EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32017R2177

Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/2177 оd 22. studenoga 2017. o pristupu uslužnim objektima i uslugama povezanima sa željeznicom (Tekst značajan za EGP. )

C/2017/7692

OJ L 307, 23.11.2017, p. 1–13 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2017/2177/oj

23.11.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 307/1


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/2177

оd 22. studenoga 2017.

o pristupu uslužnim objektima i uslugama povezanima sa željeznicom

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi jedinstvenog Europskog željezničkog prostora (1), a posebno njezin članak 13. stavak 9.,

budući da:

(1)

Osnovna pravila utvrđena Direktivom 2012/34/EU koja se odnose na pristup uslužnim objektima i korištenje uslugama koje se pružaju u tim objektima, na primjer pružanje prava pristupa, temeljna postupovna pravila za obradu zahtjeva i zahtjevi koji se odnose na objavljivanje informacija, primjenjuju se na sve uslužne objekte. Direktivom 2012/34/EU utvrđuju se i različita pravila za različite vrste usluga koje se pružaju u uslužnim objektima. Te bi se razlike trebale odražavati i u ovoj Uredbi.

Uzimajući u obzir svrhu i područje primjene Direktive 2012/34/EU, odredbe o pristupu uslugama koje se pružaju u uslužnim objektima trebale bi obuhvaćati samo usluge koje su povezane s pružanjem usluga željezničkog prijevoza.

(2)

Kako bi se izbjeglo nerazmjerno opterećenje za operatore uslužnih objekata manje važnosti, čini se prikladnim predvidjeti mogućnost da regulatorna tijela izuzmu operatore uslužnih objekata iz nekih ili svih odredaba ove Uredbe, osim određenih odredaba koje se odnose na obvezu objavljivanja opisa uslužnog objekta, ako regulatorno tijelo smatra da taj objekt nema stratešku važnost za funkcioniranje tržišta. Ako na predmetnom tržištu uslužnih objekata postoji niz operatora koji nude usporedive usluge u tržišnom natjecanju ili regulatorno tijelo smatra da bi određene odredbe ove Uredbe mogle negativno utjecati na funkcioniranje tržišta uslužnih objekata, regulatorno tijelo trebalo bi također biti ovlašteno da odobrava takva izuzeća. To može na primjer biti slučaj ako željezničko poduzeće pruža usluge drugom željezničkom poduzeću kako bi pomoglo tom poduzeću na udaljenim lokacijama u okviru suradnje koja je neophodna zbog troškova koji bi bili prisutni kada te suradnje ne bi bilo.

Regulatorna tijela trebala bi ocjenjivati takve zahtjeve za izuzećima pojedinačno, od slučaja do slučaja. Ako nakon prigovora koji se odnosi na pristup uslužnom objektu ili uslugu povezanu sa željeznicom regulatorno tijelo smatra da su se okolnosti promijenile u smislu da prethodno odobreno izuzeće ima negativan učinak na tržište usluga željezničkog prijevoza, ono bi trebalo preispitati izuzeće i može ga ukinuti.

Regulatorna tijela trebala bi osigurati dosljednu primjenu izuzeća u svim državama članicama; trebala bi do datuma primjene članka 2. razviti zajednička načela za primjenu odredaba u pogledu izuzeća. U skladu s člankom 57. stavkom 8. Direktive 2012/34/EU, prema potrebi, Komisija može donijeti mjere kojima se određuju takva načela.

Operateri uslužnih objekata izuzetih od primjene odredaba ove Uredbe i dalje podliježu svim drugim pravilima o pristupu uslužnim objektima i upotrebi usluga povezanih sa željeznicom utvrđenima u Direktivi 2012/34/EU.

(3)

Uredba (EU) 2017/352 Europskog parlamenta i Vijeća (2) o uspostavi okvira za pružanje lučkih usluga i zajedničkih pravila o financijskoj transparentnosti luka. Ta Uredba, u kojoj se uređuju detalji postupka i kriteriji za operatere uslužnih objekata i podnositelje zahtjeva, trebala bi se primjenjivati i na pomorske luke i luke unutarnjih voda koje su povezane sa željezničkim aktivnostima.

Direktivom (EU) 2016/798 Europskog parlamenta i Vijeća (3) utvrđuju se obveze subjekta nadležnog za održavanje. Ovom se Uredbom ne dovode u pitanje odredbe te Direktive.

(4)

Transparentnost uvjeta za pristup uslužnim objektima i uslugama povezanima sa željeznicom te podataka o pristojbama preduvjet je za omogućavanje da svi podnositelji zahtjeva, na nediskriminirajućoj osnovi, imaju pristup uslužnim objektima i uslugama koje se pružaju u tim objektima. Skriveni popusti koji se ugovaraju pojedinačno sa svakim podnositeljem zahtjeva ne pridržavajući se jednakih načela za sve doveli bi u pitanje načelo nediskriminirajućeg pristupa uslužnim objektima i uslugama povezanima sa željeznicom. U informacijama o principima na kojima se temelje programi popusta za usluge uslužnog objekta i opisu tih programa, međutim, trebalo bi se voditi računa o zahtjevima koji se odnose na čuvanje poslovne tajne.

(5)

Direktivom 2012/34/EU zahtijeva se od operatora uslužnih objekata da na nediskriminirajućoj osnovi osiguraju pristup uslužnim objektima i uslugama koje se pružaju u tim objektima. Ta se Direktiva primjenjuje u slučajevima pružanja usluga za vlastito poslovanje i u slučajevima kada usluge pruža operator uslužnog objekta. Kada je to neophodno kako bi se ispravilo narušeno tržišno natjecanje ili neželjena kretanja na tržištu, regulatorno bi tijelo trebalo biti u mogućnosti zatražiti da operator uslužnog objekta otvori taj objekt subjektima koji bi u njemu pružali usluge za vlastito poslovanje, pod uvjetom da je to pravno i tehnički moguće i ne ugrožava sigurnost operacija.

(6)

Ako je za pristup uslužnom objektu potrebno prolaziti odvojkom ili kolosijekom za privatno korištenje, operator uslužnog objekta trebao bi pružiti informacije o tom privatnom odvojku odnosno kolosijeku. Te bi informacije trebale biti takve da podnositelju zahtjeva bude jasno kome se obratiti kako bi zatražio pristup toj pruzi u skladu s člankom 10. Direktive 2012/34/EU.

(7)

Upravitelji infrastrukture trebali bi olakšati prikupljanje informacija o uslužnim objektima i smanjiti administrativni teret za operatore uslužnih objekata tako što će im na lako dostupnom mjestu, primjerice na svojem internetskom portalu, staviti na raspolaganje predložak. Taj bi predložak trebali zajedno sastaviti željeznički sektor i regulatorna tijela uz savjetovanje s operatorima uslužnih objekata. Operatori uslužnih objekata obvezni su dati sve relevantne informacije upraviteljima infrastrukture u skladu s člankom 31. stavkom 10. i točkom 6. Priloga IV. Direktivi 2012/34/EU. Glavni upravitelj infrastrukture, kojem treba dostaviti opis uslužnog objekta u slučaju da je upravitelj infrastrukture na čiju je mrežu predmetni objekt povezan izuzet od obveze da objavi izvješće o mreži, trebao bi biti onaj kojeg je odredila država članica za svrhu sudjelovanja u mreži iz članka 7.f Direktive 2012/34/EU.

(8)

Različiti subjekti mogu biti ovlašteni za odlučivanje o uvjetima pristupa uslužnom objektu, dodjeljivanje kapaciteta u uslužnom objektu i pružanje usluga povezanih sa željeznicom u tom objektu. U takvim slučajevima svi dotični subjekti smatraju se operatorima uslužnog objekta u smislu Direktive 2012/34/EU. Uz to, svaki od njih trebao bi ispunjavati uvjete iz ove Uredbe za onaj dio za koji je odgovoran. Ako je objekt u vlasništvu nekoliko subjekata te nekoliko subjekata njime upravlja i u njemu pruža usluge, operatorima uslužnog objekta trebalo bi smatrati samo subjekte koji su stvarno odgovorni za pružanje informacija i odlučivanje o zahtjevima za pristup uslužnom objektu i uporabu usluga povezanih sa željeznicom.

(9)

Sadašnja praksa pokazuje da u mnogim slučajevima podnositelji zahtjeva kao što su otpremnici i špediteri zahtijevaju pristup uslužnim objektima. Međutim, željezničko poduzeće koje je odredio podnositelj zahtjeva često nije u ugovornom odnosu s operatorom uslužnog objekta. Stoga bi trebalo pojasniti da bi ne samo željezničkapoduzeća, nego i drugi podnositelji zahtjeva trebali imati pravo da zatraže pristup uslužnim objektima pod uvjetima utvrđenima ovom Uredbom, ako nacionalno zakonodavstvo dopušta takvu mogućnost. Operatori takvih uslužnih objekata trebali bi biti obvezani ovom Uredbom bez obzira na to jesu li u ugovornom odnosu sa željezničkim poduzećem ili s drugim podnositeljem zahtjeva koji smije zatražiti kapacitet u uslužnom objektu u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.

(10)

Trase vlakova i kapacitete u uslužnim objektima često dodjeljuju različiti subjekti. Stoga je važno da ti subjekti međusobno komuniciraju kako bi osigurali da su trase prema voznom redu i predviđeni slotovi u uslužnim objektima usklađeni, sve u svrhu osiguravanja nesmetanog i učinkovitog željezničkog prometa. Isto bi trebalo biti slučaj u situacijama kada podnositelj zahtjeva zatraži usluge povezane sa željeznicom u objektu u kojem te usluge pružaju različiti pružatelji usluga. Za usluge koje nisu izravno povezane s kapacitetom infrastrukture takva se suradnja ne bi zahtijevala.

(11)

Razmjena podataka koji se odnose na praćenje i određivanje pozicije te predviđeno vrijeme polaska i dolaska među subjektima koji naručuju usluge prijevoza, željezničkim poduzećima i terminalima trebala bi pomoći u poboljšavanju kvalitete usluga i troškovne učinkovitosti u logističkom lancu.

(12)

Zahtjev da se okvirne informacije u realnom vremenu koje se odnose na dostupne kapacitete uslužnog objekta stave na raspolaganje na zajedničkom internetskom portalu može se zadovoljiti pružanjem informacija o tome je li objekt pun, ima ograničen preostali kapacitet ili ima dovoljno preostalog kapaciteta za ispunjavanje svakog mogućeg zahtjeva. Za usluge kao što je održavanje, tijekom kojih vozilo treba povući iz prometa tijekom duljeg razdoblja, takve informacije možda neće biti potrebne. Maksimalni operativni kapacitet može biti manji od maksimalnog teoretskog kapaciteta. To je zato što može biti potrebno dodatno vrijeme kako bi se osigurala pouzdanost usluga u situacijama kao što je kašnjenje vlaka u dolasku u objekt ili poremećaji operativne prirode. Naznaka kapaciteta trebala bi se odnositi na dostupni operativni kapacitet.

(13)

Operatori uslužnih objekata ne bi trebali obvezivati podnositelje zahtjeva da kupuju usluge koje se nude u objektu koje podnositelj zahtjeva ne treba. To načelo, međutim, ne bi trebalo značiti da podnositelj zahtjeva može prisiliti operatora objekta da prihvati da podnositelj sam sebi pruža usluge u prostorima operatora u kojima operator nudi odgovarajuću uslugu na način koji je u skladu s Direktivom 2012/34/EU i ovom Uredbom.

(14)

Kada operator uslužnog objekta zaprimi zahtjev koji je u koliziji s drugim zahtjevom ili kapacitetom koji je već dodijeljen, operator tog uslužnog objekta trebao bi najprije provjeriti hoće li biti moguće prihvatiti dodatni zahtjev tako što će se osigurati drugi slot, prilagoditi već dodijeljeni slot ako se podnositelj zahtjeva s time složi, ili poduzeti mjere koje omogućuju da se poveća kapacitet objekta. Operator ne bi trebao biti obvezan poduzeti mjere kao što je mijenjanje radnog vremena niti mjere koje bi zahtijevale ulaganja kako bi se povećao kapacitet objekta. Međutim, ako podnositelj zahtjeva zajamči da će pokriti troškove ulaganja ili nastale dodatne operativne troškove, operator uslužnog objekta trebao bi razmotriti takvu mogućnost.

(15)

Ako postupak koordinacije nema ugrađen mehanizam usklađivanja zahtjeva koji su u koliziji, operator uslužnog objekta može za donošenje odluke primijeniti kriterije za davanje prednosti. Ti bi kriteriji trebali biti nediskriminirajući, transparentni i objavljeni u opisu uslužnog objekta, koji je podložan pregledu regulatornog tijela.

(16)

Termin „izvediva alternativa” obuhvaća niz elemenata, uključujući posebno fizičke i tehničke karakteristike kao što su lokacija objekta, pristup cestom, željeznicom, vodenim putem ili javnim prijevozom, slobodni profil, duljina pruge i elektrifikacija; operativne karakteristike kao što su radno vrijeme, kapacitet u objektu i oko njega, zahtjevi u pogledu osposobljenosti vozača, opseg i tip ponuđenih usluga; popularnost i konkurentnost usluga prijevoza u smislu trasa, veza s drugim vrstama prijevoza i vremena prijevoza te ekonomske aspekte kao što je utjecaj na operativne troškove i profitabilnost predviđenih usluga.

(17)

Za izgradnju uslužnog objekta potrebna su znatna ulaganja, a mjesta gdje se može graditi takve objekte uvjetovana su karakteristikama željezničke mreže; rezultat toga je da se kapaciteti za mnoge uslužne objekte ne mogu lako udvostručiti. Ako se zahtjevi za pristup objektu ne mogu zadovoljiti postupkom koordinacije i objekt je blizu točke zagušenja, regulatorna tijela trebala bi moći zatražiti od operatora uslužnih objekata da primijene mjere kojima bi optimizirali upotrebu tog objekta. Operator uslužnog objekta trebao bi utvrditi prikladne mjere kako bi postigao taj cilj. Te bi mjere mogle uključivati, primjerice, financijske sankcije za podnositelje zahtjeva koji ne iskoriste dodijeljena prava pristupa ili zahtjev da se podnositelji zahtjeva odreknu prava pristupa uslužnom objektu ili uslugama povezanima sa željeznicom ako više puta i namjerno nisu iskoristili takva prava ili su uzrokovali poremećaje rada uslužnih objekata ili drugog podnositelja zahtjeva.

(18)

Kako bi se što bolje iskoristilo postojeće objekte, objekti koji nisu bili u upotrebi najmanje dvije godine trebali bi biti ponuđeni u najam ako željezničko poduzeće izrazi interes za upotrebu takvog objekta na temelju dokazane potrebe. Svaki gospodarski subjekt koji je zainteresiran za upotrebu takvog objekta trebao bi moći sudjelovati u postupku natječaja i podnijeti ponudu da preuzme operacije tog objekta. Međutim, postupak natječaja ne mora biti pokrenut ako je u tijeku službeni postupak za promjenu namjene lokacije koja se upotrebljava za željezničke svrhe i objekt se preuređuje za funkcije koje ne uključuju upotrebu kao uslužni objekt.

(19)

Ovom se Uredbom utvrđuje niz novih pravila za operatore uslužnih objekata. Kako bi se osigurala potpuna usklađenost sa svim zahtjevima iz ove Uredbe, ti operatori trebaju vremena kako bi prilagodili postojeće interne procedure. Stoga bi se ova Uredba trebala primjenjivati tek od 1. lipnja 2019. To znači da će se opis uslužnog objekta koji se zahtijeva u skladu s člankom 4. ili poveznica na relevantne informacije trebati pripremiti i po prvi put uključiti u izvješće o mreži za vozni red od prosinca 2020.

(20)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za jedinstveni europski željeznički prostor,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju pojedinosti postupka i kriteriji koje treba slijediti za pristup uslugama koje se pružaju u uslužnim objektima navedenima u točkama 2., 3. i 4. Priloga II. Direktivi 2012/34/EU.

Odredbe ove Uredbe u kojima se upućuje na podnositelje zahtjeva smatraju se upućivanjima na željeznička poduzeća. Ako nacionalno zakonodavstvo omogućuje podnositeljima zahtjeva koji nisu željeznička poduzeća pristup uslužnim objektima i uslugama povezanima sa željeznicom, relevantne odredbe ove Uredbe primjenjuju se i na te podnositelje zahtjeva u skladu s nacionalnim pravom.

Članak 2.

Izuzeća

1.   Operatori uslužnih objekata iz stavka 2. mogu zahtijevati da budu izuzeti od primjene svih ili nekih odredaba ove Uredbe, ali to izuzeće nije moguće za članak 4. stavak 2. točke od (a) do (d) i točku (m) ni za članak 5.

Operatori uslužnih objekata koji postoje isključivo za upotrebu operatora povijesnih željeznica za njihove vlastite potrebe mogu zatražiti da budu izuzeti od primjene svih odredaba ove Uredbe.

Takvi se zahtjevi podnose regulatornom tijelu i moraju biti valjano obrazloženi.

2.   Regulatorna tijela mogu odlučiti izuzeti operatore uslužnih objekata koji su operatori sljedećih uslužnih objekata ili pružaju sljedeće usluge:

uslužni objekti ili usluge koji nemaju nikakvu stratešku važnost za funkcioniranje tržišta usluga željezničkog prijevoza, posebno u pogledu razine upotrebe objekta, vrste i obujma prometa na koje bi mogli imati utjecaj i vrste usluga koje se nude u objektu,

uslužni objekti koji rade ili usluge koje se pružaju u okruženju tržišnog natjecanja gdje postoji više konkurenata koji nude usporedive usluge,

uslužni objekti ili usluge za koje bi primjena ove Uredbe mogla negativno utjecati na funkcioniranje tržišta uslužnih objekata.

3.   Regulatorna tijela objavljuju sve odluke o odobravanju izuzeća iz stavka 2. na svojim internetskim stranicama u roku od dva tjedna nakon donošenja odluke.

4.   Kada kriteriji za odobravanje izuzeća iz stavka 2. više nisu ispunjeni, regulatorno tijelo ukida izuzeće.

5.   Regulatorna tijela oblikuju i objavljuju zajednička načela za donošenje odluka za primjenu kriterija iz stavka 2.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„osnovna usluga” znači usluga koja se pruža u bilo kojem od uslužnih objekata navedenih u točki 2. Priloga II. Direktivi 2012/34/EU;

2.

„usluga povezana sa željeznicom” znači osnovna, dodatna ili prateća usluga navedena u točkama 2., 3. i 4. Priloga II. Direktivi 2012/34/EU;

3.

„opis uslužnog objekta” znači dokument u kojem se iznose detaljne informacije potrebne za pristup uslužnim objektima i uslugama povezanima sa željeznicom;

4.

„kapacitet uslužnog objekta” znači potencijal upotrebe uslužnog objekta i pružanja usluge u određenom razdoblju, uzimajući u obzir vrijeme koje je potrebno za pristup uslužnom objektu i odlazak iz njega;

5.

„postupak koordinacije” znači postupak tijekom kojeg operator uslužnog objekta i podnositelji zahtjeva pokušavaju riješiti situacije u kojima se potrebe za pristupom uslužnom objektu ili uslugama povezanima sa željeznicom odnose na isti kapacitet uslužnog objekta i u koliziji su;

6.

„povezani uslužni objekti” znači uslužni objekti koji su neposredni susjedi, pri čemu je potrebno proći kroz jedan od njih da bi se došlo do drugog;

7.

„subjekt koji ima kontrolu” znači tijelo ili poduzeće koje ima izravnu ili neizravnu kontrolu nad operatorom uslužnog objekta i uz to je aktivno i ima dominantan položaj na nacionalnim tržištima usluga željezničkog prijevoza koja predmetni objekt opslužuje, ili ima izravnu ili neizravnu kontrolu nad operatorom uslužnog objekta i željezničkim poduzećem koje ima tu funkciju;

8.

„pružanje usluga za vlastito poslovanje” znači situacija kada željezničko poduzeće sebi pruža uslugu povezanu sa željeznicom u prostorijama operatora uslužnog objekta, pod uvjetom da su pristup tog poduzeća tom objektu i njegova upotreba za pružanje usluga za vlastito poslovanje legalno i tehnički mogući, ne ugrožavaju sigurnost operacija i operator predmetnog uslužnog objekta nudi takvu mogućnost;

9.

„prenamjena” znači službeni postupak kojim se namjena uslužnog objekta mijenja kako bi se on upotrebljavao u druge svrhe koje nisu pružanje usluga povezanih sa željeznicom;

10.

„zahtjev ad hoc” znači zahtjev za pristup uslužnom objektu ili za uslugu povezanu sa željeznicom koji je povezan s ad hoc zahtjevom za trasu kojim se traži pojedinačna trasa vlaka iz članka 48. stavka 1. Direktive 2012/34/EU;

11.

„zakašnjeli zahtjev” znači zahtjev za pristup uslužnom objektu ili usluzi povezanoj sa željeznicom koji je podnesen nakon isteka roka za podnošenje zahtjeva čije je trajanje utvrdio operator tog objekta.

Članak 4.

Opis uslužnog objekta

1.   Operatori uslužnih objekata sastavljaju opis uslužnog objekta za uslužne objekte i usluge za koje su odgovorni.

2.   Opis uslužnog objekta mora uključivati barem sljedeće informacije, i to u opsegu koji se zahtijeva ovom Uredbom:

(a)

popis svih postrojenja u kojima se pružaju usluge povezane sa željeznicom, uključujući informacije o tome gdje se nalaze i njihovu radnom vremenu;

(b)

glavne kontaktne podatke operatora uslužnog objekta;

(c)

opis tehničkih karakteristika uslužnog objekta, poput sporednih kolosijeka ili skretnica i ranžirnih kolodvora, tehničke opreme za utovar i istovar, pranje, održavanje te kapacitete skladištenja koji su na raspolaganju; informacije o privatnim odvojcima pruge i kolosijecima koji nisu dio željezničke infrastrukture, ali su potrebni za pristup uslužnim objektima koji su neophodni za pružanje usluga željezničkog prijevoza;

(d)

opis svih usluga povezanih sa željeznicom koje se pružaju u objektu i vrstu tih usluga (osnovne, dodatne ili prateće);

(e)

mogućnost pružanja usluga povezanih sa željeznicom za vlastito poslovanje i uvjete koji se na to odnose;

(f)

informacije o postupcima za zahtijevanje pristupa uslužnom objektu ili uslugama koje se u tom objektu pružaju, ili oboje, uključujući rokove za podnošenje zahtjeva te rokove za obradu tih zahtjeva;

(g)

za objekte u kojima posluje više od jednog operatora, ili ako usluge povezane sa željeznicom pruža više od jednog operatora, objašnjenje treba li podnijeti odvojene zahtjeve za pristup tim objektima odnosno tim uslugama;

(h)

informacije o minimumu informacija koje treba sadržavati zahtjev za pristup uslužnim objektima i uslugama povezanima sa željeznicom te informacije o formatu takvog zahtjeva, ili predložak takvog zahtjeva;

(i)

za uslužne objekte i usluge povezane sa željeznicom u kojima su operatori pod izravnom ili neizravnom kontrolom subjekta koji ima kontrolu, predloške ugovora o pristupu i opće uvjete;

(j)

ako je relevantno, informacije o uvjetima upotrebe operatorovih IT sustava ako su podnositelji zahtjeva obvezni upotrebljavati takve sustave te pravila koja se odnose na zaštitu osjetljivih i poslovnih podataka;

(k)

opis postupka koordinacije i regulatornih mjera iz članka 10. te kriterija za davanje prednosti iz članka 11.;

(l)

informacije o promjenama tehničkih karakteristika i privremenim ograničenjima kapaciteta uslužnog objekta koji mogu imati znatan utjecaj na rad uslužnog objekta, uključujući planirane radove;

(m)

informacije o naknadama za pristup uslužnim objektima i naknadama za svaku od usluga koja se u tim objektima pruža;

(n)

informacije o principima na kojima se temelje programi popusta za usluge koji se nude podnositeljima zahtjeva, uz poštovanje zahtjeva koji se odnose na čuvanje poslovne tajne.

Članak 5.

Objava opisa uslužnog objekta

1.   Operatori uslužnih objekata javno objavljuju opis uslužnog objekta i stavljaju ga besplatno na raspolaganje, na jedan od sljedećih načina:

(a)

objavom na svojim internetskim stranicama ili zajedničkom internetskom portalu te upraviteljima infrastrukture dostavljaju poveznicu koja se uključuje u izvješće o mreži;

(b)

dostavljanjem upraviteljima infrastrukture relevantnih informacija koje su spremne za objavu i uključivanje u izvješće o mreži.

Ako je upravitelj infrastrukture na čiju je mrežu objekt povezan izuzet od obveze objavljivanja izvješća o mreži u skladu s člankom 2. stavkom 3. ili 4. Direktive 2012/34/EU, operator uslužnog objekta dostavlja relevantnu poveznicu ili informacije spremne za objavu glavnom upravitelju infrastrukture.

2.   Upravitelji infrastrukture u izvješću o mreži ili na svojem internetskom portalu navode rok za dostavljanje informacija ili poveznice za objavu u izvješću o mreži, radi objave do datuma navedenog u članku 27. stavku 4. Direktive 2012/34/EU.

Upravitelji infrastrukture stavljaju na raspolaganje zajednički predložak koji operatori uslužnih objekata mogu upotrijebiti za dostavu spomenutih informacija; za oblikovanje tog predloška odgovoran je željeznički sektor u suradnji s regulatornim tijelima, i treba ga izraditi do 30. lipnja 2018. Predložak će se revidirati i ažurirati prema potrebi.

3.   Operatori uslužnih objekata prema potrebi ažuriraju opis uslužnog objekta. Oni na vrijeme obavješćuju podnositelje zahtjeva koji su već zatražili pristup ili se pretplatili na jednu ili više usluga u uslužnom objektu o svim relevantnim promjenama opisa objekta.

4.   U slučaju uslužnih objekata u kojima djeluje ili pruža usluge više od jednog operatora, ti se operatori odnosno pružatelji usluga moraju međusobno koordinirati kako bi:

(a)

svoje opise uslužnog objekta stavili na raspolaganje na jednome mjestu ili

(b)

naveli u svojim opisima uslužnog objekta sve operatore uslužnog objekta koji su odgovorni za odlučivanje o zahtjevima za pristup objektu ili uslugama povezanima sa željeznicom koje se pružaju u tom objektu.

Ako ta koordinacija ne funkcionira, regulatorno tijelo može donijeti odluku kojom određuje da se jedan od operatora uslužnog objekta uskladi sa zahtjevom iz prvog podstavka. Svi se relevantni troškovi dijele među svim dotičnim operatorima uslužnog objekta.

5.   Obveza iz stavka 1. i članka 4. ispunjava se razmjerno veličini, tehničkim karakteristikama i važnosti predmetnog uslužnog objekta.

Članak 6.

Dodatne informacije

1.   Regulatorno tijelo može zatražiti od operatora uslužnih objekata da obrazlože zašto su naveli da je određena usluga povezana sa željeznicom osnovna, dodatna ili prateća.

2.   Na zahtjev podnositelja zahtjeva operatori uslužnih objekata navedenih u točki 2. podtočkama (a) do (g) Priloga II. Direktivi 2012/34/EU daju indikativne informacije o dostupnom kapacitetu uslužnog objekta.

3.   Kad god je to tehnički moguće uz razumne troškove, operatori uslužnih objekata stavljaju na raspolaganje informacije iz stavka 2. ovog članka i informacije iz članka 4. stavka 2. točke (l) u realnom vremenu na zajedničkom internetskom portalu.

Članak 7.

Suradnja pri dodjeli kapaciteta uslužnog objekta i njegovu korištenju

1.   Podnositelji zahtjeva podnose zahtjeve za pristup uslužnim objektima i uslugama povezanima sa željeznicom u skladu s rokovima koje utvrde operatori uslužnih objekata. U slučajevima gdje je to relevantno, operatori uslužnih objekata iz točke 2. Priloga II. Direktivi 2012/34/EU pri utvrđivanju tih rokova i planiranju, kako bi se izbjegle neusklađenosti, uzimaju u obzir rasporede i kriterije za davanje prednosti koje su utvrdili upravitelji infrastrukture.

2.   Operatori uslužnih objekata iz točke 2. Priloga II. Direktivi 2012/34/EU i upravitelji infrastrukture surađuju kako bi osigurali da je dodjela infrastrukturnih kapaciteta i kapaciteta u uslužnim objektima usklađena tamo gdje je to potrebno. Obveza suradnje odnosi se i na operatore povezanih uslužnih objekata. Predmetni podnositelji zahtjeva mogu biti uključeni u tu suradnju na vlastiti zahtjev. Podnositelji zahtjeva mogu zatražiti i uključivanje subjekata koji su odgovorni za davanje pristupa privatnim odvojcima pruge i kolosijecima potrebnima za dobivanje pristupa uslužnim objektima koji su neophodni za pružanje usluga željezničkog prijevoza u suradnji.

Ako podnositelj zahtjeva traži dodatne ili prateće usluge iz točaka 3. i 4. Priloga II. Direktivi 2012/34/EU koje u uslužnom objektu nudi jedan ili više operatora koji nisu oni koji dodjeljuju pristup tom objektu, operator može zatražiti suradnju svih operatora uslužnih objekata koji pružaju te usluge u suradnji.

Dok raspored za koji je zadužen upravitelj infrastrukture još nije završen, zahtjevi za pristup uslužnim objektima i uslugama povezanima sa željeznicom ne smiju se odbiti ako je razlog koji je naveden za to odbijanje činjenica da tražena trasa vlaka još nije dodijeljena. Međutim, operatori uslužnih objekata koji su navedeni u točki 2. Priloga II. Direktivi 2012/34/EU i dotični upravitelji infrastrukture moraju voditi računa o međusobnoj usklađenosti odluka koje donose.

3.   Prema potrebi, operatori uslužnih objekata, upravitelji infrastrukture i podnositelji zahtjeva surađuju kako bi osigurali dobro funkcioniranje prometovanja vlakova prema uslužnim objektima i iz njih. Kad je riječ o vlakovima koji se koriste željezničkim teretnim terminalima, uključujući one u morskim lukama ili lukama unutarnjih voda, ta suradnja uključuje razmjenu informacija o praćenju i određivanju pozicije vlakova te, ako je taj podatak dostupan, predviđenim vremenima dolaska i odlaska u slučaju kašnjenja i poremećaja.

4.   Na zahtjev regulatornog tijela operatori uslužnih objekata podnose dokaze u pisanom obliku za posljednje tri godine da su ispunili zahtjeve u pogledu suradnje u skladu s ovim člankom.

Članak 8.

Zahtjevi za pristup uslužnim objektima i uslugama povezanima sa željeznicom

1.   Zahtjeve za pristup uslužnim objektima i uslugama povezanima sa željeznicom mogu podnijeti podnositelji zahtjeva.

2.   Podnositelji zahtjeva u svojim zahtjevima navode za koji su uslužni objekt ili uslugu povezanu sa željeznicom – ili oboje – zatražili pristup. Operatori uslužnih objekata ne smiju uvjetovati pristup objektu ili usluzi povezanoj sa željeznicom tako što bi zatražili kupnju drugih usluga koje nisu povezane sa zatraženom uslugom.

3.   Operator uslužnog objekta potvrđuje primitak zahtjeva bez nepotrebnog odlaganja. Ako zahtjev ne sadržava sve informacije koje su potrebne u skladu s opisom uslužnog objekta i nužne za donošenje odluke, operator tog uslužnog objekta o tome obavješćuje podnositelja zahtjeva i određuje razumni rok za podnošenje informacija koje nedostaju. Ako se te informacije u tom roku ne dostave, zahtjev može biti odbijen.

Članak 9.

Odgovor na zahtjev

1.   Nakon primitka svih potrebnih informacija, operator uslužnog objekta u razumnom vremenskom roku koji utvrđuje regulatorno tijelo u skladu s člankom 13. stavkom 4. Direktive 2012/34/EU odgovara na zahtjeve za pristup uslužnom objektu i za davanje usluga u uslužnim objektima navedenima u točki 2. Priloga II. Direktivi 2012/34/EU. Za različite uslužne objekte i/ili usluge mogu se utvrditi različiti rokovi.

2.   Ako je operator uslužnog objekta odgovorio i u tom odgovoru iznio ponudu za pristup uslužnom objektu, ta ponuda mora vrijediti tijekom razumnog vremenskog razdoblja, koje je u njoj navedeno i koje se određuje uzimajući u obzir poslovne potrebe podnositelja zahtjeva.

3.   Regulatorna tijela određuju rokove za odgovor na zahtjeve koje podnose podnositelji zahtjeva u skladu s člankom 13. stavkom 4. Direktive 2012/34/EU prije objavljivanja prvog izvješća o mreži podložno pravilima ove provedbene Uredbe kako bi se osigurala usklađenost s člankom 27. stavkom 4. Direktive 2012/34/EU.

4.   Za ad hoc zahtjeve koji se odnose na pristup uslužnim objektima i uslugama navedenima u točki 2. podtočkama (a) do (d) i (f) do (i) Priloga II., pri utvrđivanju rokova u skladu s člankom 13. stavkom 4. Direktive 2012/34/EU, regulatorna tijela uzimaju u obzir rokove utvrđene člankom 48. stavkom 1. Direktive 2012/34/EU. Ako regulatorna tijela nisu odredila rokove za takve ad hoc zahtjeve, operator uslužnog objekta odgovara na zahtjev u vremenskom roku određenom člankom 48. stavkom 1. Direktive.

Ako je operator uslužnog objekta odredio godišnji rok za podnošenje zahtjeva za pristup uslužnim objektima i uslugama povezanima sa željeznicom navedenima u točki 2. podtočkama (a) do (d) i (f) do (i) Priloga II., pri određivanju rokova za odgovaranje na zakašnjele zahtjeve kako ih utvrđuje regulatorno tijelo treba voditi računa o rokovima koje primjenjuju upravitelji infrastrukture za obradu takvih zahtjeva.

Za uslužne objekte i usluge povezane sa željeznicom navedene u točki 2. podtočki (e) Priloga II., rok počinje u trenutku kada je ocijenjena tehnička kompatibilnost željezničkih vozila s tim objektima i opremom te je podnositelj zahtjeva o tome obaviješten.

5.   Operatori uslužnih objekata u kojima se pružaju dodatne i prateće usluge navedene u točkama 3. i 4. Priloga II. Direktivi 2012/34/EU odgovaraju na zahtjeve za takve usluge u vremenskom roku koji je odredilo regulatorno tijelo ili, ako takav rok nije određen, u razumnom vremenskom roku. Ako podnositelj zahtjeva podnese ad hoc zahtjeve za nekoliko usluga povezanih sa željeznicom koje se pružaju u jednom uslužnom objektu i navede da od tih usluga ima koristi samo ako se one pružaju istodobno, svi dotični operatori uslužnog objekta, uključujući pružatelje dodatnih i pratećih usluga navedenih u točkama 3. i 4. Priloga II., moraju odgovoriti na te zahtjeve u razumnom roku iz stavka 4.

Za usluge povezane sa željeznicom navedene u točki 4. podtočki (e) Priloga II., rok počinje u trenutku kada je ocijenjena tehnička kompatibilnost željezničkih vozila s objektima i opremom te je podnositelj zahtjeva o tome obaviješten.

6.   Rokovi iz stavaka 3., 4. i 5. mogu se produžiti ako se dotični podnositelj zahtjeva s time složi.

7.   Prava pristupa željezničkoj infrastrukturi i uslugama povezanima sa željeznicom ne mogu se prenijeti drugim podnositeljima zahtjeva.

8.   Ako podnositelj zahtjeva ne namjerava iskoristiti pravo pristupa uslužnom objektu ili usluzi povezanoj sa željeznicom koje mu je dodijelio operator uslužnog objekta, podnositelj zahtjeva o tome obavještava dotičnog operatora bez nepotrebnog odlaganja.

Članak 10.

Postupak koordinacije

1.   Ako operator uslužnog objekta iz točke 2. Priloga II. Direktivi 2012/34/EU zaprimi zahtjev za pristup uslužnom objektu ili zahtjev za pružanje usluge koji je u koliziji s drugim zahtjevom ili se odnosi na kapacitet uslužnog objekta koji je već dodijeljen, on nastoji, razgovorom i koordinacijom s dotičnim podnositeljima zahtjeva, osigurati najbolje moguće usklađivanje svih zahtjeva. Ta koordinacija uključuje i pružatelje dodatnih i pratećih usluga iz točaka 3. i 4. Priloga II. Direktivi 2012/34/EU ako se te usluge nude u tom objektu i podnositelj zahtjeva ih traži. Za svaku izmjenu već dodijeljenih prava pristupa potreban je pristanak podnositelja zahtjeva kojemu su ta prava dodijeljena.

2.   Operatori uslužnih objekata iz točke 2. Priloga II. Direktivi 2012/34/EU ne smiju odbiti zahtjeve za pristup svojem uslužnom objektu ili pružanje usluge niti uputiti podnositelja zahtjeva na izvedive alternative ako imaju kapacitet koji odgovara potrebama podnositelja zahtjeva u svojem uslužnom objektu, ili ako se očekuje da će takvi kapaciteti biti dostupni tijekom ili nakon postupka koordinacije.

3.   Operatori uslužnih objekata moraju razmotriti različite mogućnosti koje im omogućuju da ispune zahtjeve za pristup uslužnom objektu ili pružanje usluge u uslužnom objektu koji su u koliziji. Te mogućnosti, prema potrebi, uključuju mjere za iskorištavanje dostupnog kapaciteta objekta do njegova maksimuma koji je moguć bez dodatnih ulaganja u resurse ili objekte. Te mjere mogu uključivati:

predlaganje drugog vremena korištenja,

promjenu radnog vremena ili rasporeda smjena, tamo gdje je to moguće,

dopuštanje pristupa objektu kako bi podnositelj zahtjeva u njemu pružao usluge za vlastito poslovanje.

4.   Podnositelji zahtjeva i operatori uslužnih objekata mogu zajednički zatražiti od regulatornog tijela da sudjeluje kao promatrač u postupku koordinacije.

5.   Ako zahtjev za pristup uslužnom objektu iz točke 2. Priloga II. Direktivi 2012/34/EU ne može biti ispunjen postupkom koordinacije i uslužni objekt je blizu zagušenja, regulatorno tijelo može zatražiti od operatora uslužnog objekta da poduzme mjere čiji je cilj omogućavanje ispunjavanja dodatnih zahtjeva za pristup tom objektu. Te mjere moraju biti transparentne i nediskriminirajuće.

Članak 11.

Kriteriji za davanje prednosti

Operatori uslužnog objekta mogu odrediti kriterije za davanje prednosti kako bi dodijelili kapacitete u slučajevima kada zaprime zahtjeve za pristup uslužnim objektima i uslugama povezanima sa željeznicom koji su u koliziji, ako se takvi zahtjevi ne mogu ispuniti u okviru postupka koordinacije.

Ti kriteriji za davanje prednosti moraju biti nediskriminirajući, objektivni i objavljeni u opisu uslužnog objekta u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (k). Pri određivanju tih kriterija mora se uzeti u obzir namjena objekta, svrha i priroda usluga željezničkog prijevoza na koje se to odnosi, te cilj – osiguravanje učinkovitog korištenja kapaciteta koji su na raspolaganju.

Pri određivanju kriterija za davanje prednosti mogu se uzeti u obzir i sljedeći aspekti:

postojeći ugovori,

namjera i mogućnost korištenja zatraženih kapaciteta, uključujući slučajeve u prošlosti, ako ih je bilo, kada podnositelj zahtjeva uopće nije iskoristio dodijeljeni kapacitet ili nije iskoristio dio dodijeljenog kapaciteta, te razlozi za to neiskorištavanje,

već dodijeljene trase vlaka koje su povezane s uslugama za koje se podnosi zahtjev,

kriteriji za davanje prednosti pri dodjeli trasa vlaka,

pravodobno podnošenje zahtjeva.

Članak 12.

Izvedive alternative

1.   Ako zahtjev za pristup uslužnim objektima i uslugama povezanima sa željeznicom ne može biti ispunjen postupkom koordinacije, operator uslužnog objekta iz točke 2. Priloga II. Direktivi 2012/34/EU bez nepotrebnog odlaganja obavješćuje dotičnog podnositelja zahtjeva, a na zahtjev regulatornog tijela i regulatorno tijelo. Države članice mogu propisati obvezu obavješćivanja regulatornog tijela čak i ako ono ne uputi takav zahtjev.

2.   Ako zahtjev podnositelja zahtjeva ne može biti ispunjen, operator uslužnog objekta iz točke 2. Priloga II. Direktivi 2012/34/EU i podnositelj zahtjeva zajednički ocjenjuju postoje li izvedive alternative koje dopuštaju pružanje usluga prijevoza robe i putnika na toj trasi ili na alternativnim trasama pod ekonomski prihvatljivim uvjetima. Ne smije se uvjetovati da podnositelj zahtjeva otkrije svoju poslovnu strategiju.

3.   Za potrebe stavka 2., operator uslužnog objekta navodi moguće alternative, uključujući, gdje je to relevantno, objekte u drugim državama članicama, na temelju opisa drugih uslužnih objekata, informacija objavljenih na zajedničkom internetskom portalu u skladu s člankom 5. i informacija koje dobije od podnositelja zahtjeva. Pri predlaganju mogućih alternativa moraju se uzeti u obzir barem sljedeći kriteriji, u mjeri u kojoj ih operator uslužnog objekta može ocijeniti:

u kojoj mjeri alternativni uslužni objekt može zamijeniti predmetni uslužni objekt s obzirom na njegove operativne karakteristike,

u kojoj mjeri alternativni uslužni objekt može zamijeniti predmetni uslužni objekt s obzirom na njegove fizičke i tehničke karakteristike,

jasan utjecaj na privlačnost i konkurentnost usluge željezničkog prijevoza kakvu je predvidio podnositelj zahtjeva,

okvirni dodatni trošak za podnositelja zahtjeva.

Operator uslužnog objekta mora poštovati tajnost poslovnih informacija koje je dobio od podnositelja zahtjeva.

4.   Ako podaci o kapacitetu predložene alternative nisu javno dostupni, podnositelj zahtjeva ih provjerava.

Podnositelj zahtjeva procjenjuje hoće li mu predložena alternativa omogućiti da pruža predviđenu uslugu prijevoza pod ekonomski prihvatljivim uvjetima. Svoju procjenu priopćava operatoru uslužnog objekta u s njim dogovorenom roku.

5.   Podnositelj zahtjeva može zatražiti od operatora uslužnog objekta da ne navede izvedive alternative i ne započinje postupak zajedničke ocjene.

Članak 13.

Odbijanje zahtjeva za pristup

1.   Ako nakon postupka koordinacije operator uslužnog objekta iz točke 2. Priloga II. Direktivi 2012/34/EU i podnositelj zahtjeva zaključe da ne postoji izvediva alternativa i da nije moguće ispuniti zahtjev za pristup uslužnom objektu ili za pružanje usluge u tom objektu, operator uslužnog objekta može odbiti zahtjev.

Ako operator uslužnog objekta i podnositelj zahtjeva ne mogu dogovoriti izvedivu alternativu, operator uslužnog objekta može odbiti zahtjev navodeći alternative koje smatra izvedivima.

Podnositelj zahtjeva može se žaliti regulatornom tijelu u skladu s člankom 13. stavkom 5. Direktive 2012/34/EU.

2.   Ako su operator uslužnog objekta i podnositelj zahtjeva zajednički utvrdili izvedive alternative, operator uslužnog objekta može odbiti zahtjev.

3.   Operatori uslužnog objekta iz članka 13. stavka 3. Direktive 2012/34/EU podnositelju zahtjeva obrazlažu u pisanom obliku zašto zahtjev nije mogao biti odobren slijedom postupka koordinacije i zašto, na temelju dostupnih informacija, smatraju da je neka od predloženih alternativa zadovoljavajuća za potrebe podnositelja zahtjeva i da je izvediva.

4.   Operator uslužnog objekta koji odbije zahtjev mora prikazati regulatornom tijelu i podnositelju zahtjeva, na njihov zahtjev, razloge za odbijanje, uključujući razmotrene alternative i ishod postupka koordinacije.

5.   U slučajevima iz članka 12. stavka 5. operator uslužnog objekta može odbiti zahtjev bez ispunjavanja uvjeta iz stavka 3. i 4. ovog članka.

6.   Ako podnositelj zahtjeva više puta nije platio prava pristupa koja su već dodijeljena i korištena, operator uslužnog objekta može zatražiti financijska jamstva kako bi zaštitio svoja legitimna očekivanja u pogledu budućih prihoda i iskorištenosti objekta. Informacije o takvim jamstvima objavljuju se u opisu uslužnog objekta.

Članak 14.

Žalbe

Ako podnositelj zahtjeva uputi žalbu regulatornom tijelu u skladu člankom 13. stavkom 5. Direktive 2012/34/EU, to regulatorno tijelo pri procjeni utjecaja moguće odluke o dodjeli odgovarajućeg dijela kapaciteta podnositelju zahtjeva uzima u obzir barem sljedeće elemente, ako su relevantni:

ugovorne obveze i održivost poslovnih modela drugih korisnika dotičnog uslužnog objekta,

ukupni udio kapaciteta uslužnog objekta već dodijeljen drugim korisnicima na koje odluka ima utjecaj,

ulaganja tih drugih korisnika u taj objekt,

postojanje izvedivih alternativa kako bi se zadovoljilo potrebe drugih korisnika na koje ta odluka utječe, uključujući alternative u drugim državama članicama ako je riječ o međunarodnim željezničkim uslugama,

održivost poslovnog modela operatora uslužnog objekta,

prava na pristup infrastrukturi s kojom je objekt povezan.

Članak 15.

Neiskorišteni objekti

1.   Za uslužne objekte navedene u točki 2. Priloga II. Direktivi 2012/34/EU koji nisu bili u upotrebi najmanje dvije godine zaredom objavljuje se poziv na iskaz interesa te se nude u najam ili zakup. Informacije o neiskorištenim objektima objavljuju se u skladu s člankom 5.

2.   Razdoblje od dvije godine iz stavka 1. počinje na dan nakon dana kada je usluga povezana sa željeznicom posljednji put pružena u tom uslužnom objektu.

3.   Podnositelj zahtjeva koji je zainteresiran za upotrebu uslužnog objekta iz točke 2. Priloga II. Direktivi 2012/34/EU koji nije bio u upotrebi najmanje dvije godine zaredom iskazuje svoj interes u pisanom obliku operatoru tog objekta i o tome obavješćuje regulatorno tijelo. U takvom iskazu interesa moraju biti vidljive potrebe dotičnog željezničkog poduzeća. Operator uslužnog objekta može odlučiti nastaviti operacije na način koji zadovoljava navedene potrebe željezničkog poduzeća.

4.   Ako vlasnik uslužnog objekta ne posluje kao operator tog objekta, operator tog objekta obavještava vlasnika o iskazu interesa u roku od deset dana nakon primitka tog iskaza. Vlasnik objekta objavljuje da je objekt dostupan za najam ili zakup, djelomično ili u cijelosti, osim ako je operator uslužnog objekta odlučio nastaviti operacije nakon iskaza interesa.

5.   Prije takve objave, vlasnik uslužnog objekta može dopustiti operatoru uslužnog objekta da podnese svoje očitovanje na tu objavu u roku od četiri tjedna. Operator može uložiti prigovor na tu objavu podnošenjem dokumenata u kojima dokazuje da je u tijeku prenamjena koja je pokrenuta prije iskaza interesa.

6.   Vlasnik obavješćuje regulatorno tijelo o postupku prenamjene, a ono može zatražiti dokumente od operatora kako bi ocijenilo vjerodostojnost tog postupka.

Ako je ocjena nezadovoljavajuća, regulatorno tijelo zahtijeva objavu da se operacije tog objekta nude u najam ili zakup, djelomično ili u cijelosti.

7.   Ne dovodeći u pitanje primjenjiva pravila koja se odnose na javnu nabavu, vlasnik uslužnog objekta iz točke 2. Priloga II. Direktivi 2012/34/EU objavljuje na svojem internetskom portalu obavijest o najmu ili zakupu tog uslužnog objekta i o tome obavješćuje regulatorno tijelo i upravitelja infrastrukture na čiju je mrežu taj objekt povezan. Objava mora uključivati sve informacije koje su nužne kako bi zainteresirana poduzeća mogla podnijeti ponudu da preuzmu operacije objekta, u cijelosti ili djelomično. Te informacije moraju uključivati posebno:

(a)

podatke o postupku odabira koji mora biti transparentan i nediskriminirajući te mora uzimati u obzir cilj osiguravanja optimalnog i učinkovitog korištenja kapaciteta objekta;

(b)

kriterije za odabir;

(c)

glavne karakteristike tehničke opreme uslužnog objekta;

(d)

adresu i rok za podnošenje ponuda, koji ne smije biti kraći od 30 dana od objave obavijesti.

8.   Informacije iz stavka 7. mora objaviti i dotični upravitelj infrastrukture na svojim internetskim stranicama.

9.   Ne dovodeći u pitanje primjenjiva pravila o javnoj nabavi, vlasnik uslužnog objekta navedenog u točki 2. Priloga II. Direktivi 2012/34/EU odabire uspješnog kandidata i bez nepotrebnog odgađanja šalje razumnu ponudu.

10.   Države članice mogu primijeniti postojeće postupke za regulatornu kontrolu stavljanja izvan pogona uslužnih objekata. U tom slučaju regulatorno tijelo može odobriti izuzeća od primjene odredaba ovog članka.

Članak 16.

Preispitivanje

Do 1. lipnja 2024. Komisija ocjenjuje provedbu ove Uredbe i na temelju te ocjene je prema potrebi preispituje.

Članak 17.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. lipnja 2019.

Međutim, članak 2. primjenjuje se od 1. siječnja 2019.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 22. studenoga 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 32.

(2)  Uredbom (EU) 2017/352 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2017. uspostavlja se okvir za pružanje lučkih usluga i zajedničkih pravila o financijskoj transparentnosti luka (SL L 57, 3.3.2017., str. 1.).

(3)  Direktiva (EU) 2016/798 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o sigurnosti željeznica (SL L 138, 26.5.2016., str. 102.).


Top