(1)

Europska komisija pokrenula je 13. kolovoza 2018. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom u Uniju smjesa uree i amonijeva nitrata podrijetlom iz Rusije, Trinidada i Tobaga te Sjedinjenih Američkih Država („predmetne zemlje”) na temelju članka 5. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća („osnovna uredba”). Obavijest o pokretanju postupka objavljena je u Službenom listu Europske unije (2).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju pritužbe koju je 29. lipnja 2018. Fertilizers Europe („podnositelj pritužbe”) uložio u ime proizvođača koji čine više od 50 % ukupne proizvodnje smjesa uree i amonijeva nitrata u Uniji („UAN”). Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti dostatne za opravdanje pokretanja ispitnog postupka.

(3)

Komisija je uvela obvezu evidentiranja uvoza predmetnog proizvoda Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/455 od 20. ožujka 2019. (3) („uredba o evidentiranju”) na temelju članka 14. stavka 5.a osnovne uredbe.

(4)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka obavijestila podnositelja pritužbe, poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike i tijela Ruske Federacije („Rusija”), Trinidada i Tobaga i Sjedinjenih Američkih Država („SAD”), poznate uvoznike te udruženja koja zastupaju interese korisnika i druga udruženja za koja se zna da se pokretanje ispitnog postupka na njih odnosi, te ih je pozvala na sudjelovanje.

(5)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(6)

Proizvođači izvoznici koji surađuju iz Rusije i SAD-a tvrdili su da pritužba podnositelja nije utemeljena i da nema dostatnih dokaza za postojanje dampinga i štete da bi se pokrenuo ispitni postupak.

(7)

Komisija je odbacila obje tvrdnje. Komisija je provjerila i potvrdila zaključke iz bilješke u dokumentaciji koja je dostupna na uvid zainteresiranim stranama o tome da je pritužba uložena u ime proizvođača koji čine više od 50 % ukupne proizvodnje UAN-a u Uniji. Povrh toga, Komisija je provela ispitivanje pritužbe u skladu s člankom 5. osnovne uredbe te zaključila da su ispunjeni zahtjevi za pokretanje ispitnog postupka, tj. da su primjerenost i točnost dokaza koje je predočio podnositelj pritužbe dostatne. U skladu s člankom 5. stavkom 2. osnovne uredbe pritužba mora sadržavati podatke koji su razumno raspoloživi podnositelju pritužbe o čimbenicima koji su u njoj navedeni. Na temelju dostavljenih dokaza, kako je Komisija potvrdila u svojoj procjeni, taj je uvjet ispunjen.

(8)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(9)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odlučila odabirom uzorka na razumnu mjeru ograničiti broj proizvođača iz Unije koji će biti predmet ispitnog postupka i da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je privremeni uzorak odabrala na temelju obujma proizvodnje i prodaje u Uniji koji su prijavili proizvođači iz Unije u okviru analize reprezentativnosti prije pokretanja postupka. Tako utvrđeni privremeni uzorak sastojao se od triju proizvođača iz Unije koji su, prema dostupnim informacijama, činili oko 70 % proizvodnje i prodaje u Uniji. Pojedinosti o privremenom uzorku bile su dostupne u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama i Komisija je pozvala zainteresirane strane da iznesu primjedbe na njih.

(10)

Ubrzo nakon pokretanja postupka jedan od proizvođača u privremenom uzorku, Yara Sluiskil B.V., obavijestio je Komisiju da ne želi surađivati. Usto, dva proizvođača iz Unije svoje su odgovore u okviru analize reprezentativnosti prije pokretanja postupka poslala nakon objave Obavijesti o pokretanju postupka. Podatke tih proizvođača iz Unije o proizvodnji i prodaji Komisija je uzela u obzir pri određivanju konačnog uzorka.

(11)

Nekoliko zainteresiranih strana dostavilo je dodatne primjedbe o privremenom uzorku. Komisija je te primjedbe razmotrila i u bilješci koja je dodana otvorenoj dokumentaciji 5. rujna 2018. objasnila zašto nisu utjecale na odabir konačnog uzorka.

(12)

Stoga je zadržan Komisijin pristup da odabere uzorak, u skladu s člankom 17. osnovne antidampinške uredbe, na temelju obujma proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(13)

S obzirom na to da društvo Yara Sluiskil B.V. nije željelo surađivati, Komisija ga je odlučila zamijeniti društvom OCI Nitrogen. Konačni uzorak proizvođača iz Unije, koji se sastojao od društava AB Achema, Grupa Azoty Zaklady Azotowe Pulawy S.A. i OCI Nitrogen B.V., činio je više od 50 % ukupnog obujma proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji. Uzorak je reprezentativan za industriju Unije.

(14)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(15)

Kao zainteresirane strane javilo se nekoliko nepovezanih uvoznika, no samo su tri dostavila tražene informacije i pristala da ih se uključi u uzorak. S obzirom na mali broj primljenih odgovora, Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban. Sva tri uvoznika pozvana su da ispune upitnik.

(16)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih poznatih proizvođača izvoznika u Rusiji, Trinidadu i Tobagu te SAD-u zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je zatražila od Misije Ruske Federacije pri Europskoj uniji, Misije Trinidada i Tobaga pri Europskoj uniji i Misije Sjedinjenih Američkih Država pri Europskoj uniji da utvrde ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da stupe u kontakt s njima.

(17)

Dva proizvođača izvoznika iz Rusije, jedan iz Trinidada i Tobaga te jedan iz SAD-a dostavili su tražene informacije i pristali da ih se uključi u uzorak.

(18)

S obzirom na malen broj odgovora od proizvođača izvoznika, Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(19)

Dopisom od 21. kolovoza 2018. svi poznati predmetni proizvođači izvoznici i tijela predmetnih zemalja obaviješteni su o odabiru društava koja će biti predmet ispitnog postupka. Nije primljena nijedna primjedba.

(20)

Komisija je poslala upitnike trima proizvođačima iz Unije u uzorku, podnositelju pritužbe, trima nepovezanima izvoznicima koji su se javili, četirima proizvođačima izvoznicima u predmetnim zemljama i svim udruženjima korisnika i gospodarskim subjektima koji su se javili i zatražili upitnik.

(21)

Podnositelj je u pritužbi dostavio dostatne dokaze da u Rusiji postoje poremećaji povezani sa sirovinama za predmetni proizvod. Stoga su, kako je objavljeno u Obavijesti o pokretanju postupka, ti poremećaji povezani sa sirovinama obuhvaćeni ispitnim postupkom kako bi se utvrdilo treba li na Rusiju primijeniti odredbe iz članka 7. stavaka 2.a i 2.b. osnovne uredbe. Komisija je zbog toga poslala dodatni upitnik vladi Rusije.

(22)

Odgovori na upitnik primljeni su od triju proizvođača iz Unije u uzorku, udruženja Fertilizers Europe, triju nepovezanih uvoznika, četiriju proizvođača izvoznika u predmetnim zemljama i 17 različitih gospodarskih subjekata, među kojima i od nekih koji zastupaju interese korisnika.

(23)

Odgovor na upitnik primljen je i od vlade Rusije. Vladin je odgovor, međutim, bio bitno nepotpun i nedostajale su mu osnovne informacije koje su Komisiji potrebne da ispita navode o poremećajima povezanima sa sirovinama u Rusiji te procijeni bi li pristojba niža od dampinške marže bila dovoljna za uklanjanje štete. Vlada Rusije nije odgovorila na Komisijin zahtjev za provjeru podataka iz odgovora na upitnik na licu mjesta.

(24)

Komisija je dvama dopisima, od 22. listopada i 19. prosinca 2018., obavijestila vladu Rusije o nedostacima u odgovorima na upitnik i izostanku odgovora na zahtjev Komisije za provjeru dostavljenih podataka. Navela je da će u nedostatku potrebnih informacija nalaze o postojanju poremećaja povezanih sa sirovinama u Rusiji temeljiti na raspoloživim podacima. Vlada Rusije nije dostavila potrebne informacije u odgovoru na te dopise.

(25)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, poremećaja povezanih sa sirovinama za predmetni proizvod u Rusiji, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u prostorima sljedećih društava:

(26)

Ispitnim postupkom u vezi s dampingom i štetom obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2017. do 30. lipnja 2018. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2015. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(27)

Predmetni proizvod su smjese uree i amonijeva nitrata u vodenoj ili amonijevoj otopini podrijetlom iz Rusije, Trinidada i Tobaga te SAD-a trenutačno razvrstane u oznaku KN 3102 80 00 („predmetni proizvod” ili „UAN”).

(28)

UAN je tekuće dušično gnojivo.

(29)

Najvažnije mu je obilježje udio dušika. On može varirati od 28 % do 32 %. Takva se varijacija obično postiže dodavanjem više ili manje vode otopini. Većina uvoznih otopina ima udio dušika od 32 %. UAN s udjelom dušika od 32 % jeftinije je transportirati jer je koncentriraniji od UAN-a s udjelom dušika od 30 % ili manjim. No bez obzira na udio dušika, smatra se da sve otopine uree i amonijeva nitrata imaju ista osnovna fizička i kemijska svojstva pa čine jedan proizvod.

(30)

UAN je čisti robni proizvod, a njegova kvaliteta i osnovna fizička svojstva identične su bez obzira na zemlju podrijetla. Proizvođači iz Unije nude UAN s udjelom dušika od 28 do 32 %.

(31)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička i kemijska svojstva te iste osnovne namjene:

(32)

Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(33)

Jedan proizvođač iz Unije naglasio je da se dodavanjem drugih tvari („aditiva”, ponajprije amonijeva sulfata, ali potencijalno i drugih tvari) UAN-u i dalje dobiva smjesa koja je UAN i razvrstava se u oznaku KN 3102 80 00. Ispitni postupak pokazao je da je dodavanje malih količina aditiva uobičajena praksa i da se dobiveni proizvod na tržištu i dalje smatra UAN-om.

(34)

Zato je Komisija u ovoj fazi odlučila objasniti da su smjese uree i amonijeva nitrata u vodenoj ili amonijevoj otopini koje mogu sadržavati aditive obuhvaćene opsegom proizvoda u ispitnom postupku osim ako su vrsta i količina aditiva takve da se smjesa mora razvrstati u drugu oznaku KN.

(35)

Prema nalazima ispitnog postupka, u Rusiji su tijekom razdoblja ispitnog postupka postojale tri grupe društava koja proizvode UAN: Grupa Acron, Grupa Eurochem i Kuibyshev Azot. Prve dvije grupe izvozile su UAN u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Obje su surađivale u ispitnom postupku.

(36)

Kad je riječ o Grupi Acron, jedan proizvođač UAN-a iz te grupe poslovao je u Rusiji. Domaća prodaja istovjetnog proizvoda u razdoblju ispitnog postupka obavljala se izravno nepovezanim kupcima i neizravno preko jednog povezanog domaćeg trgovca. Izvozna prodaja u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka obavljala se izravno nezavisnim kupcima ili neizravno preko povezanog izvoznika iz Švicarske ili povezanog uvoznika iz Francuske.

(37)

Kad je riječ o Grupi Eurochem, dva proizvođača UAN-a iz te grupe poslovala su u Rusiji. Sva domaća prodaja istovjetnog proizvoda u razdoblju ispitnog postupka obavljala se preko jednog od dvaju povezanih domaćih trgovaca. Izvozna prodaja u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka obavljala se preko povezanog izvoznika iz Švicarske i poslije preko povezanog uvoznika iz Njemačke. Povezani uvoznik iz Njemačke dalje je prodavao proizvod izravno nepovezanim kupcima ili preko jednog od triju povezanih trgovaca iz Bugarske, Francuske i Španjolske. To je društvo dio prodaje ostvarivalo i preko još jednog povezanog trgovca iz Španjolske.

(38)

Kako bi izračunala uobičajenu vrijednost, Komisija je najprije ispitala je li ukupni obujam domaće prodaje svakog proizvođača izvoznika koji surađuje bio reprezentativan u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Ispitni postupak pokazao je da je Acron u razdoblju ispitnog postupka proizvodio, prodavao na domaćem tržištu i izvozio u Uniju samo UAN s udjelom dušika od 32 %. Domaća se prodaja smatra reprezentativnom ako ukupni obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima na domaćem tržištu po proizvođaču izvozniku čini najmanje 5 % njegova ukupnog obujma izvozne prodaje u Uniji predmetnog proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(39)

Na temelju toga utvrđeno je da Acronova prodaja istovjetnog proizvoda na domaćem tržištu nije reprezentativna.

(40)

Budući da se istovjetni proizvod nije prodavao u reprezentativnim količinama na domaćem tržištu, Komisija je uobičajenu vrijednost za Acron izračunala u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. osnovne uredbe.

(41)

Uobičajena vrijednost izračunana je zato dodavanjem sljedećih vrijednosti prosječnom trošku proizvodnje istovjetnog proizvoda proizvođača izvoznika koji surađuje tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(42)

Troškovi proizvodnje upotrijebljeni za izračun uobičajene vrijednosti prilagođeni su kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 52. do 55. te 59. i 60.

(43)

Kad je riječ o Eurochemu, utvrđeno je, na temelju testa reprezentativnosti opisanog u uvodnoj izjavi 38., da se istovjetni proizvod prodavao u reprezentativnim količinama na domaćem tržištu. Ispitni postupak pokazao je da je Eurochem u razdoblju ispitnog postupka proizvodio, prodavao na domaćem tržištu i izvozio u Uniju samo jednu vrstu proizvoda, UAN s udjelom dušika od 32 %. Zato Komisija nije morala ispitivati reprezentativnost količina domaće prodaje za svaku vrstu proizvoda koji je identičan vrsti proizvoda koja se prodaje radi izvoza u Uniju ili usporediv s njom.

(44)

Komisija je zatim definirala udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne uredbe upotrebljavati stvarnu domaću prodaju.

(45)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni za jednu vrstu proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:

(46)

U ovom je slučaju uobičajena vrijednost ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(47)

Uobičajena vrijednost stvarna je domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje predmetnih vrsta proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(48)

Analiza domaće prodaje pokazala je da je manje od 15 % ukupne domaće prodaje bilo profitabilno te da je ponderirana prosječna prodajna cijena bila niža od troška proizvodnje. U skladu s time uobičajena vrijednost izračunana je kao ponderirani prosjek isključivo profitabilne prodaje.

(49)

Troškovi proizvodnje, koji čine dio troška proizvodnje upotrijebljenog u testu za utvrđivanje uobičajenog tijeka trgovine opisanog u uvodnim izjavama od 45. do 48., korigirani su kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 52. do 55., 59. i 60.

(50)

Eurochem je tvrdio da bi u izračunu neto domaće prodajne cijene trebalo korigirati s obzirom na troškove prodaje te opće i administrativne troškove domaćeg povezanog trgovca i s obzirom na dio tih troškova dvaju proizvođača iz iste grupe. Tvrdio je da su ti troškovi rezultat različite razine trgovanja u domaćoj prodaji u usporedbi s izvoznom prodajom, odnosno toga što je, preko povezanih trgovaca, domaća prodaja većinom izravna prodaja poljoprivrednicima.

(51)

No ako se troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi povezanih domaćih trgovaca i proizvođača inače ne oduzimaju kako bi cijena dobro odražavala plaćenu ili plativu cijenu, prema načelu nepristrane transakcije, na domaćem tržištu, takva korekcija ne bi dobro odražavala neto domaću prodajnu cijenu. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(52)

Prirodni plin glavna je sirovina u proizvodnji UAN-a i ima znatan udio, veći od 50 % (4), u ukupnom trošku proizvodnje. Zbog tvrdnje podnositelja pritužbe i nalaza iz prijašnjih ispitnih postupaka u vezi s gnojivima podrijetlom iz Rusije Komisija je ispitala jesu li troškovi prirodnog plina povezani s proizvodnjom predmetnog proizvoda razumno iskazani u poslovnim knjigama ruskih proizvođača izvoznika, u skladu s člankom 2. stavkom 5. osnovne uredbe.

(53)

U ispitnom je postupku utvrđeno da cijene prirodnog plina u Rusiji regulira država saveznim zakonima i da se temelje na ciljevima politike. Cijene prirodnog plina u Rusiji ne odražavaju uobičajene tržišne uvjete. U uobičajenim tržišnim uvjetima cijene uglavnom ovise o troškovima proizvodnje i očekivanim prihodima. Nasuprot tomu, cijene koje u Rusiji odredi država izravno vrijede za Gazprom, ruskog opskrbljivača plinom u državnom vlasništvu. Gazprom je najveći opskrbljivač plinom u državi s tržišnim udjelom većim od 50 %, i zbog toga diktira cijene. Diktiranje cijena potvrđeno je u ispitnom postupku jer svi drugi opskrbljivači plinom prodaju po podjednako niskim cijenama. Usto, Gazprom je vlasnik plinovoda kojim se transportira sav plin, uključujući plin nezavisnih proizvođača, po cijenama koje su također regulirane.

(54)

U pogledu prilagodbe za plin vlada Rusije i dva ruska proizvođača izvoznika koji surađuju dali su sljedeće primjedbe:

(55)

U odgovoru na te primjedbe Komisija je privremeno zaključila da:

(56)

Vlada Rusije i ruski proizvođači izvoznici koji surađuju pozvali su se na nedavnu odluku povjerenstva WTO-a u sporu Rusije i Ukrajine u predmetu „DS493 – Ukrajina – antidampinške mjere za amonijev nitrat” kojom je odbačena prilagodba za plin koju je učinila Ukrajina.

(57)

Trebalo bi napomenuti da se izvješće povjerenstva WTO-a u predmetu DS493 odnosi na spor Rusije i Ukrajine u kojem je Rusija osporila zaključke Ukrajine. Unija nije bila uključena u taj predmet. Kako je napomenulo povjerenstvo u tom predmetu, pitanje odražavaju li se troškovi povezani s proizvodnjom i prodajom razmatranog proizvoda razumno u poslovnim knjigama izvoznika ili proizvođača „valja razmatrati od slučaja do slučaja, uzimajući u obzir dokaze kojima raspolaže tijelo koje vodi ispitni postupak i ono što je utvrdilo.” (11) Premda već to pokazuje da izvješće povjerenstva nije važno za aktualni ispitni postupak, Komisija napominje da je na njega podnesena žalba. Stoga Komisija odbacuje primjedbe o izvješću povjerenstva.

(58)

Zbog svih tih razloga Komisija je odbacila te tvrdnje i smatrala da je prilagodba za plin opravdana na temelju članka 2. stavka 5. osnovne uredbe, kako je potvrdio Sud (12).

(59)

Na temelju tih nalaza Komisija je, kao i u prijašnjim ispitnim postupcima u vezi s gnojivima podrijetlom iz Rusije, prilagodila rusku cijenu prirodnog plina zamijenivši narušenu rusku domaću cijenu nenarušenom međunarodnom referentnom cijenom („prilagodba za plin”). Kao referentnu cijenu upotrijebila je tzv. cijenu na čvorištu Waidhaus, što je cijena izvezenog ruskog plina na njemačko-češkoj granici. Cijena je propisno prilagođena na razinu franko tvornica ruskih proizvođača.

(60)

Među inputima u proizvodnji UAN-a četiri su uzastopna međuproizvoda (tj. amonijak, dušična kiselina, otopina amonijeva nitrata i urea). Prirodni plin upotrebljava se za proizvodnju amonijaka. Nakon što je prilagodila trošak prirodnog plina u trošku proizvodnje amonijaka Komisija je tako prilagođeni trošak proizvodnje amonijaka uračunala u trošak proizvodnje drugog međuproizvoda, dušične kiseline, za koji je amonijak izravna sirovina. Budući da se ta veza među sirovinama nastavlja, prilagodba za plin mogla se prenijeti i na otopinu amonijeva nitrata, zatim na ureu i naposljetku na UAN.

(61)

Prilagodba za plin nije utjecala na uobičajenu vrijednost izračunanu za Acron zbog visoke profitabilnosti Acronove domaće prodaje. Sve Acronove domaće transakcije ostale su profitabilne nakon prilagodbe za plin. Zato je pri utvrđivanju uobičajene vrijednost za Acron, kako je opisano u uvodnoj izjavi 41., povećanje troška proizvodnje točno kompenzirano smanjenjem dobiti iz profitabilne domaće prodaje.

(62)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 36. i 37., ruski proizvođači izvoznici koji surađuju izvozili su u Uniju izravno nezavisnim kupcima ili preko povezanih društava koja djeluju kao uvoznici, izvoznici ili trgovci.

(63)

Ako su proizvođači izvoznici predmetni proizvod izvozili izravno nezavisnim kupcima u Uniji, izvozna cijena bila je cijena stvarno plaćena ili plativa za predmetni proizvod pri prodaji za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(64)

Ako su proizvođači izvoznici predmetni proizvod izvozili u Uniju preko povezanih društava koja djeluju kao uvoznik, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put preprodan nezavisnim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe. U ovom je slučaju cijena prilagođena za sve troškove nastale između uvoza i preprodaje, uključujući troškove prodaje, opće i administrativne troškove, troškove razrjeđivanja te za razumnu dobit.

(65)

Kad je riječ o troškovima razrjeđivanja, specifičnima za ovaj slučaj, u razdoblju ispitnog postupka ruski proizvođači izvoznici izvozili su samo UAN s udjelom dušika od 32 %. No povezani uvoznici prodavali su nezavisnim kupcima UAN s udjelom dušika od 32 % ili manjim. Ako je predmetni proizvod bio razrjeđivan vodom radi smanjenja udjela dušika, prilagodba iz uvodne izjave 64. uključivala je i dodatne troškove razrjeđivanja koje je imao povezani uvoznik.

(66)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu ruskih proizvođača izvoznika koji surađuju na temelju cijena franko tvornica.

(67)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Prilagodbe su učinjene za uvozne naknade i neizravne poreze, popuste, rabate i razlike u količini, troškove prijevoza, osiguranja, manipulacije, utovara i popratne troškove, trošak kredita te troškove prodaje i opće i administrativne troškove povezanih izvoznika uključujući dodatni iznos.

(68)

Za ruske proizvođače izvoznike Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(69)

Na temelju toga, privremene ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose: 31,9 % za Acron i 34,0 % za Eurochem.

(70)

Cijena CIF koja je upotrijebljena za izračun dampinških marži utvrđena je za svaku transakciju (na temelju transfernih cijena u slučaju preprodaje povezanog uvoznika) na granici na kojoj je provedeno carinjenje, što ne mora biti granica na kojoj je roba fizički ušla u Uniju.

(71)

Za sve ostale potencijalne proizvođače izvoznike iz Rusije Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje ruskih proizvođača izvoznika. Razina suradnje obujam je izvoza u Uniju proizvođača izvoznika koji surađuju izražena kao udio ukupnog obujma izvoza iz predmetne zemlje u Uniju, kako je iskazan u statističkim podacima Eurostata o uvozu.

(72)

Izvoz ruskih proizvođača izvoznika koji surađuje činio je 100 % ukupnog izvoza iz Rusije u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju toga Komisija je odlučila preostalu dampinšku maržu temeljiti na razini društva koje surađuje s najvišom dampinškom maržom, konkretno Grupe Eurochem.

(73)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(74)

MHTL, proizvođač izvoznik koji surađuje, bio je, kako se čini, jedini proizvođač predmetnog proizvoda u Trinidadu i Tobagu tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(75)

Komisija je najprije ispitala je li MHTL-ov ukupni obujam domaće prodaje bio reprezentativan u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe.

(76)

Budući da se na domaćem tržištu nije prodavao istovjetni proizvod, Komisija je uobičajenu vrijednost izračunala u skladu s člankom 2. stavkom 3. i člankom 2. stavkom 6. točkom (b) osnovne uredbe.

(77)

Uobičajena vrijednost izračunana je dodavanjem sljedećih vrijednosti prosječnom trošku proizvodnje istovjetnog proizvoda proizvođača izvoznika koji surađuje tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(78)

U podnesku nakon provjere od 12. prosinca 2018. MHTL je iznio primjedbu da bi Komisija trebala upotrijebiti troškove prodaje i opće i administrativne troškove primjenjive na proizvodnju i prodaju proizvoda iz iste opće kategorije, u uobičajenom tijeku trgovine, koje je imao na domaćem tržištu Trinidada i Tobaga. Budući da je MHTL dostatno obrazložio da bi takav pristup bio u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. osnovne uredbe, Komisija je primjedbu uvažila.

(79)

U skladu s člankom 2. stavkom 3. i člankom 2. stavkom 6. točkom (b) Komisija je upotrijebila i dobit koju je MHTL ostvario prodajom, u uobičajenom tijeku trgovine, proizvoda iz iste kategorije kako je navedeno u uvodnoj izjavi 78.

(80)

MHTL je tijekom razdoblja ispitnog postupka u Uniju izvozio samo preko povezanih društava koja djeluju kao uvoznici. Sva prodaja u Uniji obavljala se preko povezanog uvoznika iz Njemačke. Taj povezani uvoznik prodavao je predmetni proizvod nezavisnim kupcima u Njemačkoj ili povezanim društvima u Francuskoj i Španjolskoj, koja su ga zatim prodavala nezavisnim kupcima na svojim nacionalnim tržištima.

(81)

Zato je izvozna cijena utvrđena na temelju cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put preprodan nezavisnim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe. U tom je slučaju cijena prilagođena za sve troškove nastale između uvoza i preprodaje, uključujući troškove prodaje, opće i administrativne troškove, troškove razrjeđivanja i miješanja te za razumnu dobit.

(82)

Kad je riječ o troškovima razrjeđivanja i miješanja, specifičnima za ovaj slučaj, MHTL je tijekom razdoblja ispitnog postupka izvozio samo UAN s udjelom dušika od 32 %. Povezani su uvoznici, međutim, nezavisnim kupcima prodavali UAN s udjelom dušika od 32 % ili manjim. Ako je predmetni proizvod bio razrjeđivan vodom ili miješan sa sumporom radi smanjenja udjela dušika, prilagodba iz uvodne izjave 81. uključivala je i dodatne troškove razrjeđivanja i miješanja koje je imao povezani uvoznik.

(83)

Komisija je usporedila MHTL-ovu uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu na temelju cijena franko tvornica.

(84)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Prilagodbe su učinjene za popuste, rabate i razlike u količini, troškove prijevoza, osiguranja, manipulacije i utovara, popratne troškove te troškove kredita.

(85)

Za MHTL Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(86)

Na temelju toga privremena ponderirana prosječna dampinška marža, izražena kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznosi 55,9 %.

(87)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz Trinidada i Tobaga, ako ih bude uz MHTL, Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje obujam je izvoza u Uniju proizvođača izvoznika koji surađuje izražena kao udio ukupnog obujma izvoza iz Trinidada i Tobaga u Uniju, kako je iskazan u statističkim podacima Eurostata o uvozu.

(88)

Razina suradnje u ovom je slučaju visoka jer je izvoz proizvođača izvoznika koji surađuje, odnosno MHTL-a, činio 100 % ukupnog izvoza iz Trinidada i Tobaga u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju toga Komisija je odlučila preostalu dampinšku maržu temeljiti na razini MHTL-a.

(89)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(90)

Podnositelj je u pritužbi naveo da u SAD-u postoje najmanje dva proizvođača UAN-a. Ispitni postupak potvrdio je da predmetni proizvod ne proizvodi samo CFI, jedini proizvođač izvoznik koji surađuje. Bilo je, međutim, očito da je tijekom razdoblja ispitnog postupka samo CFI izvozio predmetni proizvod u Uniju.

(91)

Komisija je najprije ispitala je li CFI-jev ukupni obujam domaće prodaje bio reprezentativan u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća je prodaja reprezentativna ako ukupni obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima na domaćem tržištu po proizvođaču izvozniku čini najmanje 5 % njegova ukupnog obujma izvozne prodaje u Uniji predmetnog proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju toga ukupna je CFI-jeva prodaja istovjetnog proizvoda na domaćem tržištu bila reprezentativna.

(92)

Komisija je utvrdila da je CFI tijekom razdoblja ispitnog postupka u Uniju izvozio samo jednu vrstu UAN-a, s udjelom dušika od 32 %. Zatim je utvrdila vrste proizvoda koje CFI prodaje na domaćem tržištu i identične su vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju ili usporedive s njima.

(93)

Komisija je zatim ispitala je li domaća prodaja CFI-ja na njegovu domaćem tržištu za svaku vrstu proizvoda koja je identična vrsti proizvoda koja se prodaje radi izvoza u Uniju ili usporediva s njom reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća prodaja bilo koje vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupni obujam domaće prodaje te vrste proizvoda nezavisnim kupcima tijekom razdoblja ispitnog postupka čini najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje identične ili usporedive vrste proizvoda u Uniji. Komisija je utvrdila da je domaća prodaja vrste proizvoda koja je identična vrsti proizvoda koja se prodaje radi izvoza u Uniju ili usporediva s njom bila reprezentativna tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(94)

Komisija je zatim za predmetnu vrstu proizvoda definirala udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne uredbe upotrebljavati stvarnu domaću prodaju.

(95)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:

(96)

U ovom je slučaju uobičajena vrijednost ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(97)

Uobičajena vrijednost stvarna je domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje predmetnih vrsta proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(98)

Analiza domaće prodaje pokazala je da je od 60 do 80 % (13) ukupne domaće prodaje vrste proizvoda koja je identična vrsti proizvoda prodanoj radi izvoza u Uniji ili usporediva s njom bilo profitabilno te da je ponderirana prosječna prodajna cijena bila viša od troška proizvodnje. U skladu s time uobičajena vrijednost izračunana je kao ponderirani prosjek isključivo profitabilne prodaje.

(99)

CFI je izvozio izravno nezavisnim kupcima u Uniji.

(100)

U ovom slučaju izvozna cijena bila je cijena stvarno plaćena ili plativa za predmetni proizvod pri prodaji za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(101)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost CFI-ja i izvoz na temelju cijena franko tvornica.

(102)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Prilagodbe su učinjene za uvozne naknade i neizravne poreze, popuste, rabate i razlike u količini, troškove prijevoza, osiguranja, manipulacije i utovara, popratne troškove te troškove kredita.

(103)

Za CFI Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(104)

Na temelju toga privremena ponderirana prosječna dampinška marža, izražena kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznosi 37,3 %.

(105)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz SAD-a, ako ih bude uz jedinog proizvođača izvoznika koji surađuje (CFI), Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje obujam je izvoza u Uniju proizvođača izvoznika koji surađuju izražena kao udio ukupnog obujma izvoza iz SAD-a u Uniju, kako je iskazan u statističkim podacima Eurostata o uvozu.

(106)

Razina suradnje u ovom je slučaju visoka jer je izvoz CFI-ja činio 100 % ukupnog izvoza iz SAD-a u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju toga Komisija je odlučila preostalu dampinšku maržu temeljiti na razini proizvođača izvoznika koji surađuje, odnosno CFI-ja.

(107)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(108)

Istovjetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka proizvodilo je 20 proizvođača iz Unije. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(109)

Ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrđena je u iznosu od oko 3,9 milijuna tona. Tu je vrijednost Komisija utvrdila na temelju svih dostupnih informacija o industriji Unije, odnosno ankete o proizvodnji koju je provelo udruženje Fertilizers Europe i podataka Fertecona (priznatog pružatelja podataka o svjetskim tržištima gnojiva). Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 12., tri proizvođača iz Unije odabrana su u uzorak koji čini više od 50 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(110)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila na temelju obujma prodaje industrije Unije na tržištu Unije uvećanog za uvoz iz svih trećih zemalja prema Eurostatovim podacima.

(111)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

(112)

U razmatranom razdoblju potrošnja u Uniji bila je promjenjiva, ali je ukupno pala za 5 %. Naime, tijekom 2016. i razdoblja ispitnog postupka na ključnim je tržištima UAN-a vladala suša, pa su ga poljoprivrednici manje koristili.

(113)

Komisija je ispitala je li uvoz UAN-a podrijetlom iz predmetnih zemalja potrebno procijeniti kumulativno, u skladu s člankom 3. stavkom 4. osnovne uredbe.

(114)

Tom se odredbom propisuje da se uvoz iz više od jedne zemlje kumulativno ocjenjuje jedino ako je utvrđeno:

(115)

Dampinške marže utvrđene u odnosu na uvoz iz svake od triju predmetnih zemalja bile su iznad praga de minimis utvrđenog u članku 9. stavku 3. osnovne uredbe. Obujam uvoza iz svake od predmetnih zemalja nije bio zanemariv u smislu članka 5. stavka 7. osnovne uredbe. Doista, u razdoblju ispitnog postupka tržišni udio uvoza iz Rusije bio je 13,4 %, iz Trinidada i Tobaga 8,1 % te iz SAD-a 16,2 %.

(116)

Uvjeti tržišnog natjecanja između dampinškog uvoza iz Rusije, Trinidada i Tobaga te SAD-a te između dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja i istovjetnog proizvoda iz Unije bili su slični. Točnije, uvezeni proizvodi natjecali su se međusobno i s UAN-om proizvedenim u Uniji jer se prodaju istim prodajnim kanalima i sličnim kategorijama kupaca. Predmetni proizvod je homogeni potrošni proizvod i natjecanje se uvelike temeljilo samo na cijeni.

(117)

Prema tome, ispunjeni su svi kriteriji navedeni u članku 3. stavku 4. osnovne uredbe te se uvoz iz Rusije, Trinidada i Tobaga te SAD-a ispitivao kumulativno u svrhu utvrđivanja štete.

(118)

Na saslušanju je MHTL tvrdio da uvoz iz Trinidada i Tobaga ne bi trebalo kumulirati jer: i. cijene iz Trinidada i Tobaga bile su stalno više od cijena iz SAD-a i Rusije, ii. obujam uvoza pao je tijekom razmatranog razdoblja (za razliku od uvoza iz SAD-a i Rusije), iii. MHTL je dio europske grupe, iv. MHTL se ravna prema drugim cijenama te v. Trinidad i Tobago je zemlja u razvoju i članica WTO-a.

(119)

Komisija je tu tvrdnju odbacila. Odluka o kumulativnom procjenjivanju uvoza mora se temeljiti na kriterijima iz članka 3. stavka 4. osnovne uredbe, koji su u ovom slučaju ispunjeni kako je naglašeno u uvodnim izjavama od 114. do 117. MHTL nijednim argumentom nije doveo u pitanje prikladnost ispitivanja uvoza iz Trinidada i Tobaga zajedno s uvozom iz Rusije i SAD-a (14).

(120)

Komisija je obujam uvoza utvrdila na temelju podataka Eurostata. Tržišni udio uvoza utvrđen je usporedbom obujma uvoza i potrošnje u Uniji.

(121)

Uvoz u Uniju iz predmetnih zemalja kretao se kako slijedi:

Tablica 2.

Obujam uvoza (u tonama) i tržišni udio

(122)

Uvoz iz predmetnih zemalja povećao se za 64 % tijekom razmatranog razdoblja. Povećanje tržišnog udjela bilo je još izraženije jer se tržišni udio tog uvoza povećao za 72 %, od 21,9 % u 2015. do 37,7 % u razdoblju ispitnog postupka. Budući da je potrošnja u istom razdoblju pala za 5 %, oštro povećanje tržišnog udjela predmetnih zemalja očito je bilo na štetu drugih tržišnih sudionika.

(123)

Komisija je cijene uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka Eurostata. Važno je objasniti da se cijene iz statističkih podataka mogu razlikovati od stvarnih cijena za proizvođače izvoznike koji surađuju utvrđenih na licu mjesta jer je većina uvoza iz predmetnih zemalja išla preko povezanih uvoznika.

(124)

Ponderirana prosječna cijena uvoza u Uniju iz predmetnih zemalja kretala se kako slijedi:

Tablica 3.

Uvozne cijene (EUR/tona)

(125)

Uvozne cijene predmetnih zemalja u prosjeku su pale za 32 %. Raspon pada cijena proizvoda uvezenih iz svih triju zemalja bio je, ovisno o zemlji, između 30 i 34 %. Pad je bio osobito očit 2016. kad su pale cijene sirovina (uglavnom plina). U razdoblju ispitnog postupka, međutim, uvozne su cijene pale za 4 %, a sirovine su poskupjele.

(126)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila uspoređujući:

(127)

Komisija u pravilu uspoređuje cijene CIF na granici Unije proizvođača izvoznika s cijenom franko tvornica proizvođača iz Unije jer se tako obično dobije pravedna usporedba. U ispitnom se postupku, međutim, pokazalo da u ovom slučaju postoje iznimne okolnosti u smislu da bi se korištenjem prodajne cijene na razini franko tvornica za oko trećinu prodajnih transakcija proizvođača iz Unije u uzorku dobile cijene industrije Unije koje nisu usporedive s uvoznim cijenama u pogledu konkurencije.

(128)

Doista, za prodaje industrije Unije u kojima postoje troškovi pomorskog prijevoza u luke kao Rouen (Francuska) ili Gent (Belgija) utvrđeno je da je prikladno upotrijebiti cijene isporuke u tu luku umjesto izračunavanja cijene franko tvornica za te prodaje. Te su prodaje činile otprilike 40 % prodaje industrije Unije. Takav se pristup smatrao točnijim od upotrebe cijena franko tvornica zbog sljedećih razloga:

(129)

Komisija je prema tome zaključila da je za ispitivanje postojanja sniženja cijena primjereno prilagoditi oko trećine prodajnih transakcija dvaju proizvođača iz Unije u uzorku kako bi se te prodaje mogle usporediti s obzirom na njihovu stvarnu konkurentnost predmetnom uvozu. Za dvije trećine prodaje industrije Unije koje nisu obuhvaćale pomorski prijevoz zadržana je uobičajena metodologija usporedbe cijena CIF i franko tvornica.

(130)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebnog usklađivanja i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka. Dobivena je ponderirana prosječna marža sniženja cijena od 3,4 % za uvoz iz Rusije, 6,2 % za uvoz iz Trinidada i Tobaga i 9,9 % za uvoz iz SAD-a. S obzirom na to da je predmetni proizvod potrošni proizvod i da se konkurencija uglavnom temelji na cijeni te da su mu cijene veoma transparentne (tj. poznate na tržištu), takva se marža smatra značajnom. Već i pri maloj razlici u cijeni kupac će promijeniti dobavljača. To su potvrdili i odgovori predstavnika korisnika.

(131)

U razdoblju ispitnog postupka, kako pokazuje usporedba prodajnih cijena po vrsti proizvoda za transakcije na istoj razini trgovanja, cijene uvoza iz predmetnih zemalja u prosjeku su bile niže od cijena industrije Unije za 6,8 %.

(132)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(133)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 13., odabir uzorka proveden je radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(134)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje je dostavilo udruženje Fertilizers Europe. Ti su se podaci odnosili na sve proizvođače iz Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(135)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost i visina dampinške marže.

(136)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični troškovi, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(137)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 4.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(138)

UAN se u Uniji obično proizvodi u integriranim kemijskim postrojenjima. Ta postrojenja pretvaraju plin i dušik u dušična gnojiva i druge slične industrijske proizvode, na primjer melamin. Proizvodni proces sastoji se od raznih faza kao što su proizvodnja amonijaka i dušične kiseline, pa uvelike ovisi o pristupu izvorima plina (najvažnija temeljna sirovina) plinovodima ili terminalima i veoma je kapitalno intenzivan. Proizvođači mogu proizvoditi različite gotove proizvode, no taj je kapacitet ograničen i razlikuje se od proizvođača do proizvođača. Ona ovisi o strukturi integriranog postrojenja i o tome tko čini proizvođačevu bazu kupaca. Svako društvo nastoji maksimalno profitirati od postrojenja u cjelini. Ipak, predmet ovog ispitnog postupka bio je samo UAN.

(139)

U razmatranom razdoblju ukupna proizvodnja UAN-a pala je za 8 %. Snažan se pad proizvodnje dogodio 2016. jer se uvoz iz predmetnih zemalja povećao za 50 % u odnosu na prethodnu godinu, a suša na ključnim tržištima za UAN utjecala je na potražnju. Premda se u 2017. stanje poboljšalo, zbog pada cijena i profitabilnosti UAN-a određeni su proizvođači iz Unije u razdoblju ispitnog postupka prešli na proizvodnju drugih dušičnih gnojiva. Ako zbog ekonomskih razloga takvo preusmjeravanje proizvodnje nije bilo moguće, proizvođači iz Unije morali su ugasiti proizvodnju.

(140)

Tijekom razmatranog razdoblja proizvodni kapacitet povećao se za 4 % a iskorištenost kapaciteta pala je za 12 %. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 138., na proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta za tu vrstu proizvodnje i industrije može utjecati proizvodnja drugih proizvoda koji se mogu proizvoditi pomoću iste opreme i to se u spomenutim trendovima doista vidi.

(141)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Obujam prodaje i tržišni udio

(142)

Obujam prodaje industrije Unije izračunan je na makroekonomskoj osnovi prodaje nepovezanim i povezanim osobama. Međutim, mala količina takve prodaje (oko 3 % ukupnog iznosa) sastojala se od preprodaje uvezenih proizvoda iz različitih izvora. Takva prodaja isključena je iz prethodno navedenih podataka o obujmu prodaje jer bi oni trebali obuhvaćati samo prodaju proizvoda proizvođača iz Unije. Kako bi se izbjeglo dvostruko računanje, ta preprodaja isključena je i iz podataka o potrošnji u uvodnoj izjavi 114. Na temelju toga obujam prodaje industrije Unije u Uniji smanjio se za 21 % tijekom razmatranog razdoblja. Iznos za koji je pao obujam prodaje tijekom tog razdoblja sličan je iznosu za koji se povećao obujam prodaje predmetnih zemalja.

(143)

Tržišni udio industrije Unije pao je 17 % tijekom razmatranog razdoblja. Taj razvoj događaja bio je posljedica loših uvjeta na tržištu, posebno niskih cijena, zbog čega je obujam prodaje u Uniji pao zbog uvoza iz predmetnih zemalja.

(144)

Gornje brojke koje se odnose na proizvodnju, obujam prodaje i tržišni udio pokazuju da industrija Unije tijekom razmatranog razdoblja nije mogla rasti, ni u apsolutnom smislu ni u odnosu na potrošnju.

(145)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 6.

Zaposlenost i produktivnost

(146)

Zbog pogoršanja okolnosti na tržištu broj zaposlenika industrije Unije smanjio se za 7 % tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, s obzirom na to da se proizvodnja još više smanjila, produktivnost je i dalje pala za 1 % tijekom razmatranog razdoblja.

(147)

Sve su dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na obujam i cijene proizvoda uvezenih iz predmetnih zemalja.

(148)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku prema nepovezanim kupcima u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Prodajne cijene u Uniji

(149)

Prodajne cijene smanjile su se za 28 % tijekom razmatranog razdoblja, a jedinični trošak proizvodnje pao je za 11 %. Najveći pad cijena dogodio se 2016., kad se jeftini uvoz iz predmetnih zemalja povećao za 50 %, a potražnja je bila nešto slabija. Na kretanje troškova proizvodnje uglavnom su utjecale fluktuacije cijena plina. Međutim, povećanja troškova u 2017. i u razdoblju ispitnog postupka nisu pratila odgovarajuća poskupljenja prodajnih cijena istovjetnog proizvoda koje su se zbog toga još više smanjile.

(150)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(151)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku proizvođača iz Unije u uzorku povećali su se za 10 % tijekom razmatranog razdoblja. Troškovi rada po zaposleniku povećali su se osobito u 2017. kada su se povećale proizvodnja i produktivnost.

(152)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Zalihe

(153)

Završne zalihe i zalihe kao postotak proizvodnje smanjile su se tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, s obzirom na to da je postotak proizvodnje nizak u cijelom razdoblju, a završne zalihe podliježu sezonskim varijacijama, taj se čimbenik ne smatra bitnim pokazateljem štete u ovom ispitnom postupku.

(154)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(155)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Profitabilnost se tijekom razmatranog razdoblja znatno smanjila zbog kretanja prosječnih prodajnih cijena i troškova proizvodnje opisanih u uvodnoj izjavi 152. Porast troškova proizvodnje od 2017. i smanjenje prodajnih cijena zbog uvoza iz predmetnih zemalja uzrokovali su gubitke industriji Unije u razdoblju ispitnog postupka.

(156)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Kretanja neto novčanog toka razvijala su se negativno tijekom razmatranog razdoblja.

(157)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Tijekom razmatranog razdoblja kretao se negativno zbog već opisanih trendova profitabilnosti i novčanog toka.

(158)

Industrija Unije nastavila je ulagati u razmatranom razdoblju. Svrha ulaganja bilo je poboljšanje učinkovitosti proizvodnje te smanjenje potrošnje energije i utjecaja na okoliš. Međutim, ulaganja su bila znatno manja u 2017. i u razdoblju ispitnog postupka u usporedbi s 2015. i 2016. Pad razine ulaganja bio je uzrokovan smanjenom sposobnošću prikupljanja kapitala, što je vidljivo iz pogoršanja stanja novčanih tokova.

(159)

Tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije pretrpjela je veliki pad prodajnih cijena (28 %), što je zajedno s povećanim troškovima u 2017. i razdoblju ispitnog postupka prouzročilo razinu dobiti od 14 % u 2015. te se pretvorilo u gubitke u razdoblju ispitnog postupka. Taj je trend doveo do sličnog pada novčanog toka, povrata ulaganja i ulaganja. Znatni negativni učinci osjetili su se i u pokazateljima obujma kao što su proizvodnja, koja se smanjila za 8 %, obujam prodaje, koji se smanjio za 21 %, i tržišni udio, koji je pao sa 69,7 % u 2015. na 57,9 % u razdoblju ispitnog postupka. Ti su događaji uzrokovali osjetljivu situaciju industrije Unije.

(160)

Vrlo mali broj ispitanih pokazatelja kretao se pozitivno. Proizvodni kapacitet blago se povećao tijekom razmatranog razdoblja, ali se proizvodnja smanjila kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi. Osim toga, smanjile su se i zalihe, ali njihova je razina niska tijekom cijelog razmatranog razdoblja.

(161)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(162)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz predmetnih zemalja. Među ostalim, ti su čimbenici sljedeći: uvoz iz trećih zemalja, pad potrošnje, kretanja na (svjetskom) tržištu uree, rast cijena plina u 2017. i razdoblju ispitnog postupka, izvozni rezultati industrije Unije, viši troškovi za proizvođače iz Unije i određene kupnje i prodaje UAN-a od strane proizvođača iz Unije.

(163)

Uvoz iz predmetnih zemalja povećao se za 64 % tijekom razmatranog razdoblja, što je dovelo do povećanja njihova tržišnog udjela za 72 %, kako je prikazano u tablici 2. To se dogodilo unatoč padu potrošnje od 5 % tijekom razmatranog razdoblja.

(164)

Uvozne cijene predmetnih zemalja u prosjeku su pale za 32 %. Zapravo, cijene uvoza iz svih triju predmetnih zemalja pale su između 30 % i 34 %, ovisno o zemlji. To smanjenje prodajnih cijena bilo je osobito očito 2016. jer je u isto vrijeme obujam uvoza iz predmetnih zemalja porastao za 50 % u usporedbi s 2015. U razdoblju ispitnog postupka, kako pokazuje usporedba prodajnih cijena po vrsti proizvoda za transakcije na istoj razini trgovanja, cijene uvoza iz predmetnih zemalja u prosjeku su bile niže od cijena industrije Unije za 6,8 %.

(165)

Jasno je da je veliko povećanje uvoza po sve nižim cijenama imalo bitnu ulogu u brzom pogoršanju gospodarskih pokazatelja industrije Unije. Stanje su dodatno pogoršala dva čimbenika koja su specifična za UAN. Kao prvo, UAN je roba koja se kupcima prodaje gotovo isključivo na temelju cijene. Stoga bi i samo mala razlika u cijeni mogla imati znatne posljedice. Drugo, UAN je tekući proizvod koji zahtijeva skladištenje u posebnim spremnicima, što znači da tržišne cijene moraju biti prihvaćene ubrzo nakon vremena proizvodnje bez obzira na trošak proizvodnje koji je vrijedio u to vrijeme.

(166)

Niske prodajne cijene iz predmetnih zemalja bile su najštetnije u 2017. i razdoblju ispitnog postupka kada su se troškovi povećavali zbog viših cijena plina. Snižene prodajne cijene industrije Unije, koje se ne bi mogle povisiti u skladu sa sve većim troškovima zbog pritiska uvoza na cijene, uzrokovale su pogoršanje pokazatelja uspješnosti industrije Unije i gubitke do razdoblja ispitnog postupka. Stoga u 2017. i u razdoblju ispitnog postupka nekoliko proizvođača nije moglo izbjeći prekide proizvodnje, a razine ulaganja znatno su smanjene. To je dodatno pogoršalo štetu zato što je trajno ulaganje u integrirano kemijsko postrojenje ključno za dugoročni opstanak.

(167)

Neke su stranke navele da nema uzročne veze između razine uvoza i prodajnih cijena industrije Unije i dobiti jer su prodajne cijene i dobit industrije Unije bile visoke u razdobljima znatnog uvoza i obratno. Međutim, točke prethodno navedene u ovom odjeljku i nemogućnost industrije Unije da iskoristi domaće tržište u jednakoj mjeri kao i proizvođači iz predmetnih zemalja dokaz su štete prouzročene dampinškim uvozom.

(168)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretao se kako slijedi:

Tablica 11.

Uvoz iz trećih zemalja

(169)

Uvoz iz trećih zemalja (uglavnom iz Bjelarusa, Sjeverne Makedonije, Srbije i Alžira) smanjio se za 50 % tijekom razmatranog razdoblja, a u razdoblju ispitnog postupka imao je tržišni udio od samo 4,1 %.

(170)

Stoga je privremeno zaključeno da je takav uvoz mogao samo neznatno utjecati na stanje industrije Unije.

(171)

Obujam izvoza industrije Unije u razmatranom razdoblju kretao se kako slijedi:

Tablica 12.

Izvozni rezultati industrije Unije

(172)

Tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije povećala je prodaju na izvoznim tržištima za oko 280 000 tona. No, ta je povećana prodaja na njezinu izvoznom tržištu samo djelomično kompenzirala gubitak od otprilike 700 000 tona na tržištu Unije. Cijene izvoza industrije Unije bile su slične njezinim cijenama na tržištu Unije.

(173)

Stoga je privremeno zaključeno da takav izvoz nije pridonio šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(174)

Neke su stranke tijekom ispitnog postupka navele fluktuirajuću potrošnju i/ili nepovoljne vremenske uvjete na ključnim tržištima kao pokretače štetnog stanja industrije Unije. Tablica 1. pokazuje da je potrošnja na tržištu Unije doista fluktuirala tijekom razmatranog razdoblja i da se ukupno smanjila za 5 %. Međutim, unatoč tim fluktuacijama i ukupnom padu, uvoz iz predmetnih zemalja tijekom razmatranog razdoblja stalno se povećavao na štetu ostalog uvoza i prodaje industrije Unije.

(175)

Stoga je privremeno zaključeno da kretanje potražnje nije doprinijelo šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(176)

Neke su stranke tvrdile da se štetno stanje proizvođača iz Unije može pripisati svjetskoj cijeni uree jer je ona dovela do pada cijena UAN-a u Uniji. Međutim, ispitni postupak pokazao je da ne postoji svjetska cijena uree koja bi mogla utjecati na stanje industrije Unije. Postoje neovisni akteri koji objavljuju cijene na promptnom tržištu za ureu na različitim lokacijama diljem svijeta. Te su cijene varirale od mjesta do mjesta tijekom razmatranog razdoblja (15). Osim toga, iako urea na svjetskoj razini čini 56 % ukupne potrošnje gnojiva, ona nije preferirano gnojivo u Uniji, gdje čini oko 19 % potrošnje gnojiva.

(177)

Stoga je privremeno zaključeno da cijena uree (u svijetu) nije mogla znatno utjecati na prodajne cijene industrije Unije i njezino štetno stanje.

(178)

Nekoliko je stranaka istaknulo povećanje troškova prodaje te administrativnih i općih troškova proizvođača iz Unije i/ili izjavilo da su neki proizvođači iz Unije koji su podnijeli pritužbu u štetnom stanju jer plaćaju visoku cijenu za plin.

(179)

U ispitnom postupku nisu utvrđene nikakve neuobičajene promjene troškova prodaje te administrativnih i općih troškova proizvođača iz Unije u uzorku. Kad je riječ o razini cijena plina tijekom razmatranog razdoblja, njezine promjene ne objašnjavaju smanjenje dobiti u ovom slučaju. Visoke cijene plina mogle bi objasniti stalnu nemogućnost postizanja odgovarajuće razine profitabilnosti, no to ovdje nije slučaj jer su 2015. i 2016. razine profitabilnosti iznosile 14 %, odnosno 10 %.

(180)

Stoga se smatra da je kretanje cijene plina bilo otežavajući faktor u pogledu štete koju su pretrpjeli neki proizvođači iz Unije. Međutim, ni plin ni drugo povećanje troškova nisu bili glavni uzrok štete. To je bio pritisak na cijene zbog uvoza iz predmetnih zemalja koji industriji Unije nije dopustio da prenese rast troškova poskupljenjem prodajnih cijena.

(181)

Nekoliko stranaka tvrdilo je da su određeni proizvođači iz Unije sami sebi nanijeli štetu koju su pretrpjeli jer su kupili UAN.

(182)

Ispitni postupak pokazao je da su pojedini proizvođači iz Unije ili njihovi trgovinski ogranci kupili određenu količinu UAN-a od uvoznika ili trgovaca u Uniji kako bi isporučili određene narudžbe ili iz logističkih razloga. S obzirom na to da se UAN iz nekoliko izvora miješa u spremnicima i da takve spremnike ponekad dijeli nekoliko sudionika na tržištu, ne može se isključiti da su proizvođači iz Unije zapravo ponovno kupili određenu količinu UAN-a koju su prije toga prodali. U svakom slučaju, obujam UAN-a koji su kupili proizvođači iz Unije bio je zanemariv u usporedbi s ukupnom prodajom u Uniji.

(183)

Tvrdnja jednog ruskog proizvođača izvoznika da neki proizvođači iz Unije prodaju UAN u Uniji po sniženim cijenama ispod tržišne cijene nije bila potkrijepljena nikakvim dokazima.

(184)

S obzirom na prethodno navedeno, privremeno je zaključeno da nijedna od navedenih aktivnosti nije znatno utjecala na štetno stanje industrije Unije.

(185)

Neke su stranke tijekom ispitnog postupka navele druge čimbenike kao pokretače štetnog stanja industrije Unije. Ti ostali čimbenici uključuju: i. sezonski karakter cijena UAN-a, ii. „sposobnost prijelaza” proizvođača iz Unije, iii. neredovite isporuke nekih proizvođača iz Unije te iv. digitalnu platformu putem koje bi se gnojiva prodavala po agresivnim cijenama.

(186)

Međutim, u ispitnom postupku pokazalo se: i. da je učinak bilo kakvih sezonskih oscilacija cijena UAN-a kompenziran time što se analiziralo razdoblje od 12 mjeseci, ii. da se proizvođači iz Unije koriste „sposobnošću prijelaza” kao zaštitnom mjerom, iii. da su određene neredovite isporuke nekih proizvođača iz Unije bile posljedica uobičajenih postupaka održavanja i iv. da je ograničena prodaja UAN-a na internetu obavljena po sličnim tržišnim cijenama.

(187)

Stoga je privremeno zaključeno da nijedan od tih čimbenika nije uzrokovao štetu industriji Unije.

(188)

Tijekom razmatranog razdoblja i u kontekstu smanjene potrošnje u Uniji obujam uvoza iz predmetnih zemalja i njihovi tržišni udjeli znatno su se povećali, dok su cijene iz predmetnih zemalja u prosjeku pale za 33 %. Povećanje tržišnog udjela uvoza podudaralo se sa sličnim smanjenjem tržišnog udjela industrije Unije. Budući da je UAN cjenovno osjetljiv proizvod, da je tržišni udio uvoza iz predmetnih zemalja u razdoblju ispitnog postupka iznosio 37,7 % te da je taj uvoz izvršen po cijenama kojima su bile niže od cijena industrije Unije, takav je uvoz prouzročio znatne štetne učinke. Pritisak cijena uvoza iz predmetnih zemalja na proizvođače iz Unije bio je posebno štetan u 2017. i razdoblju ispitnog postupka kada su se troškovi povećavali. Taj je pritisak uzrokovao pogoršanje pokazatelja uspješnosti industrije Unije i doveo do gubitaka u razdoblju ispitnog postupka.

(189)

Analiza iz uvodnih izjava od 171. do 188. pokazala je da nijedan drugi čimbenik nije imao znatan učinak na štetno stanje industrije Unije.

(190)

Komisija je na temelju prethodno navedenog u ovoj fazi zaključila da je materijalna šteta nanesena industriji Unije uzrokovana dampinškim uvozom iz predmetnih zemalja te da ostali čimbenici, uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, nisu oslabili uzročno-posljedičnu vezu.

(191)

Komisija je učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije razlikovala i razdvojila od štetnih učinaka dampinškog uvoza. Učinak većine tih čimbenika bio je praktički nepostojeći, dok je učinak promjena cijena plina na negativna kretanja u industriji Unije u smislu smanjene dobiti bio ograničen.

(192)

Kako bi utvrdila razinu mjera, Komisija je ispitala bi li pristojba niža od dampinške marže bila dovoljna za uklanjanje štete prouzročene dampinškim uvozom industriji Unije.

(193)

U ovom predmetu podnositelji pritužbe iznijeli su tvrdnju o postojanju poremećaja u vezi sa sirovinama u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe u jednoj od zemalja koje su predmet ispitnog postupka, odnosno u Rusiji. Ocjena Rusije nalazi se u odjeljku 6.3. u nastavku.

(194)

Jedan od ruskih proizvođača izvoznika koji surađuju tvrdio je da bi moguća primjena odredaba članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe na Rusiju bila diskriminirajuća jer su se poremećaji u vezi sa sirovinama u smislu ovog članka odnosili i na tržišta prirodnog plina u Trinidadu i Tobagu i SAD-u.

(195)

Komisija je ispitala te tvrdnje i privremeno zaključila:

(196)

Stoga je Komisija privremeno odbacila tvrdnju o diskriminirajućem postupanju pri primjeni članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe u odnosu na Rusiju.

(197)

Komisija je najprije utvrdila iznos pristojbe koja je potrebna kako bi se uklonila šteta koju je pretrpjela industrija Unije bez poremećaja u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. U tom bi se slučaju šteta uklonila ako bi industrija Unije mogla pokriti svoje troškove proizvodnje, uključujući troškove koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o okolišu i njihovih protokola, kojih je Unija stranka, te konvencija Međunarodne organizacije rada (ILO) koje su navedene u Prilogu I.a osnovne uredbe i ostvariti razumnu dobit („ciljna dobit”).

(198)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe, Komisija je za utvrđivanje ciljne dobiti uzela u obzir sljedeće čimbenike: razinu profitabilnosti prije povećanja uvoza iz zemlje koja je predmet ispitnog postupka, razinu profitabilnosti potrebnu za pokrivanje punih troškova i ulaganja, istraživanja i razvoja i inovacija te razinu profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja.

(199)

Kako je prikazano u tablici 2., uvoz iz predmetnih zemalja 2016. počeo je rasti. Stoga bi sve marže dobiti za ovu svrhu trebale biti izvedene iz prethodnih godina. Kako bi se izbjeglo korištenje godine s iznimnom godišnjom dobiti, odlučeno je da će se upotrijebiti ponderirana prosječna dobit koju je industrija Unije ostvarila u razdoblju 2013.–2015. Tako dobivena ciljna dobit, koja je iznosila 10 %, smatrala se zdravom dobiti u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja.

(200)

Jedan proizvođač iz Unije u uzorku tvrdio je da bi Komisija ciljnoj dobiti trebala dodati planirana ulaganja koja nisu provedena tijekom razmatranog razdoblja. Komisija je tu tvrdnju istražila u skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe. Međutim, predmetno društvo nije moglo dostaviti dokumente u prilog toj tvrdnji pa je ona privremeno odbačena.

(201)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.d osnovne uredbe, kao zadnji korak, Komisija je procijenila buduće troškove koje će industrija Unije snositi tijekom razdoblja primjene mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2., a koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o okolišu i njihovih protokola kojih je Unija stranka te konvencija Međunarodne organizacije rada (ILO) koje su navedene u Prilogu I.a osnovne uredbe. Na temelju dostupnih dokaza Komisija je utvrdila dodatni trošak od 3,7 % koji je dodan neštetnoj cijeni. Bilješka o tome kako je Komisija utvrdila taj dodatni trošak dostupna je u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama.

(202)

Ti su troškovi sadržavali dodatne buduće troškove kako bi se osigurala usklađenost sa sustavom EU-a za trgovanje emisijama (EU ETS). Sustav EU-a za trgovanje emisijama okosnica je politike EU-a za usklađivanje s multilateralnim sporazumima o okolišu. Takvi dodatni troškovi izračunani su na temelju prosječnih procijenjenih dodatnih emisijskih jedinica EU-a (EUA) koje se moraju kupiti tijekom trajanja mjera. Emisijske jedinice EU-a upotrijebljene u izračunu nisu uključivale besplatno dodijeljene emisijske jedinice te su, kao i svi troškovi proizvodnje, provjerene kako bi se osiguralo da su pravilno dodijeljene predmetnom proizvodu. Troškovi emisijskih jedinica EU-a ekstrapolirani su kako bi se u obzir uzele očekivane promjene cijena tijekom trajanja mjera. Izvor tih predviđenih cijena jest izvadak iz analize društva Bloomberg New Energy Finance od 8. veljače 2019. Prosječna predviđena cijena emisijskih jedinica EU-a u tom razdoblju iznosi 24,14 EUR/tona proizvedenog CO2.

(203)

Na temelju toga Komisija je izračunala neštetnu cijenu istovjetnog proizvoda za industriju Unije.

(204)

Komisija je zatim utvrdila razinu uklanjanja štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika koji surađuju u Trinidadu i Tobagu i SAD-u, kako je utvrđeno za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF. Rezultat tih izračuna prikazan je u tablici u nastavku.

(205)

U skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je u pogledu Rusije najprije ispitala je li privremeno utvrđena dampinška marža viša od marže prikladne za uklanjanje štete za industriju Unije. U tu je svrhu uspoređena ponderirana prosječna uvozna cijena proizvođača izvoznika koji surađuju iz Rusije s ciljnom cijenom industrije Unije, kako je objašnjeno u prethodnom odjeljku 6.1. Rezultat tih izračuna prikazan je u tablici u nastavku.

(206)

Budući da je tako izračunana marža sniženja ciljnih cijena bila niža od dampinške marže, Komisija je provela ispitivanje koje se zahtijeva u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe.

(207)

Podnositelj pritužbe u pritužbi je dostavio dostatne dokaze da postoje poremećaji u vezi sa sirovinama u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe u pogledu predmetnog proizvoda u Rusiji. Prema dokazima u pritužbi, prirodni plin, koji čini znatno više od 17 % troškova proizvodnje predmetnog proizvoda, u Rusiji podliježe dvostrukim cijenama.

(208)

Stoga, kako je najavljeno u obavijesti o pokretanju postupka, u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe, pri procjeni odgovarajuće razine mjera u pogledu Rusije Komisija je ispitala navodne poremećaje i sve druge poremećaje obuhvaćene člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe u Rusiji.

(209)

Komisija je prvo utvrdila glavne sirovine koje u proizvodnji predmetnog proizvoda upotrebljava svaki od proizvođača izvoznika koji surađuju. Sirovine za koje je vjerojatno da čine najmanje 17 % troškova proizvodnje predmetnog proizvoda smatrane su glavnim sirovinama.

(210)

Komisija je utvrdila da je prirodni plin glavna sirovina za proizvodnju predmetnog proizvoda. Ispitnim postupkom potvrđeno je da on čini više od 17 % troškova proizvodnje UAN-a za oba ruska proizvođača izvoznika koji surađuju, kako je propisano člankom 7. stavkom 2.a. Na temelju informacija koje su dostavili, za oba društva trošak plina u ukupnim troškovima proizvodnje UAN-a iznosio je više od 50 % u odnosu na cijene plina koje su dostavila ta društva. Uz prilagodbu cijene plina kako je opisano u uvodnim izjavama od 52. do 55. i od 59. do 60, trošak plina u ukupnim troškovima proizvodnje UAN-a u rasponu je od 70 % do 85 %.

(211)

Komisija je zatim ispitala postoje li u pogledu prirodnog plina koji se upotrebljava u proizvodnji predmetnog proizvoda poremećaji zbog jedne od mjera navedenih u članku 7. stavku 2.a osnovne uredbe: sustavi dvostrukih cijena, izvozni porezi, dodatni izvozni porez, izvozna kvota, zabrana izvoza, porez na robu namijenjenu izvozu, zahtjevi za izdavanjem dozvola, najniža izvozna cijena, smanjenje ili ukidanje povrata poreza na dodanu vrijednost (PDV), ograničenje u pogledu mjesta carinjenja za izvoznike, popis kvalificiranih izvoznika, obveza u vezi s domaćim tržištem, vezana rudarska prava. Komisija je u tu svrhu ispitala relevantne propise Ruske Federacije, podneske zainteresiranih strana, uključujući vladu Rusije, javno dostupna izvješća i studije (16), revidirane godišnje financijske izvještaje ruskih dobavljača plina i strateške dokumente vlade Rusije (17).

(212)

Komisija je utvrdila da je jedna od mjera navedena kao poremećaj u vezi sa sirovinama u članku 7. stavku 2.a drugom podstavku, tj. izvozni porez (od 30 %) (18), postojala i utjecala na prodaju prirodnog plina u Rusiji tijekom RIP-a.

(213)

Osim toga, isključivo pravo na izvoz plina u plinovitom stanju dodjeljuje se vlasniku jedinstvenog sustava za opskrbu plinom (engl. Unified Gas Supply System – UGSS). Zakonom je također predviđeno da vlasnik UGSS-a može biti samo subjekt pod kontrolom države. Stoga Gazprom ima jedinu dozvolu za izvoz prirodnog plina. Opis situacije može se smatrati mjerom „zahtjevi za izdavanje dozvola” ili „popis kvalificiranih izvoznika”.

(214)

Naposljetku, podnositelj pritužbe uputio je na dvostruku cijenu prirodnog plina kao potencijalni poremećaj u vezi sa sirovinama. U ispitnom postupku doista su pronađeni dokazi o postojanju dvostrukih cijena prirodnog plina u Rusiji za domaću i izvoznu prodaju na temelju formule za cijenu plina koja se upotrebljava pri utvrđivanju reguliranih domaćih cijena.

(215)

S tim u vezi, domaća cijena u Rusiji regulirana je za Gazprom, dobavljača plina u državnom vlasništvu, a za druge dobavljače nije regulirana. Međutim, ostali dobavljači imaju cijenu vrlo sličnu onoj koju je vlada Rusije odredila za Gazprom, kako je primijećeno kod proizvođača izvoznika u ispitnom postupku, ali i u javno dostupnim informacijama (19). Ovisno o godini, domaća cijena određuje se s pomoću formule za cijenu plina ili se utvrđuje indeksacijom. Indeks koji treba koristiti redovito se objavljuje u prognozi ruskog Ministarstva gospodarskog razvoja za društveno-gospodarski razvoj (20). S pomoću formule za cijenu plina odgovarajuća se razina domaće cijene izračunava tako da se od međunarodne cijene prirodnog plina oduzmu izvozni porez, troškovi međunarodnog i domaćeg prijevoza te tzv. koeficijent smanjenja. Komisija je smatrala da se učinak dvostrukih cijena može pripisati koeficijentu smanjenja koji je neovisan o učinku izvoznog poreza.

(216)

Komisija je cijenu prirodnog plina usporedila s cijenom na reprezentativnom međunarodnom tržištu. Ispitni postupak potvrdio je da je domaća cijena prirodnog plina u Rusiji znatno i više nego dvostruko niža od cijene na čvorištu Waidhaus, koja je izračunana kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 59. do 60.

(217)

Kako je objašnjeno u točki (d) uvodne izjave 55., Komisija je smatrala da je cijena na čvorištu Waidhaus odgovarajuća referentna vrijednost za cijenu na reprezentativnom međunarodnom tržištu u procjeni poremećaja cijene prirodnog plina na domaćem tržištu u Rusiji.

(218)

Jedan od ruskih proizvođača koji surađuju tvrdio je da prirodni plin nije sirovina za proizvodnju UAN-a pa ne može biti obuhvaćen analizom na temelju članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. Nadalje, dotična zainteresirana strana tvrdila je da u pritužbi nije jasno da je trošak prirodnog plina dosegnuo prag od 17 % ukupnih troškova proizvodnje UAN-a.

(219)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 52., prirodni plin čini više od 50 % troškova proizvodnje predmetnog proizvoda. Činjenica da se upotrebljava za proizvodnju amonijaka, što je jedan od prvih koraka u proizvodnji predmetnog proizvoda, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 60., ne mijenja njegovu prirodu sirovine potrebne za proizvodnju predmetnog proizvoda. Oba ruska proizvođača UAN-a imaju potpuno integrirana kemijska postrojenja pa iskorištavaju poremećaje utvrđene za prirodni plin koji se upotrebljava u proizvodnji predmetnog proizvoda. Stoga je ta tvrdnja privremeno odbačena.

(220)

Uzimajući u obzir svoju ocjenu kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 205. do 215., Komisija je privremeno zaključila da prirodni plin podliježe poremećajima u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe.

(221)

Nakon što je zaključila da u slučaju Rusije postoje poremećaji u vezi sa sirovinama, kako je predviđeno člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe, Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da je u interesu Unije utvrditi iznos privremenih pristojbi u skladu s člankom 7. stavkom 2.b osnovne uredbe. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na ocjeni svih relevantnih informacija u ovom ispitnom postupku, uključujući rezervne kapacitete u zemlji izvoznici, tržišno natjecanje u pogledu sirovina i učinak na opskrbne lance društava iz Unije u skladu s člankom 7. stavkom 2.b osnovne uredbe. Kako bi ocijenila te informacije, Komisija je u upitnik za sve zainteresirane strane uključila posebna pitanja. Podnositelj pritužbe i neki proizvođači koji su podnijeli pritužbu dostavili su odgovore na ta pitanja. Na pitanja je odgovorilo i nekoliko drugih stranaka, no većina njihovih odgovora bila je nepotpuna.

(222)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 141. i 143., UAN se obično proizvodi u integriranim kemijskim postrojenjima. Zbog toga rezervni kapacitet uvelike ovisi o konfiguraciji tih integriranih postrojenja i o proizvođačevoj bazi klijenata. Cilj je svakog društva maksimalno povećati profitabilnost postrojenja i zato je teško utvrditi točan rezervni kapacitet.

(223)

Uzimajući u obzir tu činjenicu te na temelju informacija prikupljenih tijekom ispitnog postupka, Komisija je utvrdila da rezervni kapacitet u Rusiji iznosi od 330 000 do 750 000 tona godišnje, što čini od 7 % do 16 % potrošnje UAN-a u Uniji. Te su količine utvrđene na temelju provjerenih informacija o kapacitetu dvaju ruskih proizvođača izvoznika koji surađuju i koji čine većinu proizvodnje u Rusiji (stvarni rezervni kapacitet, ne uzima u obzir „sposobnost prijelaza”) i informacija koje su dostavili podnositelji pritužbe (potencijalni rezervni kapacitet, uzima u obzir „sposobnost prijelaza”).

(224)

Rusko tržište UAN-a (21) relativno je malo u usporedbi s ruskim proizvodnim kapacitetom za UAN (22). S proizvodnjom koja je znatno veća od domaće potrošnje, Rusija je neto izvoznik UAN-a.

(225)

Rusija je 2017. izvezla više od 100 000 tona UAN-a u Ukrajinu. Nakon uvođenja antidampinških mjera za UAN podrijetlom iz Rusije koje je Ukrajina uvela u svibnju 2017., taj se izvoz mogao usmjeriti na druga, zanimljivija tržišta, uključujući tržište Unije.

(226)

Izvozni je potencijal Rusije očit. Čak i ako se „sposobnost prijelaza” ruskih proizvođača smatra ograničenom, neosporno je da je od kolovoza 2018. obujam uvoza UAN-a u Uniju iz Rusije nastavio trend rasta prikazan u tablici 2. (vidjeti i tablicu 1. u uredbi o evidentiranju). Napominje se i da je na stranici 9. svojeg podneska od 19. rujna 2018. Eurochem prognozirao povećanje ruskog izvoza UAN-a u 2018. i 2019.

(227)

Kako je istaknuto u uvodnoj izjavi 54., ispitni postupak pokazao je da država saveznim zakonima regulira cijene plina u Rusiji i da one ne odražavaju uobičajene tržišne uvjete u kojima cijene uglavnom određuju troškovi proizvodnje i očekivani prihodi.

(228)

Acron je dostavio prezentaciju o tržišnom natjecanju na tržištu plina u Rusiji (konkretno o određivanju cijena plina, profitabilnosti reguliranih i nereguliranih cijena i izvorima opskrbe) koju je vlada Rusije izradila 2016. izvan područja primjene ovog ispitnog postupka. Međutim, Komisija nije smatrala da se tom prezentacijom, koja je razmotrena u uvodnim izjavama 56. i 57., dovode u pitanje nalazi navedeni u prethodnoj uvodnoj izjavi.

(229)

Zakonsko uređenje tržišta plina u Rusiji omogućuje nepoštenu prednost ruskim proizvođačima UAN-a jer imaju pristup umjetno niskim cijenama plina na domaćem tržištu zbog domaćih propisa, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 209. do 217. Istovremeno, na proizvođače iz Unije negativno utječe cjenovna diskriminacija uzrokovana tim propisima u Rusiji, zbog koje za isti plin plaćaju znatno više cijene od onih koje plaćaju ruski proizvođači.

(230)

Komisija smatra da je malo vjerojatno da će se ova situacija uskoro promijeniti (23).

(231)

Prema nalazima ispitnog postupka, očekuje se ograničeni učinak na opskrbne lance. Zapravo, većina stranaka, uključujući uvoznike, izjavila je da bi poskupljenja cijena koja proizlaze iz mjera utjecala jedino na krajnje korisnike UAN-a, tj. poljoprivrednike, s obzirom na to da u opskrbnom lancu nema posrednih stranaka koje mogu apsorbirati carine. Budući da je riječ o tekućini i prilično homogenoj robi, UAN iz više izvora miješa se u spremnicima, a većina sudionika u opskrbnom lancu zanemaruje podrijetlo kupljenog/upotrijebljenog UAN-a. Stoga se ne očekuje da će se u slučaju uvođenja mjera znatno promijeniti opći opskrbni lanci. Proizvođači iz Unije nastavit će proizvoditi UAN, a očekuje se nastavak uvoza iz Rusije (kao i iz drugih zemalja koje su predmet ispitnog postupka) s obzirom na predviđeni rast potražnje za UAN-om i činjenicu da proizvođači iz Unije mogu u ograničenoj mjeri mijenjati konačni proizvod.

(232)

Prema nalazima ispitnog postupka, utjecaj na poljoprivrednike u Uniji u cjelini bi bio slab. Komisija je utvrdila da UAN čini manje od 1 % ukupnih troškova poljoprivredne proizvodnje u Uniji. Eventualno poskupljenje cijena zbog mjera stoga ne bi trebalo znatno utjecati na poljoprivredni sektor Unije u cjelini.

(233)

Budući da se UAN upotrebljava kao gnojivo u vrlo različitim okolnostima i da njegova uporaba uvelike varira među usjevima, regijama itd., Komisija je odvojeno ocijenila utjecaj na poljoprivredna gospodarstva specijalizirana za običnu pšenicu (glavni usjev za koji se primjenjuje UAN) u Francuskoj (zemlja koja je glavni proizvođač pšenice u Uniji) koja upotrebljavaju UAN kao jedini izvor dušičnog gnojiva.

(234)

Na takvim specijaliziranim poljoprivrednim gospodarstvima 2013. sva gnojiva činila su 21,94 % troškova (24). Komisija je procijenila da je u sezoni 2017./2018. UAN činio do 10 % njihovih ukupnih troškova proizvodnje (25). S obzirom na najvišu uvedenu privremenu antidampinšku pristojbu, to bi bilo povećanje troška proizvodnje od najviše 3 % (26) ako se mjere uvedu u istom omjeru. Stoga je Komisija zaključila da mjere ne bi imale nerazmjeran učinak čak ni na ta poljoprivredna gospodarstva. Nadalje, mnoga poljoprivredna gospodarstva u Uniji (uključujući Francusku) oslanjaju se na više vrsta usjeva.

(235)

Nakon procjene svih relevantnih informacija u ovom ispitnom postupku Komisija je privremeno zaključila da je u interesu Unije utvrditi iznos privremenih pristojbi za Rusiju u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe.

(236)

Konkretno, Komisija je prvo utvrdila postojanje poremećaja u vezi sa sirovinama za predmetni proizvod u Rusiji. Drugo, Komisija je utvrdila da Rusija ima rezervni kapacitet koji se može iskoristiti za povećanje izvoza u Uniju. Osim toga, Komisija je utvrdila da su ruski proizvođači zbog prirodnog plina u nepoštenoj prednosti u odnosu na proizvođače iz Unije zbog regulacije na ruskom tržištu. Naposljetku, Komisija je zaključila da mjere ne bi negativno utjecale na opskrbni lanac u Europi. Konkretnije, Komisija je utvrdila da, iako bi mjere mogle utjecati na ograničen broj poljoprivrednika u Uniji, svaki učinak bio bi ograničen i ne bi bio općenito nerazmjeran. Konačno, Komisija je smatrala da bi se uvoz UAN-a nastavio te da se, stoga, opskrba ne bi prekinula mjerama. Očekuje se nastavak uvoza iz predmetnih zemalja, s tržišnim udjelom većim od 37 % tijekom razdoblja ispitnog postupka, s obzirom na predviđeni rast potražnje za UAN-om i činjenicu da proizvođači iz Unije mogu u ograničenoj mjeri mijenjati konačni proizvod. U svakom slučaju, proizvođači iz Unije s rezervnim kapacitetom mogu proizvesti znatne količine UAN-a.

(237)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da u slučaju Rusije pristojba niža od dampinške marže ne bi bila dostatna za uklanjanje štete za industriju Unije. Proizvođačima iz Unije ne šteti samo damping već i dodatni poremećaji trgovine u usporedbi s ruskim proizvođačima izvoznicima. Stoga, kako bi se na odgovarajući način zaštitila trgovina, razina mjera za Rusiju mora biti izjednačena s dampinškom maržom kako je privremeno utvrđena.

(238)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera u pogledu uvoza iz Rusije, Trinidada i Tobaga i SAD-a nije u interesu Unije, iako je utvrđen štetni damping. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika, korisnika i drugih relevantnih gospodarskih subjekata.

(239)

U cijeloj Uniji 20 je poznatih proizvođača UAN-a. Proizvođači iz Unije koji obuhvaćaju 80 % obujma proizvodnje Unije surađivali su u ispitnom postupku. Dva društva ili grupe društava koji čine 30 % proizvodnje UAN-a u Uniji protivili su se predmetu.

(240)

Nepostojanje mjera vjerojatno će imati znatan negativan učinak na industriju Unije u smislu manjeg obujma prodaje i dodatnog pada cijena, čime se smanjuju profitabilnost i ulaganja. Mjerama bi se industriji Unije omogućilo da iskoristi svoj potencijal na tržištu Unije na kojem vladaju ravnopravni uvjeti, povrati izgubljeni tržišni udio i poboljša profitabilnost na razinama koje se smatraju održivima.

(241)

Tri nepovezana uvoznika dostavila su odgovore na upitnik. Samo dva uvoznika pristala su na daljnju suradnju u ispitnom postupku.

(242)

Djelatnosti povezane s UAN-om činile su manji dio djelatnosti jednog od dvaju uvoznika koji surađuju, koji je zapravo udruženje zadruga koje djeluje u ime svojih članova. Drugi uvoznik, koji se više oslanja na UAN, prilagođava prodajne cijene ovisno o promjenama na tržištu UAN-a. Dva uvoznika koji surađuju pružaju širok raspon usluga i/ili proizvoda i imaju nekoliko izvora opskrbe.

(243)

Bilo kakve negativne posljedice za uvoznike u Uniji koje proizlaze iz mjera ne mogu biti veće od pozitivnih posljedica mjera na industriju Unije. Mjerama se žele stvoriti ravnopravni uvjeti za sve stranke. Osim toga, uvoznici općenito nude širok raspon gnojiva i/ili usluga i imaju više izvora opskrbe. Većina stranaka, uključujući i uvoznike koji surađuju, izjavila je da bi krajnji korisnici UAN-a, tj. poljoprivrednici, bili stranke na koje bi utjecala eventualna poskupljenja cijena zbog mjera.

(244)

Jedanaest stranaka koje zastupaju interese korisnika dostavilo je odgovore na upitnik, iako s malo provjerljivih podataka.

(245)

Udruženja koja zastupaju relevantne zadruge i/ili poljoprivrednike u Uniji (COPA-COGECA), Francuskoj (COOP de France), Irskoj (Irish Farmers' Association) i Finskoj (MTK) navela su da bi mjere imale negativan učinak na korisnike UAN-a, tj. na poljoprivrednike. Znatan broj francuskih zadruga, udruženja/grupa zadruga i platformi za kupnju koji za poljoprivrednike kupuju poljoprivredne potrepštine iznio je primjedbe o negativnom učinku koji bi mjere mogle imati na francuske poljoprivrednike. Slično su stajalište izrazili proizvođači izvoznici koji surađuju, niz nepovezanih uvoznika i razni gospodarski subjekti u Francuskoj i Španjolskoj.

(246)

Jedan veliki francuski posrednik koji posluje u području poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i gnojiva naveo je da će eventualne antidampinške mjere „morati biti blage”.

(247)

Neke su stranke tvrdile da zamjenskih proizvoda za poljoprivrednike (i/ili druge gospodarske subjekte) nema ili da ih je malo jer proizvodnja dušičnih gnojiva u Uniji nije dovoljna. Međutim, ništa u dokumentaciji ne upućuje na nestašicu dušičnih gnojiva u Uniji; općenito postoje brojni izvori opskrbe dušičnim gnojivima, kao što su kalcijev amonijev nitrat, amonijev nitrat ili urea.

(248)

Neke su se primjedbe odnosile na važnost troškova UAN-a na poljoprivrednom gospodarstvu (iako se brojke znatno razlikuje od stranke do stranke) i/ili su naglasile da su poljoprivrednici godinama u lošoj situaciji zbog različitih razloga (npr. slab urod 2016., niske prodajne cijene, loše vrijeme ili velika konkurencija na tržištu) i da su radna mjesta ugrožena. Te stranke smatraju da bi antidampinške mjere neke poljoprivrednike prisilile da prestanu proizvoditi i/ili dalje pogoršale stanje u sektoru koji ne može prenijeti troškove na korisnike i koji treba ostati konkurentan na globaliziranom tržištu. Za neke bi stranke antidampinške mjere bile kompromis sa zajedničkom poljoprivrednom politikom, koja će postati nedostatna za jamčenje prihoda i konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava.

(249)

Komisija je odbacila te argumente. Iako priznaje da bi se učinak mogao razlikovati ovisno o vrsti poljoprivrednog gospodarstva ili poljoprivrednoj praksi, Komisija je utvrdila da UAN čini manje od 1 % ukupnih poljoprivrednih troškova u Uniji. Eventualno poskupljenje cijena zbog mjera stoga ne bi trebalo znatno utjecati na cjelokupni poljoprivredni sektor u Uniji.

(250)

Budući da se UAN upotrebljava kao gnojivo u vrlo različitim okolnostima i da njegova uporaba uvelike varira među usjevima, regijama itd., Komisija je ispitala mogući utjecaj mjera na poljoprivredna gospodarstva specijalizirana za običnu pšenicu (glavni usjev za koji se primjenjuje UAN) u Francuskoj (najveći proizvođač pšenice u Uniji) koja upotrebljavaju UAN kao jedini izvor dušičnog gnojiva.

(251)

Na takvim specijaliziranim poljoprivrednim gospodarstvima UAN je 2013. činio 15,4 % troškova (27). Komisija je procijenila da je u sezoni 2017./2018. UAN činio do 10 % njihovih ukupnih troškova proizvodnje (28). S obzirom na najvišu uvedenu privremenu antidampinšku pristojbu, to bi bilo povećanje troška proizvodnje od približno 3 % (29) ako se mjere uvedu u istom omjeru. Stoga eventualno poskupljenje cijene na temelju uvedenih mjera ne bi trebalo imati nerazmjerno velik utjecaj na poljoprivredna gospodarstva u „najgorem mogućem scenariju” s obzirom na, među ostalim, instrumente koji su na raspolaganju poljoprivrednicima za nabavu UAN-a po razumnim cijenama (npr. udruženo kupovanje preko platformi za kupnju ili osiguranja za zaštitu marži). Nadalje, mnoga poljoprivredna gospodarstva u Uniji oslanjaju se na nekoliko usjeva.

(252)

Što se tiče tvrdnje o utjecaju na radna mjesta na poljoprivrednim gospodarstvima, napominje se da poljoprivreda u Uniji godinama sve više upotrebljava ili će upotrebljavati tehnologije zbog čega se u njoj smanjila količina radne snage, a predviđa se nastavak tog kretanja (30). Očekuje se da će učinak antidampinških mjera biti ograničen u odnosu na ta aktualna kretanja.

(253)

Bez obzira na prethodno navedene privremene nalaze, Komisija potiče stranke koje još nisu iznijele stajalište da dostave primjedbe o interesima korisnika. Ta zapažanja i svi drugi elementi koje su zainteresirane strane iznijele Komisiji u utvrđenim rokovima nakon privremenih mjera pažljivo će se analizirati u konačnoj fazi.

(254)

U ovom se odjeljku razmatraju druge primjedbe koje je iznijelo više zainteresiranih strana. Te su stranke proizvođači izvoznici, uvoznici, udruženja koja predstavljaju relevantne zadruge i/ili poljoprivrednike u Uniji, Francuskoj i Irskoj; francuske zadruge, udruženja/grupe zadruga i platforme za kupnju koje za poljoprivrednike kupuju poljoprivredne potrepštine te različiti gospodarski subjekti u Francuskoj, Španjolskoj i drugim dijelovima Unije.

(255)

Neke stranke protivile su se mjerama tvrdeći da je uvoz potreban, da je proizvodnja UAN-a u Uniji nedovoljna, da se jaz između potražnje i ponude povećava te da proizvođači UAN-a u Uniji daju prednost drugim proizvodima s dodanom vrijednošću. Komisija je odbacila te argumente. Općenito, postoji dovoljno izvora opskrbe UAN-om. Ograničena proizvodnja UAN-a u Uniji, povećana potražnja za UAN-om u Uniji i nestanak nekih tradicionalnih izvora opskrbe UAN-om u Uniji (npr. jedno društvo koje je prije proizvodilo UAN u Francuskoj u potpunosti se prebacilo na druga gnojiva) ne opravdavaju dampinške prakse. Ispitni postupak pokazao je da je korisnije očuvati više izvora opskrbe u Uniji (31), uključujući lokalne proizvođače UAN-a, umjesto povećavati ovisnost o UAN-u iz trećih zemalja s nepoštenim trgovinskim praksama i/ili poremećajima u vezi sa sirovinama i/ili većim ugljičnim otiskom (32). Pokazalo se i da proizvođači UAN-a u Uniji imaju kapacitet/mogućnost povećati proizvodnju UAN-a ako se osiguraju ravnopravni uvjeti.

(256)

Neke su stranke tvrdile da će se mjerama smanjiti uporaba UAN-a, gnojiva koje ima manje negativnih učinaka na okoliš od drugih gnojiva, što podrazumijeva sukob s politikama zaštite okoliša. Komisija je odbacila tu tvrdnju. Čak i ako UAN ima višestruke agronomske prednosti, nije neutralan za okoliš i u načelu uzrokuje veće gubitke dušika zbog hlapljenja amonijaka nego gnojiva na bazi nitrata.

(257)

Neke stranke tvrdile su da će biti pogođeni drugi gospodarski subjekti, da u proizvodnji UAN-a u Uniji ima manje radnih mjesta nego u drugim sektorima, da je ugrožena sigurnost opskrbe hranom (jer će zbog mjera poljoprivrednici upotrebljavati manje UAN-a, što će smanjiti prinose i posljedično proizvodnju) i da će sva dušična gnojiva poskupjeti (tako da će ostati uobičajena razlika među različitim vrstama gnojiva).(since measures will make farmers user less UAN, which will reduce yields and, as a consequence, output crops) and that a Komisija je odbacila te argumente. Ne postoje pouzdane procjene broja radnih mjesta povezanih s UAN-om u relevantnim gospodarskim subjektima, dok prema provjerenim podacima postoji više od 1 000 radnih mjesta povezanih s UAN-om u proizvođačima iz Unije. Šest stranaka koje zastupaju interese različitih gospodarskih subjekata dostavilo je odgovore na upitnik, iako s malo provjerljivih podataka. Kad je riječ o sigurnosti opskrbe hranom, mjerama se nastoje stvoriti ravnopravni uvjeti za sve stranke. Ništa u dokumentaciji ne upućuje na to da će eventualno poskupljenje cijene UAN-a znatno utjecati na cijene drugih gnojiva.

(258)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je privremeno zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje mjera na uvoz UAN-a podrijetlom iz predmetnih zemalja u ovoj fazi ispitnog postupka nije u interesu Unije.

(259)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije potrebno je uvesti privremene mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koja se industriji Unije nanosi dampinškim uvozom.

(260)

Trebalo bi uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz smjesa uree i amonijeva nitrata u vodenoj ili amonijevoj otopini podrijetlom iz Trinidada i Tobaga i Sjedinjenih Američkih Država u skladu s pravilom niže pristojbe iz članka 7. stavka 2. osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže štete i dampinške marže (uvodna izjava 208.). Iznos pristojbi bio je određen na razini dampinške marže ili marže štete, ovisno o tome koja je niža.

(261)

Trebalo bi uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz smjesa uree i amonijeva nitrata u vodenoj ili amonijevoj otopini podrijetlom iz Rusije u skladu s člankom 7. stavkom 2.b osnovne uredbe. Komisija je ispitala bi li pristojba niža od dampinške marže bila dovoljna za uklanjanje štete. Budući da je utvrdila poremećaje u vezi sa sirovinama za predmetni proizvod u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe, odnosno u obliku, među ostalim, izvoznog poreza od 30 %, Komisija je zaključila da bi, u skladu s člankom 7. stavkom 2.b osnovne uredbe, bilo u interesu Unije da se iznos pristojbi odredi na razini dampinških marži jer pristojba niža od dampinške marže ne bi bila dovoljna za uklanjanje štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(262)

Na temelju prethodno navedenog stope privremene antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

(263)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te se stope pristojbe primjenjuju isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetnih zemalja koje proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Taj uvoz ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi antidampinške pristojbe.

(264)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (33). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kako bi se dokazalo da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, obavijest o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(265)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog velike razlike u stopama pristojbi sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(266)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sva ostala društva trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(267)

Kako je navedeno u odjeljku 1.2., Komisija je uvela obvezu evidentiranja uvoza smjesa uree i amonijeva nitrata u vodenoj ili amonijevoj otopini. Evidentiranje se provodi kako bi se omogućila retroaktivna naplata pristojbi u skladu s člankom 10. stavkom 4. osnovne uredbe.

(268)

S obzirom na nalaze u privremenoj fazi, evidentiranje uvoza trebalo bi ukinuti/obustaviti.

(269)

U ovoj fazi postupka nije donesena odluka o mogućoj retroaktivnoj primjeni antidampinških mjera. Takva će se odluka donijeti u konačnoj fazi.

(270)

U skladu s člankom 19.a. osnovne uredbe Komisija je obavijestila zainteresirane strane o planiranom uvođenju privremenih pristojbi. Te su informacije objavljene i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu. Zainteresirane strane dobile su tri radna dana za dostavljanje primjedbi o točnosti izračuna koji su im posebno objavljeni.

(271)

Primjedbe su primljene od udruženja Fertilizers Europe i četiriju proizvođača izvoznika. Komisija je uzela u obzir primjedbe za koje se smatralo da su administrativne prirode te je u skladu s njima ispravila marže.

(272)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u roku od 15 dana dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima u roku od pet dana.

(273)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,