(1)

Komisija je 21. studenoga 2018. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika za 2019. Posebnu je pozornost posvetila europskom stupu socijalnih prava, koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili 17. studenoga 2017. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 21. ožujka 2019. Komisija je 21. studenoga 2018. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (2) također donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu Luksemburg nije utvrđen kao jedna od država članica za koje je potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela i Preporuku za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja, koju je Europsko vijeće potvrdilo 21. ožujka 2019. Vijeće je 9. travnja 2019. donijelo Preporuku o ekonomskoj politici europodručja (3) („Preporuka za europodručje za 2019.”), u kojoj je utvrđeno pet preporuka za europodručje („preporuke za europodručje”).

(2)

Kao država članica čija je valuta euro te s obzirom na blisku međusobnu povezanost ekonomija u ekonomskoj i monetarnoj uniji, Luksemburg bi trebao osigurati punu i pravodobnu provedbu Preporuke za europodručje za 2019., koja je navedena u preporukama od 1. do 4. u nastavku. Konkretno, usmjeravanjem investicijske politike na određena područja doprinijet će se odgovoru na drugu preporuku za europodručje o poticanju ulaganja i agresivnom poreznom planiranju, a mjerama za povećanje sudjelovanja starijih ljudi na tržištu rada pomoći će se u rješavanju treće preporuke za europodručje u pogledu osiguravanja primjerenog i održivog sustava socijalne zaštite.

(3)

Izvješće za Luksemburg za 2019. objavljeno je 27. veljače 2019. U izvješću je ocijenjen napredak Luksemburga u smislu preporuka za pojedinu zemlju koje je Vijeće donijelo 13. srpnja 2018. (4), mjere poduzete kao odgovor na preporuke za pojedinu zemlju donesene prethodnih godina te napredak Luksemburga u ostvarenju njegovih nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020.

(4)

Luksemburg je 30. travnja 2019. dostavio svoj Nacionalni program reformi za 2019. i svoj Program stabilnosti za 2019. Kako bi se uzela u obzir njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(5)

Pri programiranju u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova („ESI fondovi”) za razdoblje 2014. –2020. u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno člankom 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5), ako je potrebno poduprijeti provedbu relevantnih preporuka Vijeća, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je pružila dodatne pojedinosti o tome kako bi primijenila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(6)

Luksemburg je trenutačno obuhvaćen preventivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu. Vlada u Programu stabilnosti za 2019. planira smanjenje ukupnog suficita s 2,4 % bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2018. na 1 % BDP-a u 2019., nakon čega bi se on gotovo stabilno povećavao kako bi dosegnuo razinu od 2,2 % BDP-a u 2023. Na temelju ponovno izračunanog strukturnog salda (6) srednjoročni proračunski cilj, promijenjen sa strukturnog deficita od 0,5 % BDP-a u 2019. na strukturni suficit od 0,5 % BDP-a od 2020., ostvaruje se tijekom programskog razdoblja sa značajnom pozitivnom razlikom. Prema Programu stabilnosti za 2019. predviđa se da će udio državnog duga u BDP-u ostati znatno ispod referentne vrijednosti od 60 % BDP-a utvrđene Ugovorom. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije povoljan je tijekom cijelog razdoblja obuhvaćenog Programom stabilnosti za 2019., osim za 2023. godinu, za koju je vjerojatan. Prema proljetnoj prognozi Komisije za 2019. predviđa se suficit strukturnog salda od 0,9 % BDP-a u 2019. i 0,5 % BDP-a u 2020., što je, posebno za 2020., niže od predviđenoga u Programu stabilnosti za 2019., ali je i dalje iznad srednjoročnog proračunskog cilja ili u skladu s njime. Istodobno je potrebno pozorno nadzirati kretanje rashoda u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju, posebno s obzirom na moguće buduće rizike za stabilnost prihoda. Općenito, Vijeće smatra da se očekuje da će Luksemburg u 2019. i 2020. biti usklađen s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.

(7)

Unatoč nedavnim reformama očekuje se znatno dugoročno povećanje rashoda povezanih sa starenjem stanovništva u Luksemburgu (rashodi povezani s mirovinama, troškovi zdravstvene i dugotrajne skrbi). Uz pretpostavku da se postojeći sustav neće mijenjati, to bi moglo ugroziti dugoročnu održivost javnih financija. Taj je rizik prisutan unatoč trenutačno niskoj razini javnog duga i akumuliranim rezervama sustava socijalne sigurnosti, zahvaljujući kojima bi on trebao biti održiv do 2041. Preporuke o tom pitanju upućivane su Luksemburgu od 2011., ali do danas je ostvaren tek ograničen napredak. Vladina radna skupina za mirovine u izvješću iz 2018. razmotrila je razne načine poboljšanja dugoročne održivosti mirovinskog sustava, primjerice postupno povećanje stope doprinosa, podizanje dobne granice za umirovljenje kako bi se uzeo u obzir dulji očekivani životni vijek i poticanje postupnog odlaska u mirovinu. U izvješću se predlaže višedimenzionalna strategija prilagođenih reformi kojima bi se osigurala dugoročna održivost sustava uz minimalan učinak na gospodarstvo i umirovljenike. Predviđeno povećanje rashoda povezanih sa starenjem stanovništva ugrožava i dugoročnu održivost zdravstvenog sustava i sustava dugotrajne skrbi. Više od tri četvrtine rashoda za dugotrajnu skrb pokriva se iz javnih izvora. Sustav dugotrajne skrbi trebao bi ostati financijski stabilan do 2030., ako se stopa doprinosa postupno poveća s 1,4 % na 1,7 %, u skladu s analizom koju je 2013. proveo Opći inspektorat za socijalnu sigurnost kako bi troškovi bili u skladu s udjelom uzdržavanih osoba. Međutim, još nije jasno kakvi će biti učinci na dugoročnu fiskalnu održivost. Radi dugoročnog održanja socijalne kohezije i javnih financija demografska politika trebala bi biti usklađena s politikom u području obrazovanja i osposobljavanja i trebalo bi holistički pristupiti izazovima i prilikama povezanima s demografskim promjenama i digitalnim gospodarstvom, uzimajući u obzir očekivani učinak starenja stanovništva na ponudu radne snage u bliskoj budućnosti. U posljednje vrijeme u određenim je sektorima došlo do nedostatka radne snage, što bi moglo zaustaviti rast produktivnosti i smanjiti dugoročni potencijal rasta.

(8)

Unatoč općenito dobrom funkcioniranju tržišta rada stopa zaposlenosti stagnira i određene skupine i dalje se suočavaju s posebnim poteškoćama na tržištu rada. Konkretno, stopa zaposlenosti starijih osoba još je posebno niska i potrebno je poduzeti dodatne mjere kako bi se povećalo njihovo sudjelovanje na tržištu rada. I dalje su rašireni programi prijevremenog umirovljenja kojima se radnike potiče na prijevremeno napuštanje zaposlenja – 57,5 % novih odobrenih mirovina u 2017. bile su prijevremene starosne mirovine. Vlada je 2018. ukinula jedan od predmirovinskih programa, koji je omogućavao odlazak u mirovinu od 57. godine, ali učinak te reforme ublažen je smanjenjem ograničenja koja se primjenjuju na druge programe predmirovinske programe. Niske stope aktivnosti u starijoj dobi uglavnom su posljedica financijskih mjera s učinkom odvraćanja od zaposlenja koje proizlaze iz sustava poreza i socijalnih naknada i relativno je snažan za tu dobnu skupinu. Poticanje zapošljavanja starijih radnika zahtijeva sveobuhvatnu strategiju koja bi uključivala mjere kojima bi se radnicima pomoglo da dulje ostanu u aktivnom radnom odnosu. „Starosni pakt”, nacrt zakona podnesen parlamentu u travnju 2014. kojim se želi potaknuti poduzeća s više od 150 zaposlenika da zapošljavaju i zadrže starije radnike putem mjera upravljanja starenjem, još nije donesen u parlamentu.

(9)

Iako Luksemburg i dalje nastoji poboljšati regulatorno okruženje za sektor poslovnih usluga, prema pokazatelju restriktivnosti Komisije (7) i dalje su visoke regulatorne prepreke u nekoliko sektora, primjerice u sektoru pravnih, računovodstvenih, arhitektonskih i inženjerskih usluga. I OECD-ov indeks restriktivnosti za trgovinu uslugama unutar EGP-a objavljen u prosincu 2018. pokazuje da je razina regulatornih ograničenja u Luksemburgu u usporedbi s drugim državama članicama veća od prosjeka na jedinstvenom tržištu za te sektore.

(10)

Luksemburški gospodarski model daje dobre rezultate, u kontekstu snažnog i kontinuiranog otvaranja radnih mjesta za kvalificirane radnike. Tome doprinosi visoka razina produktivnosti, koja je u velikoj mjeri odraz povećanja učinkovitosti zbog sudjelovanja na globalnim tržištima, posebno u financijskom sektoru. Međutim, posljednjih godina rast produktivnosti stagnira, tj. ograničen je niskim razinama ulaganja poduzeća u inovacije i digitalnu integraciju. Luksemburška strategija diversifikacije gospodarstva razvojem ključnih sektora temeljenih na znanju radi prelaska na podatkovno gospodarstvo pokazuje velik potencijal za poticanje ulaganja visoke dodane vrijednosti i rasta produktivnosti. Stoga su javna ulaganja i dalje znatna i usmjerena na te sektore, uključujući snažan sektor informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Međutim, to nije doprinijelo poticanju privatnih ulaganja u inovacije i digitalizaciju. Za veći rast produktivnosti i daljnju diversifikaciju luksemburškog gospodarstva važno je više ulagati u istraživanja i inovacije te u digitalnu integraciju, posebno u poduzećima i to osobito malim i srednjim poduzećima. Kako bi Luksemburg mogao iskoristiti puni potencijal svojeg inovacijskog ekosustava, ključno je razviti dosljedan i integriran nacionalni okvir za politike i mjere potpore u području istraživanja i inovacija u kojem bi se prioriteti određivali na temelju detaljne procjene očekivanih gospodarskih učinaka.

(11)

Povećanje ulaganja u vještine, posebno u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija, te u zapošljivost, obrazovanje i osposobljavanje, uključujući bolje usklađivanje obrazovnih programa s potrebama tržišta rada i poticanje tehnološke i digitalne transformacije, važno je za poboljšanje produktivnosti, zapošljivosti i dugoročnog potencijala rasta u Luksemburgu te za poticanje jednakih mogućnosti.

(12)

Onečišćenje zraka i prometna preopterećenost u najprometnijim satima i dalje su velik problem za Luksemburg, sa stajališta konkurentnosti i učinka na okoliš. Osim toga, emisije ugljičnog dioksida iz cestovnog prometa doprinose klimatskim promjenama. Na temelju nacionalnih projekcija dostavljenih Komisiji 2017. očekuje se da će, ne poduzmu li se dodatne mjere, Luksemburg zaostajati za svojim ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova za 2020. za 3 postotna boda, a za ciljem za 2030. za 20 postotnih bodova. Velik broj prekograničnih radnika, koji trenutačno čine oko 45 % luksemburške radne snage, niski porezi na pogonsko gorivo i visoke cijene stambenih nekretnina potiču povećanu uporabu automobila i prepreka su poboljšanju kvalitete zraka i prometnih uvjeta. S druge strane, u proteklih nekoliko godina povećala se uporaba alternativnih goriva u novim osobnim automobilima prodanima u Luksemburgu.

(13)

Nedostatna stambena ponuda mogla bi negativno utjecati na privlačnost Luksemburga. Stambena potražnja i dalje je jaka, potaknuta rastom stanovništva, povoljnim uvjetima financiranja i velikim brojem prekograničnih radnika. Čini se da su ponuda i ulaganja u stambenom sektoru ograničeni zbog nedovoljne dostupnosti zemljišta i niske gustoće stanovanja, koji su uglavnom rezultat manjka poticaja za vlasnike zemljišta da grade nove stambene nekretnine ili prodaju. Čini se i da je ponuda objekata za socijalno stanovanje nedostatna, što upućuje na potrebu za znatnim ulaganjima kojima bi se ublažile sve veće napetosti na tržištu nekretnina. U tom pogledu, mjerama politike utvrđenima u vladinu programu za 2018. –2023. želi se povećati stambena ponuda. To uključuje izmjene zakona o prostornom planiranju u cilju povećanja građevinskog područja i razvoja pristupačnih i socijalnih stanova.

(14)

Borba protiv agresivnog poreznog planiranja ključna je za povećanje učinkovitosti i pravednosti poreznih sustava, kao što je potvrđeno u Preporuci za europodručje za 2019. Zbog učinaka prelijevanja među državama članicama koji proizlaze iz strategija agresivnog poreznog planiranja poreznih obveznika, zakonodavstvo Unije potrebno je dopuniti koordiniranim djelovanjem na razini nacionalnih politika. Luksemburg je poduzeo mjere protiv agresivnog poreznog planiranja, no visoki iznosi dividendi, kamata i naknada za autorska prava iskazani u postotku BDP-a ukazuje na to da se poduzeća možda koriste poreznim pravilima te zemlje kako bi provodila agresivno porezno planiranje. Većinu izravnih stranih ulaganja drže subjekti posebne namjene. Zbog nepostojanja poreza po odbitku na „izlazna” plaćanja (tj. plaćanja rezidenata Unije rezidentima trećih zemalja) kamata i naknada za autorska prava te zbog izuzeća od poreza po odbitku na plaćanja dividendi u posebnim okolnostima, može se dogoditi da ta plaćanja uopće ne budu oporezovana ako ne podliježu porezu u državi primatelja plaćanja.

(15)

Programiranje fondova Unije u razdoblju 2021. –2027. moglo bi doprinijeti uklanjanju nekih nedostataka utvrđenih u preporukama, a osobito u područjima iz Priloga D izvješću za Luksemburg za 2019. To bi Luksemburgu omogućilo da na najbolji način iskoristi ta sredstva u utvrđenim sektorima.

(16)

Komisija je u okviru europskog semestra 2019. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Luksemburga i objavila je u izvješću za Luksemburg za 2019. Ocijenila je i Program stabilnosti za 2019., Nacionalni program reformi za 2019. i mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Luksemburgu prethodnih godina. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Luksemburgu, nego i njihovu usklađenost s pravilima i smjernicama Unije. To je učinila jer je potrebno ojačati ukupno gospodarsko upravljanje u Uniji na način da se na razini Unije doprinosi budućim nacionalnim odlukama.

(17)

Uzimajući u obzir tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Program stabilnosti za 2019. i prema njegovu mišljenju (8) očekuje se da će Luksemburg biti usklađen s Paktom o stabilnosti i rastu,