(1)

Komisija je 22. studenoga 2017. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika za 2018. Posebna je pozornost posvećena europskom stupu socijalnih prava, koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili 17. studenoga 2017. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 22. ožujka 2018. Komisija je 22. studenoga 2017. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 također donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu je Hrvatska utvrđena kao jedna od država članica za koju je potrebno provesti detaljno preispitivanje.

(2)

Izvješće za Hrvatsku za 2018. objavljeno je 7. ožujka 2018. U izvješću je ocijenjen napredak Hrvatske u smislu preporuka za pojedinu zemlju koje je Vijeće donijelo 11. srpnja 2017. (3), mjere poduzete kao odgovor na preporuke donesene prethodnih godina te napredak Hrvatske u ostvarenju njezinih nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020. Izvješće sadržava i detaljno preispitivanje u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011, čiji su rezultati također objavljeni 7. ožujka 2018. Komisija u svojoj analizi zaključuje da u Hrvatskoj unatoč njihovu smanjenju još uvijek postoje prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Ranjivosti su povezane s još uvijek visokim razinama javnog, privatnog i vanjskog duga koji su u velikoj mjeri denominirani u stranoj valuti. I dalje je visoka razina loših kredita, osobito kredita nefinancijskih poduzeća. Potencijalni rast Hrvatske i dalje nije dovoljan za trajnu prilagodbu i općenito je ostvaren slab napredak u provedbi mjera politike kojima se rješavaju problemi kronično niske iskorištenosti rada i sporog rasta produktivnosti. Restriktivno poslovno okruženje i dalje koči konkurentnost i ulaganja, dok rascjepkana javna uprava otežava učinkovitost pružanja javnih usluga.

(3)

Hrvatska je 26. travnja 2018. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2018. i svoj Program konvergencije za 2018. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(4)

Pri programiranju u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova („ESI fondovi”) za razdoblje 2014. – 2020., u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno člankom 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(5)

Hrvatska je trenutačno obuhvaćena preventivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu te podliježe pravilu o dugu. Iako je u 2017. ostvaren suficit ukupnog salda opće države od 0,8 % BDP-a, prema Programu konvergencije za 2018. planira se da će u 2018. ukupni saldo zabilježiti deficit od 0,5 % BDP-a te da će se nakon toga postupno poboljšati i u 2021. ostvariti suficit od 0,5 % BDP-a. Predviđa se da će se tijekom programskog razdoblja srednjoročni proračunski cilj, odnosno strukturni deficit od 1,75 % BDP-a, i dalje ostvarivati sa značajnom pozitivnom razlikom. Prema Programu konvergencije za 2018. očekuje se da će se udio duga opće države u BDP-u smanjiti sa 78,0 % BDP-a u 2017. na 75,1 % u 2018. te da će se nastaviti smanjivati i u 2021. iznositi 65,9 %. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije vjerodostojan je. Čini se, međutim, da su proračunski ciljevi planirani s oprezom. Prema proljetnoj prognozi Komisije za 2018. predviđa se da će saldo opće države iznositi 0,7 % BDP-a u 2018. i 0,8 % BDP-a u 2019.

(6)

Vijeće je 11. srpnja 2017. Hrvatskoj preporučilo da u 2018. nastavi ostvarivati svoj srednjoročni proračunski cilj. Na temelju proljetne prognoze Komisije za 2018. predviđeno je da će strukturni saldo iznositi – 0,3 % BDP-a u 2018 i – 0,6 % BDP-a u 2019., što je iznad srednjoročnog proračunskog cilja. Predviđa se da će Hrvatska u 2018. i 2019. biti usklađena s pravilom o dugu. Općenito, Vijeće smatra da se očekuje da će Hrvatska u 2018. i 2019. biti usklađena s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.

(7)

Znatno se kasni s najavljenim donošenjem ključnih propisa za poboljšanje hrvatskog fiskalnog okvira. Zbog svoje manjkavosti numerička fiskalna pravila nedjelotvorna su za planiranje fiskalne politike te je uloga Povjerenstva za fiskalnu politiku kao neovisnog tijela i dalje slaba. I dalje je važno primjenjivati prakse dobrog upravljanja dugom zbog još visoke razine hrvatskog javnog duga i njegove izloženosti valutnim rizicima. U 2017. ojačana je funkcija upravljanja dugom te je izrađena strategija upravljanja dugom, koju ju potrebno redovito ažurirati. Odgođeno je uvođenje već propisanog periodičnog poreza na nekretnine i nema naznaka o tome hoće li se i kada početi provoditi. Zbog toga Hrvatska ima nizak udio prihoda od periodičnog oporezivanja nepokretne imovine. Periodični porez na nekretnine omogućio bi učinkovitiju ukupnu naplatu prihoda poticajnu za rast i bio bi stabilan i predvidljiv izvor prihoda jedinicama lokalne uprave.

(8)

U 2017. nastavljen je oporavak hrvatskog tržišta rada. No stopa zaposlenosti i stopa aktivnosti i dalje su znatno niže od prosjeka Unije, što koči potencijalni rast. Zakonska dob za umirovljenje za žene trenutačno je 62, a za muškarce 65 godina. Izjednačavanje zakonske dobi za umirovljenje i njezino povećanje sporo napreduju te se očekuje da će tek 2038. ta dob za oba spola biti 67 godina. Nadalje, radnici starije dobi mogu iskoristiti brojne mogućnosti prijevremenog umirovljenja te mirovinski sustav uključuje određene posebne odredbe o mirovinama kojima se osiguravaju povoljniji uvjeti za umirovljenje. Na nisko sudjelovanje žena na tržištu rada utječu i njihove odgovornosti povezane sa skrbi. Zbog posljedičnog kratkog prosječnog radnog vijeka tekuće i buduće mirovine nisu na primjerenoj razini i prisutni su rizici od siromaštva u starijoj životnoj dobi. Najavljene mjere kojima se potiče dulji radni vijek nisu još provedene.

(9)

Iako u Hrvatskoj postoji socijalni dijalog, stvarna interakcija između nadležnih tijela i dionika u procesu izrade politika ograničena je i uglavnom se svodi na iznošenje mišljenja u pisanom obliku o određenim predloženim Vladinim mjerama. Nadalje, rascjepkanost sindikata ograničava njihove ukupne kapacitete za sudjelovanje u socijalnom dijalogu.

(10)

Unatoč nedavnim poboljšanjima i dalje je visok udio osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti i znatne su teritorijalne razlike među županijama. Tom su problemu osobito izložene starije osobe, niskokvalificirane osobe i osobe s invaliditetom. Uočeni su nedostaci kad je riječ o učinkovitosti i pravednosti sustava socijalne zaštite. Socijalne naknade imaju ograničeni kapacitet za smanjenje siromaštva. Nedostatak koordinacije među institucijama i niži fiskalni kapacitet siromašnijih jedinica lokalne uprave uzrokuju neujednačenu dostupnost socijalnih naknada.

(11)

Hrvatski su rezultati ispod prosjeka Unije u području ulaganja u obrazovanje, ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, osnovnih vještina, stjecanja visokog obrazovanja i relevantnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za tržište rada. Hrvatska je počela provoditi nekoliko reformi iz Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. Ako se provede u potpunosti i u skladu s ostalim mjerama iz Strategije, reforma školskog kurikuluma mogla bi pozitivno utjecati na kvalitetu hrvatskog obrazovnog sustava. Čini se da je relevantnost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za tržište rada ograničena, na što upućuje činjenica da više od polovine evidentiranih nezaposlenih osoba ima završeno strukovno obrazovanje i osposobljavanje. Da bi se bolje identificirale potrebne vještine, potrebna je bolja koordinacija javnih tijela i poslodavaca. U sustavu obrazovanja odraslih kojemu je svrha doprinijeti njihovu uključivanju na tržište rada postoji velik broj pružatelja tih usluga koji su nejednako raspoređeni u zemlji te programi učenja nisu prikladno evaluirani. Sudjelovanje u programima obrazovanja odraslih i obrazovnim programima koji se nude u okviru mjera aktivne politike tržišta rada vrlo je nisko.

(12)

Teritorijalna rascjepkanost hrvatske javne uprave i široka raspodjela nadležnosti na svim razinama vlasti otežavaju učinkovito pružanje javnih usluga i učinkovitost javnih rashoda. Brojne manje lokalne jedinice nemaju odgovarajuće financijske ni administrativne kapacitete za obavljanje decentraliziranih funkcija. Pokazatelji učinkovitosti javne uprave upućuju na rezultate koji su ispod prosjeka Unije, što otežava izradu i provedbu javnih politika i učinkovitije korištenje sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Dodatno je odgođeno planirano smanjenje broja lokalnih ureda i ispostava središnje uprave i pojednostavnjenje sustava državnih agencija. Neusklađenost okvira za određivanje plaća u javnoj upravi i javnim službama onemogućuje jednakost postupanja i kontrolu vlade nad rashodima za plaće u javnom sektoru. Donošenje najavljenih propisa u cilju njihovog usklađivanja dodatno je odgođeno do sredine 2018. Nadležna tijela poduzela su prve mjere za integraciju nekih funkcija među bolnicama radi poboljšanja učinkovitosti pružanja zdravstvenih usluga i pristupa zdravstvenoj skrbi. Međutim, zbog neučinkovitog modela financiranja zdravstvenog sustava akumuliraju se dugovi, posebno za bolničku skrb.

(13)

Prisutnost poduzeća u državnom vlasništvu u gospodarstvu i dalje je velika. Sporo napreduje provedba mjera za poboljšanje upravljanja tim poduzećima koja i dalje posluju s niskim razinama produktivnosti i profitabilnosti. Doneseno je novo zakonodavstvo o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom.

(14)

U studenome 2017. završena je revizija kvalitete imovine Hrvatske banke za obnovu i razvitak. S obzirom na važnost te banke za provedbu financijskih instrumenata Unije i Plana ulaganja za Europu te njezinu sve veću ulogu u izravnom kreditiranju, rezultati te revizije trebali bi poslužiti za jačanje nadzornog i regulatornog okvira te banke te njezina upravljanja.

(15)

Administrativno opterećenje i parafiskalni nameti i dalje negativno utječu na poslovno okruženje. Postojano se smanjuje administrativno opterećenje, no sporijom dinamikom. Smanjenje parafiskalnih nameta odvija se u ograničenom opsegu i uz nisku transparentnost jer se nisu provela redovita ažuriranja registra ni procjene učinka planiranih smanjenja.

(16)

Potrebna je cjelovita provedba akcijskog plana za suzbijanje korupcije za 2017. i 2018. kako bi se ostvarili ciljevi Strategije suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. Potrebno je poboljšati nekoliko ključnih elemenata, osobito podnošenje izvješća o imovinskom stanju i prijave sukoba interesa, osvješćivanje o kanalima koje zviždači mogu koristiti za prijavu nepravilnosti i stvarna kontrola rizika u javnoj nabavi, koja je i dalje izložena korupciji zbog velikog udjela internih javnih nabava u subjektima u državnom vlasništvu.

(17)

Restriktivni propisi na tržištima robe i usluga, osobito veliki broj prekomjerno reguliranih profesija, negativno utječu na tržišno natjecanje. Ublažavanje tih propisa sporo napreduje zbog snažnog otpora interesnih skupina.

(18)

Dugotrajnost sudskih postupaka i znatan broj neriješenih predmeta i dalje negativno utječu na kvalitetu i učinkovitost pravosuđa, a time i na poslovno okruženje. Zabilježeno smanjenje broja neriješenih predmeta bilo je uglavnom potaknuto manjim brojem novih predmeta, a ne bržim rješavanjem predmeta u postupku. Elektronička komunikacija u parničnim i stečajnim postupcima i dalje se nedovoljno koristi unatoč poboljšanjima.

(19)

U okviru hrvatske strategije pametne specijalizacije poduzimaju se određeni ciljani napori u svrhu reforme nacionalnog sustava znanosti i inovacija. Provedba strategije usporena je zbog nekoordiniranih nadležnosti unutar politike za potporu znanosti i inovacijama. Isto tako, velika sveučilišta imaju vrlo rascjepkane upravljačke strukture i stroga administrativna pravila. Slaba je suradnja istraživačkih institucija i poslovnog sektora. Nema sustavnog praćenja i evaluacije učinka politika koje se provode u području istraživanja i inovacija, čime se onemogućuje primjereno utvrđivanje prioriteta. Sustav visokog obrazovanja mogao bi imati koristi od poticaja kojima se promiču kvaliteta i relevantnost za tržište rada.

(20)

Komisija je u okviru europskog semestra 2018. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Hrvatske i objavila je u izvješću za Hrvatsku za 2018. Ocijenila je i Program konvergencije za 2018., Nacionalni program reformi za 2018. i mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Hrvatskoj prethodnih godina. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Hrvatskoj, nego i njihovu usklađenost s pravilima i smjernicama Unije, a s obzirom na potrebu jačanja ukupnoga gospodarskog upravljanja u Uniji na način da se na razini Unije doprinosi budućim nacionalnim odlukama.

(21)

Uzimajući u obzir tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Program konvergencije za 2018., i prema njegovu mišljenju (5) očekuje se da će Hrvatska biti usklađena s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.

(22)

Uzimajući u obzir detaljno preispitivanje koje je provela Komisija i tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Nacionalni program reformi za 2018. i Program konvergencije za 2018. Preporuke Vijeća u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 navedene su u preporukama od 1. do 4. u nastavku,

1.

2.

3.

4.