Jedini članak

Zahtjev za izmjenu specifikacije proizvoda za naziv „Vigneti delle Dolomiti”/„Weinberg Dolomiten” (ZOZP) u skladu s člankom 105. Uredbe (EU) br. 1308/2013 nalazi se u Prilogu ovoj Odluci.

U skladu s člankom 98. Uredbe (EU) br. 1308/2013 objava ove Odluke temelj je za podnošenje prigovora na izmjenu specifikacije proizvoda iz prvog stavka ovog članka u roku od dva mjeseca od dana objave u Službenom listu Europske unije.

PRILOG

ZAHTJEV ZA IZMJENU SPECIFIKACIJE PROIZVODA

„VIGNETI DELLE DOLOMITI”/„WEINBERG DOLOMITEN”

PGI-IT-A0755-AM02

Datum zahtjeva: 14.4.2015.

1.   Pravila koja se primjenjuju na izmjenu

Članak 105. Uredbe (EU) br. 1308/2013 – izmjena koja nije manja

2.   Opis i razlozi za izmjenu

2.1.   Dodavanje novih kategorija pjenušavih vina

Izmjena se odnosi na dodavanje sljedećih kategorija pjenušavih vina:

—	bijelo i rosé„pjenušavo vino”,

—	bijelo i rosé„kvalitetno pjenušavo vino”,

—	bijelo „kvalitetno aromatično pjenušavo vino”.

Obrazloženje: tijekom više od sto godina u pokrajini Trento brojna se vodeća pjenušava vina proizvode metodom sekundarne fermentacije u bocama; u bližoj prošlosti, odnosno pedesetih/šezdesetih godina prošlog stoljeća, značajan broj generičkih i sortnih pjenušavih vina počeo se proizvoditi metodom sekundarne fermentacije u velikim spremnicima (Charmatov postupak). Trenutačno se tom metodom samo u pokrajini Trento proizvede oko 3,5 milijuna boca, od kojih značajan dio ispunjuje uvjete za upotrebu predmetnog ZOZP-a jer ima propisana svojstva.

Ovim se zahtjevom za izmjenu predlaže da se prethodno navedenom segmentu dodijeli veća razina zaštite i da ga se bliže poveže s područjem podrijetla na način da ga se uključi u specifikaciju proizvoda za ZOZP „Vigneti delle Dolomiti”, čime će podlijegati istim pravilima koja se odavno primjenjuju na mirna i biser vina.

Većina proizvodnje pjenušavih vina postupkom Charmat ostvaruje se u malom broju poduzeća. Gospodarstva koja ostvaruju malu proizvodnju sve češće angažiraju institucije treće strane da u njihovo ime obavljaju preradu zbog visokih troškova ulaganja koja su potrebna da bi gospodarstvo nabavilo potrebne sustave i tehnologije za tu vrstu proizvodnje. Stoga postoji sve veći broj gospodarstava koja žele dodatno unaprijediti vlastita vina preradom u pjenušava vina primjenom sekundarne fermentacije u autoklavima.

Zbog toga se isto tako predlaže da preradu u pjenušavo vino mogu provoditi bilo gdje u regijama Venetu i Lombardiji gospodarstva koja mogu dokazati da imaju tradiciju u proizvodnji vina s oznakom ZOZP „Vigneti delle Dolomiti” i/ili u njihovoj preradi u biser vina tijekom posljednjih pet vinskih godina.

Osim što bi se potrošačima pružila precizna informacija o zemljopisnom podrijetlu proizvoda, mogućnost razvrstavanja tih proizvoda pod ZOZP „Vigneti delle Dolomiti” trebala bi opravdati i povećanje vrijednosti proizvoda u smislu njegova položaja na cjenovnoj ljestvici, uz prilagodbu cijene po boci te slijedom toga i vrijednosti upotrijebljenog grožđa.

Nadalje, posebnost koja proizlazi iz naziva ZOZP „Vigneti delle Dolomiti” omogućila bi lokalnoj proizvodnji da se istakne među raznolikim anonimnim generičkim ili sortnim pjenušavim vinima te da izbjegne politiku određivanja cijena koju određuje široka rasprostranjenost takvih proizvoda na tržištu.

Ova se izmjena odnosi na članke 2., 6. i 8. specifikacije proizvoda te sljedeće odjeljke jedinstvenog dokumenta: točke 2.3. Kategorija proizvoda od vinove loze, 2.4. Opis vina, 2.5.1. Posebni enološki postupci i 2.8. Povezanost sa zemljopisnim područjem.

2.2.   Uključivanje novih sorti u kombinaciju sorti grožđa

Izmjena se odnosi na uključivanje u kombinaciju sorti grožđa sljedećih nedavno uvedenih sorti u relevantnim pokrajinama u području proizvodnje ZOZP-a „Vigneti delle Dolomiti”:

—	BRONNER (B)/(Bolzano i Trento),

—	CARMENÈRE (N)/(Bolzano),

—	DIOLINOIR (N)/(Bolzano),

—	HELIOS (B)/(Trento),

—	JOHANNITER (B)/(Trento),

—	SOLARIS (B)/(Bolzano i Trento),

—	TURCA (N)/(Trento).

Te se nove sorte grožđa stoga dodaju sortama koje su već dopuštene za relevantne pokrajine.

Predložena izmjena posebno je važna jer su ti međuvrsni hibridi vrste Vitis vinifera i drugih vrsta roda Vitis prirodno otporni na glavne patogene uzročnike bolesti vinove loze (plamenjaču i pepelnicu) te ih stoga nije potrebno tretirati kemijskim sredstvima; zbog tog posebnog svojstva uzgajaju se uglavnom u blizini „osjetljivih” područja kao što su škole, naseljena područja, sportski objekti, biciklističke staze itd.

Stoga, uzimajući u obzir te okolišne značajke, povećanje površina zasađenih spomenutim sortama te povoljne rezultate dobivene vinifikacijom tih inovativnih sorti, cilj je ove izmjene i tim proizvodima osigurati potrebnu razinu prepoznatljivosti i zaštite.

Mogućnost da se vina s oznakom ZOZP stavljaju na tržište tako da se na etiketama navedu nazivi tih sorti povećala bi njihovu vrijednost.

Mogućnost navođenja tih sorti na etiketama, zajedno s oznakom zemljopisnog podrijetla „Vigneti delle Dolomiti”, povećala bi vrijednost pojedinačnih proizvoda. Potrebno je uzeti u obzir da potrošači ponekad slabo poznaju ili cijene te sorte jer ih dosad nije bilo moguće navesti na etiketama predmetnih vina.

Ova se izmjena odnosi na članak 2. specifikacije proizvoda i na odjeljak 2. jedinstvenog dokumenta, točku 2.7. Glavne sorte vinove loze.

2.3.   Proizvodnja vina na čijim su etiketama navedeni nazivi sorti grožđa Bianchetta Trevigiana ili Pavana

Kategorijama „Vino” i „Biser vino” dodaju se vrste vina na čijim su etiketama navedeni nazivi sljedećih sorti grožđa:

—	BIANCHETTA TREVIGIANA (B),

—	PAVANA (N).

Obrazloženje: predloženom izmjenom dopušta se proizvodnja vina dobivenih od sorti Bianchetta Trevigiana i Pavana te navođenje tih sorti na etiketi u skladu s odgovarajućim pravilima Europske unije.

To je moguće jer su predmetne sorte već uključene u kombinaciju sorti grožđa navedenu u specifikaciji proizvoda za ZOZP „Vigneti delle Dolomiti” za proizvodnju bijelog odnosno crnog/rosé vina; stoga je svrha ove izmjene dopustiti da se u interesu proizvođača nazivi tih dviju sorti mogu navesti na etiketi odgovarajućeg vina.

Konkretno, u predmetnom odjeljku jedinstvenog dokumenta dvije prethodno navedene sorte grožđa nisu uvrštene na popis sorti grožđa koje je zabranjeno navesti na etiketi.

Ova se izmjena odnosi na članak 2. specifikacije proizvoda i na odjeljak 2. jedinstvenog dokumenta, točku 2.9. Dodatni uvjeti.

2.4.   Odstupanja kojima se dopušta prerada vina u pjenušavo vino i biser vino u susjednim regijama

Specifikacijom proizvoda već se dopušta da se uobičajeni postupci vinifikacije mirnih vina provode u susjednim regijama (u cijelom Venetu i Lombardiji) pod uvjetom da predmetna gospodarstva mogu dokazati postojanje neprekinute tradicije proizvodnje vina ZOZP „Vigneti delle Dolomiti” tijekom zadnjih pet vinogradarskih godina.

Svrha je ove izmjene dopustiti preradu vina u biser vino i pjenušavo vino na istom području koje je dopušteno za mirna vina.

Obrazloženje: mogućnost prerade vina u pjenušavo vino i biser vino u susjednim regijama opravdana je činjenicom da se u tim regijama mogu provoditi uobičajeni postupci proizvodnje vina (kako je već utvrđeno u specifikaciji) i u skladu je s tom činjenicom. Potrebno je uzeti u obzir da se takvi postupci ne smatraju fazama nakon vinifikacije nego sastavnim dijelom proizvodnje vina te se kao takvi mogu provoditi samo unutar određenog područja proizvodnje vina.

Gospodarstva koja ostvaruju malu proizvodnju biser vina i pjenušavih vina sve češće angažiraju institucije treće strane da u njihovo ime obavljaju preradu zbog visokih troškova ulaganja koja su potrebna da bi gospodarstvo nabavilo potrebne sustave i tehnologije za tu vrstu prerade. Uobičajena je praksa da lokalni subjekti za tu preradu angažiraju poduzeća u susjednim regijama Venetu i Lombardiji, posebno u slučaju male proizvodnje.

Ova se izmjena odnosi na članak 5. specifikacije proizvoda i na odjeljak 2. jedinstvenog dokumenta, točku 2.9. Dodatni uvjeti.

2.5.   Enološki postupak miješanja vinâ i mošta

Tekst stavka o enološkom postupku miješanja vinâ i mošta, uključujući i njihovo miješanje s proizvodima podrijetlom izvan područja (do najviše 15 %), mijenja se kako bi se isključila mogućnost upotrebe, čak i djelomične, vina dobivenih od sorti grožđa koje nisu one koje se mogu uzgajati u pokrajinama Trento, Bolzano i Belluno.

Obrazloženje: cilj je izmjene pružiti subjektima preciznije informacije, premda ograničenije u odnosu na prethodnu specifikaciju, o mogućnostima primjene tradicionalne prakse miješanja. Konkretno, cilj je izmjene spriječiti da praksa miješanja sorti grožđa koje nisu one koje se mogu uzgajati na predmetnom području štetno utječe na karakterizaciju i tipična svojstva predmetnih vina.

Ova se izmjena odnosi na članak 5. specifikacije proizvoda i na odjeljak 2. jedinstvenog dokumenta, točku 2.5.1. Posebni enološki postupci.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1.   Naziv koji je potrebno upisati u registar

Vigneti delle Dolomiti

Weinberg Dolomiten

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOZP – zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla

3.   Kategorije proizvoda od vinove loze

1.

Vino

4.

Pjenušavo vino

5.

Kvalitetno pjenušavo vino

6.

Kvalitetno aromatično pjenušavo vino

8.

Biser vino

15.

Vino od prosušenoga grožđa

16.

Vino od prezreloga grožđa

4.   Opis vina

Vina Vigneti delle Dolomiti Bianco koja pripadaju kategorijama „Vino” i „Biser vino”, s oznakom jedne ili dviju sorti grožđa ili bez nje

Različite vrste tih bijelih vina pojavljuju se u bojama u rasponu od slamnato žute do zlatnožute, ponekad s primjesama svijetlozelene ili bakrene boje kao u slučaju vina Pinot Grigio.

Arome vina odlikuju se suptilnošću te imaju voćne note koje općenito odražavaju glavnu sortu grožđa upotrijebljenu u vinu, ali i tipičnu „osobnost” proizvodâ iz planinskog područja.

Okus vina, koji može varirati od suhog do slatkog, skladan je, dobre strukture i bogat te je dobro uravnotežen u smislu udjela alkohola i kiselosti.

U slučaju bijelog biser vina, prisutnost ugljikova dioksida povećava svježinu i živahnost okusa.

U trenutku puštanja u potrošnju, bijela vina na čijim je etiketama naveden naziv jedne ili dviju sorti grožđa osim prethodno opisanih kvaliteta imaju organoleptička svojstva odgovarajuće sorte ili sorti grožđa od kojih je vino proizvedeno.

Najmanja ukupna alkoholna jakost izražena volumenom: 10 %.

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 14,0 g/l.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti	3,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Vina Vigneti delle Dolomiti Rosato koja pripadaju kategorijama „Vino” i „Biser vino”, s oznakom jedne ili dviju sorti grožđa ili bez nje

Ta rosé vina skupina su „gotovih” proizvoda dobivenih od sorti grožđa Schiava, Merlot i Teroldego.

Ružičaste su boje različita intenziteta, koji ovisi o postupku proizvodnje vina i trajanju doticaja s opnom zrna grožđa.

Blage su i nježne arome s ugodnim naznakama voća.

Svježeg su i skladnog okusa uravnotežene kiselosti, koji može varirati od suhog do slatkog.

U slučaju biser vina, prisutnost ugljikova dioksida povećava svježinu i živahnost okusa.

U trenutku puštanja u potrošnju rosé vina na čijim je etiketama naveden naziv jedne ili dviju sorti grožđa osim prethodno opisanih kvaliteta imaju organoleptička svojstva odgovarajuće sorte ili sorti grožđa od kojih je vino proizvedeno.

Najmanja ukupna alkoholna jakost izražena volumenom: 10 %.

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 15,0 g/l.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti	3,5 u gramima po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Vina Vigneti delle Dolomiti Rosso koja pripadaju kategorijama „Vino” i „Biser vino”, s oznakom jedne ili dviju sorti grožđa ili bez nje

Ta su vina rubin-crvene boje različita intenziteta, ponekad s naznakama narančaste kod odležalih vina. Aroma im je vinozna, katkad eterična ili voćna; ovisno o sorti grožđa od koje su proizvedeni, mogu imati voćnu aromu različita intenziteta, koja je izraženija kod odležalih vina.

Okus im je skladan i pun, ponekad gorkast i trpak te može varirati od suhog do slatkog.

Aroma i okus crnog vina „Novello” povezani su s posebnom tehnikom karbonske maceracije za proizvodnju vina iz grožđa, kojom se pojačavaju vinozni profil vina i tipične note sorte grožđa.

U slučaju biser vina, prisutnost ugljikova dioksida povećava živahnost okusa.

U trenutku puštanja u potrošnju, crna vina na čijim je etiketama naveden naziv jedne ili dviju sorti grožđa osim prethodno opisanih kvaliteta imaju organoleptička svojstva odgovarajuće sorte ili sorti grožđa od kojih je vino proizvedeno.

Najmanja ukupna alkoholna jakost izražena volumenom:

—	11 % kod vrste vina „Vino Novello”,

—	10 % kod ostalih vrsta.

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 18,0 g/l.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti	3,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Vina Vigneti delle Dolomiti Bianco koja pripadaju kategorijama 15. i 16., uključujući i ona s tradicionalnim nazivom „Passito” ili „Vino Passito”, bez oznake sorte grožđa

Ta se vina odlikuju izraženom osobnošću i svojstvima. Boja im varira od zlatnožute do jantarne.

Imaju blagu, finu i karakterističnu aromu s notama prosušenoga grožđa, a katkad se javljaju i pikantne note.

Imaju pun i skladan okus vina od prosušenoga grožđa, a ponekad i okus alkohola; može varirati od suhog do slatkog.

Najmanja ukupna alkoholna jakost izražena volumenom: 16 %.

Najmanja stvarna alkoholna jakost izražena volumenom: 9,0 % (vino od prosušenoga grožđa) i 12,0 % (vino od prezreloga grožđa).

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 14,0 g/l.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti	3,5 u gramima po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Vina Vigneti delle Dolomiti Rosato koja pripadaju kategorijama 15. i 16., uključujući i ona s tradicionalnim nazivom „Passito” ili „Vino Passito”, bez oznake sorte grožđa

Ta se vina odlikuju izraženom osobnošću i svojstvima. Ružičaste su boje različita intenziteta, ponekad s narančastim tonovima.

Imaju blagu, finu i karakterističnu aromu s notama prosušenoga grožđa, a katkad se javljaju i pikantne note.

Imaju pun i skladan okus vina od prosušenoga grožđa, a ponekad i okus alkohola; može varirati od suhog do slatkog.

Najmanja ukupna alkoholna jakost izražena volumenom: 16 %.

Najmanja stvarna alkoholna jakost izražena volumenom: 9,0 % (vino od prosušenoga grožđa) i 12,0 % (vino od prezreloga grožđa).

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 15,0 g/l.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti	3,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Vina Vigneti delle Dolomiti Rosso koja pripadaju kategorijama 15. i 16., uključujući i ona s tradicionalnim nazivom „Passito” ili „Vino Passito”, bez oznake sorte grožđa

Ta se vina odlikuju izraženom osobnošću i svojstvima. Boja im je granatno crvena, ponekad s narančastim tonovima.

Imaju blagu, finu i karakterističnu aromu s notama prosušenoga grožđa, a katkad se javljaju i pikantne note.

Imaju pun i skladan okus vina od prosušenoga grožđa, a ponekad i okus alkohola; može varirati od suhog do slatkog.

Najmanja ukupna alkoholna jakost izražena volumenom: 16 %.

Najmanja stvarna alkoholna jakost izražena volumenom: 9,0 % (vino od prosušenoga grožđa) i 12,0 % (vino od prezreloga grožđa).

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 18,0 g/l.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti	3,5 u gramima po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Vina Vigneti delle Dolomiti Bianco koja pripadaju kategorijama 4. Pjenušavo vino, 5. Kvalitetno pjenušavo vino i 6. Kvalitetno aromatično pjenušavo vino, s oznakom jedne ili dviju sorti grožđa ili bez nje

Pjenušavo vino odlikuje se živahnom i postojanom pjenom te bojom koja varira od slamnatožute do zlatnožute s naznakama svijetlozelene. Posebno se ističe svojom suptilnošću i elegancijom. Ima prepoznatljivu, finu i nježnu aromu s naznakama kvasca; to kvalitetno aromatično pjenušavo vino ima tipične arome sorte grožđa Moscato Giallo. Okus je fin, živahan i tipičan za tu sortu grožđa; ovisno o sadržaju šećera, okus može varirati od suhog do slatkog, tj. može biti označen oznakama u rasponu od „brut nature” do „slatko”. U trenutku puštanja u potrošnju, pjenušava bijela vina i kvalitetna pjenušava bijela vina na čijim je etiketama naveden naziv jedne ili dviju sorti grožđa osim prethodno opisanih svojstava imaju organoleptička svojstva odgovarajuće sorte ili sorti grožđa od kojih je vino proizvedeno. Kvalitetno aromatično pjenušavo vino, s oznakom ili bez oznake sorte grožđa, mora imati organoleptička svojstva sorte grožđa Moscato Giallo te mora biti u potpunosti proizvedeno od te sorte. Najmanja ukupna alkoholna jakost izražena volumenom: 11,0 %.

Najmanja stvarna alkoholna jakost izražena volumenom: 10,5 % (pjenušavo vino i kvalitetno pjenušavo vino) i 6,0 % (kvalitetno aromatično pjenušavo vino).

Najmanji ukupni sadržaj kiselosti: 4,5 g/l izraženo kao vinska kiselina (pjenušavo vino i kvalitetno pjenušavo vino); 5,0 g/l izraženo kao vinska kiselina (kvalitetno aromatično pjenušavo vino).

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 14,0 g/l.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti	4,5 u gramima po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Vina Vigneti delle Dolomiti Rosato koja pripadaju kategorijama 4. Pjenušavo vino i 5. Kvalitetno pjenušavo vino, s oznakom jedne ili dviju sorti grožđa ili bez nje

Pjenušavo vino odlikuje se živahnom i postojanom pjenom te ružičastom bojom različita intenziteta. Posebno se ističe svojom suptilnošću i elegancijom.

Ima prepoznatljivu, finu i nježnu aromu s naznakama kvasca.

Okus je fin, živahan i tipičan za tu sortu grožđa; ovisno o sadržaju šećera, okus može varirati od suhog do slatkog, tj. može biti označen oznakama u rasponu od „brut nature” do „slatko”.

U trenutku puštanja u potrošnju, pjenušava rosé vina i kvalitetna pjenušava rosé vina na čijim je etiketama naveden naziv jedne ili dviju sorti grožđa osim prethodno opisanih svojstava imaju organoleptička svojstva odgovarajuće sorte ili sorti grožđa od kojih je vino proizvedeno.

Najmanja ukupna alkoholna jakost izražena volumenom: 11 %.

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 14,0 g/l.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)	10,5
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

5.   Enološki postupci

a.   Osnovni enološki postupci

Enološki postupak miješanja moštova i vinâ

Odgovarajuća ograničenja u pogledu enoloških postupaka

U specifikaciji proizvoda dopušta se miješanje moštova i vinâ, među ostalim i s onima iz drugih talijanskih vinogradarskih područja, i to do 15 %, u skladu s relevantnim zakonodavstvom Europske unije, pod uvjetom da su proizvedeni od nearomatičnih sorti grožđa razvrstanih u kategoriju „prikladne za uzgoj” ili „na promatranju” u pokrajinama Belluno, Bolzano i Trento.

Enološki postupak prerade u pjenušavo vino metodom sekundarne fermentacije u autoklavima

Odgovarajuća ograničenja u pogledu enoloških postupaka

Preradu u pjenušavo vino dopušteno je provoditi isključivo metodom sekundarne fermentacije u velikim spremnicima (autoklavima).

b.   Najveći prinos

Vina Vigneti delle Dolomiti Bianco, Rosato i Rosso bez oznake sorte grožđa

23 000 kilograma grožđa po hektaru

Vina Vigneti delle Dolomiti dobivena od sorte grožđa Moscato Rosa

12 000 kilograma grožđa po hektaru

Vina Vigneti delle Dolomiti s oznakom ostalih dopuštenih sorti grožđa

19 500 kilograma grožđa po hektaru

6.   Ograničeno zemljopisno područje

Područje proizvodnje grožđa od kojeg se proizvode vina „Vigneti delle Dolomiti” obuhvaća čitavo područje autonomnih pokrajina Trento i Bolzano te pokrajine Belluno u regiji Veneto, pri čemu su sva ta područja dio vinogradarske zone EU-a C I (B).

7.   Glavne sorte vinove loze

Cabernet Franc N. – Cabernet

Cabernet Sauvignon N. – Cabernet

Carmenère N. – Cabernet

Carmenère N. – Cabernet Italiano

Carmenère N. – Cabernet Nostrano

Casetta N.

Chardonnay B.

Franconia N.

Goldtraminer B.

Gosen N.

Groppello di Revò N. – Groppello

Kerner B.

Lagarino B.

Lambrusco a Foglia Frastagliata N. – Enantio N.

Lambrusco a Foglia Frastagliata N. – Lambrusco

Manzoni Bianco B. – Incrocio Manzoni 6.0.13 B.

Maor B.

Merlot N.

Moscato Giallo B. – Goldmuskateller

Moscato Giallo B. – Moscato

Moscato Giallo B. – Moscatellone

Moscato Rosa Rs. – Moscato delle Rose

Moscato Rosa Rs. – Rosen Muskateller

Müller Thurgau B. – Riesling x Sylvaner

Nosiola B.

Paolina B.

Pavana N.

Petit Verdot N

Pinot Bianco B. – Pinot

Pinot Bianco B. – Pinot Blanc

Pinot Bianco B. – Weissburgunder

Pinot Bianco B. – Weiß Burgunder

Pinot Bianco B. – Weißburgunder

Pinot Grigio – Grauburgunder

Pinot Grigio – Grauer Burgunder

Pinot Grigio – Pinot

Pinot Grigio – Pinot Gris

Pinot Grigio – Ruländer

Pinot Nero N. – Blauer Spätburgunder

Pinot Nero N. – Pinot

Pinot Nero N. – Pinot Noir

Pinot Nero N. – Spätburgunder

Pinot Nero N. – Blauburgunder

Rebo N.

Rossara N.

Saint Laurent N.

Sauvignon B. – Sauvignon Blanc

Schiava Gentile N. – Kleinvernatsch

Schiava Gentile N. – Mittervernatsch

Schiava Gentile N. – Schiava

Schiava Gentile N. – Vernatsch

Schiava N.

Schiava Grigia N. – Grauvernatsch

Schiava Grigia N. – Schiava

Schiava Grigia N. – Vernatsch

Schiava Grossa N. – Edelvernatsch Gr

Schiava Grossa N. – Großvernatsch

Schiava Grossa N. – Schiava

Schiava Grossa N. – Vernatsch

Sennen N.

Sylvaner Verde B. – Grüner Sylvaner

Sylvaner Verde B. – Silvaner

Sylvaner Verde B. – Sylvaner

Syrah N. – Shiraz

Teroldego N.

Verdealbara B.

Bronner B.

Helios B.

Johanniter B.

Solaris B.

Turca N.

Turca N. – Serbina N.

Lagrein N.

Marzemino N. – Berzamino

Marzemino N. – Berzemino

Meunier N.

Negrara N.

Riesling Italico B. – Riesling

Riesling Italico B. – Welschriesling

Riesling Renano B. – Rheinrieseling

Riesling Renano B. – Riesling

Traminer Aromatico Rs. – Gewürztraminer

Trebbiano Toscano B. – Procanico

Trebbiano Toscano B. – Trebbiano

Trebbiano Toscano B. – Ugni Blanc

Veltliner B. – Gruner Veltliner

Moscato Giallo B. – Moscatello

Moscato Giallo B. – Muscat

Moscato Giallo B. – Muskateller

Malvasia Nera Lunga N. – Malvasia

Malvasia N. – Malvasier

Malvasia N. – Roter Malvasier

Petit Manseng B.

Portoghese N. – Blauer Portugieser

Portoghese N. – Portugieser

Tannat N.

Tempranillo N.

Viogner B.

Zweigelt N.

Diolinoir N.

Barbera N.

Bianchetta Trevigiana B. – Bianchetta

Malvasia Istriana B. – Malvasia

Marzemina Grossa N. – Marzemina Bastarda

Marzemina Bianca B. – Marzemina

Moscato Bianco B. – Gelber Muskateller

Moscato Bianco B. – Moscatello

Moscato Bianco B. – Moscatello

Moscato Bianco B. – Moscatellone

Moscato Bianco B. – Moscato

Moscato Bianco B. – Muscat

Moscato Bianco B. – Muskateller

Glera B. – Serprino

Glera Lunga B. – Glera

Glera Lunga B. – Serprino

Tocai Friulano B. – Tai

Trevisana Nera N.

8.   Opis povezanosti

Vigneti delle Dolomiti, sve kategorije (1., 4., 5., 6., 8., 15. i 16.)

Prirodni čimbenici koji su relevantni za povezanost

Područje obuhvaća Trentino, Alto Adige te pokrajinu Belluno u Venetu, smješteno u Dolomitima, upečatljivom planinskom lancu uvrštenom na Unesco-ov popis svjetske baštine. Riječ je o uglavnom planinskom ili brežuljkastom području raznolikog geološkog sastava jer su planine različitog geološkog podrijetla; najveću površinu zauzimaju Dolomiti.

Klima je prijelazna, između polukontinentalne i alpske; najhladniji su zimski mjeseci, a najtopliji su srpanj i kolovoz. Prosječna količina oborina iznosi 1 000 mm godišnje, s tipičnim sredozemnim rasporedom s najvećom količinom kiše tijekom proljeća i jeseni. Tla sadržavaju dovoljno vode zahvaljujući odgovarajućoj količini oborina i izvrsnom kapacitetu vode koji nastaje otapanjem snijega s brojnih planina. Specifični zemljopisni uvjeti Dolomita, zajedno s prijelaznom klimom između sredozemne i alpske, stvaraju jedinstveno okruženje na vinogradarskom području koje se opisuje tipičnom zemljopisnom oznakom (tal. indicazione geografica tipica – IGT) „Vigneti delle Dolomiti” i daju karakteristične značajke vinima proizvedenima na tom području.

U pedološkom smislu tla se većinom sastoje od vapnenačkog kršja s velikim udjelom kamena, što rezultira dobrom odvodnjom i prozračnošću. Ta se tla obično nalaze na vapnenačkom kršju na srednjim do visokim područjima aluvijalnih lepeza. Tla na nižim dijelovima padina imaju manji udio kamena. U nekim nizinskim područjima postoje slojevi nakupljenog koluvija te tala na morenskim naslagama ili fluvijalnom šljunku. Prisutna su i tla drukčijeg geološkog podrijetla, kao na primjer u dolini Valle di Cembra (porfirno), dolini Val d’Isarco (metamorfno-kristalno) i središnjem dijelu doline Vallagarina (bazaltno).

Povijesni i ljudski čimbenici koji su relevantni za povezanost

Vinova loza i vino oduvijek su bili dio kulturnog nasljeđa predmetnog područja, što dokazuju brojni arheološki nalazi i dokumentirani povijesni dokazi od brončanog doba do danas. Cijelo je područje nekoliko stoljeća bilo sastavni dio Austro-Ugarske Monarhije te danas još uvijek postoje neke upravne i kulturne značajke Monarhije. Tijekom tisućljeća u kojemu je uzgoj vinove loze išao ruku pod ruku s poviješću čovječanstva, među njima su se razvile neraskidive veze, koje se ne odražavaju samo u lokalnoj kulturi i tradicionalnoj poljoprivredi te postupcima proizvodnje vina, nego i u širim i neizravnijim kulturnim područjima, kao što su umjetnost i gastronomija. Osnivanje Poljoprivrednog instituta San Michele all’Adige 1874. imalo je odlučujući i trajan učinak na vinogradarstvo i vinarstvo te na kulturu vina općenito na predmetnom području, jer je time osiguran izvanredan izvor učenja, znanja i obrazovanja u tom sektoru. Suvremeno vinogradarstvo uistinu mnogo duguje osposobljavanju i širenju novih vinogradarskih i enoloških tehnika koje je Institut provodio zajedno sa školom u Coneglianu. Bitan doprinos dali su i vinogradari iz predmetnog područja, koji su uveli postupke i metodologije upravljanja vinogradima u kojima se kombiniraju okolišna i ekonomska održivost te inovativne tehnologije proizvodnje vina.

Vigneti delle Dolomiti iz kategorije „Vino”

Informacije o posebnoj kvaliteti proizvoda koja se može pripisati zemljopisnom podrijetlu te uzročno-posljedičnoj vezi s prirodnim i ljudskim čimbenicima na zemljopisnom području.

Različite vrste bijelih vina pojavljuju se u bojama u rasponu od slamnato žute do zlatnožute, ponekad s primjesama svijetlozelene ili bakrene boje kao u slučaju vina Pinot Grigio. Fine arome vina odlikuju se suptilnošću, s voćnim notama koje općenito odražavaju glavnu sortu grožđa upotrijebljenu u vinu, posebno u slučaju aromatičnih ili poluaromatičnih sorti kao što su Müller Thurgau i Sauvignon. Okus vina, koji varira od suhog do slatkog, skladan je, dobro strukturiran, svjež i bogat.

Rosé vina, posebno ona dobivena od sorti Schiava, Merlot i Teroldego, ružičaste su boje različita intenziteta koji je rezultat enološkog postupka. Okus je svjež i skladan te varira od suhog do slatkog uravnotežene kiselosti.

Crna su vina rubin-crvene boje različita intenziteta, ponekad s naznakama narančaste kod odležalih vina. Aroma im je vinozna, katkad eterična ili voćna; ovisno o sorti grožđa od koje su proizvedeni, mogu imati voćnu aromu različita intenziteta, koja je izraženija kod odležalih vina. Okus im je skladan i dobro strukturiran te može varirati od suhog do slatkog.

Aroma i okus crnog vina „Novello” povezani su s posebnom tehnikom karbonske maceracije za proizvodnju vina iz grožđa, kojom se pojačavaju vinozni profil vina i tipične note sorte grožđa.

Široki raspon uzgajanih sorti grožđa omogućuje da se na najbolji način iskoristi prikladnost različitih vrsta zemljišta. Vinogradi se obično nalaze u zonama s najpovoljnijom izloženošću suncu. Na brežuljkastim se područjima uzgajaju uglavnom sorte bijelog grožđa, dok se od sorti crnog grožđa, koje se uzgajaju na dubljim tlima dolina, mogu proizvesti vina punog tijela, tanična, bogata okusa te s izraženim notama zrelog voća.

Razlike između dnevne i noćne temperature koje su tipične za predmetno područje uzrokuju, posebno kod bijelog grožđa, znatno nakupljanje aromatskih prekursora koji vinima daju posebna organoleptička svojstva. Raznolikost položaja zemljišta i nadmorskih visina stvara čitav niz različitih uvjeta pa je moguće utvrditi najprimjereniju lokaciju za različite vrste vina.

Svojstvima i kvaliteti vina koja nose tipičnu zemljopisnu oznaku IGT „Vigneti delle Dolomiti” pridonose i ljudski čimbenici, posebno stručnost proizvođača vina. Površina zemljišta zasađenog vinovom lozom po gospodarstvu malena je i iznosi otprilike 1,3 hektara. Zbog topografije potreban je i velik broj radnih sati (više od 600) da bi se obradio jedan hektar vinograda. Većina se vremena utroši na radnje usmjerene na poboljšanje rasta loze i sazrijevanje grožđa, poticanje prirodne otpornosti i smanjenje primjene fitosanitarnih mjera. U tom bi pogledu trebalo napomenuti da se gotovo čitavo područje zasađeno vinovom lozom obrađuje u skladu s načelima integrirane, a sve više i ekološke, zaštite bilja. Grožđe se bere isključivo ručno.

Međudjelovanje prirodnih čimbenika (klime, pedoloških uvjeta i topografije), iskustvo koje su stekli lokalni subjekti te suvremene tehnike uzgoja vinove loze i proizvodnje vina omogućuju proizvodnju kvalitetnih vina čija su svojstva i ugled povezani s proizvodnim područjem i sortama grožđa od kojih su proizvedena.

Vina Vigneti delle Dolomiti iz kategorija 4. Pjenušavo vino, 5. Kvalitetno pjenušavo vino, 6. Kvalitetno aromatično pjenušavo vino, 8. Biser vino

Informacije o posebnoj kvaliteti proizvoda koja se može pripisati zemljopisnom podrijetlu te uzročno-posljedičnoj vezi s prirodnim i ljudskim čimbenicima na zemljopisnom području.

Pjenušavo vino, koje se odlikuje višestoljetnom tradicijom, smatra se najvrjednijim draguljem lokalne proizvodnje vina. Zahvaljujući posebnoj pažnji koja se posvećuje uzgoju i branju grožđa te proizvodnji osnovnog vina, kao i tijekom kasnijeg razdoblja sekundarne fermentacije, pjenušavo se vino ističe svojom suptilnošću i elegancijom.

Kvalitetu pjenušavog vina obilježava dostupnost sirovina koje potječu iz planinskih vinogradarskih područja na kojima grožđe i vina imaju kvalitativna svojstava koja su idealna za proizvodnju te vrste vina. Ta svojstva posebno počivaju na činjenici da se u grožđu zadržava dobra ravnoteža između udjela šećera i kiselosti, čemu pridonosi razlika između dnevne i noćne temperature, koja postupno postaje izraženija što su vinogradi na većoj nadmorskoj visini.

Nadalje, svojstva proizvoda ovise o ograničenom rasponu sorti vinove loze koje se smiju upotrijebiti za proizvodnju pjenušavih vina.

Kad je riječ o „kvalitetnom aromatičnom pjenušavom vinu”, uzročno-posljedična veza javlja se i zbog izbora sorte grožđa, tj. autohtone sorte „Moscato Giallo” koja se uzgaja na predmetnom području, čije se fine arome pojačavaju u procesu starenja koji nije previše intenzivan i kojemu pomaže podalpska klima.

Pjenušavo vino odlikuje se živahnom i postojanom pjenom te bojom koja varira od slamnatožute do zlatnožute s naznakama svijetlozelene. Ima prepoznatljivu i finu aromu s naznakama kvasca. Okus je fin, živahan i tipičan za tu sortu grožđa.

Pjenušavo rosé vino, koje se dobiva uglavnom od sorte Pinot Nero, odlikuje se živahnom i postojanom pjenom te ružičastom bojom različita intenziteta. Ima prepoznatljivu i finu aromu s naznakama kvasca. Okus je fin, živahan i karakterističan.

Ovisno o sadržaju šećera, okus pjenušavog bijelog ili rosé vina, varira od suhog do slatkog, tj. može biti označen oznakama od „brut nature” do „slatko”.

Biser vina, bilo bijela, rosé ili crna, odlikuju se svježinom i živahnošću povezanom s umjerenim oslobađanjem ugljikova dioksida.

Osim toga, stupanj specijalizacije koji su neka gospodarstva postigla u proizvodnji biser vina omogućio je poboljšanje tehnika proizvodnje vina i tehnoloških aspekata povezanih sa sekundarnom fermentacijom u velikim spremnicima (autoklavima), što je pridonijelo povećanju standarda kvalitete biser vina.

Specijalizacija postupka proizvodnje zapravo je omogućila da se odrede tipovi sorti koji su najprikladniji za preradu u biser vino te da se za sekundarnu fermentaciju upotrebljava oprema najsuvremenije tehnologije; ti su čimbenici pridonijeli povećanju kvalitete konačnog proizvoda.

Raznolikost pedoloških i klimatskih uvjeta omogućuje da se na najbolji način iskoristi potencijal sorti prikladnih za preradu u pjenušavo vino. Vinogradi se obično nalaze u zonama s najpovoljnijom izloženošću suncu. Razlike između dnevne i noćne temperature koje su tipične za predmetno područje uzrokuju, posebno kod bijelog grožđa, znatno nakupljanje aromatskih prekursora koji vinima daju posebna organoleptička svojstva. Raznolikost položaja zemljišta i nadmorskih visina stvara čitav niz različitih uvjeta pa je moguće utvrditi najprimjereniju lokaciju za različite sorte vinove loze.

Svojstvima i kvaliteti vina koja nose tipičnu zemljopisnu oznaku IGT „Vigneti delle Dolomiti” pridonose i ljudski čimbenici, posebno stručnost proizvođača vina. Površina zemljišta zasađenog vinovom lozom po gospodarstvu malena je i iznosi otprilike 1,3 hektara. Zbog topografije potreban je i velik broj radnih sati (više od 600) da bi se obradio jedan hektar vinograda. Većina se vremena utroši na radnje usmjerene na poboljšanje rasta loze i sazrijevanje grožđa, poticanje prirodne otpornosti i smanjenje primjene fitosanitarnih mjera. U tom bi pogledu trebalo napomenuti da se gotovo čitavo područje zasađeno vinovom lozom obrađuje u skladu s načelima integrirane, a sve više i ekološke, zaštite bilja. Grožđe se bere isključivo ručno.

Međudjelovanje prirodnih čimbenika (sorte grožđa, klime i pedoloških uvjeta), iskustvo koje su stekli lokalni subjekti te suvremene tehnike uzgoja vinove loze i proizvodnje vina omogućuju proizvodnju kvalitetnih vina čija su svojstva i ugled povezani s proizvodnim područjem i sortama grožđa od kojih su proizvedena.

Vigneti delle Dolomiti iz kategorije 15. – Vino od prosušenoga grožđa i kategorije 16. – Vino od prezreloga grožđa

Informacije o posebnoj kvaliteti proizvoda koja se može pripisati zemljopisnom podrijetlu te uzročno-posljedičnoj vezi s prirodnim i ljudskim čimbenicima na zemljopisnom području. Boja vina varira od zlatnožute do jantarne kod bijelih vina te do ružičaste i granatno crvene, ovisno o upotrijebljenoj sorti. Imaju nježnu i karakterističnu aromu s notama prosušenoga grožđa, a ponekad je pikantna i podsjeća na med i zrelo voće. Imaju pun i skladan okus vina od prosušenoga grožđa, koji može varirati od suhog do slatkog, iako prevladavaju vrste s većim udjelom šećera.

Iako se proizvodnja vina „Passito” u određenoj mjeri odnosi na sve sorte, i bijele i crvene, najčešće se upotrebljavaju aromatične sorte grožđa (Moscato Giallo, Moscato Rosa, Traminer Aromatico) i poluaromatične (Goldtraminer, Nosiola, Riesling Renano, Sauvignon itd.).

Sušenje se odvija na biljci (vino od prezreloga grožđa) ili u prostorima za sušenje (vino od prosušenoga grožđa). Duljina razdoblja prezrenja ili sušenja promjenjiva je i ovisi o tome koliko intenzivna svojstva vinar želi postići kod gotovog proizvoda tom tehnikom.

Proizvođač bira grožđe od kojeg će proizvesti vina „Passito” na temelju specifičnih fizičkih i kvalitativnih svojstava grozdova.

Grozdovi rastresite strukture, tj. oni s velikim razmakom među bobicama, posebno su prikladni za sušenje te se odabiru u vinogradu u vrijeme berbe.

Sušenju pogoduju izrazita razlika između dnevne i noćne temperature, koja je posebno izražena krajem ljeta i ujesen, te sjeverni vjetrovi u regiji koji pušu preko Alpa.

Nadalje, ublažujući vjetar „Òra del Garda” koji svakodnevno puše s jezera Garda kreće se preko velikog dijela proizvodnog područja i znatno pridonosi stvaranju optimalnih uvjeta za sušenje grožđa, tj. osigurava gotovo neprestano prirodno provjetravanje s razinama vlažnosti koje sprečavaju prebrzo sušenje grožđa.

Iako se vina „Passito” proizvode u ukupno malim količinama, proizvode ih gotovo sve punionice, i često predstavljaju glavni proizvod poduzeća.

Uzročno-posljedična veza između zemljopisnog područja i svojstava proizvoda nastaje uglavnom zbog triju čimbenika:

—	raspoloživosti sorti (kako je prethodno navedeno) čije je grožđe posebno prikladno za obradu postupkom sušenja potrebnim za proizvodnju te vrste vina;

—	temperaturnih razlika i periodičnih lokalnih povjetaraca („Òra del Garda”) koji pogoduju očuvanju grožđa tijekom faze sušenja na biljci ili u prostorima za sušenje;

—	drevne tradicije proizvodnje vina „Passito” koja se i danas provodi primjenom tehnika koje su se stoljećima prenosile s generacije na generaciju.

Raznolikost pedoloških i klimatskih uvjeta omogućuje da se na najbolji način iskoristi potencijal sorti čije je grožđe najprikladnije za obradu postupkom sušenja. Vinogradi se obično nalaze u zonama s najpovoljnijom izloženošću suncu. Razlike između dnevne i noćne temperature koje su tipične za predmetno područje uzrokuju, posebno kod bijelog grožđa, znatno nakupljanje aromatskih prekursora koji vinima daju posebna organoleptička svojstva. Raznolikost položaja zemljišta i nadmorskih visina stvara čitav niz različitih uvjeta pa je moguće utvrditi najprimjereniju lokaciju za različite sorte vinove loze.

Svojstvima i kvaliteti vina koja nose tipičnu zemljopisnu oznaku IGT „Vigneti delle Dolomiti” pridonose i ljudski čimbenici, posebno stručnost proizvođača vina. Površina zemljišta zasađenog vinovom lozom po gospodarstvu malena je i iznosi otprilike 1,3 hektara. Zbog topografije potreban je i velik broj radnih sati (više od 600) da bi se obradio jedan hektar vinograda. Većina se vremena utroši na radnje usmjerene na poboljšanje rasta loze i sazrijevanje grožđa, poticanje prirodne otpornosti i smanjenje primjene fitosanitarnih mjera. U tom bi pogledu trebalo napomenuti da se gotovo čitavo područje zasađeno vinovom lozom obrađuje u skladu s načelima integrirane, a sve više i ekološke, zaštite bilja. Grožđe se bere isključivo ručno.

Međudjelovanje prirodnih čimbenika (sorte grožđa, klime i pedoloških uvjeta), iskustvo koje su stekli lokalni subjekti te suvremene tehnike uzgoja vinove loze i proizvodnje vina omogućuju proizvodnju kvalitetnih vina čija su svojstva i ugled povezani s proizvodnim područjem i sortama grožđa od kojih su proizvedena.

9.   Osnovni dodatni uvjeti

Odstupanja u pogledu područja na kojem se vino proizvodi i prerađuje u biser vino i pjenušavo vino

Pravni okvir: u zakonodavstvu EU-a

Vrsta dodatnog uvjeta: odstupanje u pogledu proizvodnje na određenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

U skladu s primjenjivim zakonodavstvom EU-a, proizvodnja vina i prerada u biser vino i pjenušavo vino mogu se provoditi u susjednim regijama Venetu i Lombardiji, i to na njihovom cijelom području, pod uvjetom da predmetna gospodarstva mogu dokazati postojanje neprekinute tradicije proizvodnje vina ZOZP „Vigneti delle Dolomiti” tijekom zadnjih pet vinogradarskih godina.

Mogućnost prerade vina u pjenušavo vino i biser vino u susjednim regijama opravdana je činjenicom da se u tim regijama mogu provoditi uobičajeni postupci proizvodnje vina i u skladu je s tom činjenicom. Ti se postupci ne smatraju fazama nakon vinifikacije, nego sastavnim dijelom proizvodnje vina te se kao takvi mogu provoditi samo unutar određenog područja proizvodnje vina.

Ovo se odstupanje temelji na ustaljenoj tradiciji i njime se predmetnim proizvođačima omogućuje da se koriste prerađivačkim pogonima koji se nalaze u prethodno navedenim administrativnim jedinicama koje graniče s proizvodnim područjem.

Navođenje naziva sorte grožđa na etiketi

Pravni okvir: u zakonodavstvu EU-a

Vrsta dodatnog uvjeta: dodatni zahtjevi u pogledu označivanja

Opis uvjeta:

Na etiketama vina iz kategorija „Vino” i „Biser vino” koja nose oznaku ZOZP „Vigneti delle Dolomiti” može biti naveden naziv jedne ili dviju sorti grožđa od kojih je vino proizvedeno.

Međutim, u skladu s primjenjivim zakonodavstvom EU-a, upotreba naziva jedne ili više sorti grožđa pri označivanju i prezentiranju vina zabranjena je u sljedećim slučajevima:

(a)	za vina iz kategorija „Vino od prosušenoga grožđa” i „Vino od prezreloga grožđa”, uključujući i ona opisana kao „Vino Passito” ili „Passito”;

(b)

za kategorije „Vino” i „Biser vino”, i to samo sljedeće sorte: – za vina iz pokrajine Bolzano: Lagrein, Riesling Italico, Riesling Renano, Traminer Aromatico, Veltliner; – za vina iz pokrajine Trento: Lagrein, Marzemino, Meunier, Negrara, Riesling Italico, Riesling Renano, Traminer Aromatico, Trebbiano Toscano, Veltliner.

Osim toga, za kategorije „Pjenušavo vino” i „Kvalitetno pjenušavo vino” na etiketi se može navesti upućivanje na jednu ili dvije sorte, i to samo sljedeće: Chardonnay, Pinot Bianco, Pinot Grigio, Pinot Nero i Müller Thurgau; a za kategoriju „Kvalitetno aromatično pjenušavo vino” na etiketi se može navesti samo naziv sorte Moscato Giallo.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://www.politicheagricole.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/IT/IDPagina/12936