(1)

Nakon tri godine provedbe trebalo bi dodatno izmijeniti financijska pravila koja se primjenjuju na opći proračun Unije („proračun”) kako bi se povećala fleksibilnost i tako uklonili ograničavajući faktori u provedbi te pojednostavnilo osiguravanje rezultata za dionike i službe, više usmjerilo na rezultate te poboljšale pristupačnost, transparentnost i odgovornost. Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (5) trebalo bi stoga staviti izvan snage i zamijeniti ovom Uredbom.

(2)

Radi smanjenja složenosti financijskih pravila koja se primjenjuju na proračun i uvrštavanja relevantnih pravila u jedinstvenu uredbu, Komisija bi trebala staviti izvan snage Delegiranu uredbu (EU) br. 1268/2012 (6). Radi jasnoće, glavna pravila iz Delegirane uredbe (EU) br. 1268/2012 trebalo bi uvrstiti u ovu Uredbu, a ostala u smjernice za službe.

(3)

Trebalo bi zadržati temeljna proračunska načela. Postojeća odstupanja od tih načela za određena područja, kao što su istraživanje, vanjska djelovanja i strukturni fondovi, trebalo bi preispitati i što je moguće više pojednostavniti, uzimajući pritom u obzir jesu li ona još uvijek relevantna, koja je njihova dodana vrijednost za proračun i kakav teret nameću dionicima.

(4)

Pravila o prijenosu odobrenih sredstava trebalo bi jasnije izložiti te bi trebalo razlikovati automatske i neautomatske prijenose. Dotične institucije Unije trebale bi Europskom parlamentu i Vijeću pružati informacije i o automatskim i o neautomatskim prijenosima.

(5)

Trebalo bi dopustiti prijenos i uporabu vanjskih namjenskih prihoda za program ili djelovanje koji mu slijede kako bi se takva sredstva učinkovito upotrebljavala. Prijenos unutarnjih namjenskih prihoda trebao bi biti moguć samo u sljedeću financijsku godinu, osim ako je u ovoj Uredbi propisano drukčije.

(6)

U pogledu unutarnjih namjenskih prihoda, trebalo bi dopustiti financiranje novih projekata u vezi s nekretninama s pomoću prihoda dobivenih od najma/zakupa i prodaje zgrada. S tim ciljem, takav bi se prihod trebao smatrati unutarnjim namjenskim prihodom koji se može prenositi dok ne bude u potpunosti iskorišten.

(7)

Institucije Unije trebale bi moći prihvatiti svaku donaciju u korist Unije.

(8)

Trebalo bi uvesti odredbu kojom bi se pravnim osobama omogućilo sponzorstvo u naravi događaja ili aktivnosti u promotivne svrhe ili u svrhe društveno odgovornog poslovanja.

(9)

Potrebno je pojasniti pojam uspješnosti u kontekstu proračuna. Uspješnost bi trebalo povezati s izravnom primjenom načela dobrog financijskog upravljanja. Trebalo bi definirati i načelo dobrog financijskog upravljanja te bi trebalo utvrditi vezu između postavljenih ciljeva i uspješnosti, pokazatelja, rezultata te ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti uporabe odobrenih sredstava. Radi pravne sigurnosti i uz izbjegavanje proturječnosti s postojećim okvirima uspješnosti različitih programa, trebalo bi definirati termine koji se odnose na uspješnost, osobito ostvarenja i rezultate.

(10)

U skladu s Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (7), zakonodavstvo Unije trebalo bi biti kvalitetno i biti usmjereno na područja u kojima nosi najveću dodanu vrijednost za građane, što učinkovitije i djelotvornije u postizanju zajedničkih ciljeva politike Unije. Podvrgavanjem postojećih i novih programa i aktivnosti potrošnje koji su povezani sa znatnim izdacima evaluaciji može se doprinijeti postizanju tih ciljeva.

(11)

U skladu s načelom transparentnosti koje je sadržano u članku 15. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) od institucija Unije zahtijeva se da koliko je god to moguće primjenjuju otvorenost djelovanja. U pogledu izvršenja proračuna, primjena tog načela podrazumijeva da bi građani trebali znati gdje i u koje svrhe Unija troši sredstva. Takve informacije potiču demokratsku raspravu, doprinose sudjelovanju građana u postupku odlučivanja Unije, jačaju institucionalnu kontrolu i nadzor nad rashodima Unije te doprinose povećanju njezine vjerodostojnosti. Komunikacija bi trebala biti ciljanija te bi trebala nastojati povećati vidljivost doprinosa Unije za građane. Takve bi ciljeve trebalo postići objavom, po mogućnosti uz uporabu suvremenih komunikacijskih alata, relevantnih informacija o svim primateljima sredstava koja se financiraju iz proračuna, pri čemu se uzimaju u obzir legitimni interesi tih primatelja u pogledu povjerljivosti i sigurnosti te, ako je riječ o fizičkim osobama, njihovo pravo na privatnost i zaštitu osobnih podataka. Institucije Unije stoga bi pri objavi informacija trebale primijeniti selektivni pristup, u skladu s načelom proporcionalnosti. Odluke o objavi trebale bi se temeljiti na relevantnim kriterijima kako bi se pružile smislene informacije.

(12)

Ne dovodeći u pitanje pravila o zaštiti osobnih podataka, trebalo bi težiti maksimalnoj transparentnosti u odnosu na informacije o primateljima. Informacije o primateljima sredstava Unije koja se izvršavaju u okviru izravnog upravljanja trebalo bi objaviti na internetskim stranicama institucija Unije namijenjim u tu svrhu, kao što je sustav financijske transparentnosti te bi one trebale uključivati barem ime i mjesto primatelja, iznos za koji je preuzeta pravna obveza i svrhu mjere. U tim bi informacijama trebalo uzeti u obzir relevantne kriterije kao što su periodičnost, vrsta i važnost mjere.

(13)

Trebalo bi biti moguće da Komisija izvršava proračun neizravno putem organizacija država članica. Zbog razloga pravne sigurnosti stoga je primjereno definirati organizaciju države članice kao subjekt osnovan u državi članici kao tijelo javnog prava ili kao tijelo privatnog prava kojemu je ta država članica povjerila zadaću pružanja javnih usluga i dala odgovarajuća financijska jamstva. Financijska potpora koju država članica u skladu sa zahtjevima utvrđenim u pravu Unije pruži takvim tijelima privatnog prava u obliku koji odredi ta država članica bez da nužno zahtijeva bankovno jamstvo trebalo bi se smatrati odgovarajućim financijskim jamstvom.

(14)

Ako je riječ o nagradama, bespovratnim sredstvima i ugovorima koji su dodijeljeni nakon otvaranja javnog postupka za nadmetanje, a posebice ako je riječ o natječajima, pozivima za podnošenje prijedloga i pozivima za podnošenje ponuda, trebalo bi radi poštovanja načela UFEU-a, a posebno načela transparentnosti, proporcionalnosti, jednakog postupanja i nediskriminacije, objaviti ime i mjesto primatelja sredstava Unije. Ta objava trebala bi doprinijeti kontroli postupaka dodjele od strane neuspješnih podnositelja zahtjeva u nadmetanju.

(15)

Osobni podaci koji se odnose na fizičke osobe ne bi smjeli biti javno dostupni u razdoblju dužem od onog tijekom kojega primatelj koristi sredstva te bi stoga te podatke trebalo ukloniti nakon dvije godine. Isto bi se trebalo primjenjivati i na osobne podatke koji se odnose na pravne osobe u čijem se službenom nazivu spominje jedna fizička osoba ili više njih.

(16)

U većini slučajeva obuhvaćenih ovom Uredbom objava se odnosi na pravne osobe. Ako je riječ o fizičkim osobama, pri objavi osobnih podataka trebalo bi poštovati načelo proporcionalnosti između važnosti odobrenog iznosa i potrebe za kontrolom najbolje uporabe sredstava. U takvim slučajevima, objava regije na razini 2 zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) u skladu je s ciljem objave informacija o primateljima te se njome osigurava jednako postupanje s državama članicama različite veličine uz istodobno poštovanje prava primatelja na privatni život, a posebno na zaštitu njihovih osobnih podataka.

(17)

Radi pravne sigurnosti i u skladu s načelom proporcionalnosti trebalo bi navesti u kojim se situacijama podaci ne bi smjeli objavljivati. Primjerice, ne bi se smjele objavljivati informacije o stipendijama ili drugim oblicima izravnih potpora koje se isplaćuju fizičkim osobama kojima je pomoć najpotrebnija, o posebnim ugovorima iznimno niske vrijednosti ili o financijskoj potpori čija je vrijednost ispod vrijednosti određenog praga predviđenog putem financijskih instrumenata ili u slučajevima u kojima bi se otkrivanjem podataka moglo ugroziti prava i slobode dotičnih pojedinaca, kako su zaštićeni Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, ili naštetiti komercijalnim interesima primatelja. Međutim, kako bi se nastavila postojeća praksa i omogućila transparentnost, za bespovratna sredstva ne bi smjelo postojati posebno izuzeće od obveze objave informacija na temelju posebnog praga.

(18)

Ako se osobni podaci primatelja objavljuju u svrhe transparentnosti u odnosu na uporabu sredstava Unije i kontrolu postupka dodjele, te bi primatelje u skladu s uredbama (EZ) br. 45/2001 (8) i (EU) 2016/679 (9) Europskog parlamenta i Vijeća trebalo obavijestiti o takvoj objavi, kao i o njihovim pravima i o postupcima dostupnima za ostvarivanje tih prava.

(19)

Kako bi se osiguralo poštovanje načela jednakog postupanja prema svim primateljima, informacije koje se odnose na fizičke osobe trebalo bi također objaviti, u skladu s obvezom država članica da uspostave visok stupanj transparentnosti ugovora čija vrijednost prelazi vrijednosti pragova utvrđenih u Direktivi 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća (10).

(20)

U slučaju izravnog i podijeljenog upravljanja, osobe, subjekti ili imenovana tijela koji izvršavaju sredstva Unije trebala bi staviti na raspolaganje informacije o primateljima i krajnjim primateljima. U slučaju podijeljenog upravljanja, informacije bi trebale biti objavljene u skladu s relevantnim sektorskim pravilima. Komisija bi trebala staviti na raspolaganje informacije o jedinstvenim internetskim stranicama, uključujući upućivanje na adresu, na kojima su dostupne informacije o primateljima i krajnjim primateljima.

(21)

Radi veće čitkosti i transparentnosti podataka o financijskim instrumentima koji se provode u okviru izravnog i neizravnog upravljanja, primjereno je sve zahtjeve u pogledu izvješćivanja objediniti u jedinstveni radni dokument koji se treba priložiti nacrtu proračuna.

(22)

Radi promicanja najbolje prakse pri provedbi Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda (ESF), Kohezijskog fonda, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR), kao i Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP), Komisija bi trebala moći u informativne svrhe tijelima koja su odgovorna za upravljanje i kontrolu staviti na raspolaganje neobvezujući metodološki priručnik s prikazom njezine strategije i pristupa za kontrolu, uključujući kontrolne popise i primjere najbolje prakse. Taj bi priručnik trebalo ažurirati kad god je to potrebno.

(23)

Primjereno je institucijama Unije omogućiti da međusobno sklapaju sporazume na razini službi kako bi se olakšalo izvršavanje njihovih odobrenih sredstava te im omogućiti sklapanje takvih sporazuma između službi institucija Unije, tijela Unije, europskih ureda, tijela ili osoba kojima je povjerena provedba posebnih djelovanja u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) na temelju glave V. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i Ureda glavnog tajnika Odbora guvernera Europskih škola za pružanje usluga, nabavu proizvoda ili izvođenje radova ili izvršenje ugovorâ u vezi s nekretninama.

(24)

Primjereno je utvrditi postupak za osnivanje novih europskih ureda te razlikovati obvezne i neobvezne zadaće takvih ureda. Trebalo bi uvesti mogućnost da institucije i tijela Unije i drugi europski uredi delegiraju ovlasti dužnosnika za ovjeravanje direktoru europskog ureda. Europski uredi trebali bi imati i mogućnost sklapanja sporazuma na razini službi za pružanje usluga, nabavu proizvoda ili izvođenje radova ili izvršenje ugovorâ u vezi s nekretninama. Primjereno je utvrditi posebna pravila za sastavljanje računovodstvenih evidencija, odredbe kojima se računovodstveni službenik Komisije ovlašćuje za delegiranje nekih svojih zadaća osoblju tih ureda i operativne postupke za bankovne račune koje bi Komisija trebala moći otvoriti u ime europskog ureda.

(25)

Kako bi se povećala troškovna učinkovitost izvršnih agencija te s obzirom na praktično iskustvo u pogledu drugih tijela Unije, trebalo bi omogućiti da se računovodstvenom službeniku Komisije povjere sve ili neke zadaće računovodstvenog službenika dotične izvršne agencije.

(26)

Radi pravne sigurnosti potrebno je pojasniti da direktori izvršnih agencija djeluju kao dužnosnici za ovjeravanje na osnovi delegiranja kada upravljaju odobrenim sredstvima za poslovanje za programe koji su delegirani njihovim agencijama. Radi ostvarenja punog učinka povećanja učinkovitosti koje proizlazi iz globalne centralizacije određenih pomoćnih službi trebalo bi izričito predvidjeti mogućnost da izvršne agencije izvršavaju administrativne rashode.

(27)

Potrebno je utvrditi pravila o ovlastima i odgovornostima financijskih izvršitelja, posebno dužnosnika za ovjeravanje i računovodstvenih službenika.

(28)

Europski parlament, Vijeće i Revizorski sud te računovodstvenog službenika Komisije trebalo bi obavijestiti o imenovanju ili prestanku dužnosti dužnosnika za ovjeravanje na osnovi delegiranja, unutarnjeg revizora i računovodstvenog službenika u roku od dva tjedna od takvog imenovanje ili prestanka dužnosti.

(29)

Dužnosnici za ovjeravanje trebali bi biti u potpunosti odgovorni za sve operacije prihoda i rashoda koje se izvršavaju pod njihovim nadzorom i za sustave unutarnje kontrole te bi trebali odgovarati za svoje postupke, prema potrebi i u stegovnim postupcima.

(30)

Trebalo bi utvrditi zadaće, odgovornosti i načela postupaka koje dužnosnik za ovjeravanje treba poštovati. Dužnosnici za ovjeravanje na osnovi delegiranja trebali bi osigurati da dužnosnici za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja i njihovo osoblje primaju informacije i osposobljavanje o standardima kontrole i odgovarajućim metodama i tehnikama te da se poduzimaju mjere u svrhu osiguranja funkcioniranja sustava kontrole. Dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja trebao bi izvješćivati svoju instituciju Unije o izvršavanju dužnosti u obliku godišnjeg izvješća. To izvješće trebalo bi uključivati potrebne financijske informacije i informacije o upravljanju kojima se potvrđuje izjava o jamstvu tog dužnosnika u vezi s izvršavanjem njegovih dužnosti, uključujući informacije o općoj uspješnosti obavljenih operacija. Popratnu dokumentaciju koja se odnosi na obavljene operacije trebalo bi čuvati najmanje pet godina. Različiti oblici pregovaračkog postupka za dodjelu ugovora o javnoj nabavi trebali bi biti predmet posebnog izvješća dužnosnika za ovjeravanje na osnovi delegiranja koje se upućuje dotičnoj instituciji Unije te predmet izvješća te institucije Unije Europskom parlamentu i Vijeću, budući ti postupci predstavljaju odstupanja od uobičajenih postupaka dodjele.

(31)

Trebalo bi uzeti u obzir dvostruku ulogu šefova delegacija Unije i njihovih zamjenika u njihovoj odsutnosti kao dužnosnikâ za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja za Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) i, u vezi s odobrenim sredstvima za poslovanje, za Komisiju.

(32)

Mogućnost da Komisija zamjenicima voditeljâ delegacija Unije delegira svoje ovlasti za izvršenje proračuna u vezi s odobrenim sredstvima za poslovanje iz svojeg dijela proračuna trebala bi biti ograničena na situacije u kojima je nužno da zamjenici voditeljâ delegacija Unije izvrše te zadaće kako bi se osigurao kontinuitet poslovanja za vrijeme odsutnosti voditeljâ delegacija Unije. Zamjenici voditeljâ delegacija Unije ne bi trebali moći te ovlasti izvršavati sustavno ni za potrebe unutarnje podjele posla.

(33)

Računovodstveni službenik trebao bi biti odgovoran za pravilno izvršenje plaćanja, naplatu prihoda i naplatu potraživanja. Računovodstveni službenik trebao bi upravljati riznicom, bankovnim računima i dokumentacijom trećih strana, voditi računovodstvo te je odgovoran za izradu financijskih izvještaja institucije Unije. Računovodstveni službenik Komisije trebao bi biti jedina osoba koja ima pravo utvrditi računovodstvena pravila i usklađene računske planove, dok bi računovodstveni službenici svih drugih institucija Unije trebali utvrditi računovodstvene postupke koji se primjenjuju na njihove institucije.

(34)

Trebalo bi utvrditi i načine imenovanja i prestanka dužnosti računovodstvenog službenika.

(35)

Računovodstveni službenik trebao bi uspostaviti postupke kojima će se osigurati da računi otvoreni za potrebe upravljanja riznicom i knjiga blagajne nemaju negativno stanje.

(36)

Trebalo bi odrediti uvjete uporabe knjige blagajne, sustava upravljanja koji predstavlja iznimku od uobičajenih proračunskih postupaka i odnosi se samo na ograničene iznose, te zadaće i odgovornosti blagajnika, kao i zadaće i odgovornosti dužnosnika za ovjeravanje i računovodstvenog službenika u vezi s kontrolom knjiga blagajne. Revizorski sud trebao bi biti obaviješten o svakom imenovanju blagajnika. Zbog učinkovitosti bi u delegacijama Unije trebalo uspostaviti knjige blagajne za odobrena sredstva i iz dijelova proračuna koji se odnose na Komisiju i na ESVD. Primjereno je i predvidjeti, pod posebnim uvjetima, uporabu knjige blagajne u delegaciji Unije za plaćanje ograničenih iznosa proračunskim postupcima. Kad je riječ o imenovanju blagajnika, trebalo bi omogućiti njihov odabir i među osobljem koje Komisija zapošljava u području upravljanja kriznim situacijama i operacija humanitarne pomoći ako nije dostupno osoblje Komisije obuhvaćeno Pravilnikom o osoblju za dužnosnike Europske unije i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika Europske unije iz Uredbe Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (11) („Pravilnik o osoblju”).

(37)

Kako bi se uzela u obzir situacija u području upravljanja kriznim situacijama i operacije humanitarne pomoći kada nije dostupno osoblje Komisije obuhvaćeno Pravilnikom o osoblju te tehničke poteškoće koje sprječavaju da odgovorni službenik za ovjeravanje potpiše sve pravne obveze, trebalo bi osoblju koje Komisija zapošljava u tom području omogućiti da preuzima pravne obveze vrlo niske vrijednosti, do 2 500 EUR, koje su povezane s plaćanjima izvršenima iz knjige blagajne te voditeljima delegacija Unije ili njihovim zamjenicima omogućiti da preuzimaju pravne obveze prema uputi odgovornog službenika za ovjeravanje Komisije.

(38)

Nakon što se utvrde zadaće i odgovornosti financijskih izvršitelja, oni mogu snositi odgovornost samo prema uvjetima utvrđenima u Pravilniku o osoblju. Na temelju Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 u institucijama Unije osnovana su posebna povjerenstva za financijske nepravilnosti. Međutim, zbog ograničenog broja slučajeva koji im se upućuju te radi učinkovitosti primjereno je prenijeti njihove funkcije na međuinstitucijsko povjerenstvo osnovano na temelju ove Uredbe („povjerenstvo”). Povjerenstvo bi trebalo osnovati radi procjene zahtjeva i izdavanja preporuka o potrebi donošenja odluka o isključenjima i izricanju financijskih sankcija u pogledu slučajeva koje mu uputi Komisija ili druge institucije i tijela Unije, ne dovodeći u pitanje njihovu administrativnu neovisnost u odnosu na njihove zaposlenike. Cilj je tog prijenosa i izbjeći udvostručavanje posla i smanjiti rizik od proturječnih preporuka ili mišljenja, u slučajevima u kojima su uključeni i gospodarski subjekt i član osoblja institucije ili tijela Unije. Potrebno je zadržati postupak putem kojeg dužnosnik za ovjeravanje može tražiti potvrdu upute za koju smatra da je nepravilna ili protivna načelu dobrog financijskog upravljanja i tako biti razriješen od svake odgovornosti. Sastav povjerenstva trebalo bi izmijeniti nakon što ono ispuni svoju ulogu. Povjerenstvo ne bi smjelo imati istražne ovlasti.

(39)

U pogledu prihoda potrebno je razmotriti negativna usklađenja vlastitih sredstava obuhvaćena Uredbom Vijeća (EU, Euratom) br. 609/2014 (12). Osim u slučaju vlastitih sredstava, potrebno je zadržati postojeće zadaće i kontrole za koje su odgovorni dužnosnici za ovjeravanje u različitim fazama postupka: procjena iznosa potraživanja, izdavanje nalogâ za povrat, slanje obavijesti o terećenju kojom se dužnika obavješćuje da je utvrđen iznos potraživanja, i odluka, prema potrebi, o odricanju od dodijeljenih prava uzimajući u obzir kriterije koji jamče usklađenost s načelom dobrog financijskog upravljanja kako bi se osigurala učinkovita naplata prihoda.

(40)

Službenik za ovjeravanje trebao bi se moći u cijelosti ili djelomično odreći povrata utvrđenog iznosa potraživanja ako je nad dužnikom pokrenut postupak u slučaju nesolventnosti kako je definiran u Uredbi (EU) 2015/848 Europskog parlamenta i Vijeća (13), posebno u slučaju sudskih nagodbi, stečajnih nagodbi i sličnih postupaka.

(41)

Trebalo bi utvrditi posebne odredbe za usklađenja ili smanjenja na nulu procjene iznosa potraživanja.

(42)

Potrebno je pojasniti rokove unošenja u proračun primljenih iznosa od novčanih kazni, financijskih i drugih sankcija te svih pripadajućih kamata ili drugog prihoda koji su ostvarile.

(43)

S obzirom na nedavna kretanja na financijskim tržištima i kamatnu stopu koju Europska središnja banka (ESB) primjenjuje na svoje glavne operacije refinanciranja, potrebno je preispitati odredbe u vezi s kamatnom stopom za novčane kazne ili druge sankcije i predvidjeti pravila za slučaj negativne kamatne stope.

(44)

Kako bi se uzela u obzir posebna priroda iznosa potraživanja koja se sastoje od novčanih kazni ili drugih sankcija koje izriču institucije Unije na temelju UFEU-a ili Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (Ugovor o Euratomu), potrebno je uvesti posebne odredbe o kamatnim stopama koje se primjenjuju na dospjele iznose koji nisu još plaćeni za slučaj da Sud Europske unije poveća te iznose.

(45)

Pravila o povratu trebalo bi pojasniti i ojačati. Konkretno, trebalo bi navesti da računovodstveni službenik treba osigurati povrat iznosa njihovim prijebojem s iznosima koje dužniku duguje izvršna agencija kad izvršava proračun.

(46)

Radi jamčenja pravne sigurnosti i transparentnosti trebalo bi utvrditi pravila o rokovima u kojima se obavijest o terećenju treba poslati.

(47)

Kako bi se osiguralo upravljanje imovinom i istodobno nastojalo ostvariti pozitivan povrat, potrebno je da se iznosi koji se odnose na novčane kazne, financijske ili druge sankcije koje se izriču na temelju UFEU-a ili Ugovora o Euratomu, kao što su osporavane novčane kazne u području tržišnog natjecanja, privremeno naplate i ulože u financijsku imovinu i da se odredi kome pripada povrat na ta ulaganja. Budući da Komisija nije jedina institucija Unije ovlaštena za izricanje novčanih kazni, financijskih ili drugih sankcija, potrebno je utvrditi odredbe u pogledu takvih novčanih kazni, financijskih ili drugih sankcija koje izriču druge institucije Unije te utvrditi pravila za njihovu naplatu, koja bi trebala biti jednakovrijedna onima koje se primjenjuju na Komisiju.

(48)

Kako bi se osiguralo da Komisija ima sve potrebne informacije za donošenje financijskih odluka, potrebno je utvrditi minimalne zahtjeve za sadržaj odluka o financiranju u vezi s bespovratnim sredstvima, nabavom, skrbničkim fondovima Unije za vanjska djelovanja („skrbnički fondovi Unije”), nagradama, financijskim instrumentima, mehanizmima ili platformama mješovitog financiranja i proračunskim jamstvima. Istodobno, kako bi se potencijalnim primateljima pružila dugoročnija perspektiva, potrebno je omogućiti da se odluke o financiranju donose za razdoblje dulje od jedne financijske godine, istodobno navodeći da izvršenje ovisi o raspoloživosti odobrenih proračunskih sredstava za odgovarajuće financijske godine. Nadalje, potrebno je smanjiti broj elemenata potrebnih za donošenje odluke o financiranju. U skladu s ciljem pojednostavnjenja, odluka o financiranju trebala bi istodobno služiti kao godišnji ili višegodišnji program rada. Budući da su doprinosi tijelima Unije iz članaka 70. i 71. već utvrđeni u godišnjem proračunu, ne bi trebao postojati zahtjev za donošenjem posebne odluke o financiranju u tom pogledu.

(49)

U vezi s rashodima trebalo bi pojasniti odnos između odluka o financiranju, ukupnih proračunskih obveza i pojedinačnih proračunskih obveza, kao i pojmove preuzimanja proračunskih i pravnih obveza, kako bi se uspostavio jasan okvir za različite faze izvršenja proračuna.

(50)

Kako bi se posebno uzeo u obzir broj pravnih obveza koje preuzimaju delegacije Unije i predstavništva Unije te tečajne fluktuacije s kojima se suočavaju, okvirne proračunske obveze trebale bi biti moguće i u slučajevima u kojima su poznati krajnji primatelji plaćanja i iznosi.

(51)

U pogledu vrsta plaćanja koja mogu izvršiti dužnosnici za ovjeravanje trebalo bi pojasniti različite vrste plaćanja u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja. Potrebno je dodatno pojasniti pravila o poravnanju plaćanja predfinanciranja, posebno za situacije kad nije moguće međuporavnanje. U tu svrhu trebalo bi u preuzete pravne obveze uključiti odgovarajuće odredbe.

(52)

Ovom bi se Uredbom trebalo propisati da se plaćanja trebaju izvršiti u određenim rokovima te da će u slučaju nepoštovanja takvih rokova vjerovnici imati pravo na zatezne kamate kojima se tereti proračun, osim u slučaju država članica, Europske investicijske banke (EIB) i Europskog investicijskog fonda (EIF).

(53)

Primjereno je objediniti u jednom članku odredbe koje se odnose na potvrđivanje i odobravanje rashoda te definirati „opoziv”. Budući da se transakcije izvršavaju u računalnim sustavima, potpisivanje potvrde „odobreno za plaćanje” kako bi se izrazila odluka o potvrđivanju trebalo bi zamijeniti pojmom „elektronički zaštićen potpis” osim u ograničenom broju slučajeva. Potrebno je i pojasniti da se potvrđivanje rashoda primjenjuje na sve prihvatljive troškove, među ostalim, kao što je slučaj s poravnanjem predfinanciranja, na troškove koji nisu povezani sa zahtjevom za plaćanje.

(54)

Radi smanjenja složenosti, pojednostavnjenja postojećih pravila i poboljšanja čitkosti ove Uredbe trebalo bi utvrditi zajednička pravila za veći broj instrumenata za izvršenje proračuna. Zbog toga bi trebalo prerasporediti neke odredbe, prilagoditi formulacije i područje primjene drugih odredaba i ukloniti nepotrebna ponavljanja i unakrsna upućivanja.

(55)

Svaka institucija Unije trebala bi osnovati odbor za praćenje tijeka unutarnje revizije zadužen za osiguravanje neovisnosti unutarnjeg revizora, praćenje kvalitete unutarnjih revizija i propisno uzimanje u obzir i primjenu u njezinim službama preporuka danih u okviru unutarnje i vanjske revizije. Svaka institucija Unije trebala bi donositi odluku o sastavu tog odbora za praćenje tijeka unutarnje revizije pri čemu se uzima u obzir njezina organizacijska samostalnost i važnost neovisnih stručnih savjeta.

(56)

Potrebno je staviti veći naglasak na uspješnost i rezultate projekata financiranih iz proračuna. Stoga je primjereno utvrditi dodatni oblik financiranja koji nije povezan s troškovima za relevantne operacije, uz ustaljene oblike doprinosa Unije (nadoknada prihvatljivih troškova koji su stvarno nastali, jedinični trošak, jednokratni iznosi i financiranje uz primjenu paušalne stope). Dodatni oblik financiranja trebao bi se temeljiti na ispunjenju određenih uvjeta ex ante ili na postizanju rezultata mjerenih u odnosu na prethodno utvrđene ključne etape ili s pomoću pokazatelja uspješnosti.

(57)

Pri provođenju procjena operativne i financijske sposobnosti primatelja sredstava Unije ili njihovih sustava i postupaka Komisija bi se trebala moći osloniti na svoje prethodne procjene ili procjene koje su već proveli drugi subjekti ili donatori, primjerice nacionalne agencije i međunarodne organizacije, kako bi se izbjeglo udvostručavanje procjena istih primatelja. Mogućnost međusobnog oslanjanja na procjene koje su proveli drugi subjekti trebalo bi upotrebljavati ako su takve procjene provedene u skladu s uvjetima jednakovrijednim onima utvrđenima u ovoj Uredbi za primjenjivi način izvršenja. Stoga bi, kako bi se potaknulo međusobno oslanjanje na procjene drugih donatora, Komisija trebala poticati priznavanje međunarodno prihvaćenih standarda ili međunarodnih najboljih praksi.

(58)

Važno je i izbjeći situacije u kojima su primatelji sredstava Unije podvrgnuti višestrukim revizijama od strane različitih subjekata u pogledu uporabe tih sredstava. Stoga bi se trebalo moći oslanjati na revizije koje su već izvršili neovisni revizori uz uvjet da postoje dovoljni dokazi njihove stručnosti i neovisnosti i uz uvjet da se revizije temelje na međunarodno prihvaćenim revizijskim standardima koji pružaju razumno jamstvo te su provedene na financijskim izvještajima i izvješćima u kojima se utvrđuje uporaba doprinosa Unije. Na takvim bi se revizijama trebalo temeljiti ukupno jamstvo u pogledu uporabe sredstava Unije. S tim je ciljem važno osigurati da izvješće neovisnog revizora i s njime povezana revizijska dokumentacija na zahtjev budu stavljeni na raspolaganje Europskom parlamentu, Komisiji, Revizorskom sudu i revizijskim tijelima država članica.

(59)

Za potrebe oslanjanja na procjene i revizije te kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za osobe i subjekte koji primaju sredstva Unije, važno je osigurati da se sve informacije koje su već na raspolaganju institucijama Unije, upravljačkim tijelima ili drugim tijelima i subjektima koji izvršavaju sredstva Unije, ponovno upotrebljavaju kako bi se izbjegli višestruki zahtjevi za primatelje ili korisnike.

(60)

Kako bi se osigurao dugoročan mehanizam suradnje s primateljima, trebalo bi predvidjeti mogućnost potpisivanja okvirnih sporazuma o financijskom partnerstvu. Okvirne sporazume o financijskom partnerstvu trebalo bi provoditi s pomoću bespovratnih sredstava ili sporazuma o doprinosu s osobama ili subjektima koji izvršavaju sredstva Unije. U tu bi svrhu trebalo utvrditi minimalni sadržaj takvih sporazuma o doprinosu. Okvirni sporazumi o financijskom partnerstvu ne bi smjeli neprimjereno ograničiti pristup sredstvima Unije.

(61)

Trebalo bi uskladiti uvjete i postupke suspenzije, otkazivanja ili smanjenja doprinosa Unije za različite instrumente za izvršenje proračuna, kao što su bespovratna sredstva, nabava, neizravno upravljanje, nagrade itd. Trebalo bi utvrditi temelje za takvu suspenziju, otkazivanje ili smanjenje.

(62)

Ovom bi Uredbom trebalo utvrditi standardna razdoblja tijekom kojih bi primatelji trebali čuvati dokumente o doprinosima Unije kako bi se izbjegli različiti ili nerazmjerni ugovorni zahtjevi, a istodobno dalo dovoljno vremena Komisiji, Revizorskom sudu i Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) da dobiju pristup tim podacima i dokumentima te izvrše ex post provjere i revizije. Osim toga, svaka osoba ili subjekt koji prima sredstva Unije trebali bi biti obvezni surađivati u cilju zaštite financijskih interesa Unije.

(63)

Kako bi se sudionicima i primateljima pružile odgovarajuće informacije i osigurala mogućnost ostvarivanja prava na obranu, sudionicima i primateljima trebalo omogućiti da podnesu opažanja prije donošenja bilo kakve mjere koja negativno utječe na njihova prava te bi trebali biti obaviješteni o raspoloživim pravnim sredstvima koja im stoje na raspolaganju za osporavanje takve mjere.

(64)

Kako bi se zaštitili financijski interesi Unije, Komisija bi trebala uspostaviti jedinstveni sustav ranog otkrivanja i isključivanja.

(65)

Sustav ranog otkrivanja i isključivanja trebao bi se primjenjivati na sudionike, primatelje, subjekte na čiju se sposobnost natjecatelj ili ponuditelj namjerava osloniti, na podugovaratelje ugovaratelja, sve osobe ili subjekte koji primaju sredstva Unije ako se proračun izvršava u okviru neizravnog upravljanja, sve osobe ili subjekte koji primaju sredstva Unije u okviru financijskih instrumenata koji se izvršavaju u okviru izravnog upravljanja, sudionike ili primatelje o kojima su subjekti koji izvršavaju proračun u okviru podijeljenog upravljanja dostavili informacije, te sponzore.

(66)

Treba pojasniti da ako se odluka o unošenju osobe ili subjekta u bazu podataka sustava ranog otkrivanja i isključivanja donosi na temelju situacije za isključenje koja se odnosi na fizičku ili pravnu osobu koja je član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela te osobe ili subjekta ili koja ima ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili kontrole u odnosu na tu osobu ili subjekt, ili na fizičku ili pravnu osobu koja preuzima neograničenu odgovornost za dugove te osobe ili subjekta ili na fizičku osobu koja je ključna za dodjelu ili izvršenje pravne obveze, informacije unesene u bazu podataka trebaju uključivati informacije o tim osobama.

(67)

Odluku o isključivanju osobe ili subjekta iz sudjelovanja u postupcima dodjele ili o određivanju financijske sankcije osobi ili subjektu te odluku o objavi odgovarajućih informacija trebao bi donijeti odgovorni dužnosnik za ovjeravanje s obzirom na njegovu autonomiju u administrativnim stvarima. Ako ne postoji konačna presuda ili konačna upravna odluka te u slučajevima povezanima s teškim kršenjem ugovora, odgovorni dužnosnici za ovjeravanje trebali bi donijeti odluku uzimajući u obzir preporuku povjerenstva na temelju preliminarne zakonske ocjene. Povjerenstvo bi trebalo procijeniti i trajanje isključenja ako trajanje nije određeno konačnom presudom ili konačnom upravnom odlukom.

(68)

Uloga povjerenstva trebala bi biti osiguravanje usklađenog rada sustava isključivanja. Povjerenstvo bi trebalo biti sastavljeno od stalnog predsjedatelja, dva predstavnika Komisije i predstavnika dužnosnika za ovjeravanje koji podnosi zahtjev.

(69)

Preliminarnom zakonskom ocjenom ne prejudicira se konačna procjena postupanja dotične osobe ili subjekta koju provode nadležna tijela država članica u skladu s nacionalnim pravom. Preporuka povjerenstva kao i odluka odgovornog dužnosnika za ovjeravanje trebale bi se stoga preispitati nakon dostave obavijesti o takvoj konačnoj procjeni.

(70)

Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje trebao bi isključiti osobu ili subjekt iz postupka ako je pravomoćnom presudom ili konačnom upravnom odlukom utvrđeno da su osoba ili subjekt krivi za tešku povredu dužnosti, nepoštovanje, s namjerom ili bez nje, obveza povezanih s plaćanjem doprinosa za socijalno osiguranje ili plaćanjem poreza, osnivanje subjekta u drugoj jurisdikciji s namjerom zaobilaženja fiskalnih, socijalnih ili bilo kakvih drugih pravnih obveza, prijevaru kojom se šteti proračunu, korupciju, sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji, pranje novca, financiranje terorizma, kaznena djela terorizma ili kaznena djela povezana s terorističkim aktivnostima, dječji rad ili druga kaznena djela u vezi s trgovanjem ljudima ili za počinjenje nepravilnosti. Trebalo bi ih isključiti i osobu ili subjekt u slučaju teškog kršenja pravne obveze ili u slučaju stečaja.

(71)

Pri odlučivanju o isključivanju osobe ili subjekta ili određivanju financijske sankcije osobi ili subjektu te o objavi povezanih informacija, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje trebao bi osigurati usklađenost s načelom proporcionalnosti, osobito uzimajući u obzir težinu situacije, njezin učinak na proračun, vrijeme koje je proteklo od relevantnog postupanja, njegovo trajanje i ponavljanje, je li ponašanje uključivalo namjeru ili stupanj nepažnje te stupanj suradnje osobe ili subjekta s relevantnim nadležnim tijelom i doprinos te osobe ili subjekta istrazi.

(72)

Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje trebao bi i moći isključiti osobu ili subjekt ako je fizička ili pravna osoba koja preuzima neograničenu odgovornost za dugove gospodarskog subjekta u stečaju ili u sličnoj situaciji nesolventnosti ili ako ta fizička ili pravna osoba ne ispuni svoje obveze u pogledu plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje ili poreza, ako takve situacije utječu na financijsko stanje tog gospodarskog subjekta.

(73)

Ako su osoba ili subjekt poduzeli korektivne mjere i tako dokazali svoju pouzdanost, ne bi trebali podlijegati odluci o isključenju. Ta mogućnosti ne bi smjela vrijediti u slučajevima najozbiljnijih kriminalnih aktivnosti.

(74)

S obzirom na načelo proporcionalnosti trebalo bi razlikovati slučajeve u kojima se financijska sankcija može izreći kao alternativa isključivanju od slučajeva u kojima ozbiljnost postupanja dotičnoga primatelja u pogledu pokušaja nepropisnog stjecanja sredstava Unije opravdava određivanje financijske sankcije uz isključenje kako bi se osigurao odvraćajući učinak. Trebalo bi utvrditi i najveći iznos financijske sankcije koju javni naručitelj može izreći.

(75)

Financijsku sankciju trebalo bi izricati samo primatelju, a ne sudioniku, s obzirom na to da se iznos financijske sankcije koju treba izreći izračunava na temelju vrijednosti dotične pravne obveze.

(76)

Mogućnost donošenja odluka o isključenju ili izricanja financijskih sankcija neovisna je o mogućnosti primjene ugovornih sankcija, poput ugovorne kazne.

(77)

Trajanje isključenja trebalo bi biti vremenski ograničeno, kao što je slučaj na temelju Direktive 2014/24/EU te bi trebalo biti u skladu s načelom proporcionalnosti.

(78)

Potrebno je odrediti datum početka i trajanje zastare za donošenje odluka o isključenju ili o izricanju financijskih sankcija.

(79)

Važno je da postoji mogućnost pojačavanja odvraćajućeg učinka koji se postiže isključenjem i financijskom sankcijom. U tom pogledu odvraćajući učinak trebalo bi pojačati mogućnošću objave informacija koje se odnose na isključenje i/ili financijsku sankciju, na način koji zadovoljava zahtjeve zaštite podataka utvrđene u uredbama (EZ) br. 45/2001 i (EU) 2016/679. Takvom bi se objavom trebalo doprinijeti tome da se isto postupanje ne ponovi. Zbog pravne sigurnosti i u skladu s načelom proporcionalnosti trebalo bi jasno navesti u kojim se situacijama podaci ne bi trebali objavljivati. Prilikom procjene odgovorni dužnosnik za ovjeravanje trebao bi uzeti u obzir svaku preporuku povjerenstva. Ako je riječ o fizičkim osobama, osobni podaci trebali bi se objavljivati samo u iznimnim okolnostima, opravdanima težinom postupanja ili njegovim učinkom na financijske interese Unije.

(80)

Informacije o isključenju ili o financijskoj sankciji trebale bi se objavljivati samo u određenim slučajevima, kao što je teška povreda dužnosti, prijevara, znatni nedostaci pri ispunjavanju glavnih obveza u okviru pravne obveze koja se financira iz proračuna ili nepravilnost, ili ako je subjekt osnovan u drugoj jurisdikciji s namjerom zaobilaženja fiskalnih, socijalnih ili bilo kakvih drugih pravnih obveza.

(81)

Kriterije za isključivanje trebalo bi jasno odvojiti od kriterija koji mogu dovesti do odbijanja sudjelovanja u postupku dodjele.

(82)

Informacije o ranom otkrivanju rizika i o odlukama o isključenju i izricanju financijskih sankcija osobi ili subjektu trebale bi biti centralizirane. U tu svrhu odgovarajuće informacije trebale bi se pohranjivati u bazi podataka koju uspostavlja i kojom upravlja Komisija u svojstvu vlasnika centraliziranog sustava. Pri uporabi tog sustava trebalo bi se poštovati pravo na privatnost i zaštitu osobnih podataka.

(83)

Iako bi uspostava i rad sustava ranog otkrivanja i isključivanja trebali biti odgovornost Komisije, druge institucije i tijela Unije, kao i sve osobe i subjekti koji izvršavaju sredstva Unije u okviru izravnog, podijeljenog i neizravnog upravljanja, trebali bi sudjelovati u tom sustavu prosljeđivanjem relevantnih informacija Komisiji. Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje i povjerenstvo trebali bi osobi ili subjektu jamčiti pravo na obranu. Isto pravo trebalo bi dati osobi ili subjektu, u kontekstu ranog otkrivanja, ako dužnosnik za ovjeravanje planira poduzeti mjeru koja bi mogla negativno utjecati na prava dotične osobe ili subjekta. U slučajevima prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti koja utječe na financijske interese Unije, a o kojima još nije donesena pravomoćna presuda, trebalo bi biti omogućiti odgovornom dužnosniku za ovjeravanje da odgodi obavješćivanje osobe ili subjekta, a povjerenstvu da odgodi pravo osobe ili subjekta da podnese svoja opažanja. Takva odgoda trebala bi biti opravdana samo ako postoje uvjerljivi legitimni razlozi za očuvanje povjerljivosti istrage ili nacionalnog sudskog postupka.

(84)

Sud Europske unije trebao bi imati neograničenu nadležnost u pogledu odluka o isključenju i financijskim sankcijama koje se izriču na temelju ove Uredbe, u skladu s člankom 261. UFEU-a.

(85)

Kako bi se olakšala zaštita financijskih interesa Unije u svim metodama izvršenja proračuna, osobe i subjekti koji sudjeluju u izvršenju proračuna u okviru podijeljenog i neizravnog upravljanja trebali bi imati mogućnost prema potrebi uzeti u obzir isključenja o kojima su dužnosnici za ovjeravanje odlučili na razini Unije.

(86)

Ova bi Uredba trebala podupirati cilj e-uprave, a posebno uporabu elektroničkih podataka u razmjeni informacija između institucija Unije i trećih strana.

(87)

Napredak prema elektroničkoj razmjeni informacija i dostavi dokumenata u elektroničkom obliku, među ostalim, ako je to primjereno, e-nabavi, što je značajna mjera pojednostavnjenja, trebali bi pratiti jasni uvjeti za prihvaćanje sustava koji će se upotrebljavati kako bi se uspostavilo pravno utemeljeno okružje uz istodobno očuvanje fleksibilnosti upravljanja sredstvima Unije za sudionike, primatelje i dužnosnike za ovjeravanje, kako je predviđeno ovom Uredbom.

(88)

Trebalo bi utvrditi pravila o sastavu i zadaćama odbora zaduženoga za evaluaciju dokumentacije zahtjeva u postupcima nabave, postupcima dodjele bespovratnih sredstava i natječajima za nagrade. Odbor bi trebao moći uključiti vanjske stručnjake ako je ta mogućnost predviđena u temeljnom aktu.

(89)

U skladu s načelom dobrog upravljanja dužnosnik za ovjeravanje trebao bi zatražiti pojašnjenja ili dokumente koji nedostaju uz istodobno poštovanje načela jednakog postupanja i bez bitnog mijenjanja dokumentacije zahtjeva. Dužnosnik za ovjeravanje trebao bi imati mogućnost samo u valjano opravdanim slučajevima odlučiti da neće to učiniti. Osim toga, dužnosnik za ovjeravanje trebao bi moći ispraviti očitu administrativnu pogrešku ili zatražiti od sudionika da je ispravi.

(90)

U skladu s dobrim financijskim upravljanjem Komisija bi se trebala zaštititi tako što bi zahtijevala jamstva u fazi isplate predfinanciranja. Zahtjev da ugovaratelji i korisnici dostave jamstvo ne bi trebao biti automatski, već bi se trebao temeljiti na analizi rizika. Ako tijekom provedbe dužnosnik za ovjeravanje otkrije da jamac u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom nije ili više nije ovlašten za izdavanje jamstva, dužnosnik za ovjeravanje trebao bi moći zatražiti zamjenu jamstva.

(91)

Različiti skupovi pravila za izravno i neizravno upravljanje, posebno u pogledu pojma „zadaća izvršenja proračuna”, doveli su do zbrke i stvorili rizike od pogrešaka pri definiranju i za Komisiju i za njezine partnere te bi ih stoga trebalo pojednostavniti i uskladiti.

(92)

Trebalo bi revidirati odredbe o ex-ante ocjeni na temelju stupova osoba i subjekata koji izvršavaju sredstva Unije u okviru neizravnog upravljanja kako bi se Komisija mogla što više osloniti na sustave, pravila i postupke onih osoba i subjekata za koje se smatra da su jednakovrijedni onima koje upotrebljava Komisija. Osim toga, važno je pojasniti da ako u okviru ocjene otkriju područja u kojima uspostavljeni postupci nisu dostatni za zaštitu financijskih interesa Unije, Komisija bi trebala moći potpisati sporazume o doprinosu uz istodobno poduzimanje odgovarajućih mjera nadzora. Važno je i pojasniti u kojim bi slučajevima Komisija mogla odlučiti da ne zahtijeva ocjenu na temelju stupova kako bi potpisala ugovore o doprinosu.

(93)

Naknada za osobe i subjekte koji izvršavaju proračun, trebala bi se, ako je to relevantno i moguće, temeljiti na uspješnosti.

(94)

Komisija sklapa partnerstva s trećim zemljama potpisivanjem sporazuma o financiranju. Važno je pojasniti sadržaj takvih sporazuma o financiranju, posebno za one dijelove djelovanja koje treća zemlja provodi u okviru neizravnog upravljanja.

(95)

Važno je prepoznati posebnu prirodu mehanizama i platformi mješovitog financiranja, u okviru kojih Komisija kombinira svoj doprinos s doprinosom financijskih institucija, te pojasniti primjenu odredaba o financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima.

(96)

Pravila i načela o nabavi koja se primjenjuju na ugovore o javnoj nabavi koje institucije Unije dodjeljuju za svoj račun trebala bi se temeljiti na pravilima utvrđenima u Direktivi 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća (14) i Direktivi 2014/24/EU.

(97)

U slučaju mješovitih ugovora potrebno je pojasniti metodologiju kojom javni naručitelji određuju primjenjiva pravila.

(98)

Za ugovore čija je vrijednost jednaka ili veća od vrijednosti pragova utvrđenih u Direktivi 2014/24/EU, za ugovore čija je vrijednost manja od vrijednosti tih pragova i za ugovore koji nisu obuhvaćeni područjem primjene te direktive, trebalo bi pojasniti ex ante i ex post mjere objave potrebne za pokretanje postupka nabave.

(99)

U ovu bi Uredbu trebalo uvrstiti iscrpan popis svih postupaka nabave dostupnih institucijama Unije, neovisno o pragovima.

(100)

U interesu administrativnog pojednostavnjenja i kako bi se potaknulo sudjelovanje malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi), trebalo bi predvidjeti pregovaračke postupke za ugovore srednje vrijednosti.

(101)

Kao i u slučaju Direktive 2014/24/EU ovom Uredbom trebala bi se omogućiti provjera tržišta prije pokretanja postupka nabave. Kako bi se osiguralo da se partnerstvo za inovacije upotrebljava samo kad željeni radovi, roba i usluge ne postoje na tržištu ni razvojna aktivnost koja je skoro spremna za tržište, ovom je Uredbom potrebno utvrditi obvezu provedbe takve prethodne provjere tržišta prije uporabe partnerstva za inovacije.

(102)

Trebalo bi pojasniti da javni naručitelji mogu doprinijeti zaštiti okoliša i promicanju održivoga razvoja, a u isto vrijeme osigurati da pribave najbolju vrijednost za novac za svoje ugovore, osobito zahtijevanjem posebnih oznaka i/ili uporabom odgovarajućih metoda dodjele.

(103)

Kako bi se osiguralo da se pri izvršenju ugovora gospodarski subjekti pridržavaju primjenjivih obveza iz prava okoliša te socijalnog prava i radnog prava koje su utvrđene pravom Unije, nacionalnim pravom, kolektivnim ugovorima ili međunarodnim društvenim konvencijama i konvencijama o zaštiti okoliša navedenima u Prilogu X. Direktivi 2014/24/EU, takve obveze trebale bi biti dio minimalnih zahtjeva koje utvrđuje javni naručitelj i trebale bi biti uključene u ugovore koje javni naručitelj potpisuje.

(104)

Primjereno je definirati različite slučajeve koji se obično označavaju kao sukob interesa te s njima različito postupati. Pojmom „sukob interesa” trebalo bi se služiti jedino u slučajevima u kojima se osoba ili subjekt s odgovornostima za izvršenje proračuna, reviziju ili kontrolu ili dužnosnik ili službenik institucije Unije ili nacionalnih tijela bilo koje razine nađu u takvoj situaciji. Pokušaje nepropisnog utjecaja na postupak dodjele ili dobivanja povjerljivih informacija trebalo bi tretirati kao tešku povredu dužnosti koja može rezultirati odbijanjem sudjelovanja u postupku dodjele i/ili isključenjem iz sredstava Unije. Osim toga, gospodarski subjekti bi mogli biti u situaciji u kojoj ne bi smjeli biti odabrani za provedbu ugovora zbog sukobljenih poslovnih interesa. Primjerice, trgovačko društvo ne bi smjelo evaluirati projekt u kojem je sudjelovalo, a revizor se ne bi smio naći u situaciji da provodi reviziju računovodstvene dokumentacije koju je prethodno potvrdio kao ispravnu.

(105)

U skladu s Direktivom 2014/24/EU trebalo bi biti moguće provjeriti je li neki gospodarski subjekt isključen, primijeniti kriterije za odabir i dodjelu te provjeriti usklađenost s dokumentacijom o nabavi, bez zadanog redoslijeda. Kao posljedica toga trebalo bi biti moguće odbiti ponude na temelju kriterija za dodjelu bez prethodne provjere odgovarajućeg ponuditelja u pogledu kriterija za isključivanje ili odabir.

(106)

Ugovore bi trebalo dodjeljivati na osnovi ekonomski najpovoljnije ponude u skladu s člankom 67. Direktive 2014/24/EU.

(107)

Radi pravne sigurnosti potrebno je pojasniti da su kriteriji za odabir strogo povezani s evaluacijom natjecatelja ili ponuditelja i da su kriteriji za dodjelu strogo povezani s evaluacijom ponuda. Posebno bi se kvalifikacije i iskustvo osoblja određenog za izvršenje ugovora trebali upotrebljavati samo kao kriterij za odabir, a ne kao kriterij za dodjelu, s obzirom da bi se time riskiralo preklapanje i dvostruka evaluacija istog elementa. Nadalje, ako bi se takve kvalifikacije i iskustvo koristili kao kriterij za dodjelu, svakom promjenom osoblja određenog za izvršenje ugovora, čak i ako je opravdana zbog bolesti ili promjene radnog mjesta, doveli bi se u pitanje uvjeti pod kojima je ugovor dodijeljen i time bi se uzrokovala pravna nesigurnost.

(108)

Nabavom u Uniji trebalo bi se osigurati da se sredstva Unije upotrebljavaju na učinkovit, transparentan i odgovarajući način, uz istodobno smanjenje administrativnog opterećenja za primatelje sredstava Unije. U tom bi se pogledu e-nabavom trebalo doprinijeti boljoj uporabi sredstava Unije i povećati dostupnost ugovora svim gospodarskim subjektima. Sve institucije Unije koje provode postupak nabave trebale bi na svojim internetskim stranicama objaviti jasna pravila o stjecanju, rashodima i praćenju te sve dodijeljene ugovore, uključujući i njihovu vrijednost.

(109)

Trebalo bi pojasniti postojanje faze otvaranja i faze evaluacije za svaki postupak. Odluka o dodjeli uvijek bi trebao biti ishod evaluacije.

(110)

Kada ih se obavješćuje o ishodu postupka, natjecatelje i ponuditelje trebalo bi obavijestiti o osnovi za donošenje odluke i dostaviti im detaljno obrazloženje na temelju sadržaja izvješća o evaluaciji.

(111)

Budući da se kriteriji primjenjuju bez zadanog redoslijeda, odbijenim ponuditeljima koji su podnijeli ponude koje su u skladu sa zahtjevima postupka nabave trebalo bi, ako to zatraže, dostaviti informacije o značajkama i relativnim prednostima uspješne ponude.

(112)

U slučaju okvirnih ugovora koji uključuju ponovnu provedbu nadmetanja ne bi smjela postojati obveza da se neuspješnom ugovaratelju dostave informacije o značajkama i relativnim prednostima uspješne ponude s obzirom na to da bi se primitkom takvih informacija među strankama u istom okvirnom ugovoru moglo narušiti pošteno tržišno natjecanje među njima u svakoj ponovljenoj provedbi nadmetanja.

(113)

Javni naručitelj trebao bi moći poništiti postupak nabave prije potpisivanja ugovora, a da natjecatelji ili ponuditelji nemaju pravo potraživati naknadu. Time se ne bi trebale dovoditi u pitanje situacije u kojima je javni naručitelj postupio tako da ga se može smatrati odgovornim za štetu u skladu s općim načelima prava Unije.

(114)

Kao što je slučaj u Direktivi 2014/24/EU, potrebno je pojasniti uvjete pod kojima se ugovor može izmijeniti tijekom njegova izvršavanja i bez novog postupka nabave. Osobito se ne bi trebalo zahtijevati provođenje novog postupka u slučaju administrativnih izmjena, univerzalne sukcesije i primjene jasnih i nedvosmislenih revizijskih klauzula ili opcija kojima se ne mijenjaju minimalni zahtjevi prvotnog postupka. Provođenje novog postupka nabave trebalo bi biti nužno u slučaju bitnih izmjena prvotnog ugovora, posebice u slučaju izmjena opsega i sadržaja uzajamnih prava i obveza stranaka, uključujući u pogledu raspodjele prava intelektualnog vlasništva. Takve izmjene ukazuju na namjeru stranaka da ponovno pregovaraju o ključnim uvjetima tog ugovora, posebno ako bi izmjene utjecale na rezultate postupka da su takvi izmijenjeni uvjeti bili dio prvotnog postupka.

(115)

Nužno je predvidjeti mogućnost zahtijevanja jamstva za ispunjenje obveza u odnosu na radove, robu i složene usluge kako bi se zajamčila usklađenost s bitnim ugovornim obvezama i kako bi se osiguralo pravilno ispunjenje obveza za vrijeme trajanja ugovora. Potrebno je i predvidjeti mogućnost zahtijevanja jamstva za povrat zadržanog iznosa, za pokrivanje razdoblja odgovornosti za izvršenje ugovora, u skladu s uobičajenom praksom u dotičnim sektorima.

(116)

Kako bi se odredili primjenjivi pragovi i postupci, potrebno je pojasniti smatraju li se institucije Unije, izvršne agencije i tijela Unije javnim naručiteljima. Oni se ne bi trebali smatrati javnim naručiteljima ako nabavu obavljaju preko središnjeg tijela za nabavu. Osim toga, institucije Unije čine jedinstveni pravni subjekt i njihove službe ne mogu sklapati ugovore, nego samo sporazume na razini službi, među sobom.

(117)

Primjereno je u ovu Uredbu uvrstiti upućivanje na dva praga utvrđena u Direktivi 2014/24/EU koji se primjenjuju na radove odnosno na robu i usluge. Imajući u vidu posebnosti potreba institucija Unije u pogledu dodjele ugovorâ, ti bi pragovi radi pojednostavnjenja i dobrog financijskog upravljanja trebali biti primjenjivi i na ugovore o koncesiji. Revizija tih pragova kako je predviđeno u Direktivi 2014/24/EU trebala bi stoga biti izravno primjenjiva na nabavu na temelju ove Uredbe.

(118)

Za potrebe usklađivanja i pojednostavnjenja, standardni postupci koji se primjenjuju na nabavu trebali bi se primjenjivati i na kupnje predviđene u skladu s blagim režimom za ugovore za društvene i druge posebne usluge iz članka 74. Direktive 2014/24/EU. Stoga bi prag za kupnje u okviru blagog režima trebao biti usklađen s pragom za ugovore o uslugama.

(119)

Potrebno je pojasniti uvjete primjene roka mirovanja koji se treba poštovati prije potpisivanja ugovora ili okvirnog ugovora.

(120)

Pravila koja se primjenjuju na nabavu u području vanjskih djelovanja trebala bi biti u skladu s načelima utvrđenima u direktivama 2014/23/EU i 2014/24/EU.

(121)

Radi smanjenja složenosti, racionalizacije postojećih pravila i poboljšanja čitkosti pravila o nabavi potrebno je prerasporediti opće odredbe o nabavi i posebne odredbe primjenjive na nabavu u području vanjskih djelovanja te ukloniti nepotrebna ponavljanja i unakrsna upućivanja.

(122)

Potrebno je pojasniti koji gospodarski subjekti s obzirom na mjesto njihova poslovnog nastana imaju pristup nabavi na temelju ove Uredbe te izričito predvidjeti mogućnost takvog pristupa i za međunarodne organizacije.

(123)

Kako bi se postigla ravnoteža između potrebe za transparentnosti i veće dosljednosti pravila o nabavi, s jedne strane, te potrebe osiguravanja fleksibilnosti u pogledu određenih tehničkih aspekata tih pravila, s druge strane, tehnička pravila o nabavi trebalo bi utvrditi u prilogu ovoj Uredbi, a Komisiji bi trebalo delegirati ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenama tog priloga.

(124)

Potrebno je pojasniti područje primjene glave o bespovratnim sredstvima, posebno u pogledu vrste djelovanja ili tijela prihvatljivih za bespovratna sredstva kao i s obzirom na pravne obveze koje se mogu upotrebljavati za pokrivanje bespovratnih sredstava. Konkretno, odluke o bespovratnim sredstvima trebalo bi postupno ukinuti zbog njihove ograničene uporabe i postupnog uvođenja elektroničkog upravljanja bespovratnim sredstvima. Strukturu bi trebalo pojednostavniti premještanjem odredaba o instrumentima koji nisu bespovratna sredstva u druge dijelove ove Uredbe. Vrstu tijela koja mogu primiti bespovratna sredstva za poslovanje trebalo bi pojasniti tako da se više ne upućuje na tijela koja nastoje ostvariti cilj koji je u općem interesu Unije, budući da su ta tijela obuhvaćena pojmom tijela koja imaju cilj koji je dio politike Unije i podupire je.

(125)

Radi pojednostavnjenja postupaka i bolje čitkosti ove Uredbe potrebno je pojednostavniti i racionalizirati odredbe povezane sa sadržajem zahtjeva za bespovratna sredstva, poziva za podnošenje prijedloga i sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava.

(126)

Radi lakše provedbe djelovanja koje financira više donatora kada ukupno financiranje djelovanja nije poznato u trenutku preuzimanja obveze za doprinos Unije, potrebno je pojasniti način utvrđivanja doprinosa Unije i metodu provjeravanja njegove uporabe.

(127)

Iskustvo s uporabom jednokratnih iznosa, jediničnih troškova ili financiranja uz primjenu paušalne stope pokazalo je da takvi oblici financiranja znatno pojednostavnjuju administrativne postupke i bitno smanjuju rizik od pogrešaka. Jednokratni iznosi, jedinični troškovi i paušalne stope prikladni su oblici financiranja neovisno o području intervencije Unije, a posebno za standardizirana djelovanja i opetovana djelovanja, kao što su mobilnost ili aktivnosti osposobljavanja. Nadalje, budući da međuinstitucijsku suradnju između javnih uprava država članica i zemalja korisnica ili partnerskih zemalja (institucijsko povezivanje) provode institucije država članica, uporaba pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova opravdana je te bi institucije država članica trebala poticati na njihovo iskorištavanje. U interesu veće učinkovitosti, države članice i ostali primatelji sredstava Unije trebali bi moći češće se koristiti pojednostavnjenim mogućnostima obračuna troškova. U tom smislu uvjeti za uporabu jednokratnih iznosa, jediničnih troškova i paušalnih stopa trebali bi biti fleksibilniji. Potrebno je izričito predvidjeti određivanje jedinstvenih jednokratnih iznosa kojima će biti obuhvaćeni svi prihvatljivi troškovi djelovanja ili programa rada. Nadalje, kako bi se potaknulo stavljanje naglaska na rezultate, trebalo bi dati prednost financiranju na temelju ostvarenja. Jednokratni iznosi, jedinični troškovi i paušalne stope koji se temelje na uloženim sredstvima trebali bi biti opcija ako iznosi koji se temelje na ostvarenjima nisu mogući ili primjereni.

(128)

Administrativne postupke za odobravanje jednokratnih iznosa, jediničnih troškova i paušalnih stopa trebalo bi pojednostavniti prijenosom ovlasti za davanje takvih odobrenja na odgovorne dužnosnike za ovjeravanje. Ako je to primjereno, Komisija može dati takvo odobrenje uzimajući u obzir prirodu aktivnosti ili rashoda ili broj dotičnih dužnosnika za ovjeravanje.

(129)

Kako bi se premostio jaz u raspoloživosti podataka koji se upotrebljavaju za utvrđivanje jednokratnih iznosa, jediničnih troškova i paušalnih stopa, trebalo bi dopustiti primjenu stručne prosudbe.

(130)

Iako bi trebalo ostvariti potencijal češće uporabe pojednostavnjenih oblika financiranja, trebalo bi osigurati poštovanje načela dobrog financijskog upravljanja te, posebice, načelâ ekonomičnosti, učinkovitosti i izbjegavanja dvostrukog financiranja. U tu svrhu pojednostavnjenim oblicima financiranja trebalo bi osigurati prikladnost upotrijebljenih sredstava s obzirom na ciljeve koji se žele ostvariti, izbjegavanje višestrukog financiranja istih troškova iz proračuna, poštovanje načela sufinanciranja te izbjegavanje prekomjerne kompenzacije primateljâ. Stoga bi se pojednostavnjeni oblici financiranja trebali temeljiti na statističkim ili računovodstvenim podacima, sličnim objektivnim sredstvima ili stručnoj prosudbi. Uz navedeno, trebalo bi nastaviti primjenjivati odgovarajuće provjere, kontrole i periodične procjene.

(131)

Potrebno je pojasniti opseg provjera i kontrola u odnosu na periodične procjene jednokratnih iznosa, jediničnih troškova ili paušalnih stopa. Navedene provjere i kontrole trebale bi biti usmjerene na ispunjenje uvjeta na temelju kojih se pokreće isplata jednokratnih iznosa, jediničnih troškova ili paušalnih stopa, uključujući, prema potrebi, postizanje ostvarenja i/ili rezultata. Tim se uvjetima ne bi smjelo zahtijevati izvješćivanje o troškovima koje je korisnik stvarno imao. Ako su ih odgovorni dužnosnik za ovjeravanje ili Komisija ex ante utvrdili, iznose jednokratnih iznosa, jediničnih troškova ili financiranja uz primjenu paušalne stope ne bi se smjelo dovoditi u pitanje ex post kontrolama. Time se ne bi smjelo spriječiti mogućnost smanjenja bespovratnih sredstava u slučaju loše, djelomične ili zakašnjele provedbe ili nepravilnosti, prijevare ili kršenja drugih obveza. Bespovratna sredstva bi, posebice, trebalo smanjiti ako nisu ispunjeni uvjeti zbog kojih se pokreće isplata jednokratnih iznosa, jediničnih troškova ili paušalnih stopa. Učestalost i opseg periodične ocjene trebali bi ovisiti o kretanju i naravi troškova, pri čemu se osobito uzimaju u obzir znatne promjene tržišnih cijena i druge relevantne okolnosti. Periodična procjena mogla bi dovesti do usklađenjâ jednokratnih iznosa, jediničnih troškova ili paušalnih stopa, koji će se primjenjivati u budućim sporazumima, ali se ne bi trebala upotrebljavati za preispitivanje opravdanosti već dogovorene vrijednosti jednokratnih iznosa, jediničnih troškova ili paušalnih stopa. Za periodičnu ocjenu jednokratnih iznosa, jediničnih troškova ili paušalnih stopa može biti potreban pristup računovodstvenoj dokumentaciji korisnika za statističke i metodološke potrebe, a takav je pristup potreban radi sprečavanja i otkrivanja prijevara.

(132)

Radi olakšavanja sudjelovanja malih organizacija u provedbi politika Unije u okruženju ograničene dostupnosti resursa potrebno je vrijednost rada koji obavljaju volonteri priznati kao prihvatljive troškove. Na temelju toga bi se takve organizacije u većoj mjeri trebale moći oslanjati na volonterski rad za potrebe sufinanciranja djelovanja ili programa rada. Ne dovodeći u pitanje najveću stopu sufinanciranja utvrđenu temeljnim aktom, u takvim slučajevima bespovratna sredstva Unije trebala bi biti ograničena na procijenjene prihvatljive troškove koji ne obuhvaćaju volonterski rad. S obzirom na to da volonterski rad obavljaju treće strane, a korisnik im za to ne isplaćuje naknadu, ograničenjem se izbjegava nadoknada troškova koje korisnik nije imao. Uz navedeno, vrijednost volonterskog rada ne bi smjela prelaziti 50 % doprinosa u naravi i eventualnih drugih oblika sufinanciranja.

(133)

U ovoj Uredbi trebalo bi zadržati načelo zabrane ostvarivanja dobiti kako bi se time zaštitilo jedno od temeljnih načela javnih financija.

(134)

Bespovratna sredstva trebala bi se u načelu dodjeljivati na temelju pozivâ za podnošenje prijedloga. Ako su iznimke dopuštene, trebalo bi ih tumačiti i primjenjivati restriktivno u smislu područja primjene i trajanja. Iznimnu mogućnost dodjele bespovratnih sredstava bez poziva za podnošenje prijedloga tijelima koja imaju de facto ili de jure monopol trebalo bi upotrebljavati samo ako su dotična tijela jedina koja su sposobna provoditi relevantne vrste aktivnosti ili im je takav monopol dan zakonom ili od strane tijela javne vlasti.

(135)

U okviru prijelaza na elektroničko upravljanje bespovratnim sredstvima i e-nabave trebalo bi od podnositelja zahtjeva i ponuditelja u određenom vremenskom razdoblju samo jednom zatražiti da dostave dokaz o svojem pravnom statusu i financijskoj održivosti te se od njih ne bi trebala zahtijevati ponovna dostava popratnih dokumenata u svakom postupku dodjele. Stoga je potrebno uskladiti zahtjeve u pogledu broja godina za koje se zahtijevaju dokumenti u okviru postupaka dodjele bespovratnih sredstava i postupaka nabave.

(136)

Uporabu nagrada kao dragocjene vrste financijske potpore koja nije povezana s predvidivim troškovima trebalo bi olakšati, a primjenjiva pravila pojasniti. Nagrade ne bi trebalo smatrati zamjenom, nego dopunom za druge instrumente financiranja kao što su bespovratna sredstva.

(137)

Kako bi se omogućilo fleksibilnije izvršavanje nagrada, obvezu na temelju Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 o objavi natječajâ za nagrade s jediničnom vrijednosti od 1 000 000 EUR ili više u izvještajima uz nacrt proračuna trebalo bi zamijeniti obvezom prethodnog obavješćivanja Europskog parlamenta i Vijeća te izričitog navođenja takvih nagrada u odluci o financiranju.

(138)

Nagrade bi se trebale dodjeljivati u skladu s načelima transparentnosti i jednakog postupanja. S time u vezi trebalo bi utvrditi minimalne značajke natječajâ, posebice aranžmane za isplatu nagrade dobitnicima nakon njezine dodjele i odgovarajuća sredstva objave. Potrebno je ujedno utvrditi jasno određen postupak dodjele, od podnošenja prijava do pružanja informacija podnositeljima prijava i obavješćivanja pobjedničkog podnositelja prijave, u kojem se odražava postupak dodjele bespovratnih sredstava.

(139)

Ovom bi Uredbom trebalo propisati načela i uvjete primjenjive za financijske instrumente, proračunska jamstva i financijsku pomoć te pravila o ograničenju financijske odgovornosti Unije, borbi protiv prijevara i pranja novca, ukidanju financijskih instrumenata i izvješćivanju.

(140)

Posljednjih godina Unija se sve više koristi financijskim instrumentima kojima se omogućuje postizanje većeg učinka financijske poluge proračuna, ali oni istodobno podrazumijevaju financijski rizik za proračun. Među tim financijskim instrumentima nisu samo financijski instrumenti obuhvaćeni Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012, nego i drugi instrumenti, kao što su proračunska jamstva i financijska pomoć, koji su prethodno bili uređeni samo pravilima utvrđenima u njihovim temeljnim aktima. Važno je uspostaviti zajednički okvir kako bi se osigurala homogenost načela koja se primjenjuju na taj skup instrumenata te ih preraspodijeliti u novu glavu u ovoj Uredbi, koja uz postojeća pravila primjenjiva na financijske instrumente uključuje dijelove o proračunskim jamstvima i o financijskoj pomoći državama članicama ili trećim zemljama.

(141)

Financijski instrumenti i proračunska jamstva mogu biti korisni pri multipliciranju učinka sredstava Unije kad se ta sredstva udruže s drugim sredstvima te uključuju učinak poluge. Financijski instrumenti i proračunska jamstva trebali bi se provoditi samo ako ne postoji rizik od narušavanja tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu ili neusklađenosti s pravilima o državnim potporama.

(142)

U okviru godišnjih odobrenih sredstava koja su odobrili Europski parlament i Vijeće za određeni program, financijski instrumenti i proračunska jamstva trebali bi se upotrebljavati na temelju ex ante evaluacije kojom se dokazuje njihova učinkovitost u smislu postizanja ciljeva politike Unije.

(143)

Financijski instrumenti, proračunska jamstva i financijska pomoć trebali bi se odobravati temeljnim aktom. Ako su u valjano opravdanim slučajevima financijski instrumenti uspostavljeni bez temeljnog akta, Europski parlament i Vijeće trebali bi ih odobriti u proračunu.

(144)

Trebalo bi definirati instrumente koji bi mogli biti obuhvaćeni glavom X., kao što su zajmovi, jamstva, vlasnička ulaganja, kvazivlasnička ulaganja i instrumenti podjele rizika. Definicijom instrumenata podjele rizika trebalo bi omogućiti uključivanje poboljšanja kreditne kvalitete za projektne obveznice, čime bi se obuhvatio rizik povezan sa servisiranjem duga projekta i ublažio kreditni rizik imatelja obveznica s pomoću poboljšanja kreditne kvalitete u obliku zajma ili jamstva.

(145)

Svako vraćanje iz financijskog instrumenta ili proračunskog jamstva trebalo bi upotrijebiti za instrument ili jamstvo iz kojeg je proizašlo vraćanje kako bi se unaprijedila učinkovitost tog instrumenta ili jamstva, osim ako je drukčije određeno u temeljnom aktu, te bi ga trebalo uvažiti pri predlaganju budućih odobrenih sredstava za isti instrument ili jamstvo.

(146)

Primjereno je priznati usklađivanje interesa u ostvarivanju ciljeva politike Unije i osobito ukazati na to da EIB i EIF imaju posebna stručna znanja za provedbu financijskih instrumenata i proračunskih jamstava.

(147)

EIB i EIF, djelujući kao skupina, trebali bi imati mogućnost međusobnog prijenosa dijela provedbe, ako bi se takvim prijenosom, kako je to pobliže utvrđeno u odgovarajućem sporazumu s Komisijom, moglo doprinijeti provedbi određenog djelovanja.

(148)

Trebalo bi pojasniti da, ako se financijski instrumenti ili proračunska jamstva kombiniraju s dodatnim oblicima potpore iz proračuna, pravila o financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima trebala bi se primjenjivati na cijelu mjeru. Takva pravila trebala bi biti dopunjena, ako je to primjenjivo, posebnim zahtjevima utvrđenim u sektorskim pravilima.

(149)

Pri provedbi financijskih instrumenata i proračunskih jamstava financiranih iz proračuna trebalo bi uvažavati politiku Unije o nekooperativnim jurisdikcijama u porezne svrhe, i njezina ažuriranja, kao što je utvrđeno u relevantnim pravnim aktima Unije i zaključcima Vijeća, osobito u Zaključcima Vijeća od 8. studenoga 2016. o kriterijima i procesu za uspostavu EU-ova popisa nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe (15) i u njihovom prilogu, kao i Zaključcima Vijeća od 5. prosinca 2017. o EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe (16) i njihovim prilozima.

(150)

Proračunska jamstva i financijska pomoć državama članicama ili trećim zemljama općenito su izvanproračunske operacije koje imaju znatan učinak na bilancu stanja Unije. Iako ostaju općenito izvanproračunske operacije, njihovim uključivanjem u ovu Uredbu jača se zaštita financijskih interesa Unije i osigurava jasniji okvir za odobravanje tih operacija, upravljanje njima i njihovo obračunavanje.

(151)

Unija je nedavno pokrenula važne inicijative na temelju proračunskih jamstava, kao što su Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) ili Europski fond za održivi razvoj (EFOR). Značajka je tih instrumenata da se njima stvara nepredviđena obveza za Uniju te da podrazumijevaju rezervaciju sredstava radi osiguravanja likvidne rezerve, kojom se omogućuje da proračun uredno odgovara na obveze plaćanja koje bi mogle proizići iz tih nepredviđenih obveza. Kako bi se zajamčio kreditni rejting Unije, a time i njezina sposobnost osiguravanja učinkovitog financiranja, nužno je da se pri odobravanju, izdvajanju rezervacija i praćenju nepredviđenih obveza uvažava čvrsti skup pravila koji bi trebalo primjenjivati na sva proračunska jamstva.

(152)

Nepredviđene obveze koje proizlaze iz proračunskih jamstava mogu obuhvaćati širok niz operacija financiranja i operacija ulaganja. Za razliku od zajmova koji imaju utvrđen raspored vraćanja nemoguće je s potpunom sigurnošću na godišnjoj osnovi planirati mogućnost aktivacije proračunskog jamstva. Stoga je neophodno uspostaviti okvir za odobravanje i praćenje nepredviđenih obveza kako bi se u svakom trenutku osiguralo potpuno poštovanje gornjih granica za godišnja plaćanja utvrđenih u Odluci Vijeća 2014/335/EU, Euratom (17).

(153)

Tim bi okvirom ujedno trebalo osigurati upravljanje i kontrolu, uključujući redovito izvješćivanje o financijskoj izloženosti Unije. Stopu rezervacija financijskih obveza trebalo bi odrediti na temelju odgovarajuće procjene rizika za financijske rizike koji proizlaze iz povezanog instrumenta. Održivost nepredviđenih obveza trebalo bi procjenjivati jednom godišnje u okviru proračunskog postupka. Trebalo bi uspostaviti mehanizam ranog upozoravanja kako bi se izbjegao manjak rezervacija za pokrivanje financijskih obveza.

(154)

S obzirom na sve veću uporabu financijskih instrumenata, proračunskih jamstava i financijske pomoći potrebna je znatna količina odobrenih sredstava za plaćanje koje treba mobilizirati i rezervirati. Radi postizanja učinka poluge i osiguravanja primjerene razine zaštite od financijskih obveza važno je optimizirati iznos potrebnih rezervacija te postići veću učinkovitost udruživanjem tih rezervacija u zajednički fond za rezervacije. Osim toga, fleksibilnijom uporabom tih udruženih rezervacija omogućuje se stvarna globalna stopa rezervacija koja uz optimiziran iznos sredstava pruža traženu zaštitu.

(155)

Kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje zajedničkog fonda za rezervacije za programsko razdoblje nakon 2020. Komisija bi do 30. lipnja 2019. trebala podnijeti neovisnu vanjsku evaluaciju prednosti i nedostataka povjeravanja financijskog upravljanja imovinom zajedničkog fonda za rezervacije Komisiji, EIB-u ili njihovoj kombinaciji, uzimajući u obzir relevantne tehničke i institucionalne kriterije koji se upotrebljavaju pri usporedbi usluga upravljanja imovinom, uključujući tehničku infrastrukturu, usporedbu troškova pruženih usluga, institucionalni ustroj, izvješćivanje, uspješnost, odgovornost te stručna znanja svake institucije i druge mandate za upravljanje imovinom za proračun. Evaluacija bi, ako je to primjereno, trebala biti popraćena zakonodavnim prijedlogom.

(156)

Pravilima koja se primjenjuju na rezervacije i zajednički fond za rezervacije trebao bi se osigurati čvrst okvir unutarnje kontrole. Nakon savjetovanja s računovodstvenim službenikom Komisije, Komisija bi trebala utvrditi smjernice primjenjive na upravljanje sredstvima zajedničkog fonda za rezervacije. Dužnosnici za ovjeravanje financijskih instrumenata, proračunskih jamstava ili financijske pomoći trebali bi aktivno pratiti financijske obveze u okviru svoje odgovornosti, a financijski upravitelj sredstvima zajedničkog fonda za rezervacije trebao bi upravljati gotovinskim sredstvima i imovinom fonda na temelju pravila i postupaka koje utvrđuje računovodstveni službenik Komisije.

(157)

Proračunska jamstva i financijska pomoć trebali bi biti u skladu s istim skupom načela koji je već utvrđen za financijske instrumente. Proračunska jamstva trebala bi posebice biti neopoziva, bezuvjetna i davati se na zahtjev. Ona bi se trebala provoditi u okviru neizravnog upravljanja ili, samo u iznimnim slučajevima, u okviru izravnog upravljanja. Njima bi se trebale pokrivati samo operacije financiranja i operacije ulaganja, a partneri bi trebali tim operacijama doprinijeti vlastitim sredstvima.

(158)

Financijska pomoć državama članicama ili trećim zemljama trebala bi biti u obliku zajma, kreditne linije ili bilo kojeg drugog instrumenta koji se smatra primjerenim za osiguravanje djelotvornosti potpore. U tu svrhu Komisiju bi u relevantnom temeljnom aktu trebalo ovlastiti za uzimanje u zajam potrebnih sredstava na tržištima kapitala ili od financijskih institucija, izbjegavajući pritom uključivanje Unije u bilo kakvu promjenu dospijeća kojom bi se Unija izložila kamatnom ili bilo kakvom drugom komercijalnom riziku.

(159)

Radi postizanja željenog pojednostavnjenja i djelotvornosti odredbe koje se odnose na financijske instrumente trebale bi se početi primjenjivati što je moguće prije. Odredbe u vezi s proračunskim jamstvima i financijskom pomoći te zajedničkim fondom za rezervacije trebale bi se primjenjivati od početka valjanosti višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje nakon 2020. Tim rasporedom omogućit će se temeljita priprema novih alata za upravljanje nepredviđenim obvezama. Omogućit će se i usklađivanje načela iz glave X. i, s jedne strane, prijedloga za višegodišnji financijski okvir nakon 2020. te, s druge strane, posebnih programa koji su povezani s tim okvirom.

(160)

Uredbom (EU, Euratom) br. 1141/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (18) utvrđuju se pravila, među ostalim, o financiranju političkih stranaka i političkih zaklada na europskoj razini, posebno u odnosu na uvjete financiranja, dodjelu i raspodjelu financiranja, donacije i doprinose, financiranje izbornih kampanja za Europski parlament, nadoknadive rashode, zabranu određenog financiranja, računovodstvenu dokumentaciju, izvješćivanje i reviziju, provedbu i kontrolu, sankcije, suradnju između tijela za europske političke stranke i zaklade, dužnosnika za ovjeravanje Europskog parlamenta i država članica te u odnosu na transparentnost.

(161)

U ovu bi Uredbu trebalo uključiti pravila o doprinosima iz proračuna Unije za europske političke stranke kako je predviđeno Uredbom (EU, Euratom) br. 1141/2014.

(162)

Financijska potpora europskim političkim strankama trebala bi se dodjeljivati u obliku posebnog doprinosa kako bi odgovarala posebnim potrebama tih stranaka.

(163)

Iako se za dodjelu financijske potpore ne zahtijeva godišnji program rada, europske političke stranke trebale bi ex post opravdati pravilnu uporabu financiranja Unije. Konkretno, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje trebao bi provjeriti jesu li sredstva upotrijebljena za plaćanje nadoknadivih rashoda kako je utvrđeno u pozivu na dodjelu doprinosa u okviru rokova predviđenih ovom Uredbom. Doprinosi europskim političkim strankama trebali bi se potrošiti do kraja financijske godine koja slijedi nakon one u kojoj su dodijeljeni, nakon čega bi odgovorni dužnosnik za ovjeravanje trebao osigurati povrat svih nepotrošenih sredstava.

(164)

Sredstva Unije dodijeljena radi financiranja operativnih troškova europskih političkih stranaka ne bi se trebala upotrebljavati u svrhe koje su drukčije od onih utvrđenih Uredbom (EU, Euratom) br. 1141/2014, a osobito ne za izravno ili neizravno financiranje trećih strana, npr. nacionalnih političkih stranaka. Europske političke stranke trebale bi upotrebljavati doprinose za plaćanje određenog postotka tekućih i budućih rashoda, a ne rashoda ili dugova nastalih prije podnošenja zahtjeva za doprinose.

(165)

Dodjelu doprinosa također bi trebalo pojednostavniti i prilagoditi posebnostima europskih političkih stranaka, osobito uklanjanjem kriterija za odabir, uvođenjem jednokratnog plaćanja predfinanciranja u punom iznosu kao općeg pravila i mogućnošću uporabe jednokratnih iznosa, financiranja uz primjenu paušalne stope i jediničnih troškova.

(166)

Doprinosi iz proračuna trebali bi se suspendirati, smanjiti ili ukinuti ako europske političke stranke prekrše Uredbu (EU, Euratom) br. 1141/2014.

(167)

Sankcije koje se temelje na ovoj Uredbi i na Uredbi (EU, Euratom) br. 1141/2014 trebale bi se izricati dosljedno te bi se njima trebalo poštovati načelo ne bis in idem. U skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 1141/2014 administrativne i/ili financijske sankcije utvrđene u ovoj Uredbi ne bi se smjele izricati u jednom od slučajeva za koji su sankcije već izrečene na temelju Uredbe (EU, Euratom) br. 1141/2014.

(168)

Ovom bi se Uredbom trebao utvrditi opći okvir na temelju kojeg se proračunska potpora može upotrebljavati kao instrument u području vanjskih djelovanja uključujući obvezu za treće zemlje da Komisiji dostave odgovarajuće i pravodobne informacije kako bi se ocijenilo ispunjavanje dogovorenih uvjeta i odredaba kojima se osigurava zaštita financijskih interesa Unije.

(169)

Kako bi se ojačala uloga Europskog parlamenta i Vijeća trebalo bi pojasniti postupak za uspostavu skrbničkog fonda Unije. Ujedno je potrebno utvrditi načela koja se primjenjuju na doprinose skrbničkim fondovima Unije, a osobito važnost osiguravanja doprinosa drugih donatora kojima se opravdava njihova uspostava u pogledu dodane vrijednosti. Potrebno je i pojasniti odgovornosti financijskih izvršitelja i odbora skrbničkog fonda Unije te utvrditi pravila kojima se osigurava pravedna zastupljenost uključenih donatora u odboru skrbničkog fonda Unije i obvezan pozitivan glas Komisije za uporabu sredstava. Ujedno je važno detaljnije utvrditi zahtjeva za izvješćivanje primjenjivo na skrbničke fondove Unije.

(170)

U skladu s racionalizacijom postojećih pravila i radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja, posebne odredbe utvrđene u dijelu dva Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, koje se primjenjuju na EFJP, istraživanje, vanjska djelovanja i posebne fondove Unije, trebale bi se unijeti u relevantne dijelove ove Uredbe samo ako se te odredbe još uvijek upotrebljavaju i relevantne su.

(171)

Trebalo bi pojednostavniti i pojasniti odredbe o financijskom izvještavanju i računovodstvu. Stoga je primjereno obuhvatiti sve odredbe o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji i drugom financijskom izvješćivanju.

(172)

Trebalo bi poboljšati način na koji institucije Unije trenutačno izvješćuju Europski parlament i Vijeće o projektima u vezi s nekretninama. Institucijama Unije trebalo bi dopustiti financiranje novih projekata u vezi s nekretninama s pomoću prihoda primljenih za već prodane zgrade. Stoga bi u odredbe o unutarnjim namjenskim prihodima trebalo unijeti upućivanje na projekte u vezi s nekretninama. Time bi se omogućilo ispunjavanje promjenjivih potreba u politici institucija Unije u vezi s nekretninama, kao i uštede na troškovima i uvođenje veće fleksibilnosti.

(173)

Kako bi se prilagodili pravila koja se primjenjuju na određena tijela Unije, detaljna pravila o nabavi i detaljni uvjeti i minimalni omjer za stvarnu stopu rezervacija Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s okvirnom financijskom uredbom za tijela osnovana na temelju UFEU-a i Ugovora o Euratomu, oglednom financijskom uredbom za tijela javno-privatnog partnerstva, izmjenama Priloga I. ove Uredbe, detaljnim uvjetima i metodologijom za izračun stvarne stope rezervacija i izmjenom utvrđenog minimalnog omjera stvarne stope rezervacija, koja ne bi smjela biti utvrđena na razini manjoj od 85 %. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće sve dokumente zaprimaju istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(174)

Kako bi se osiguralo da se u okviru Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI), uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (19), brzo osiguraju odgovarajuća sredstva za potporu promjenjivim političkim prioritetima, indikativnim udjelima za svaku od triju osi i minimalnim postotcima za svaki tematski prioritet u okviru pojedine osi trebalo bi omogućiti veću fleksibilnost, no istodobno zadržati ambicioznu stopu uvođenja prekograničnih partnerstava EURES-a. Time bi se trebalo poboljšati upravljanje EaSI-jem i omogućiti usmjeravanje proračunskih sredstava na djelovanja kojima se postižu bolji rezultati u području zapošljavanja te socijalni rezultati.

(175)

Kako bi se olakšala ulaganja u infrastrukturu za kulturu i održivi turizam, ne dovodeći u pitanje potpunu primjenu pravnih akata Unije u području zaštite okoliša, posebice, ako je to primjereno, direktivâ 2001/42/EZ (20) i 2011/92/EU (21) Europskog parlamenta i Vijeća, trebalo bi pojasniti određena ograničenja u pogledu opsega potpore na temelju Uredbe (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (22) za takva ulaganja. Stoga je od 2. kolovoza 2018. potrebno uvesti jasne restrikcije u odnosu na ograničavanje ljestvice doprinosa EFRR-a takvim ulaganjima.

(176)

Kako bi se odgovorilo na izazove koje predstavlja povećanje tokova migranata i izbjeglica, trebalo bi precizirati ciljeve kojima EFRR može doprinijeti u okviru potpore koju pruža migrantima i izbjeglicama kako bi se državama članicama omogućila ulaganja usmjerena na državljane trećih zemalja sa zakonitim boravkom, uključujući podnositelje zahtjeva za azil i korisnike međunarodne zaštite.

(177)

Radi lakše provedbe operacija na temelju Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (23), trebalo bi povećati opseg potencijalnih korisnika. Stoga bi upravljačkim tijelima trebalo omogućiti da fizičke osobe smatraju korisnicima te bi trebalo utvrditi fleksibilniju definiciju korisnika u kontekstu državne potpore.

(178)

U praksi je uobičajeno da se makroregionalne strategije dogovore nakon usvajanja zaključaka Vijeća. Kao što je to slučaj od stupanja na snagu Uredbe (EU) br. 1303/2013, Europsko vijeće, ako je to primjereno i uzimajući u obzir ovlasti te institucije utvrđene u članku 15. UEU-a, može potvrditi takve zaključke. Na odgovarajući način trebalo bi izmijeniti definiciju „makroregionalnih strategija” utvrđenu u toj Uredbi.

(179)

Kako bi se osiguralo dobro financijsko upravljanje EFRR-om, ESF-om, Kohezijskim fondom, EPFRR-om i EFPR-om („europski strukturni i investicijski fondovi” - „ESI fondovi”) koji se provode u okviru podijeljenog upravljanja te pojasnile obveze država članica, u općim načelima utvrđenim u članku 4. Uredbe (EU) br. 1303/2013 trebalo bi se izričito upućivati na načela utvrđena u ovoj Uredbi u pogledu unutarnje kontrole izvršenja proračuna i izbjegavanja sukoba interesa.

(180)

Kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećala sinergija među svim fondovima Unije radi djelotvornog rješavanja izazova povezanih s migracijama i azilom, trebalo bi osigurati da se pri pretvaranju tematskih ciljeva u prioritete u okviru posebnih pravilâ fonda, tim prioritetima obuhvaća odgovarajuća uporaba svakog ESI fonda za ta područja. Ako je to primjereno, trebalo bi osigurati koordinaciju s Fondom za azil, migracije i integraciju.

(181)

Kako bi se osigurala usklađenost mehanizama programiranja, jedanput godišnje trebalo bi uskladiti sporazume o partnerstvu i izmjene programâ koje je Komisija odobrila u prethodnoj kalendarskoj godini.

(182)

Kako bi se olakšala priprema i provedba strategija lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice trebalo bi dopustiti da se iz glavnog fonda pokrivaju pripremni i tekući troškovi te troškovi vođenja.

(183)

Kako bi se olakšala provedba lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice i integriranih teritorijalnih ulaganja, trebalo bi pojasniti uloge i odgovornosti lokalnih akcijskih skupina u pogledu strategija lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice te lokalnih vlasti, tijela za regionalni razvoj ili nevladinih organizacija u pogledu integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU) u odnosu na druga programska tijela. Imenovanje posredničkog tijela u skladu s posebnim pravilima fonda trebalo bi se zahtijevati samo u slučajevima u kojima relevantna tijela obavljaju dodatne zadaće koje potpadaju pod odgovornost upravljačkog tijela ili tijela za ovjeravanje ili agencije za plaćanje.

(184)

Upravljačka tijela trebala bi imati mogućnost provedbe financijskih instrumenata izravnom dodjelom ugovora EIB-u i međunarodnim financijskim institucijama.

(185)

Mnoge države članice osnovale su banke ili institucije u javnom vlasništvu koje djeluju na temelju mandata u okviru javne politike za promicanje aktivnosti gospodarskog razvoja. Takve banke ili institucije u javnom vlasništvu imaju posebne značajke koje ih razlikuju od privatnih komercijalnih banaka s obzirom na njihovo vlasništvo, njihov mandat razvoja i činjenicu da nisu prvenstveno usmjerene na ostvarivanje najveće moguće dobiti. Takve banke ili institucije u javnom vlasništvu imaju primarnu ulogu ublažiti nedostatke na tržištu ako komercijalne banke u određenim regijama ili u određenim područjima politike ili sektorima ne pružaju dostatne financijske usluge. Te banke ili institucije u javnom vlasništvu u mogućnosti su promicati pristup ESI fondovima, pri čemu zadržavaju neutralnost u pogledu tržišnog natjecanja. Zahvaljujući njihovoj posebnoj ulozi i značajkama države članice mogu povećati uporabu financijskih instrumenata kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećao učinak ESI fondova u realnom gospodarstvu. Takav bi ishod bio u skladu s Komisijinom politikom olakšavanja uloge takvim bankama ili institucijama u javnom vlasništvu kao upraviteljima fondova u provedbi ESI fondova te kombiniranju ESI fondova s financiranjem EFSU-a, kako je posebno utvrđeno u Planu ulaganja za Europu. Ne dovodeći u pitanje već dodijeljene ugovore za provedbu financijskih instrumenata u skladu s primjenjivim pravom, opravdano je pojasniti da upravljačka tijela mogu izravno dodjeljivati ugovore takvim bankama ili institucijama u javnom vlasništvu. Međutim, kako bi se osiguralo da mogućnost izravne dodjele i dalje bude u skladu s načelima unutarnjeg tržišta, trebalo bi utvrditi stroge uvjete koje banke ili institucije u javnom vlasništvu trebaju ispuniti.

Takvim bi se uvjetima trebalo predvidjeti da ne treba biti izravnog sudjelovanja privatnog kapitala, uz iznimku sudjelovanja privatnog kapitala koji nema značajke kontroliranja i blokiranja u skladu sa zahtjevima utvrđenim u Direktivi 2014/24/EU. Nadalje, pri čemu se to strogo ograničava na područje primjene Uredbe (EU) br. 1303/2013, banci ili financijskoj instituciji u javnom vlasništvu trebalo bi dopustiti i provedbu financijskih instrumenata ako sudjelovanje privatnog kapitala ne podrazumijeva utjecaj na odluke u pogledu svakodnevnog upravljanja financijskim instrumentom koji podupiru ESI fondovi.

(186)

Kako bi se zadržala mogućnost doprinosa EFRR-a i EPFRR-a zajedničkim financijskim instrumentima za neograničena jamstva i sekuritizaciju u korist MSP-ova, potrebno je predvidjeti da se države članice mogu koristiti EFRR-om i EPFRR-om kako bi takvim instrumentima doprinosile tijekom cijelog programskog razdoblja te ažurirati relevantne odredbe koje se na tu mogućnost odnose, kao što su odredbe o ex ante ocjenama i evaluacijama i za EFRR uvesti mogućnost programiranja na razini prioritetne osi.

(187)

Donošenjem Uredbe (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća (24) namjeravalo se državama članicama omogućiti uporabu ESI fondova kako bi doprinijele financiranju prihvatljivih projekata koji se podupiru u okviru EFSU-a. Trebalo bi umetnuti posebnu odredbu u Uredbu (EU) br. 1303/2013 kojom se utvrđuju uvjeti kojima se omogućuje bolja interakcija i komplementarnost, kojima se olakšava mogućnost kombiniranja ESI fondova s EIB-ovim financijskim proizvodima na temelju jamstva EU-a u okviru EFSU-a.

(188)

Pri izvršavanju svojih operacija tijela koja provode financijske instrumente trebala bi uvažavati politiku Unije o nekooperativnim jurisdikcijama u porezne svrhe, i njezina ažuriranja, kao što je utvrđeno u relevantnim pravnim aktima Unije i zaključcima Vijeća osobito u Zaključcima Vijeća od 8. studenoga 2016. i njihovom prilogu, kao i Zaključcima Vijeća od 5. prosinca 2017. i njihovim prilozima.

(189)

Kako bi se pojednostavnili i uskladili zahtjevi u pogledu kontrole i revizije te povećala odgovornost financijskih instrumenata koje provode EIB i druge međunarodne financijske institucije, potrebno je izmijeniti odredbe o upravljanju i kontroli financijskih instrumenata radi olakšavanja jamstvenog postupka. Ta se izmjena ne bi trebala primjenjivati na financijske instrumente iz članka 38.stavka 1. točke (a) i članka 39. Uredbe (EU) br. 1303/2013 koji su bili uspostavljeni sporazumom o financiranju potpisanom prije 2. kolovoza 2018. U pogledu takvih financijskih instrumenata nastavlja se primjenjivati članak 40. te uredbe kako je primjenjiv u trenutku potpisivanja sporazuma o financiranju.

(190)

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu Uredbe (EU) br. 1303/2013 u pogledu predložaka izvješćâ o kontroli i godišnjih izvješća o reviziji iz članka 40. stavka 1. te uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (25).

(191)

Kako bi se osigurala usklađenost s tretmanom financijskih ispravaka tijekom programskog razdoblja 2007. –2013., potrebno je pojasniti da bi u slučaju financijskih instrumenata trebalo omogućiti da se doprinosi koji su ukinuti zbog pojedinačne nepravilnosti upotrijebe za regularne rashode u okviru iste operacije tako da povezani financijski ispravak za posljedicu nema neto gubitak za operaciju financijskog instrumenta.

(192)

Kako bi se osiguralo više vremena za potpisivanje sporazumâ o financiranju kojima je omogućena uporaba založnih računa za plaćanja za ulaganja u konačne primatelje nakon isteka razdoblja prihvatljivosti za instrumente koji se temelje na vlasničkom kapitalu, rok za potpisivanje takvih sporazuma o financiranju trebalo bi produljiti do 31. prosinca 2018.

(193)

Kako bi se ulagatelji koji djeluju u skladu s načelom tržišnog gospodarstva potakli na zajedničko ulaganje u projekte javnih politika, trebalo bi uvesti koncept različitog tretmana ulagatelja, kojim se pod posebnim uvjetima ESI fondovima omogućuje da zauzmu podređeni položaj u odnosu na ulagatelja koji djeluje u skladu s načelom tržišnog gospodarstva i EIB-ove financijske proizvode na temelju jamstva EU-a u okviru EFSU-a. Istodobno bi trebalo utvrditi uvjete primjene tog različitog tretmana u provedbi ESI fondova.

(194)

S obzirom na dugotrajno razdoblje niskih kamatnih stopa i kako bi se izbjeglo neopravdano kažnjavanje tijela koja provode financijske instrumente, potrebno je, uz aktivno upravljanje riznicom, omogućiti financiranje negativnih kamata nastalih kao posljedica ulaganja ESI fondova na temelju članka 43. Uredbe (EU) br. 1303/2013 iz sredstava vraćenih u financijski instrument.

(195)

Kako bi se zahtjevi u pogledu izvješćivanja uskladili s novim odredbama u pogledu različitog postupanja prema ulagateljima i kako bi se izbjeglo udvostručavanje nekih zahtjeva, trebalo bi izmijeniti članak 46. stavak 2. Uredbe (EU) br. 1303/2013.

(196)

Kako bi se olakšala provedba ESI fondova, potrebno je omogućiti državama članicama provedbu djelovanja tehničke pomoći putem izravne dodjele ugovora EIB-u, drugoj međunarodnoj financijskoj instituciji i banci ili financijskoj instituciji u javnom vlasništvu.

(197)

Kako bi se dodatno uskladili uvjeti za operacije kojima se ostvaruje neto prihod nakon njihova dovršetka, relevantne odredbe ove Uredbe trebalo bi primjenjivati na već odabrane operacije koje su još u tijeku i na operacije koje treba tek odabrati u okviru tog programskog razdoblja.

(198)

Kako bi se snažno potakla provedba mjera energetske učinkovitosti, uštede troškova koje su rezultat poboljšane energetske učinkovitosti i postignute su operacijom ne bi trebalo tretirati kao neto prihod.

(199)

Radi olakšavanja provedbe operacija kojima se ostvaruje prihod, smanjenje stope sufinanciranja trebalo bi se dopustiti u bilo kojem trenutku tijekom provedbe programa te bi trebalo predvidjeti uspostavu paušalne stope postotka neto prihoda na nacionalnoj razini.

(200)

Zbog kasnog donošenja Uredbe (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (26) i činjenice da su tom Uredbom utvrđene razine intenziteta potpore, potrebno je utvrditi određene iznimke u Uredbi (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća za EFPR u pogledu operacija kojima se ostvaruje prihod. Budući da se tim iznimkama osiguravaju povoljniji uvjeti za određene operacije kojima se ostvaruje prihod za koje su iznosi ili stope potpore definirani u Uredbi (EU) br. 508/2014, potrebno je utvrditi drugi datum početka primjene tih iznimaka kako bi se osiguralo jednako postupanje u pogledu operacija koje se podupiru na temelju Uredbe (EU) br. 1303/2013.

(201)

Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za korisnike, trebalo bi povećati prag na temelju kojeg se određene operacije izuzimaju od zahtjeva za izračunavanjem i uzimanjem u obzir prihoda ostvarenog tijekom njihove provedbe.

(202)

Kako bi se pospješila sinergija između ESI fondova i drugih instrumenata Unije, nastali rashodi trebali bi se moći nadoknaditi iz različitih ESI fondova i instrumenata Unije na temelju unaprijed dogovorenog udjela.

(203)

Kako bi se promicala uporaba jednokratnih iznosa te zbog činjenice da se jednokratni iznosi trebaju temeljiti na pravednoj i nepristranoj metodi izračuna koja se može provjeriti i kojom se osigurava dobro financijsko upravljanje, trebalo bi ukloniti primjenjive gornje granice za njihovu uporabu.

(204)

Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje korisnikâ povezanoga s provedbom projekata trebalo bi uvesti novu pojednostavnjenu mogućnost obračuna troškova za financiranje na temelju uvjeta koji se ne odnose na troškove operacija.

(205)

Kako bi se pojednostavnila pravila kojima se uređuje uporaba sredstava i smanjilo povezano administrativno opterećenje, države članice trebale bi se sve više koristiti pojednostavnjenim mogućnostima obračuna troškova.

(206)

Uzimajući u obzir činjenicu da se u skladu s člankom 71. Uredbe (EU) br. 1303/2013 obveza osiguravanja trajnosti operacija ulaganja primjenjuje od završnog plaćanja korisniku te da se, ako se ulaganje sastoji od zakupa novih strojeva i opreme, završno plaćanje provodi na kraju ugovornog razdoblja, ta se obveza ne bi trebala primjenjivati na tu vrstu ulaganja.

(207)

Kako bi se osigurala široka primjena pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova, trebalo bi uvesti obveznu uporabu standardnih ljestvica jediničnih troškova, jednokratnih iznosa ili paušalnih stopa za operacije ili projekte koji čine dio operacije koja prima potporu iz EFRR-a i ESF-a ispod određenog praga, podložno relevantnim prijelaznim odredbama. Upravljačkom tijelu, ili odboru za praćenje programâ u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja”, trebalo bi omogućiti da prijelazno razdoblje produlji do roka koji smatra odgovarajućim ako smatra da se takvom obvezom stvara nerazmjerno administrativno opterećenje. Takvu obvezu ne bi trebalo primjenjivati na operacije koje primaju potporu u okviru državne potpore koji ne predstavlja de minimis potporu. Za takve bi operacije i dalje trebala postojati mogućnost uporabe svih oblika bespovratnih sredstava i povratne pomoći. Istodobno bi za sve ESI fondove trebalo uvesti uporabu nacrtâ proračuna kao dodatne metodologije za utvrđivanje pojednostavnjenih troškova.

(208)

Kako bi se olakšala ranija i ciljanija primjena pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s dopunjavanjem Uredbe (EU) br. 1303/2013 dodatnim posebnim pravilima o ulozi, obvezama i nadležnosti tijela koja provode financijske instrumente, povezanim kriterijima za odabir i proizvodima koji se mogu pružiti putem financijskih instrumenata, dopunjavanjem Uredbe (EU) br. 1303/2013 o standardnim ljestvicama jediničnih troškova ili financiranja uz primjenu paušalne stope, pravedne i nepristrane metode izračuna koja se može provjeriti i kojom bi se one mogle utvrditi te određivanjem detaljnih načina u pogledu financiranja na temelju ispunjavanja uvjeta povezanih s postizanjem napretka u provedbi ili ostvarivanjem ciljeva programa, a ne na temelju troškova i njihove primjene. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(209)

Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje trebalo bi povećati uporabu paušalnih stopa koje države članice određuju bez posebne metodologije. Trebalo bi stoga uvesti dvije dodatne paušalne stope: jednu za izračunavanje izravnih troškova osoblja i drugu za izračunavanje preostalih prihvatljivih troškova koji se temelje na troškovima osoblja. Nadalje, trebalo bi dodatno pojasniti metode izračunavanja troškova osoblja.

(210)

Radi poboljšanja djelotvornosti i učinka operacija trebalo bi olakšati provedbu operacija koje pokrivaju cijelo državno područje države članice i ili operacija koje obuhvaćaju različita programska područja te bi trebalo povećati mogućnost rashoda izvan Unije za određena ulaganja.

(211)

Kako bi se potaknulo države članice na angažiranje neovisnih stručnjaka za ocjenjivanje velikih projekata, trebalo bi omogućiti podnošenje izjave o izdacima povezane s velikim projektom Komisiji prije pozitivne ocjene neovisnog stručnjaka, nakon što se Komisiju obavijesti o dostavljanju relevantnih informacija neovisnom stručnjaku.

(212)

Kako bi se promicala uporaba zajedničkih akcijskih planova kojima će se smanjiti administrativno opterećenje korisnika potrebno je smanjiti regulatorne zahtjeve povezane s uspostavom zajedničkog akcijskog plana, održavajući pritom odgovarajuće usmjerenje na horizontalna načela, uključujući rodnu ravnopravnost i održivi razvoj, kojima su ostvareni važni doprinosi djelotvornoj provedbi ESI fondova.

(213)

Kako bi se izbjeglo nepotrebno administrativno opterećenje korisnika, pravila o informiranju, komunikaciji i vidljivosti trebala bi biti u skladu s načelom proporcionalnosti. Stoga je važno pojasniti područje primjene tih pravila.

(214)

Radi smanjivanja administrativnog opterećenja i osiguravanja djelotvorne uporabe tehničke pomoći u okviru EFRR-a, ESF-a i Kohezijskog fonda i u svim kategorijama regija trebalo bi povećati fleksibilnost u izračunu i praćenju odgovarajućih ograničenja primjenjivih na tehničku pomoć država članica.

(215)

Radi racionalizacije provedbenih struktura trebalo bi pojasniti da je mogućnost da upravljačko tijelo, tijelo za ovjeravanje i tijelo za reviziju budu dio istog javnog tijela dostupna i za programe u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja”.

(216)

Trebalo bi detaljnije navesti odgovornosti upravljačkih tijela povezane s provjerom rashoda koji se odnose na uporabu pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova.

(217)

Kako bi se osiguralo da korisnici u potpunosti mogu iskoristiti potencijal rješenjâ elektroničkog upravljanja za pojednostavnjenje kada provode ESI fondove i Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD), osobito radi olakšavanja potpunog elektroničkog upravljanja dokumentima, potrebno je pojasniti da papirnati trag nije potreban ako su ispunjeni određeni uvjeti.

(218)

Kako bi se povećala proporcionalnost kontrola te smanjilo administrativno opterećenje koje je posljedica kontrola koje se preklapaju, posebno za male korisnike, a bez dovođenja u pitanje načela dobrog financijskog upravljanja, načelo jedinstvene revizije za EFRR, ESF, Kohezijski fond i EFPR trebalo bi prevladati te bi trebalo udvostručiti pragove ispod kojih operacija podliježe samo jednoj reviziji.

(219)

Važno je povećati vidljivost ESI fondova i kod javnosti podići svijest o njihovim rezultatima i postignućima. Aktivnosti informiranja i komunikacije i mjere za povećanje vidljivosti u javnosti i dalje su od ključne važnosti za objavu postignuća ESI fondova te prikaz načina na koji se ulažu financijska sredstva Unije.

(220)

Kako bi se određenim ciljnim skupinama olakšao pristup ESF-u, ne bi se trebalo zahtijevati prikupljanje podataka za određene pokazatelje iz Priloga I. Uredbi (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (27).

(221)

Kako bi se osiguralo jednako postupanje prema operacijama koje se podupiru na temelju ove Uredbe, potrebno je utvrditi datum početka primjene određenih izmjena Uredbe (EU) br. 1303/2013.

(222)

Kako bi se osiguralo da se cijelo programsko razdoblje za uredbe (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013 i (EU) br. 223/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (28) uredi dosljednim nizom pravila, potrebno je da se neke izmjene tih uredaba primjenjuju od 1. siječnja 2014. Omogućavanjem retroaktivne primjene tih izmjena u obzir se uzimaju opravdana očekivanja.

(223)

Kako bi se ubrzala provedba financijskih instrumenata kojima se potpora iz ESI fondova kombinira s EIB-ovim financijskim proizvodima na temelju jamstva EU-a u okviru EFSU-a te kako bi se omogućila trajna pravna osnova za potpisivanje sporazumâ o financiranju kojima je omogućena uporaba založnih računa za instrumente koji se temelje na vlasničkom kapitalu, potrebno je da se neke od izmjena ove Uredbe primjenjuju s učinkom od 1. siječnja 2018. Omogućavanjem retroaktivne primjene tih izmjena, osigurava se napredno olakšavanje financiranja projekata kombiniranom potporom iz ESI fondova i iz EFSU-a te uklanja pravna praznina između datuma isteka određenih odredaba Uredbe (EU) br. 1303/2013 i datuma stupanja na snagu njihovih produljenja propisanih ovom Uredbom.

(224)

Pojednostavnjenja i izmjene napravljene u sektorskom zakonodavstvu trebalo bi primijeniti što je prije moguće kako bi se tijekom tekućeg programskog razdoblja olakšala brža provedba te bi se stoga trebali primjenjivati od 2. kolovoza 2018.

(225)

Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF) trebao bi nakon 31. prosinca 2017. i dalje privremeno pružati potporu mladima koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju, a koji borave u regijama koje su nerazmjerno pogođene znatnim otpuštanjima. Kako bi se omogućila trajna pomoć mladima koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju, izmjena Uredbe (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (29) kojom se osigurava takva pomoć trebala bi se primjenjivati od 1. siječnja 2018.

(226)

Trebalo bi biti moguće uspostaviti mehanizme mješovitog financiranja na temelju Uredbe (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (30) za jedan ili više sektora Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). Takvim mehanizmima mješovitog financiranja mogle bi se financirati operacije mješovitog financiranja, a koje su djelovanja u kojima se kombiniraju oblici bespovratne potpore, kao što je potpora iz proračunâ država članica, bespovratna sredstva CEF-a, ESI fondovi i financijski instrumenti iz proračuna Unije, uključujući kombinacije vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata CEF-a i financiranje iz grupe EIB-a, iz nacionalnih razvojnih banaka, iz institucija za razvoj ili drugih financijskih institucija, odulagatelja i privatne financijske potpore. Financiranje iz grupe EIB-a trebalo bi uključivati financiranje EIB-a u okviru EFSU-a, a privatne financijske potpore trebale bi uključivati izravne i neizravne financijske doprinose, kao i potporu primljenu putem javno-privatnih partnerstava.

(227)

Osmišljavanje i uspostava mehanizama mješovitog financiranja trebalo bi se temeljiti na ex ante ocjeni provedenoj u skladu s ovom Uredbom i trebalo bi biti u skladu s iskustvom stečenim u provedbi „poziva na mješovito financiranje” CEF-a iz Provedbene odluke Komisije od 20. siječnja 2017. o izmjeni Provedbene odluke Komisije C(2014)1921 o uspostavi višegodišnjeg programa rada od 2014. do 2020. za financijsku potporu u području Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) - sektor prometa. Mehanizme mješovitog financiranja CEF-a trebalo bi uspostaviti višegodišnjim i/ili godišnjim programima rada i donijeti u skladu s člancima 17. i 25. Uredbe (EU) br. 1316/2013. Komisija bi Europski parlament i Vijeće trebala transparentno i pravodobno izvješćivati o provedbi svakog mehanizma mješovitog financiranja CEF-a.

(228)

Cilj mehanizama mješovitog financiranja CEF-a trebao bi biti olakšavanje i racionaliziranje jedne prijave za sve oblike potpore, uključujući bespovratna sredstva Unije iz CEF-a i financiranje iz privatnog sektora. Takvim mehanizmima mješovitog financiranja trebalo bi nastojati optimizirati postupak prijave za promotore projekata osiguravanjem jedinstvenog postupka procjene, s tehničkog i financijskog gledišta.

(229)

Mehanizmima mješovitog financiranja CEF-a trebala bi se povećati fleksibilnost podnošenja projekata te pojednostavniti i racionalizirati postupak utvrđivanja i financiranja projekata. Njima bi se ujedno trebale povećati odgovornost i obveze uključenih financijskih institucija smanjujući time rizike povezane s projektima.

(230)

Mehanizmi mješovitog financiranja CEF-a trebali bi rezultirati boljom koordinacijom, razmjenom informacija i suradnjom između država članica, Komisije, EIB-a, nacionalnih razvojnih banaka i privatnih ulagatelja s ciljem stvaranja i podupiranja primjerenog niza projekata kojima se ostvaruju ciljevi politike CEF-a.

(231)

Cilj mehanizama mješovitog financiranja CEF-a trebao bi biti povećanje multiplikacijskog učinka potrošnje Unije privlačenjem dodatnih sredstava od privatnih ulagatelja, čime se jamči najveći mogući stupanj sudjelovanja privatnih ulagatelja. Uz navedeno, njima bi se trebalo osigurati da djelovanja koja se podupiru postanu ekonomski i financijski održiva te izbjeći izostanak učinka poluge ulaganja. Njima bi se trebalo doprinijeti postizanju ciljeva Unije u pogledu ostvarenja ciljeva utvrđenih na konferenciji o klimatskm promjenama (COP 21) u Parizu, stvaranja radnih mjesta i prekogranične povezanosti. Ako se i CEF i EFSU upotrebljavaju za financiranje djelovanja, važno je da Revizorski sud ispita je li financijsko upravljanje bilo ispravno u skladu s člankom 287. UFEU-a i člankom 24. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1316/2013.

(232)

Očekuje se da će u sektoru prometa bespovratna sredstva u većini slučajeva i dalje biti glavni način potpore ciljevima politike Unije. Primjenom mehanizama mješovitog financiranja CEF-a stoga se ne bi smjela smanjiti raspoloživost takvih bespovratnih sredstava.

(233)

Sudjelovanje suulagatelja iz privatnog sektora u projektima u vezi s prometom moglo bi se olakšati smanjenjem financijskog rizika. Jamstva za prvi gubitak koja EIB pruža u okviru zajedničkih financijskih mehanizama koje podupire proračun, kao što su mehanizmi mješovitog financiranja, mogu biti prikladna za postizanje tog cilja.

(234)

Financiranje u okviru CEF-a trebalo bi se temeljiti na kriterijima za odabir i kriterijima za dodjelu utvrđenima u višegodišnjem i godišnjem programu rada na temelju članka 17. stavka 5. Uredbe (EU) br. 1316/2013, bez obzira na upotrijebljeni oblik financiranja ili kombinaciju više oblika financiranja.

(235)

Pri evaluacijama Uredbe (EU) br. 1316/2013 potrebno je uzeti u obzir stečeno iskustvo u vezi s mehanizmima mješovitog financiranja.

(236)

Uvođenje mehanizama mješovitog financiranja CEF-a ovom Uredbom ne bi se smjelo tumačiti kao prejudiciranje rezultata pregovora o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje nakon 2020.

(237)

Uzimajući u obzir vrlo visoku stopu izvršenja CEF-a u sektoru prometa i radi potpore provedbi projekata s najvećom dodanom vrijednosti za transeuropsku prometnu mrežu u pogledu koridorâ osnovne mreže, prekograničnih projekata, projekata na drugim dijelovima osnovne mreže i projekata prihvatljivih u okviru horizontalnih prioriteta kako su utvrđeni u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 1316/2013, potrebno je iznimno omogućiti dodatnu fleksibilnost u uporabi višegodišnjeg programa rada, čime bi se omogućilo da iznos financijske omotnice dosegne do 95 % financijskih proračunskih sredstava iz Uredbe (EU) br. 1316/2013. Važno je, međutim, tijekom preostalog razdoblja provedbe CEF-a omogućiti dodatnu potporu prioritetima obuhvaćenima godišnjim programima rada.

(238)

Zbog drugačije prirode telekomunikacijskog sektora CEF-a u usporedbi sa sektorom prometa CEF-a i energetskim sektorom CEF-a, to jest manja prosječna visina bespovratnih potpora i razlike u vrstama troškova i projekata, nepotrebno opterećenje korisnika i država članica koji sudjeluju u povezanim djelovanjima trebalo bi se izbjeći manje opterećujućom obvezom potvrđivanja, a da se pritom ne oslabi načelo dobrog financijskog upravljanja.

(239)

Na temelju Uredbe (EU) br. 283/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (31) trenutno je moguće koristiti samo bespovratna sredstva i nabavu za potporu djelovanja u području infrastruktura digitalnih usluga. Kako bi se osigurala najveća moguća učinkovitost infrastruktura digitalnih usluga, za potporu takvih djelovanja na raspolaganje bi se trebali staviti drugi financijski instrumenti koji se trenutačno upotrebljavaju u okviru CEF-a, uključujući inovativne financijske instrumente.

(240)

Kako bi se izbjeglo nepotrebno administrativno opterećenje za upravljačka tijela koje bi moglo ometati učinkovitu provedbu FEAD-a, primjereno je pojednostavniti i olakšati postupak za izmjenu elemenata operativnih programa koji nisu ključni.

(241)

Radi daljnjeg pojednostavnjenja uporabe FEAD-a primjereno je utvrditi dodatne odredbe u pogledu prihvatljivosti rashoda, posebno u pogledu uporabe standardnih ljestvica jediničnih troškova, jednokratnih iznosa i paušalnih stopa.

(242)

Kako bi se izbjeglo nepravedno postupanje prema partnerskim organizacijama, nepravilnosti koje se mogu pripisati samo tijelu zaduženom za nabavu pomoći ne bi smjele utjecati na prihvatljivost rashoda partnerskih organizacija.

(243)

Kako bi se pojednostavnila provedba ESI fondova i FEAD-a te izbjegle pravne nesigurnosti trebalo bi pojasniti određene odgovornosti država članica u pogledu upravljanja i kontrole.

(244)

Imajući u vidu potrebu za dosljednom primjenom relevantnih financijskih pravila unutar financijske godine, načelno se preporučuje da se dio prvi ove Uredbe (Financijska uredba) počne primjenjivati na početku financijske godine. Međutim, kako bi se osiguralo da primatelji sredstava Unije što prije počnu koristiti bitno pojednostavnjenje predviđeno ovom Uredbom, i u vezi s Financijskom uredbom i s izmjenama sektorskih pravila, primjereno je, iznimno, predvidjeti primjenu ove Uredbe od njezina stupanja na snagu. Kako bi se osiguralo dodatno vrijeme za prilagodbu novim pravilima, istodobno bi trebalo predvidjeti da institucije Unije nastave primjenjivati Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 do kraja financijske godine 2018. u odnosu na izvršavanje njihovih administrativnih odobrenih sredstava.

(245)

Određene izmjene u vezi s financijskim instrumentima, proračunskim jamstvima i financijskom pomoći trebale bi se primjenjivati tek od dana primjene višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje nakon 2020. kako bi se omogućio dostatan rok za prilagodbu primjenjivih pravnih osnova i programa novim pravilima.

(246)

Informacije o godišnjem prosjeku ekvivalenata punog radnog vremena i o procijenjenom iznosu namjenskih prihoda prenesenih iz prethodnih godina trebalo bi navesti prvi put uz nacrt proračuna koji će se predstaviti 2021. kako bi se Komisiji dalo dovoljno vremena za prilagodbu novoj obvezi,