EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32019R0826

Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/826 оd 4. ožujka 2019. o izmjeni priloga VIII. i IX. Direktivi 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu sadržaja sveobuhvatnih procjena potencijala za učinkovito grijanje i hlađenje

C/2019/1616

OJ L 137, 23.5.2019, p. 3–9 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Legal status of the document In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2019/826/oj

23.5.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 137/3


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/826

оd 4. ožujka 2019.

o izmjeni priloga VIII. i IX. Direktivi 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu sadržaja sveobuhvatnih procjena potencijala za učinkovito grijanje i hlađenje

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti (1), a posebno njezin članak 22.,

budući da:

(1)

Direktivom 2012/27/EU utvrđuju se okvir i sadržaj sveobuhvatnih procjena država članica o potencijalu za učinkovitost u grijanju i hlađenju.

(2)

Na temelju članka 22. i članka 23. stavka 2. Direktive 2012/27/EU Komisija se ovlašćuje za donošenje delegiranih akata radi prilagodbe zahtjeva iz priloga VIII. i IX.

(3)

Komisija je analizirala prvi ciklus sveobuhvatnih procjena. Prikupljanjem novih podataka, utvrđivanjem novih potencijala i razmjenom najboljih praksi u području energetske učinkovitosti za grijanje i hlađenje potvrđena je korisnost sveobuhvatnih procjena i potreba da Komisija od država članica zatraži ažuriranje drugog ciklusa sveobuhvatnih procjena i obavješćivanje o njemu.

(4)

S obzirom na to da su se metodologija i sadržaj procjena razlikovali, kao područja koja je potrebno poboljšati utvrđeni su jasnoća zahtjeva, tehnološka neutralnost i bolja povezanost s politikom. Zahtjevi povezani sa sadržajem sveobuhvatnih procjena moraju se ažurirati prije drugog ciklusa kako bi se povećala korist koju od prikupljenih informacija imaju države članice i Komisija, kako bi se pojednostavnile informacije koje se trebaju pružiti i kako bi se poboljšala povezanost s drugim propisima u području energetske unije, konkretno s Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (2) o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime te direktivama (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća (3) o izmjeni Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada i Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti, Direktive (EU) 2018/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (4) o izmjeni Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti te Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (5) o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora.

(5)

Odgovarajuće sredstvo kojim se države članice koriste za utvrđivanje planiranih mjesta opskrbe grijanjem i hlađenjem te instalacija za prijenos centraliziranog grijanja podaci su o zahtjevima za izdavanje dozvola.

(6)

O postupku sveobuhvatne procjene i nacrtu radnog dokumenta o ažuriranom Prilogu VIII. savjetovalo se s državama članicama i dionicima na zajedničkom savjetodavnom sastanku 25. listopada 2018.

(7)

O mjerama iz ove Uredbe raspravljali su stručnjaci iz država članica u skladu s člankom 22. Direktive (EU) 2018/2002.

(8)

Prilog VIII. i dio 1. Priloga IX. Direktivi 2012/27/EU stoga bi se trebali prilagoditi,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Potencijal za učinkovitost u grijanju i hlađenju

(1)   Prilog VIII. Direktivi 2012/27/EU zamjenjuje se tekstom iz Priloga I. ovoj Uredbi.

(2)   Prilog IX. Direktivi 2012/27/EU mijenja se kako je utvrđeno u Prilogu II. ovoj Uredbi.

Članak 2.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 4. ožujka 2019.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 315, 14.11.2012., str. 1.

(2)  Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).

(3)  Direktiva (EU) 2018/844/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada i Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti (SL L 156, 19.6.2018., str. 75.).

(4)  Direktiva (EU) 2018/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti (SL L 328, 21.12.2018., str. 210.).

(5)  Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).


PRILOG I.

Izmjena Priloga VIII.

Prilog VIII. Direktivi 2012/27/EU zamjenjuje se kako slijedi:

„PRILOG VIII.

Potencijal za učinkovitost u grijanju i hlađenju

Sveobuhvatna procjena nacionalnih potencijala za grijanje i hlađenje iz članka 14. stavka 1. uključuje sljedeće i temelji se na sljedećem:

Dio I.

PREGLED GRIJANJA I HLAĐENJA

1.   potražnja za grijanjem i hlađenjem u smislu procijenjene korisne energije (1) i kvantificirane potrošnje krajnje energije u GWh godišnje (2) po sektorima:

(a)

domaćinstva;

(b)

sektor usluga;

(c)

industrija;

(d)

svaki drugi sektor koji pojedinačno troši više od 5 % ukupne nacionalne potražnje za korisnim grijanjem ili hlađenjem;

2.   utvrđivanje postojanja, odnosno, u slučaju iz točke 2. podtočke (a) podtočke i., utvrđivanje postojanja ili procjena, trenutačne opskrbe grijanjem i hlađenjem:

(a)

po tehnologiji, u GWh godišnje (3), u sektorima navedenima u točki 1., ako je to moguće, pri čemu se razlikuje energija dobivena iz fosilnih goriva i energija dobivena iz obnovljivih izvora:

i.

opskrba na lokaciji u poslovnim i stambenim zgradama, putem:

kotlova koji služe samo za grijanje,

visokoučinkovite kogeneracije toplinske i električne energije,

toplinskih crpki,

drugih tehnologija i izvora na lokaciji;

ii.

opskrba na lokaciji u zgradama koje nisu poslovne ni stambene, putem:

kotlova koji služe samo za grijanje,

visokoučinkovite kogeneracije toplinske i električne energije,

toplinskih crpki,

drugih tehnologija i izvora na lokaciji;

iii.

opskrba energijom generiranom izvan lokacije, putem:

visokoučinkovite kogeneracije toplinske i električne energije,

otpadne topline,

drugih tehnologija i izvora izvan lokacije;

(b)

utvrđivanje postojanja postrojenja koja proizvode otpadnu toplinu ili hladnoću i njihova potencijala za opskrbu grijanjem ili hlađenjem, u GWh godišnje:

i.

termoelektrane koje mogu proizvoditi otpadnu toplinu ili se mogu naknadno opremiti tako da mogu proizvoditi otpadnu toplinu s ukupnom toplinskom snagom većom od 50 MW;

ii.

kogeneracijska postrojenja za proizvodnju toplinske i električne energije u kojima se upotrebljavaju tehnologije iz dijela II. Priloga I. s ukupnom toplinskom snagom većom od 20 MW;

iii.

postrojenja za spaljivanje otpada;

iv.

pogoni za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora s ukupnom toplinskom snagom većom od 20 MW, osim postrojenja iz točke 2. podtočke (b) podtočaka i. i ii., za opskrbu grijanjem ili hlađenjem uporabom energije iz obnovljivih izvora;

v.

industrijska postrojenja s ukupnom toplinskom snagom većom od 20 MW koja mogu osigurati otpadnu toplinu;

(c)

prijavljeni udio energije iz obnovljivih izvora i iz otpadne topline ili hladnoće u potrošnji krajnje energije u sektoru centraliziranog grijanja i hlađenja (4) u proteklih pet godina, u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001;

3.   karta čitavog državnog područja na kojoj je (uz istodobno očuvanje poslovno osjetljivih informacija) utvrđeno sljedeće:

(a)

područja potražnje za grijanjem i hlađenjem utvrđena na temelju analize iz točke 1., pri čemu se upotrebljavaju dosljedna mjerila za usredotočivanje na energetski bogata područja u općinama i konurbacijama;

(b)

postojeće opskrbne točke za grijanje i hlađenje utvrđene u točki 2. podtočki (b) i postrojenja za prijenos centraliziranog grijanja;

(c)

planirane opskrbne točke za grijanje i hlađenje čiji je tip utvrđen u točki 2. podtočki (b) i postrojenja za prijenos centraliziranog grijanja;

4.   predviđanje kretanja potražnje za grijanjem i hlađenjem kako bi se u vidu imao razvoj situacije u sljedećih 30 godina, u GWh, posebice uzimajući u obzir predviđanja za sljedećih 10 godina, promjene u potražnji povezanoj sa zgradama i različitim sektorima industrije te učinke politika i strategija povezanih s upravljanjem potražnjom, poput dugoročnih strategija obnova zgrada u skladu s Direktivom (EU) 2018/844;

Dio II.

CILJEVI, STRATEGIJE I MJERE POLITIKE

5.   planirani doprinos države članice svojim nacionalnim ciljevima i doprinosima koji se odnose na pet dimenzija energetske unije, kako je navedeno u članku 3. stavku 2. točki (b) Uredbe (EU) 2018/1999, putem učinkovitosti u grijanju i hlađenju, posebice u vezi s člankom 4. stavkom (b) točkama od 1. do 4. i člankom 15. stavkom 4. točkom (b), pri čemu se utvrđuje kojim se od tih elemenata dopunjuju integrirani nacionalni energetski i klimatski planovi;

6.   opći pregled postojećih politika i mjera opisanih u najnovijem izvješću koje se podnosi u skladu s člancima 3., 20., i 21. te člankom 27. točkom (a) Uredbe (EU) 2018/1999;

Dio III.

ANALIZA GOSPODARSKOG POTENCIJALA UČINKOVITOG GRIJANJA I HLAĐENJA

7.   analiza gospodarskog potencijala (5) različitih tehnologija za grijanje i hlađenje provodi se za cijelo državno područje putem analize troškova i koristi iz članka 14. točke (3) te se njome utvrđuju alternativni scenariji za učinkovitije tehnologije za grijanje i hlađenje uporabom energije iz obnovljivih izvora, pri čemu se, kada je to primjereno, razlikuje energija dobivena iz fosilnih goriva i energija dobivena iz obnovljivih izvora.

U obzir bi se trebale uzeti sljedeće tehnologije:

(a)

industrijska otpadna toplina i hladnoća;

(b)

spaljivanje otpada;

(c)

visokoučinkovita kogeneracija;

(d)

obnovljivi izvori energije (poput geotermalne energije, solarne toplinske energije i energije iz biomase) osim onih koji se upotrebljavaju za visokoučinkovitu kogeneraciju;

(e)

toplinske crpke;

(f)

smanjivanje gubitka topline i hladnoće iz postojećih centraliziranih mreža;

8.   analiza gospodarskog potencijala uključuje sljedeće korake i razmatranja:

(a)

razmatranja:

i.

analiza troškova i koristi u svrhu članka 14. stavka 3. uključuje gospodarsku analizu u kojoj se uzimaju u obzir socioekonomski i okolišni čimbenici (6) te financijsku analizu provedenu radi procjene projekata iz stajališta ulagatelja. U gospodarskim i financijskim analizama kao kriterij za procjenu upotrebljava se neto sadašnja vrijednost;

ii.

ishodišni scenarij trebao bi služiti kao referentna točka i u njemu bi se trebale uzeti u obzir postojeće politike u trenutku pripremanja ove sveobuhvatne procjene (7) te bi trebao biti povezan s podacima prikupljenima u skladu s dijelom I. i dijelom II. točkom 6. ovog Priloga;

iii.

u alternativnim scenarijima u odnosu na ishodišni scenarij uzimaju se u obzir ciljevi u pogledu energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije iz Uredbe (EU) 2018/1999. U svakom scenariju navode se sljedeći elementi u odnosu na ishodišni scenarij:

gospodarski potencijal analiziranih tehnologija, pri čemu se kao mjerilo uzima neto sadašnja vrijednost,

smanjivanje emisija stakleničkih plinova,

uštede primarne energije u GWh godišnje,

utjecaj na udio obnovljivih izvora energije u nacionalnoj kombinaciji izvora energije.

Scenariji koji nisu izvedivi zbog tehničkih razloga, financijskih razloga ili nacionalnih propisa mogu se isključiti u ranoj fazi analize troškova i koristi ako je to opravdano na temelju pažljivih, jasnih i dobro dokumentiranih razmatranja.

Prilikom procjene i donošenja odluka trebaju se uzeti u obzir troškovi i uštede energije proizišli iz povećanja fleksibilnosti u opskrbi energijom te iz optimalnijeg rada elektroenergetskih mreža, uključujući izbjegnute troškove i uštede proizišle iz smanjenja ulaganja u infrastrukturu, u analiziranim scenarijima;

(b)

troškovi i koristi

Troškovi i koristi iz točke 8. podtočke (a) uključuju barem sljedeće:

i.

koristi:

vrijednost proizvodnje za potrošača (grijanje, hlađenje i električna energija),

vanjske koristi kao što su koristi za okoliš, koristi u pogledu emisija stakleničkih plinova te koristi za zdravlje i sigurnost, u mjeri u kojoj je to moguće,

učinci na tržište rada, energetsku sigurnost i konkurentnost, u mjeri u kojoj je to moguće;

ii.

troškovi:

kapitalni troškovi postrojenja i opreme,

kapitalni troškovi povezanih energetskih mreža,

varijabilni i fiksni operativni troškovi,

troškovi energije,

troškovi povezani s okolišem, zdravljem i sigurnošću, u mjeri u kojoj je to moguće,

troškovi povezani s tržištem rada, energetskom sigurnošću i konkurentnošću, u mjeri u kojoj je to moguće;

(c)

relevantni scenariji u odnosu na ishodišni:

Razmatraju se svi relevantni scenariji u odnosu na ishodišni, uključujući ulogu učinkovitog individualnog grijanja i hlađenja.

i.

analiza troškova i koristi može obuhvaćati procjenu projekta ili skupine projekata u pogledu šire lokalne, regionalne ili nacionalne procjene s ciljem utvrđivanja troškovno najučinkovitije i najkorisnije opcije grijanja ili hlađenja u odnosu na ishodišni scenarij na određenom zemljopisnom području za potrebe planiranja;

ii.

države članice određuju nadležna tijela odgovorna za provedbu analiza troškova i koristi u skladu s člankom 14. One utvrđuju detaljne metodologije i pretpostavke u skladu s ovim Prilogom te uspostavljaju i objavljuju postupke za gospodarsku analizu;

(d)

granice i integrirani pristup:

i.

geografska granica obuhvaća odgovarajuće jasno definirano zemljopisno područje,

ii.

u analizama troškova i koristi uzimaju se u obzir svi relevantni centralizirani ili decentralizirani izvori opskrbe koji su dostupni u okviru sustava i zemljopisnih granica, uključujući tehnologije iz točke 7. dijela III. ovog Priloga te kretanja i značajke potražnje za grijanjem i hlađenjem;

(e)

pretpostavke:

i.

za potrebe analiza troškova i koristi države članice pružaju pretpostavke o cijenama glavnih ulaznih i izlaznih čimbenika i diskontnoj stopi;

ii.

diskontna stopa koja se u gospodarskoj analizi upotrebljava za izračun neto sadašnje vrijednosti odabire se u skladu s europskim ili nacionalnim smjernicama;

iii.

države članice upotrebljavaju predviđanja u vezi s kretanjem nacionalnih, europskih ili međunarodnih cijena energije ako je to potrebno u njihovu nacionalnom i/ili regionalnom/lokalnom kontekstu;

iv.

cijene koje se upotrebljavaju u gospodarskoj analizi odražavaju socioekonomske troškove i koristi. Vanjski troškovi, kao što su učinci na zdravlje i okoliš, trebaju se uključiti u mjeri u kojoj je to moguće, odnosno ako tržišna cijena već postoji ili ako je uključena u europske ili nacionalne propise;

(f)

analiza osjetljivosti:

i.

uključuje se analiza osjetljivosti radi procjene troškova i koristi projekta ili skupine projekata, a temeljit će se na varijabilnim čimbenicima koji imaju značajan učinak na ishod izračuna, poput različitih cijena energije, potražnje, diskontnih stopa i drugih.

Dio IV.

POTENCIJALNE NOVE STRATEGIJE I MJERE POLITIKE

9.   pregled novih zakonodavnih i nezakonodavnih mjera politike (8) kako bi se ostvario gospodarski potencijal utvrđen u skladu s točkama 7. i 8., zajedno s predviđenim:

(a)

smanjivanjem emisija stakleničkih plinova;

(b)

uštedama primarne energije u GWh godišnje;

(c)

utjecajem na udio visokoučinkovite kogeneracije;

(d)

utjecajem na udio obnovljivih izvora energije u nacionalnoj kombinaciji izvora energije te u sektoru grijanja i hlađenja;

(e)

poveznicama s nacionalnim financijskim programiranjem i uštedama za državni proračun i sudionike na tržištu;

(f)

procijenjenim mjerama javne potpore, ako postoje, uz godišnji proračun i utvrđivanje mogućeg elementa potpore.


(1)  Količina toplinske energije koja je potrebna da bi se zadovoljila potražnja krajnjih korisnika za grijanjem i hlađenjem.

(2)  Trebalo bi se koristiti najnovijim dostupnim podacima.

(3)  Trebalo bi se koristiti najnovijim dostupnim podacima.

(4)  Nakon utvrđivanja metodologije za izračun količine energije iz obnovljivih izvora koja se upotrebljava za hlađenje i centralizirano hlađenje u skladu s člankom 35. Direktive (EU) 2018/2001, postojanje „hlađenja uporabom energije iz obnovljivih izvora” utvrđuje se u skladu s tom direktivom. Do tada se izvodi u skladu s odgovarajućom nacionalnom metodologijom.

(5)  Analizom gospodarskog potencijala trebala bi se utvrditi količina energije (u GWh) koja se može proizvesti u jednoj godini uporabom svake analizirane tehnologije. Ograničenja i međusobna povezanost unutar energetskog sustava također bi se trebali uzeti u obzir. U analizi se mogu upotrebljavati modeli koji se temelje na predviđanjima reprezentativnima za funkcioniranje uobičajenih vrsta tehnologija ili sustava.

(6)  Uključujući procjenu iz članka 15. stavka 7. Direktive (EU) 2018/2001.

(7)  Krajnji datum za uzimanje u obzir politika za ishodišni scenarij jest kraj godine koja prethodi godini do kraja koje treba završiti sveobuhvatnu procjenu. Dakle, politike donesene godinu dana prije roka za predaju sveobuhvatnih procjena i kasnije ne trebaju se uzeti u obzir.

(8)  Taj pregled uključuje mjere i programe financiranja koji se mogu donijeti tijekom razdoblja sveobuhvatne procjene, ne dovodeći u pitanje zasebnu obavijest o programima javne potpore za procjenu državnih potpora.


PRILOG II.

Izmjena Priloga IX. Direktivi 2012/27/EU

Dio 1. Priloga IX. Direktivi 2012/27/EU briše se.


Top