(1)

Okvir Basel III uveo je jednostavan i transparentan omjer financijske poluge koji se ne temelji na riziku kao vjerodostojnu dodatnu mjeru uz kapitalne zahtjeve koji se temelje na riziku. Standard omjera financijske poluge koji je Bazelski odbor za nadzor banaka (BCBS) objavio u prosincu 2017. (dalje u tekstu: „BCBS-ov standard omjera financijske poluge“) predviđa da, radi omogućavanja provedbe monetarnih politika, određena država može, po vlastitom nahođenju, privremeno izuzeti pričuve središnjih banaka iz mjere izloženosti omjera financijske poluge u izuzetnim makroekonomskim okolnostima.

(2)

BCBS-ov standard omjera financijske poluge je prvi puta proveden u zakonodavstvo Unije Uredbom (EU) br. 575/2013. Članak 430. Uredbe (EU) br. 575/2013 nalaže institucijama da dostave nadležnim tijelima određene informacije o omjeru financijske poluge i njegovim sastavnim dijelovima, a članak 451. te Uredbe nalaže institucijama da objave određene informacije u vezi njihovog omjera financijske poluge i njihovog upravljanja rizikom prekomjerne financijske poluge.

(3)

Uredba (EU) br. 575/2013 je izmijenjena Uredbom (EU) 2019/876 Europskog parlamenta i Vijeća (3), između ostalog, kako bi odražavala izmjene BCBS-ovog standarda omjera financijske poluge kako bi se na međunarodnoj razini osigurali jednaki uvjeti za institucije koje imaju poslovni nastan u Uniji, ali posluju izvan Unije, te kako bi se osiguralo da omjer financijske poluge ostane djelotvorna dopuna kapitalnim zahtjevima koji se temelje na riziku. Uredba (EU) 2019/876 je uvela zahtjev za omjer financijske poluge kako bi se dopunio sustav izvješćivanja i objavljivanja u pogledu omjera financijske poluge. Ova je Uredba također uvela mogućnost privremenog isključivanja određenih izloženosti prema središnjim bankama iz izračuna mjere ukupne izloženosti institucije te kako bi se olakšala provedba monetarnih politika. Ove izmjene u okviru omjera financijske poluge, uključujući diskrecijsko pravo na isključivanje određenih izloženosti prema središnjim bankama iz mjere ukupne izloženosti počinju se primjenjivati 28. lipnja 2021.

(4)

Uredba (EU) br. 575/2013 je u međuvremenu dodatno izmijenjena Uredbom (EU) 2020/873 Europskog parlamenta i Vijeća (4), između ostalog, kako bi omogućila privremeno isključenje određenih izloženosti prema središnjim bankama iz izračuna mjere ukupne izloženosti institucije prije 28. lipnja 2021. – odnosno prije nego što se izmjene zahtjeva omjera financijske poluge donesene Uredbom (EU) 2019/876 započnu primjenjivati. Posebno, članak 500.b Uredbe (EU) br. 575/2013 dozvoljava da institucija isključi određene izloženosti prema središnjoj banci institucije iz mjere ukupne izloženosti ako je nadležno tijelo institucije utvrdilo, nakon savjetovanja s odnosnom središnjom bankom, i javno objavilo da postoje iznimne okolnosti u kojima je isključenje opravdano kako bi se olakšalo provođenje monetarnih politika. Članak 500.b se primjenjuje od 27. lipnja 2020.

(5)

Iako su se financijska tržišta stabilizirala od travnja 2020., uvjeti financiranja u europodručju su stroži nego početkom ove godine, zbog većih prinosa na obveznice i nižih cijena vlasničkih instrumenata. Situacija uzrokovana pandemijom koronavirusa (COVID-19), kao i posljedična i trajna potreba za visokim stupnjem prilagodbe monetarne politike, te krhkost i ranjivost gospodarstava europodručja i prijenosnog kanala monetarne politike utemeljenog na bankama, opravdavaju mišljenje Upravnog vijeća Europske središnje banke (ESB) da postoje izuzetne okolnosti koje opravdavaju privremeno isključenje, do 27. lipnja 2021., određenih izloženosti prema središnjim bankama Eurosustava iz izračuna mjera ukupne izloženosti institucija kako bi se olakšala provedba monetarnih politika za potrebe članka 500.b Uredbe (EU) br. 575/2013.

(6)

Izloženosti koje su mogu isključiti sastoje se od kovanica i novčanica koje predstavljaju valutu u nadležnosti središnje banke i imovinu koja predstavlja potraživanja prema središnjoj banci - uključujući pričuve koje se drže u središnjoj banci – u mjeri u kojoj su ove izloženosti bitne za prijenos i stoga provedbu monetarne politike. Takve izloženosti uključuju depozite s mogućnosti deponiranja kod središnje banke i salda na računu pričuva kod Eurosustava, uključujući sredstva koja se drže u svrhu udovoljenja zahtjeva minimalnih obveznih pričuva. Izloženosti koje predstavljaju potraživanja prema središnjoj banci koja nisu u vezi s provedbom monetarne politike se ne bi trebale isključiti iz mjere ukupne izloženosti.

(7)

Očekuje se da bi isključenje temeljem članka 500.b Uredbe (EU) br. 575/2013 do 27. lipnja 2021. određenih izloženosti prema središnjim bankama iz mjere ukupne izloženosti podržalo kreditne institucije u nastavljanju ispunjavanja njihove uloge u financiranju realnog gospodarstva, uz očuvanje ključnih elemenata bonitetnog regulatornog okvira. Isključenost može umanjiti moguća ograničenja povezana s uvođenjem novog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze, koji je proveden u Uniji kao izmjena Uredbe (EU) br. 575/2013 putem Uredbe (EU) 2019/876 kako bi prikazao standard ukupnog kapaciteta pokrivanja gubitaka, i ovo je primjenjivo od 28. lipnja 2019. Nadalje, iako se omjer financijske poluge neće primjenjivati do 28. lipnja 2021., isključenje određenih izloženosti prema središnjim bankama iz mjere ukupne izloženosti do tada bi moglo biti korisno iz perspektive jasne komunikacije financijskih informacija. Posebno, institucije bi mogle objaviti svoj omjer financijske poluge i sa i bez utjecaja isključenih izloženosti. Ova informacija bi bila korisna sudionicima financijskih tržišta prilikom procjene mogućih budućih omjera financijske poluge institucija kada se omjer financijske poluge počne primjenjivati 28. lipnja 2021.

(8)

S ESB-om je, u njegovoj funkciji monetarne politike, provedeno savjetovanje u skladu s člankom 500.b Uredbe (EU) br. 575/2013 u vezi utvrđivanja izuzetnih okolnosti koje opravdavaju isključenje temeljem članka 500.b stavka 1. te Uredbe (5).