast i blagostanje u Europskoj uniji.

(3)

U europskom stupu socijalnih prava, koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija zajednički potpisali 17. studenoga 2017., energija se navodi kao jedna od osnovnih usluga kojoj svatko ima pravo pristupa. Potpora pristupu takvim uslugama mora biti dostupna onima kojima je potrebna (3).

(4)

Pravedna tranzicija prema klimatski neutralnoj Uniji do 2050. središnja je ideja europskog zelenog plana, koji je Komisija predložila u prosincu 2019. (4) Okosnica je zelenog plana val obnove (5), važna inicijativa za poticanje građevinske obnove privatnih i javnih zgrada, čime će se smanjiti emisije, potaknuti oporavak i ublažiti energetsko siromaštvo. Takva građevinska obnova doprinijet će radu EU-a na ublažavanju klimatskih promjena. Stoga se smatra ključnim da se val obnove i ova Preporuka zajednički donesu radi potpore pozivima koji se odnose na energetsko siromaštvo i zgrade s najlošijim svojstvima.

(5)

Energetsko siromaštvo ključni je pojam konsolidiran u zakonodavnom paketu pod nazivom „Čista energija za sve Europljane”, kojim se želi olakšati pravedna energetska tranzicija. U skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (6) („Uredba o upravljanju”) i preinačenom Direktivom o električnoj energiji Komisija je dužna pružiti okvirne smjernice o prikladnim pokazateljima za mjerenje energetskog siromaštva (7) i o definiciji „znatnog broja kućanstava u energetskom siromaštvu” (8). Budući da ne postoji standardna definicija energetskog siromaštva, državama članicama prepušteno je da razviju vlastite kriterije s obzirom na nacionalni kontekst. Međutim, nedavno je donesen zakonodavni paket s korisnim općim načelima i informacijama o mogućim uzrocima i posljedicama energetskog siromaštva. U njemu se naglašava i važnost politika za rješavanje tog problema, posebno onih povezanih s nacionalnim energetskim i klimatskim planovima te dugoročnim strategijama obnove (9).

(6)

U okviru nacionalnih energetskih i klimatskih planova države članice moraju procijeniti broj kućanstava pogođenih energetskim siromaštvom. U slučaju da država članica utvrdi da postoji znatan broj kućanstava u energetskom siromaštvu, u svoj bi plan trebala uključiti nacionalni cilj te politike i mjere za smanjenje energetskog siromaštva. U kontekstu petog izvješća o stanju energetske unije Komisija je objavila radne dokumente službi za svaku državu članicu koji sadržavaju pojedinačne ocjene svakog konačnog nacionalnog energetskog i klimatskog plana. U tim se dokumentima službi Komisije ocjenjuje i kako su u konačnim planovima uzete u obzir povezane preporuke Komisije iz 2019., među ostalim o energetskom siromaštvu, a sadržavaju i smjernice za provedbu nacionalnih planova.

(7)

Prema preinačenoj Direktivi o električnoj energiji države članice dužne su poduzeti odgovarajuće mjere za rješavanje problema energetskog siromaštva tamo gdje je on utvrđen, uključujući mjere s obzirom na širi kontekst siromaštva. Države članice isto tako moraju zaštititi ugrožene kupce, posebno one u udaljenim područjima. Slične odredbe sadržava i Direktiva 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10).

(8)

Novost u novom zakonodavnom okviru jest obveza utvrđivanja broja kućanstava u energetskom siromaštvu. Prema članku 29. preinačene Direktive o električnoj energiji države članice dužne su procijeniti broj kućanstava u energetskom siromaštvu te utvrditi i objaviti kriterije na temelju kojih je izrađena ta procjena. U slučaju većeg broja takvih kućanstava države članice u svojim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima moraju navesti okvirni cilj za smanjenje energetskog siromaštva, vremenski okvir i sažetak relevantnih politika. Zatim su u skladu s Uredbom o upravljanju obvezne izvijestiti Komisiju o napretku u postizanju cilja smanjenja broja kućanstava u energetskom siromaštvu.

(9)

Na temelju Direktive o energetskoj učinkovitosti 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća (11), kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/2002 (12), države članice obvezne su uključiti potrebu za smanjenjem energetskog siromaštva u svoje obveze povezane s energetskom učinkovitosti. U skladu s člankom 7. stavkom 11. i u mjeri u kojoj je to primjereno, dio mjera energetske učinkovitosti trebaju prioritetno provesti među ranjivim kućanstvima, uključujući kućanstva pogođena energetskim siromaštvom (13). Slične obveze sadrži i Uredba o upravljanju.

(10)

Prema revidiranoj verziji Direktive (EU) 2018/844 o energetskim svojstvima zgrada države članice moraju uvrstiti opis relevantnih nacionalnih mjera za ublažavanje energetskog siromaštva u svoje dugoročne strategije obnove za podupiranje obnove nacionalnog fonda stambenih i nestambenih zgrada (14).

(11)

Zakonodavni okvir EU-a sadržava i zaštitne mjere kako bi se osiguralo da se mjerama za rješavanje problema energetskog siromaštva ne ograničava otvaranje ili funkcioniranje tržišta. Neometan rad maloprodajnih tržišta ključan je za pravednu tranziciju. Te su zaštitne mjere sadržane u članku 28. preinačene Direktive o električnoj energiji i konkretizirane uglavnom u njezinu članku 5. stavku 5.

(12)

To je načelo ojačano člankom 27. preinačene Direktive o električnoj energiji, prema kojemu su države članice dužne osigurati da svi kupci iz kategorije kućanstvo, i, kada to države članice smatraju prikladnim, mala poduzeća, imaju pravo na univerzalnu uslugu, odnosno pravo na opskrbu električnom energijom određene kvalitete unutar svojeg državnog područja po konkurentnim, jednostavno i jasno usporedivim, transparentnim i nediskriminacijskim cijenama. Kako bi se osiguralo pružanje univerzalne usluge, države članice mogu imenovati opskrbljivača zadnjeg izbora.

(13)

Kako je sažeto navedeno u uvodnoj izjavi 59. preinačene Direktive o električnoj energiji, do energetskog siromaštva dolazi zbog kombinacije niskih primanja, visokih troškova energije i loše energetske učinkovitosti domova. Riječ je o vrlo složenom pitanju na koje utječu nestabilne cijene na energetskom tržištu i loša energetska učinkovitost, posebno u pogledu svojstava zgrada, u kombinaciji s čitavim nizom socioekonomskih čimbenika povezanih s općim siromaštvom i problema povezanih sa sustavima posjeda nekretnina.

(14)

Račune za režije, uključujući račune za energiju, 2018. nije moglo redovito plaćati 6,8 % ljudi koji žive u privatnim kućanstvima u EU-u (30,3 milijuna ljudi (15)) te su oni bili izloženi riziku od isključenja iz opskrbne mreže. U istom razdoblju 7,3 % stanovništva EU-a (37,4 milijuna ljudi) nije imalo ugodnu temperaturu okoline u svojim domovima.

(15)

U krizi uzrokovanoj bolešću COVID-19 do izražaja je došla činjenica da hitno trebamo riješiti pitanje energetskog siromaštva ako želimo izgraditi socijalnu Europu koja se brine za potrebe svih svojih stanovnika. Razine energetskog siromaštva u državama članicama bit će u središtu pažnje jer si sve više Europljana možda neće moći priuštiti pristup osnovnim energetskim uslugama, posebno zbog rasta nezaposlenosti. U tom je kontekstu neophodno postići ključne ciljeve europskog zelenog plana usprkos trenutačnim, dosad neviđenim poremećajima u europskim gospodarstvima.

(16)

Predstavljen je instrument za oporavak pod nazivom Next Generation EU (16), kojim se želi „usmjeriti na izgradnju održivije, otpornije i pravednije Europe za sljedeću generaciju”. Europski planovi oporavka moraju se voditi načelima okolišne održivosti, solidarnosti, kohezije i konvergencije te čvrstim uvjerenjem da se nijedna država članica, regija ili osoba ne smije zapostaviti. U instrumentu Next Generation EU potvrđuje se da je val obnove glavni pokretač zelenog oporavka.

(17)

Nacionalne dugoročne strategije obnove i druge instrumente uspostavljene radi ispunjavanja ciljeva povećanja energetske učinkovitosti do 2030. i 2050. trebalo bi usmjeriti na zaštitu energetski siromašnih kućanstava i osnaživanje ugroženih potrošača energije tako da im se pomogne da uštede novac na računima za energiju, osiguraju zdraviji životni uvjeti i smanji energetsko siromaštvo.

(18)

Utvrđivanje kućanstava kojima je najpotrebnija zaštita i stambenih objekata kojima je najpotrebnija obnova pomaže u usmjeravanju i boljem upravljanju javnim intervencijama, što ima praktične posljedice za potrošače i dovodi do poboljšanja energetske učinkovitosti, a eventualni poremećaji u funkcioniranju unutarnjeg energetskog tržišta svode se na najmanju moguću mjeru.

(19)

Izradom ove Preporuke i stavljanjem smjernica Komisije o energetskom siromaštvu na raspolaganje državama članicama u okviru priloženog radnog dokumenta službi Komisija ispunjava prethodno navedenu obvezu i pomaže državama članicama da prenesu nove odredbe o energetskom siromaštvu. Komisija navodi i informacije o novim primjerima dobre prakse (17).

(20)

Glavna poteškoća povezana s bilo kojom definicijom odnosi se na način dobivanja pouzdanih numeričkih podataka. Na razini EU-a razvijen je skup statističkih pokazatelja kojima se mjere vjerojatni pokretači energetskog siromaštva i njegove posljedice. Riječ je o agregiranim pokazateljima. Budući da je energetsko siromaštvo višedimenzionalni fenomen, ne postoji jedinstveni pokazatelj koji može u potpunosti odražavati sve njegove aspekte.

(21)

Agregirani pokazatelji razvijeni na razini EU-a navedeni su u Prilogu ovoj Preporuci. Te su pokazatelje razvili Statistički ured Europske unije (Eurostat) i Opservatorij za energetsko siromaštvo, a izvedeni su iz usklađenih prikupljenih podataka o EU-u; oni omogućuju praćenje situacije u EU-u i utvrđivanje nacionalnih specifičnosti te potiču učinkovitije uzajamno učenje i razmjenu primjera dobre prakse. Mogu se nadopuniti nacionalnim pokazateljima, koji prema potrebi mogu poboljšati utvrđivanje energetskog siromaštva.

(22)

Za to je potrebna uska suradnja među relevantnim nadležnim tijelima, prvenstveno odgovarajuća koordinacija napora na regionalnoj i lokalnoj razini, kako bi se analiza utemeljena na pokazateljima na nacionalnoj razini ili razini EU-a stavila u opreku i nadopunila pristupom odozdo prema gore. Regionalna i lokalna tijela u dobrom su položaju da utvrde ključne financijske i društvene poteškoće s kojima se suočavaju kućanstva u energetskom siromaštvu i imaju važnu ulogu u osmišljavanju i provedbi zelene tranzicije koja je pravedna, uključiva i održiva za sve u Europi.

(23)

Komisija će nastaviti podupirati razmjenu najboljih primjera iz prakse među državama članicama, i u suradnji s Odborom za socijalnu zaštitu i na druge načine. EU-ovi programi financiranja, uključujući kohezijsku politiku, instrument za tehničku potporu i druge oblike potpore, mogu se mobilizirati kako bi se uklonile poteškoće koje su utvrđene u okviru Opservatorija za energetsko siromaštvo, inicijative Sporazuma gradonačelnika i drugim kanalima.

(24)

U četvrtom izvješću Europske komisije o cijenama i troškovima energije razmatraju se i posebne okolnosti ljudi koji žive u energetskom siromaštvu i ugroženih potrošača (18). Komisija će obratiti posebnu pažnju i na način na koji države članice provode članak 5. preinačene Direktive o električnoj energiji, kojim se omogućuju javne intervencije u cijene opskrbe električnom energijom energetski siromašnih ili ugroženih kupaca iz kategorije kućanstvo.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.