(1)

Solidarnost među građanima Unije i među državama članicama jedna je od općih vrijednosti na kojima je Unija izgrađena. Ta zajednička vrijednost usmjerava djelovanja Unije i pruža joj nužno jedinstvo za suočavanje s trenutačnim i budućim društvenim izazovima, koje su mladi Europljani voljni pomoći rješavati iskazivanjem solidarnosti na djelu. Solidarnost također potiče interes mladih za zajednički europski projekt. Načelo solidarnosti utvrđeno je u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i preambuli Povelje Europske unije o temeljnim pravima.

(2)

U govoru o stanju Unije od 14. rujna 2016. naglašena je potreba za ulaganjem u mlade i najavljeno je osnivanje Europskih snaga solidarnosti kako bi se mladima diljem Unije pružile mogućnosti da značajno doprinesu društvu, pokažu solidarnost i razviju svoje vještine, kompetencije i znanje, te tako steknu neprocjenjivo životno iskustvo, što je također ključno za pojavu aktivnog i angažiranog građanstva Unije.

(3)

Komisija je u svojoj komunikaciji od 7. prosinca 2016. pod nazivom „Europske snage solidarnosti” naglasila potrebu da se ojačaju temelji za solidarno djelovanje diljem Europe, da se mladima pruže brojnije i bolje mogućnosti za visokokvalitetne aktivnosti solidarnosti koje pokrivaju različita područja te da se nacionalnim, regionalnim i lokalnim akterima pruži podrška u njihovim nastojanjima da nose s raznim izazovima i krizama. Tom je komunikacijom pokrenuta prva faza Europskih snaga solidarnosti u kojoj su mobilizirani različiti programi Unije kako bi se mladima diljem Unije ponudile mogućnosti volontiranja, stažiranja ili zaposlenja. Na te bi se aktivnosti, bez obzira na to jesu li provedene prije ili nakon stupanja na snagu ove Uredbe, bi se trebali i dalje primjenjivati pravila i uvjeti utvrđeni odgovarajućim programima Unije kojima su financirani u okviru prve faze Europskih snaga solidarnosti.

(4)

U kontekstu ove Uredbe solidarnost se može shvatiti kao osjećaj odgovornosti svake osobe prema svima ostalima da se posveti općem dobru, koji se izražava kroz konkretna djelovanja bez očekivanja povratne usluge.

(5)

Mladima bi trebalo pružiti lako dostupne mogućnosti sudjelovanja u visokokvalitetnim aktivnostima solidarnosti sa snažnom europskom dimenzijom, kao način na koji se može doprinijeti jačanju kohezije, solidarnosti, socijalne uključenosti i demokracije u zemljama sudionicama u korist lokalnih zajednica, uz istodobno poboljšanje njihovog kapaciteta za osobni razvoj, što će ojačati njihovo samopouzdanje, samostalnost i motivaciju za učenje, kao i potaknuti njihov obrazovni, socijalni, umjetnički, jezični, kulturni, građanski i profesionalni razvoj, kao i olakšati njihovo aktivno građanstvo, zapošljivost i prijelaz na tržište rada. Tim bi se aktivnostima solidarnosti ujedno poduprla mobilnost sudionika.

(6)

Ovom se Uredbom uspostavlja program za djelovanje Unije pod nazivom Europske snage solidarnosti, kao temelj za ostvarivanje pozitivne društvene promjene pružanjem podrške zajednicama pojedinaca i subjektima koji su posvećeni jačanju solidarnosti diljem Europe. Time se osigurava i instrument za financiranje djelovanja Unije s ciljem primjene od datuma stupanja na snagu ove Uredbe na trajnoj osnovi te se pruža osnova za uspostavu Europskih snaga solidarnosti kao zajednice i kao izvora nadahnuća za snažniji duh solidarnosti u Europi zahvaljujući širem utjecaju kojeg će imati aktivnosti koje se provode u okviru Europskih snaga solidarnosti.

(7)

Aktivnosti solidarnosti koje se nude mladima trebale bi biti visokokvalitetne u smislu da bi trebale doprinositi postizanju ciljeva Europskih snaga solidarnosti i pomagati u prevladavanju društvenih izazova i istovremeno odgovarati na potrebe lokalnih zajednica. Aktivnosti solidarnosti trebale bi mladima ponuditi mogućnost stjecanja dragocjenih kompetencija za osobni, socijalni, građanski i profesionalni razvoj, obuhvaćati snažnu dimenziju učenja i osposobljavanja, biti pristupačne svim mladim ljudima, provoditi se u sigurnim i zdravim uvjetima te bi ih trebalo vrednovati na odgovarajući način. Aktivnosti solidarnosti ne bi smjele negativno utjecati na postojeća zaposlenja ili stažiranja te bi trebale doprinositi jačanju obveza društveno odgovornog poslovanja poduzeća, bez da ih zamjenjuje.

(8)

Svaki subjekt koji želi sudjelovati u Europskim snagama solidarnosti, bez obzira na to financira li se iz proračuna Europskih snaga solidarnosti, nekog drugog programa Unije ili kakvih drugih izvora financiranja, trebao bi dobiti oznaku kvalitete uz uvjet da su ispunjeni posebni zahtjevi. Ti se uvjeti za dobivanje oznake kvalitete ne bi trebali primjenjivati na fizičke osobe koje traže financijsku potporu u ime neke neformalne skupine sudionika za njihove projekte solidarnosti. Oznakom kvalitete koja se dodjeljuje organizacijama sudionicama trebala bi se potvrditi sposobnost tih organizacija da zajamče kvalitetu aktivnosti solidarnosti koje nude. Provedbena tijela Europskih snaga solidarnosti trebala bi na pristupačan i transparentan način provesti postupak dodjele oznake kvalitete. Dodijeljena oznaka kvalitete trebala bi se povremeno ponovno ocijeniti te bi trebalo biti moguće opozvati oznaku kvalitete ako je u okviru ponovne procjene utvrđeno da više nisu ispunjeni uvjeti koji su doveli do njezine dodjele.

(9)

Europske snage solidarnosti pružile bi jedinstvenu ulaznu točku za aktivnosti solidarnosti diljem Unije. Potrebno je osigurati usklađenost i komplementarnost Europskih snaga solidarnosti s drugim relevantnim politikama, programima i instrumentima Unije. Europske snage solidarnosti trebale bi se oslanjati na prednosti i sinergije postojećih i prijašnjih programa, osobito programa Erasmus+ i Mladi na djelu. Trebale bi i dopuniti nastojanja država članica da podrže mlade i olakšaju njihov prijelaz iz škole na radno mjesto u okviru programa poput Garancije za mlade, uspostavljenog u skladu s Preporukom Vijeća od 22. travnja 2013. o uspostavi Garancije za mlade (3) pružanjem dodatnih mogućnosti za sudjelovanje u aktivnostima solidarnosti u obliku stažiranja ili zaposlenja u njihovim državama članicama ili preko granica. Trebalo bi osigurati i komplementarnost s postojećim mrežama na razini Unije koje se odnose na aktivnosti u okviru Europskih snaga solidarnosti, kao što su Europska mreža javnih službi za zapošljavanje, EURES i mreža Eurodesk. Osim toga, trebalo bi poticati komplementarnost i lojalnu suradnju između postojećih povezanih programa i Europskih snaga solidarnosti, osobito kad je riječ o programima za mlade u području solidarnosti, volontiranja, civilne službe i mobilnosti, koji djeluju na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, kao i o prioritetima povezanim sa solidarnošću i mladima u zemljama sudionicama, prema potrebi, radi uzajamnog jačanja i obogaćivanja utjecaja i kvaliteta takvih programa i nadograđivanja na primjere dobre prakse. Europske snage solidarnosti ne bi trebale zamijeniti slične nacionalne programe u području solidarnosti, volontiranja, civilne službe i mobilnosti. Svim mladima trebalo bi zajamčiti jednak pristup nacionalnim aktivnostima solidarnosti. Trebalo bi poticati partnerstva s europskim mrežama specijaliziranima za određene hitne socijalne probleme.

(10)

Kako bi se postigao najbolji mogući učinak Europskih snaga solidarnosti, i drugi programi Unije trebali bi moći doprinijeti ciljevima Europskih snaga solidarnosti podupiranjem aktivnosti unutar njihova područja djelovanja. Taj bi se doprinos trebao financirati u skladu s odgovarajućim pravnim aktima predmetnih programa kako bi se povećala uključenost mladih, civilnog društva i postojećih programa volontiranja u državama članicama. Nakon što su dobile valjanu oznaku kvalitete, organizacijama sudionicama trebalo bi omogućiti pristup portalu Europskih snaga solidarnosti i omogućiti upotrebu mjera u pogledu kvalitete i potpore predviđenih za ponuđenu vrstu aktivnosti solidarnosti.

(11)

Europske snage solidarnosti trebale bi otvoriti nove mogućnosti volontiranja, stažiranja i zaposlenja za mlade te, na njihovu vlastitu inicijativu osmisliti i razviti projekte solidarnosti s jasnom europskom vrijednošću. Te bi mogućnosti trebale pomoći u zadovoljavanju neispunjenih društvenih potreba te doprinijeti jačanju zajednica i poboljšanju osobnog, obrazovnog, socijalnog, građanskog i profesionalnog razvoja mladih. Europske snage solidarnosti trebale bi podupirati i aktivnosti umrežavanja sudionika i organizacija sudionica te mjere za osiguravanje kvalitete podupiranih aktivnosti i za promicanje vrednovanja stečenih obrazovnih rezultata. Trebale bi doprinositi i podržavanju i jačanju postojećih organizacija koje provode djelovanja solidarnosti.

(12)

Volontiranje je bogato iskustvo u formalnom i neformalnom kontekstu učenja u kojem se osnažuje osobni, društveno-obrazovni i profesionalni razvoj mladih, kao i njihova zapošljivost i aktivno građanstvo. Volontiranje ne bi smjelo zamjenjivati stažiranje ili zaposlenje i trebalo bi se temeljiti na pisanom ugovoru o volontiranju. Komisija i države članice surađuju kad je riječ o politikama u području volontiranja mladih putem otvorene metode koordinacije.

(13)

Stažiranja i zaposlenja trebalo bi jasno odvojiti od volontiranja, i s financijskog i s organizacijskog gledišta. Stažiranja nikada ne bi trebala voditi do zamjene za zaposlenje. Međutim, plaćena stažiranja i zaposlenja mogu za mlade u nepovoljnom položaju i mlade s manje mogućnosti predstavljati poticaj da sudjeluju u aktivnostima povezanima sa solidarnošću kojima inače ne bi mogli pristupiti. Stažiranje može mladim ljudima olakšati prelazak iz obrazovanja u radni odnos i potaknuti njihovu zapošljivost, što je ključno za njihovo održivo uključivanje na tržište rada. Plaću za stažiranja i zaposlenja koja se nude u okviru Europskih snaga solidarnosti uvijek bi trebala osigurati organizacija sudionica koja je domaćin ili poslodavac sudioniku. Stažiranje bi se trebalo temeljiti na pisanom ugovoru o stažiranju u skladu s primjenjivim regulatornim okvirom zemlje u kojoj se stažiranje odvija, prema potrebi, te bi se njime u obzir trebala uzimati načela iznesena u Preporuci Vijeća od 10. ožujka 2014. o uspostavi kvalitativnog okvira za pripravništvo (4).

Zaposlenja bi se trebala temeljiti na ugovoru o radu u skladu s nacionalnim regulatornim okvirom ili primjenjivim kolektivnim ugovorima, ili s oboje, zemlje sudionice u kojoj se odvija zaposlenje. Financijska potpora organizacijama sudionicama koja nude zaposlenje ne bi trebala trajati dulje od 12 mjeseci. Stažiranja i zaposlenja trebala bi biti popraćena odgovarajućom pripremom, osposobljavanjem tijekom zaposlenja i potporom nakon angažmana u vezi sa sudjelovanjem sudionika. relevantni akteri na tržištu rada mogli bi olakšati stažiranje i zaposlenje, osobito javne i privatne službe za zapošljavanje, socijalni partneri i gospodarske komore, kao i organizacije članice EURES-a, u skladu s Uredbom (EU) 2016/589 (5) Europskog parlamenta i Vijeća u slučaju prekograničnih aktivnosti.

(14)

Poduzetnost mladih i njihovo aktivno građanstvo važne su prednosti za društvo. Europske snage solidarnosti trebale bi pridonijeti poticanju tog aspekta pružajući mladima priliku da razviju i provedu svoje vlastite projekte koji predstavljaju jasnu dodanu vrijednost usmjerene na suočavanje s ključnim izazovima na korist lokalnih zajednica, a posebno zajednica koje se nalaze u ruralnim, izoliranim ili marginaliziranim područjima. Ti bi projekti trebali biti prilika mladima da osmisle inovativna rješenja i iskušaju ideje na održiv način te da iskuse biti pokretačima djelovanja solidarnosti. Mogli bi poslužiti i kao odskočna daska za daljnje sudjelovanje u aktivnostima solidarnosti te bi mogli biti prvi korak u poticanju sudionika da se počnu baviti socijalnim poduzetništvom ili da sudjeluju kao volonteri u udrugama, nevladinim organizacijama, organizacijama mladih ili drugim tijelima koja djeluju u neprofitnom sektoru i sektorima povezanima sa solidarnošću i mladima te da osnuju svoje vlastite udruge. Potpora nakon angažmana bit će usmjerena na pružanje podrške mladima da ostanu angažirani i aktivni u sektoru solidarnosti, među ostalim sudjelovanjem u udrugama, zadrugama, socijalnim poduzećima, organizacijama mladih i društvenim centrima.

(15)

Volontiranje i projekti solidarnosti trebali bi pokrivati troškove sudionika koji proizlaze iz sudjelovanja u takvim aktivnostima solidarnosti, no ne bi im trebali osiguravati plaću ili ekonomsku korist.

(16)

Sudionici i organizacije sudionice trebali bi osjećati da pripadaju zajednici pojedinaca i subjektima koji su posvećeni jačanju solidarnosti diljem Europe i izvan nje. Istovremeno organizacijama sudionicama treba potpora kako bi pojačale svoje mogućnosti za pružanje visokokvalitetnih aktivnosti solidarnosti sve većem broju sudionika te kako bi privukle nove sudionike. Europske snage solidarnosti trebale bi podržavati aktivnosti umrežavanja usmjerene na jačanje kapaciteta za angažman mladih i organizacija sudionica u toj zajednici, na poticanje duha Europskih snaga solidarnosti te na poticanje razmjene korisnih praksi i iskustava u području solidarnosti, oslanjajući se, prema potrebi, također na iskustvo u području civilne zaštite. Aktivnosti umrežavanja trebale bi doprinijeti i podizanju svijesti o Europskim snagama solidarnosti među javnim i privatnim subjektima te prikupljanju povratnih informacija od sudionika i organizacija sudionica o provedbi Europskih snaga solidarnosti.

(17)

Posebnu bi pozornost trebalo posvetiti osiguranju kvalitete aktivnosti solidarnosti i drugih mogućnosti koje se nude u okviru Europskih snaga solidarnosti, osobito na način da se sudionicima ponudi osposobljavanje i jezična podrška na internetu i izvan njega na način kojim se poštuje načelo višejezičnosti, osiguranje, administrativna potpora i potpora prije aktivnosti solidarnosti, nakon aktivnosti solidarnosti, ili oboje, kao i vrednovanje kompetencija stečenih tijekom njihovoga iskustva u okviru Europskih snaga solidarnosti. Te mjere potpore treba razvijati i pružati u suradnji s organizacijama mladih i drugim neprofitnim organizacijama te organizacijama civilnog društva kako bi se iskoristilo njihovo stručno znanje stečeno na terenu. Tim mjerama potpore u obzir bi se trebali uzeti i okruženje te priroda aktivnosti koje provode sudionici, uz posvećivanje posebne pozornosti svim potencijalnim rizicima.

(18)

Kako bi se zajamčio učinak aktivnosti u okviru Europskih snaga solidarnosti na osobni, obrazovni, umjetnički, socijalni, građanski i profesionalni razvoj sudionika, kompetencije koje nastaju kao rezultat aktivnosti solidarnosti trebalo bi pravilno utvrditi i dokumentirati u skladu s nacionalnim okolnostima i specifičnostima, kako je preporučeno u Preporuci Vijeća od 20. prosinca 2012. o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja (6). U tu svrhu, trebalo bi prema potrebi poticati korištenje djelotvornih instrumenata za priznavanje neformalnog i informalnog učenja, na razini Unije i nacionalnoj razini, kao što su Youthpass i Europass.

(19)

Svaki javni ili privatni subjekt, uključujući međunarodne organizacije, organizacije civilnog društva, organizacije mladih i socijalna poduzeća, trebao bi se moći prijaviti za dobivanje oznake kvalitete. Trebalo bi uspostaviti odvojene oznake kvalitete za volontiranje te za stažiranje i zaposlenje kako bi se osigurala djelotvorna i trajna usklađenost organizacija sudionica s načelima i zahtjevima Europskih snaga solidarnosti u pogledu njihovih prava i odgovornosti tijekom svih faza iskustva u području solidarnosti. Dobivanje oznake kvalitete trebalo bi biti preduvjet za sudjelovanje, ali ne bi trebalo automatski voditi do financiranja u okviru Europskih snaga solidarnosti.

(20)

Organizacije sudionice mogu obavljati nekoliko funkcija unutar Europskih snaga solidarnosti. U funkciji domaćina provodit će aktivnosti povezane s primanjem sudionika, uključujući organizaciju aktivnosti i pružanje smjernica i potpore sudionicima tijekom provođenja aktivnosti solidarnosti, prema potrebi. U potpornoj funkciji provodit će aktivnosti povezane s upućivanjem i pripremom sudionika prije njihova polaska te tijekom i nakon aktivnosti solidarnosti, uključujući osposobljavanje sudionika i njihovo usmjeravanje u lokalne organizacije nakon završetka aktivnosti solidarnosti.

(21)

Resursni centri Europskih snaga solidarnosti trebali bi pomagati provedbenim tijelima, organizacijama sudionicama i sudionicima kako bi se poboljšala kvaliteta aktivnosti solidarnosti i njihova provedba te kako bi se poboljšalo utvrđivanje i vrednovanje kompetencija stečenih kroz aktivnosti solidarnosti, među ostalim i izdavanjem Youthpass certifikata.

(22)

Portal Europskih snaga solidarnosti trebao bi se neprestano razvijati kako bi se osigurao jednostavan pristup Europskim snagama solidarnosti i kako bi se osigurala jedinstvena kontaktna točka za zainteresirane pojedince i organizacije u pogledu, među ostalim, registracije, identifikacije, usklađivanja profila i mogućnosti, umrežavanja i virtualnih razmjena, osposobljavanja putem interneta, jezične podrške i svih ostalih oblika podrške prije aktivnosti solidarnosti, nakon aktivnosti solidarnosti ili oboje te drugih korisnih funkcija koje bi se mogle pojaviti u budućnosti.

(23)

Strukture zadužene za provedbu poduzet će potrebne mjere kako bi registriranim kandidatima bile ponuđene mogućnosti za volontiranje, stažiranje i zaposlenje u razumnom i relativno predvidljivom roku. Osim toga, uspostavit će se informativne i komunikacijske aktivnosti te aktivnosti umrežavanja kako bi se potaknulo sudjelovanje registriranih kandidata.

(24)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za razdoblje od 2018. do 2020. koja predstavlja ukupni proračun u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (7) za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(25)

Kako bi se osigurao kontinuitet aktivnosti koje su poduprte programima koji doprinose Europskim snagama solidarnosti, financijska potpora aktivnostima solidarnosti trebala bi biti90 %za volontiranje i projekte solidarnosti, s jedne strane, te 10 % za stažiranje ili zaposlenje ili oboje, s druge strane, uz udio od najviše 20 % za aktivnosti unutar zemlje.

(26)

Kako bi se maksimalno povećao učinak Europskih snaga solidarnosti, potrebno je donijeti odredbe kako bi se zemljama sudionicama omogućilo da učine dostupnima dodatna nacionalna, regionalna ili lokalna sredstva u skladu s pravilima Europskih snaga solidarnosti.

(27)

Kako bi se pojednostavnili zahtjevi za korisnike, potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri upotrebljavati jednokratne iznose, jedinične troškove i financiranje uz primjenu paušalne stope.

(28)

Države članice trebale bi moći sudjelovati u volontiranju, stažiranju, zaposlenju, projektima solidarnosti i aktivnostima umrežavanja. Osim toga, kao i u slučaju Europske volonterske službe, volontiranje, projekti solidarnosti i aktivnosti umrežavanja trebali bi biti otvoreni i za sudjelovanje drugih zemalja, uz posvećivanje posebne pažnje susjednim zemljama Unije. To bi se sudjelovanje po potrebi trebalo temeljiti na odobrenju dodatnih sredstava u skladu s postupcima koji se dogovaraju s predmetnim zemljama.

(29)

Sudjelovanje u Europskim snagama solidarnosti trebalo bi biti otvoreno mladima u dobi između 18 i 30 godina. Za sudjelovanje u aktivnostima solidarnosti trebalo bi zahtijevati prethodnu registraciju na portalu Europskih snaga solidarnosti, koja je dostupna pojedincima u dobi između 17 i 30 godina.

(30)

Posebnu pozornost treba posvetiti osiguravanju da su aktivnosti koje se podupiru u okviru Europskih snaga solidarnosti dostupne svima mladima, osobito mladima s manje mogućnosti, kako je detaljnije opisano u strategiji za uključenost i raznovrsnost koja je razvijena i primijenjena u okviru programa Erasmus+ u području mladih. Stoga bi trebalo uspostaviti posebne mjere za promicanje socijalne uključenosti i sudjelovanja mladih u nepovoljnom položaju, kao što su primjereni formati aktivnosti solidarnosti i personalizirano usmjeravanje, te uzeti u obzir ograničenja koja nameću udaljenost najudaljenijih regija i prekomorskih zemalja i područja Unije, u skladu s Odlukom Vijeća 2013/755/EU (8). Slično tomu, zemlje sudionice trebale bi nastojati usvojiti sve odgovarajuće mjere za uklanjanje pravnih i administrativnih prepreka pravilnom funkcioniranju Europskih snaga solidarnosti. To uključuje rješavanje, kada je to moguće i ne dovodeći u pitanje schengensku pravnu stečevinu i zakonodavstvo Unije o ulasku i boravku državljana trećih zemalja, bilo kojih administrativnih problema koji stvaraju poteškoće u pogledu dobivanja viza i boravišnih dozvola.

(31)

Svaki subjekt koji želi podnijeti zahtjev za financiranje kako bi ponudio aktivnosti solidarnosti u okviru Europskih snaga solidarnosti trebao bi kao preduvjet imati oznaku kvalitete, dobivenu na pristupačan i transparentan način. Taj se zahtjev ne bi trebao primjenjivati na fizičke osobe koje traže financijsku potporu u ime neformalne skupine sudionika za njihove projekte solidarnosti. Nadležna provedbena tijela trebala bi provoditi kontrole kvalitete kako bi se utvrdila sukladnost tih fizičkih osoba sa zahtjevima Europskih snaga solidarnosti.

(32)

Potrebe i očekivanja lokalnih zajednica trebali bi biti važan kriterij prilikom ocjenjivanja kvalitete projekata. U skladu s tim, trebalo bi utvrditi odgovarajuće pokazatelje.

(33)

Djelotvorno upravljanje uspješnošću, što uključuje praćenje i ocjenjivanje, zahtijeva osmišljavanje specifičnog, mjerljivog i ostvarivog niza kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja koji se mogu mjeriti tijekom vremena i koji odražavaju logiku intervencije.

(34)

Trebalo bi na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini osigurati učinkovito informiranje, promidžbu te obavješćivanje o mogućnostima i rezultatima aktivnosti podupiranih u okviru Europskih snaga solidarnosti. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti socijalnim poduzećima kako bi ih se potaklo da podupiru aktivnosti Europskih snaga solidarnosti. Aktivnosti informiranja, promidžbe i obavješćivanja trebale bi se, bez povećanja administrativnog opterećenja, oslanjati na sva provedbena tijela Europskih snaga solidarnosti, uključujući, prema potrebi, uz potporu drugih ključnih dionika.

(35)

Kako bi se bolje ostvarili ciljevi Europskih snaga solidarnosti, Komisija, države članice i nacionalne agencije trebale bi po mogućnosti usko surađivati u partnerstvu s nevladinim organizacijama, organizacijama mladih i lokalnim dionicima sa stručnim iskustvom u djelovanjima solidarnosti.

(36)

Kako bi se osigurala učinkovita i djelotvorna provedba ove Uredbe, Europske snage solidarnosti trebale bi u najvećoj mogućoj mjeri primijeniti postojeće mehanizme upravljanja koji su već na snazi u sklopu programa Erasmus+. Provedbu Europskih snaga solidarnosti trebalo bi stoga povjeriti postojećim strukturama, kao što su Komisija, Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu te nacionalne agencije imenovane za upravljanje mjerama iz Poglavlja III. Uredbe (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (9). Jasni i detaljni postupci za sudionike i organizacije sudionice, za sve faze aktivnosti solidarnosti, uspostavit će se u odgovarajućim programskim dokumentima kao što su godišnji program rada i programski vodič. Komisija bi se trebala o provedbi Europskih snaga solidarnosti redovito savjetovati s ključnim dionicima, uključujući organizacije sudionice.

(37)

Kako bi se osigurala financijski stabilna provedba i pomno praćenje Europskih snaga solidarnosti na nacionalnoj razini, važno je koristiti se postojećim nacionalnim tijelima imenovanima za upravljanje mjerama iz Poglavlja III. Uredbe (EU) br. 1288/2013.

(38)

Nacionalna tijela, imenovana za upravljanje mjerama iz poglavlja III. Uredbe (EU) br. 1288/2013, trebala bi djelovati i kao nacionalna tijela za potrebe ove Uredbe. Time se, međutim, ne bi smjelo sprečavati imenovanje više od jednog nacionalnog tijela, u skladu s nacionalnim pravom i praksom, kako je predviđeno u članku 27. stavku 1. te Uredbe. Ako zemlja sudionica želi zamijeniti nacionalno tijelo tijekom trajanja Europskih snaga solidarnosti, trebao bi se primjenjivati postupak iz članka 27. stavka 2. te Uredbe.

(39)

Kako bi se osiguralo dobro financijsko upravljanje i pravna sigurnost u svakoj zemlji sudionici, svako nacionalno tijelo trebalo bi imenovati neovisno revizorsko tijelo. Gdje je to izvedivo i kako bi se što više povećala učinkovitost, neovisno revizorsko tijelo može biti isto kao ono imenovano za mjere iz poglavlja III. Uredbe (EU) br. 1288/2013.

(40)

Financijske interese Unije trebalo bi zaštiti proporcionalnim mjerama tijekom cjelokupnog cikla rashoda, što uključuje sprječavanje, otkrivanjem i istraživanjem nepravilnosti, povratom izgubljenih, neopravdano plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava, te, prema potrebi, određivanjem sankcija.

(41)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (10).

(42)

U skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Europske unije (11) Komisija bi trebala donijeti radne programe i o tome obavijestiti Europski parlament i Vijeće. U radnom programu trebale bi se utvrditi mjere potrebne za njihovu provedbu u skladu s općim i posebnim ciljevima Europskih snaga solidarnosti, kriteriji za odabir i dodjelu bespovratnih sredstava, kao i svi ostali elementi koji se zahtijevaju. Radni programi i sve njihove izmjene trebali bi se donijeti provedbenim aktima u skladu s postupkom ispitivanja.

(43)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, to jest uspostavu Europskih snaga solidarnosti, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njegova opsega i učinka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(44)

Iz razloga učinkovitosti i djelotvornosti Komisiji bi u provedbi ove Uredbe trebao pomagati i odbor osnovan u skladu s Uredbom (EU) br. 1288/2013. U pogledu Europskih snaga solidarnosti taj bi se odbor trebao sastati u posebnom sastavu te bi trebalo prilagoditi njegov mandat kako bi ispunio tu novu ulogu. Zemlje sudionice trebale bi imenovati relevantne predstavnike na tim sastancima uzimajući u obzir predmet, svrhu, ciljeve i djelovanja Europskih snaga solidarnosti.

(45)

Uredbu (EU) br. 1288/2013 trebalo bi izmijeniti kako bi se uzele u obzir promjene u Europskoj volonterskoj službi koje proizlaze iz volontiranja na temelju ove Uredbe.

(46)

Financijska omotnica Europskih snaga solidarnosti iz naslova 1.a Višegodišnjeg financijskog okvira temelji se i na sredstvima preraspodijeljenima iz programa Erasmus+. Ta bi sredstva trebala proizlaziti isključivo iz odobrenih sredstava namijenjenih financiranju aktivnosti Europske volonterske službe koje bi bile obuhvaćene volontiranjem na temelju ove Uredbe.

(47)

Financijsku omotnicu Europskih snaga solidarnosti iz naslova 1.a Višegodišnjeg financijskog okvira trebalo bi dopuniti i financijskim doprinosima iz drugih programa i naslova, što zahtjeva izmjenu Uredbe (EU) br. 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (12) kao i Odluke br. 1313/2013/EU (13) Europskog parlamenta i Vijeća.

(48)

Ova Uredba trebala bi se primjenjivati od dana njezinog stupanja na snagu. Kako bi se omogućila brza primjena mjera predviđenih ovom Uredbom, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,