32017O0028

EUR-Lex

Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

EUROPA
EUR-Lex home
EUR-Lex - 32017O0028 - EN

Help

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

Document 32017O0028

Smjernica (EU) 2017/2082 Europske središnje banke od 22. rujna 2017. o izmjeni Smjernice ESB/2012/27 o Transeuropskom automatiziranom sustavu ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu (sustav TARGET2) (ESB/2017/28)

SL L 295, 14.11.2017, p. 97–114 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Legal status of the document No longer in force, Date of end of validity: 19/03/2023; Implicitno stavljeno izvan snage 32022O0912

ELI: http://data.europa.eu/eli/guideline/2017/2082/oj

HTML

PDF

Official Journal

14.11.2017

Službeni list Europske unije

L 295/97

SMJERNICA (EU) 2017/2082 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 22. rujna 2017.

o izmjeni Smjernice ESB/2012/27 o Transeuropskom automatiziranom sustavu ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu (sustav TARGET2) (ESB/2017/28)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno prvu i četvrtu alineju njegova članka 127. stavka 2.,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 3. stavak 1. i članke 17., 18., i 22.,

budući da:

(1)	Upravno vijeće je 9. lipnja 2016. odobrilo usklađivanje remuneriranja jamstvenih fondova infrastruktura financijskog tržišta kod Eurosustava.

(2)	Po dovršetku plana migracije sustava TARGET2-Securities (T2S) u rujnu 2017., integrirani model korišten u odgovarajućim postupcima namire za podsustave više se neće nuditi.

(3)	Kako bi se podržao nastanak paneuropskog rješenja za trenutna plaćanja, sustav TARGET2 upotpunjen je novim postupkom namire podsustava (postupak namire 6 – model u realnom vremenu).

(4)	Potrebno je pojasniti određene aspekte Smjernice ESB/2012/27 (1).

(5)	Smjernicu ESB/2012/27 potrebno je stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU SMJERNICU:

Članak 1.

Izmjene

Smjernica ESB/2012/27 mijenja se kako slijedi:

Članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka 31. zamjenjuje se sljedećim:

„(31)

„podsustav” znači sustav kojim upravlja subjekt s poslovnim nastanom u EGP-u koji podliježe superviziji i/ili nadzoru nadležnog tijela i koji ispunjava nadzorne zahtjeve u vezi s lokacijom infrastruktura koje nude usluge u eurima, s povremenim izmjenama koje se objavljuju na mrežnoj stranici ESB-a (*1), u kojem seplaćanja i/ili financijski instrumenti razmjenjuju i/ili obračunavaju ili bilježe pri čemu se (a) novčane obveze namiruju u sustavu TARGET2; i/ili (b) se drže u sustavu TARGET2, u skladu s ovom Smjernicom i dvostranim sporazumom između podsustava i odgovarajućeg SB-a Eurosustava;

(b)

Dodaje se sljedeća točka 74.:

„(74)

„Jamstveni fond” znače sredstva koja su doznačili sudionici podsustava, a koja se koriste u slučaju nemogućnosti jednog ili više sudionika da ispune svoje obveze plaćanja unutar podsustava, neovisno o razlogu.”;

Članak 11. mijenja se kako slijedi:

(a)	naslov se zamjenjuje sljedećim: „Remuneracija jamstvenog fonda”;

(b)	stavak 1. briše se

(c)	stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Sredstva jamstvenog fonda remuneriraju se po pasivnoj kamatnoj stopi.”;

Članak 17. mijenja se kako slijedi:

(a)

umeće se sljedeći stavak 3.a:

„3.a Središnja banka Eurosustava koja je privremeno isključila iz sudjelovanja sudionika u svojoj komponenti sustava TARGET2 prema odredbi stavka 1.a, obrađuje plaćanja tog sudionika samo po uputama njegovih zastupnika, uključujući one koje je imenovalo nadležno tijelo ili sud, kao što je stečajni upravitelj sudionika, ili u skladu s ovršnom odlukom nadležnog tijela ili suda koja sadrži upute o tome kako se plaćanja trebaju obraditi.”;

(b)	stavak 4. zamjenjuje se sljedećim: „4. Obveze središnjih banaka Eurosustava utvrđene u stavcima od 1. do 3.a također se primjenjuju u slučaju kada podsustavi privremeno ili trajno prestanu upotrebljavati ASI.”;

4.	Prilozi II., II.a i V. mijenjaju se u skladu s Prilogom I. ovoj Smjernici;

5.	Prilog IV. zamjenjuje se Prilogom II. ovoj Smjernici.

Članak 2.

Stupanje na snagu i provedba

Ova Smjernica stupa na snagu danom obavještavanja nacionalnih središnjih banaka država članica čija je valuta euro.

Nacionalne središnje banke država članica čija je valuta euro poduzimaju potrebne mjere kako bi se uskladile s ovom Smjernicom i primjenjuju ih od 13. studenoga 2017. One obavješćuju ESB o propisima i sredstvima u vezi s tim mjerama najkasnije do 20. listopada 2017.

Članak 3.

Adresati

Ova je Smjernica upućena svim središnjim bankama Eurosustava.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 22. rujna 2017.

Upravno vijeće ESB-a

Predsjednik ESB-a

Mario DRAGHI

(1) Smjernica ESB/2012/27 od 5. prosinca 2012. o Transeuropskom automatiziranom sustavu ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu (sustav TARGET2) (SL L 30, 30.1.2013., str. 1.).

(*1) Važeća politika Eurosustava u vezi s lokacijom infrastrukture utvrđena je u sljedećim izjavama, koje su dostupne na mrežnim stranicama ESB-a www.ecb.europa.eu: (a) the Policy statement on euro payment and settlement systems located outside the euro area od 3. studenoga 1998.; (b) The Eurosystem's policy line with regard to consolidation in central counterparty clearing od 27. rujna 2001.; (c) The Eurosystem policy principles on the location and operation of infrastructures settling in euro-denominated payment transactions iz 19. srpnja 2007.: (d) The Eurosystem policy principles on the location and operation of infrastructures settling euro-denominated payment transactions: specification of „legally and operationally located in the euro area” od 20. studenoga 2008.; i (e) The Eurosystem oversight policy framework od srpnja 2011. usklađen s presudom od 4. ožujka 2015., Ujedinjena Kraljevina protiv Europske središnje banke, T-496/11, ECLI:EU:T:2015:496.”;

PRILOG I.

Prilozi II., II.a i V. Smjernici ESB/2012/27 mijenjaju se kako slijedi:

Prilog II. mijenja se kako slijedi:

(a)

U članku 1. definicija „podsustava” zamjenjuje se slijedećim:

„„podsustav” znači sustav kojim upravlja subjekt s poslovnim nastanom u Europskom gospodarskom prostoru (EGP) koji podliježe superviziji i/ili nadzoru nadležnog tijela i koji ispunjava nadzorne zahtjeve u vezi s lokacijom infrastruktura koje nude usluge u eurima, s povremenim izmjenama koje se objavljuju na mrežnim stranicama ESB-a (*1), u kojem se plaćanja i/ili financijski instrumenti razmjenjuju i/ili obračunavaju ili bilježe pri čemu (a) se novčane obveze namiruju u sustavu TARGET2; i/ili (b) se sredstava drže u sustavu TARGET2, u skladu sa Smjernicom ESB/2012/27 (*2) i dvostranim sporazumom između podsustava i odgovarajućeg SB-a Eurosustava;

(b)

članak 34. mijenja se kako slijedi:

stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. Ako je imatelj PM računa privremeno isključen iz sudjelovanja u sustavu TARGET2 [umetnuti oznaku SB-a/zemlje], iz razloga osim onih navedenih u stavku 1.a, sva ulazna plaćanja i izlazni nalozi za plaćanje pohranjuju se i unose u ulaznu dispoziciju tek nakon što ih je izričito prihvatio SB privremeno isključenog imatelja PM računa.”;

ii.

dodaje se sljedeći stavak 7.:

„7. Ako je imatelj PM računa privremeno isključen iz sustava TARGET2 [umetnuti oznaku SB-a/zemlje], iz razloga navedenih u stavku 1.a, svi izlazni nalozi za plaćanje tog imatelja PM računa obrađuju se samo po uputama njegovih zastupnika, uključujući one koje je imenovalo nadležno tijelo ili sud, kao što je stečajni upravitelj imatelja PM računa, ili u skladu s ovršnom odlukom nadležnog tijela ili suda koja sadrži upute o tome kako se plaćanja trebaju provesti. Sva ulazna plaćanja obrađuju se u skladu sa stavkom 6.”;

(c)

članak 38. mijenja se kako slijedi:

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Odstupajući od stavka 1., sudionik pristaje da [umetnuti naziv SB-a] može razotkriti platne, tehničke ili organizacijske informacije u vezi sa sudionikom, sudionicima iz iste grupe ili sudionikovim klijentima pribavljene tijekom rada sustava TARGET2-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] (a) drugim središnjim bankama ili trećim stranama uključenim u rad sustava TARGET2-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] u mjeri u kojoj je to potrebno za učinkovito funkcioniranje sustava TARGET2 ili praćenje izloženosti sudionika ili njegove grupe; (b) drugim središnjim bankama radi provođenja analiza potrebnih za tržišne operacije, funkcije monetarne politike, financijske stabilnosti ili financijske integracije; ili (c) tijelima za superviziju i nadzor država članica i Unije, uključujući središnje banke u mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje njihovih javnih zadaća i pod uvjetom da u svim tim slučajevima otkrivanje nije u suprotnosti s mjerodavnim pravom. [umetnuti naziv SB-a] nije odgovoran za financijske i komercijalne posljedice tog otkrivanja.”;

ii.

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Odstupajući od stavka 1. i pod uvjetom da to ne omogućava, izravno ili neizravno, identificiranje sudionika ili sudionikovih klijenata, (umetnuti naziv SB-a) može upotrijebiti, otkriti ili objaviti informacije o plaćanju u vezi sa sudionikom ili sudionikovim klijentima za statističke, povijesne, znanstvene ili druge svrhe u izvršenju svojih javnih funkcija ili funkcija drugih osoba javnog prava kojima su informacije otkrivene.”;

(d)

u Dodatku I., stavak 8. točka 8 podtočka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)	s PM računa na tehnički račun kojim upravlja podsustav upotrebom postupka namire 6 – model u realnom vremenu; i”;

(e)

Dodatak IV. mijenja se kako slijedi:

stavak 6. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

Ako smatra potrebnim, [umetnuti naziv SB-a] inicira izvanrednu obradu naloga za plaćanje upotrebom modula za izvanredne mjere SSP-a ili na drugi način. U tim se slučajevima sudionicima pruža samo najniža razina usluga. [umetnuti naziv SB-a] obavješćuje sudionike o početku izvanredne obrade pomoću svih raspoloživih komunikacijskih sredstava.”;

ii.

Stavak 8.(b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)	U slučaju pada [umetnuti naziv SB-a], neke ili sve njegove tehničke funkcije u odnosu na sustav TARGET2-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] mogu obavljati druge središnje banke Eurosustava ili SSP.”;

(f)

U Dodatku V. tablica iz stavka 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Vrijeme	Opis
6.45-7.00	Poslovni prozor za pripremu dnevnih operacija (*3)
7.00-18.00	Dnevna obrada
17.00	Krajnje vrijeme plaćanja klijenata, odnosno plaćanja kod kojih nalogodavac i/ili korisnik plaćanja nisu izravni ili neizravni sudionici kao što je utvrdio sustav upotrebom poruke MT 103 ili MT 103+
18.00	Krajnje vrijeme međubankovnih plaćanja odnosno plaćanja različitih od plaćanja klijenata
18.00-18.45 (*4)	Obrada na kraju dana
18.15 (*4)	Opće krajnje vrijeme za upotrebu stalno raspoloživih mogućnosti
(Kratko nakon) 18.30 (*5)	Podaci za ažuriranje računovodstvenih sustava dostupni su središnjim bankama
18.45-19.30 (*5)	Obrada na početku dana (novi radni dan)
19.00 (5)-19.30 (4)	Stavljanje na raspolaganje likvidnosti na PM računu
19.30 (*5)	Poruka „početak postupka” i namira trajnih naloga za prijenos likvidnosti s PM računa na podračune/tehničke račune (namira vezana uz podsustav)
19.30 (*5)-22.00	Izvršenje dodatnih prijenosa likvidnosti preko ICM-a za postupak namire 6 – model u realnom vremenu; izvršenje dodatnih prijenosa likvidnosti preko ICM-a prije nego što podsustav pošalje poruke „početak ciklusa” za postupak namire 6 za povezani model; razdoblje namire za noćne operacije podsustava (samo za postupak namire 6 podsustava, za model u realnom vremenu i postupak namire 6 za povezane modele)
22.00-1.00	Razdoblje tehničkog održavanja
1.00-7.00	Postupak namire noćnih operacija podsustava (samo za postupak namire 6 podsustava, za model u realnom vremenu i postupak namire 6 za povezani model)

(g)

U Dodatku VI., stavak 14. zamjenjuje se sljedećim:

„14.

U slučaju izravnih sudionika, primijenit će se sljedeća pravila o izdavanju računa. Izravni sudionik (voditelj grupe AL ili grupe CAI u slučaju da se koriste načini AL ili CAI) primit će odgovarajuće račune za prethodni mjesec sa specifikacijom naknada koje se trebaju platiti, najkasnije do devetog radnog dana sljedećeg mjeseca. Plaćanje će se izvršiti najkasnije 14. radnog dana tog mjeseca na račun koji odredi [umetnuti naziv SB-a], a na teret PM računa tog sudionika.”

Prilog II.a mijenja se kako slijedi:

(a)

Članak 24. mijenja se kako slijedi:

stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. Ako je imatelj DCA-a privremeno isključen iz sustava TARGET2-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] iz razloga osim onih navedenih u stavku 1.a, svi ulazni i izlazni nalozi za plaćanje podnose se na namiru nakon što ih je izričito prihvatio SB privremeno isključenog imatelja DCA-a.”;

ii.

dodaje se sljedeći stavak 7.:

„7. Ako je imatelj DCA-a privremeno isključen iz sustava TARGET2 [umetnuti oznaku SB-a/zemlje], iz razloga navedenih u stavku 1.a, svi izlazni nalozi za plaćanje tog imatelja DCA-a obrađuju se samo po uputama njegovih zastupnika, uključujući one koje je imenovalo nadležno tijelo ili sud, kao što je stečajni upravitelj imatelja DCA-a, ili u skladu s ovršnom odlukom nadležnog tijela ili suda koja sadrži upute o tome kako se plaćanja trebaju provesti. Sva ulazna plaćanja obrađuju se u skladu sa stavkom 6.”;

(b)

Članak 27. mijenja se kako slijedi:

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Odstupajući od stavka 1., imatelj DCA-a pristaje da [umetnuti naziv SB-a] može otkriti naloge za plaćanje, tehničke ili organizacijske informacije u vezi s imateljem DCA-a, drugim DCA-ima koje drže imatelji DCA-a iste grupe ili klijentima imatelja DCA-a pribavljene tijekom rada sustava TARGET2-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] (a) drugim središnjim bankama ili trećim stranama uključenim u rad sustava TARGET2-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] u mjeri u kojoj je to potrebno za učinkovito funkcioniranje sustava TARGET2, ili praćenje izloženosti imatelja DCA-a ili njegove grupe; (b) drugim SB-ima radi provođenja analiza potrebnih za tržišne operacije, funkcije monetarne politike, financijske stabilnosti ili financijske integracije; ili (c) tijelima za superviziju i nadzor država članica i Unije, uključujući i SB-ove, u mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje njihovih javnih zadaća, i pod uvjetom da u svim tim slučajevima otkrivanje nije u suprotnosti s mjerodavnim pravom. [umetnuti naziv SB-a] nije odgovoran za financijske i komercijalne posljedice tog otkrivanja.”;

ii.

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Odstupajući od stavka 1. i pod uvjetom da to ne omogućava, izravno ili neizravno, utvrđivanje identiteta imatelja DCA-a ili klijenata imatelja DCA-a, [umetnuti naziv SB-a] može upotrijebiti, otkriti ili objaviti informacije o plaćanju u vezi s imateljem DCA-a ili klijentima imatelja DCA-a za statističke, povijesne, znanstvene ili druge svrhe u izvršenju svojih javnih funkcija ili funkcija drugih osoba javnog prava kojima su informacije otkrivene.”

Prilog V. mijenja se kako slijedi:

U Dodatku IA., stavak 8. podstavak 8., točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)	s PM računa na tehnički račun kojim upravlja podsustav upotrebom postupka namire 6 – model u realnom vremenu.”

ii.

U Dodatku IIA., stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.

U slučaju izravnih sudionika, primjenjuju se sljedeća pravila o izdavanju računa. Izravni sudionik prima račun za prethodni mjesec sa specifikacijom naknada koje mora platiti, najkasnije do devetog radnog dana sljedećeg mjeseca. Plaćanje se izvršava najkasnije 14. radnog dana tog mjeseca na račun koji odredi [umetnuti naziv SB-a], a na teret PM računa tog sudionika.”

(*1) Važeća politika Eurosustava u vezi s lokacijom infrastrukture utvrđena je u sljedećim izjavama, koje su sve dostupne na mrežnim stranicama ESB-a www.ecb.europa.eu: (a) the policy statement on euro payment and settlement systems located outside the euro area od 3. studenoga 1998.; (b) the Eurosystem's policy line with regard to consolidation in central counterparty clearing od 27. rujna 2001.; (c) the Eurosystem policy principles on the location and operation of infrastructures settling in euro-denominated payment transactions od 19. srpnja 2007.: (d) the Eurosystem policy principles on the location and operation of infrastructures settling euro-denominated payment transactions: specification of „legally and operationally located in the euro area” od 20. studenoga 2008.; i (e) the Eurosystem oversight policy framework od srpnja 2011. usklađen s presudom od 4. ožujka 2015., Ujedinjena Kraljevina protiv Europske središnje banke, T-496/11, ECLI:EU:T:2015:496.

(*2) Smjernica ESB/2012/27 od 5. prosinca 2012. o Transeuropskom automatiziranom sustavu ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu (sustav TARGET2) (SL L 30, 30.1.2013., str. 1.).”;

(*3) „Dnevne operacije” znače dnevnu obradu i obradu na kraju dana.

(*4) Završava 15 minuta kasnije posljednjeg dana razdoblja održavanja pričuva Eurosustava.

(*5) Započinje 15 minuta kasnije posljednjeg dana razdoblja održavanja pričuva Eurosustava.”

PRILOG II.

Prilog IV. Smjernici ESB/2012/27 zamjenjuje se sljedećim:

„

PRILOG IV.

POSTUPCI NAMIRE ZA PODSUSTAVE

1. Definicije

Za potrebe ovog Priloga i nastavno na definicije iz članka 2.:

(1)	‚instrukcija za odobrenje’ znači instrukcija za plaćanje koju je dostavio podsustav i koja je naslovljena na ASCB radi terećenja jednog od računa koji podsustav ima/ili kojim upravlja u PM-u i radi odobrenja PM računa ili podračuna banke namire za iznos određen u instrukciji,

(2)

‚instrukcija za terećenje’ znači instrukcija za plaćanje koja je naslovljena na SCB i koju je dostavio podsustav radi terećenja PM računa ili podračuna banke namire za iznos naveden u instrukciji, na temelju ovlaštenja za terećenje, i radi odobrenja jednog od računa podsustava u PM-u ili PM računa ili podračuna druge banke namire,

(3)	‚instrukcija za plaćanje’ ili ‚instrukcija za plaćanje podsustava’ znači instrukcija za odobrenje ili instrukcija za terećenje,

(4)	‚središnja banka podsustava (ASCB)’ znači SB Eurosustava s kojim relevantni podsustav ima dvostrani sporazum o namiri instrukcija za plaćanje podsustava u PM-u,

(5)	‚središnja banka namire (SCB)’ znači SB Eurosustava koji vodi PM račun banke namire,

(6)	‚banka namire’ znači sudionik čiji se PM račun ili podračun upotrebljava za namiru instrukcija za plaćanje podsustava,

(7)	‚informacijski i kontrolni modul (ICM)’ znači modul SSP-a koji omogućuje imateljima PM računa dobivanje on-line informacija i dostavljanje naloga za prijenos likvidnosti, upravljanje likvidnošću i iniciranje naloga za plaćanje u izvanrednim situacijama,

(8)	‚ICM poruka’ znači informacije koje su istodobno dostupne svim skupinama ili odabranoj skupini imatelja PM računa preko ICM-a,

(9)

‚ovlaštenje za terećenje’ znači odobrenje banke namire u obliku koji pružaju središnje banke Eurosustava u obrascima za statične podatke naslovljenim na njezine podsustave i njezin SCB, kojima se ovlašćuje podsustav za dostavu instrukcija za terećenje, i daje uputa SCB-u da na temelju instrukcija za terećenje tereti PM račun ili podračun banke namire,

(10)	‚kratka pozicija’ znači potraživati novac za vrijeme namire instrukcija za plaćanje podsustava,

(11)	‚duga pozicija’ znači biti mu/im dužan novac za vrijeme namire instrukcija za plaćanje podsustava,

(12)	‚međusistemska namira’ znači namira instrukcija za terećenje u realnom vremenu u okviru koje se izvršavaju plaćanja od jedne banke namire jednog podsustava upotrebljavajući postupak namire 6 prema banci namire drugog podsustava upotrebljavajući postupak namire 6,

(13)	‚modul (upravljanja) statičnim podacima’ znači modul SSP-a u kojemu se prikupljaju i evidentiraju statični podaci,

(14)	‚tehnički račun’ znači poseban račun koji podsustav drži u PM-u ili koji drži ASCB za račun podsustava u svojoj komponenti sustava TARGET2 radi upotrebe od strane podsustava.

2. Uloga središnjih banaka namire

Svaki SB Eurosustava djeluje kao SCB u odnosu na sve banke namire za koje vodi PM račun.

3. Upravljanje odnosom između središnjih banaka, podsustava i banaka namire

(1)

Središnje banke podsustava moraju osigurati da im podsustavi s kojima imaju dvostrane sporazume stave na raspolaganje popis banaka namire koji sadrži pojedinosti o PM računu banaka namire, koje ASCB pohranjuje u modulu (upravljanja) statičnih podataka SSP-a. Svaki podsustav može pristupiti popisu svojih odnosnih banaka namire preko ICM-a.

(2)

Središnje banke podsustava moraju osigurati da ih podsustavi s kojima imaju dvostrane sporazume obavijeste bez odgode o svim promjenama u vezi s popisom banaka namire. Središnje banke podsustava obavješćuju odgovarajućeg SCB-a o svim takvim promjenama preko ICM poruke.

(3)

Središnje banke podsustava moraju osigurati da podsustavi s kojima imaju dvostrane sporazume prikupe ovlaštenja za terećenje i druge relevantne dokumente od svojih banaka namire i dostave ih ASCB-u. Ti dokumenti moraju biti na engleskom i/ili relevantnim nacionalnim jezicima ASCB-a. Ako nacionalni jezici ASCB-a nisu identični nacionalnim jezicima SCB-a, potrebni dokumenti dostavljaju se samo na engleskom ili i na engleskom i na relevantnim nacionalnim jezicima ASCB-a. U slučaju podsustava koji namiruju preko sustava TARGET2-ECB dokumenti se dostavljaju na engleskom jeziku.

(4)

Ako je banka namire sudionik u relevantnoj ASCB-ovoj komponenti sustava TARGET2, ASCB provjerava valjanost ovlaštenja za terećenje koje je dala banka namire i obavlja potrebne unose u modul (upravljanja) statičnim podacima. Ako banka namire nije sudionik u relevantnoj ASCB-ovoj komponenti sustava TARGET2, ASCB prosljeđuje ovlaštenje za terećenje (ili njegov elektronički primjerak ako se tako sporazumiju ASCB i SCB) odgovarajućim središnjim bankama namire na provjeru njegove valjanosti. Središnje banke namire obavljaju takvu provjeru i obavješćuju odgovarajućeg ASCB-a o ishodu provjere u roku od pet radnih dana nakon primitka tog zahtjeva. Nakon provjere ASCB ažurira popis banaka namire u ICM-u.

(5)

Provjera, koju je poduzeo ASCB, je bez utjecaja na odgovornost podsustava da ograniči instrukcije za plaćanje na popis banaka namire iz podstavka 1.

(6)

Ako nisu iste, središnje banke podsustava i središnje banke namire razmjenjuju informacije u vezi sa svim bitnim događajima za vrijeme postupka namire.

(7)

Središnje banke podsustava moraju osigurati da podsustavi s kojima imaju dvostrane sporazume daju ime i BIC podsustava kojim namjeravaju provesti međusistemsku namiru i datum od kojeg međusistemska namira s određenim podsustavom treba početi ili prestati. Ove se informacije evidentiraju u modulu (upravljanja) statičnim podacima.

4. Iniciranje instrukcija za plaćanje preko ASI-ja

(1)

Sve instrukcije za plaćanje koje podsustav dostavi preko ASI-ja moraju biti u obliku XML poruka.

(2)

Sve instrukcije za plaćanje koje podsustav dostavi preko ASI-ja smatraju se ‚vrlo hitnima’ i namiruju se u skladu s Prilogom II.

(3)

Instrukcija za plaćanje smatra se prihvaćenom:

(a)	ako je instrukcija za plaćanje u skladu s pravilima koje je utvrdio pružatelj mrežnih usluga sustava TARGET2;

(b)	ako je instrukcija za plaćanje u skladu s pravilima i uvjetima formatiranja ASCB-ove komponente sustava TARGET2;

(c)	ako je banka namire na popisu banaka namire iz stavka 3. podstavka (1);

(d)	u slučaju međusistemske namire, ako je relevantni podsustav na popisu podsustava s kojima se međusistemska namira može provesti;

(e)	u slučaju privremenog isključenja banke namire iz sudjelovanja u sustavu TARGET2, ako je pribavljen izričit pristanak SCB-a isključene banke namire.

5. Unos instrukcija za plaćanje u sustav i njihova neopozivost

(1)

Instrukcije za odobrenje smatraju se unesenim u relevantnu komponentu sustava TARGET2 u trenutku kad ih je prihvatio ASCB i od tog trenutka postaju neopozive. Instrukcije za terećenje smatraju se unesenim u relevantnu komponentu sustava TARGET2 u trenutku kad ih je prihvatio SCB i od tog trenutka postaju neopozive.

(2)

Primjena podstavka 1. nema učinak ni na jedno pravilo podsustava koje propisuje trenutak unosa u podsustav i/ili neopozivost naloga za prijenos dostavljenih tom podsustavu u trenutku ranijem od trenutka unosa odnosne instrukcije za plaćanje u relevantnu komponentu sustava TARGET2.

6. Postupci namire

(1)

Ako podsustav zahtijeva upotrebu postupka namire, odnosni ASCB nudi jedan ili više postupaka namire utvrđenih u nastavku.

(a)	postupak namire 2	(namira u realnom vremenu);
(b)	postupak namire 3	(dvostrana namira);
(c)	postupak namire 4	(standardna višestrana namira);
(d)	postupak namire 5	(istodobna višestrana namira);
(e)	postupak namire 6	(namjenska likvidnost, namira u realnom vremenu i međusistemska namira).

(2)

Postupak namire 1 (prijenos likvidnosti) više nije ponuđen.

(3)

Središnje banke namire podržavaju namiru instrukcija za plaćanje podsustava u skladu s izborom postupaka namire iz podstavka 1. putem, među ostalim, namire, instrukcija za plaćanje na PM računima ili podračunima banaka namire.

(4)

Daljnje pojedinosti u vezi s postupcima namire iz podstavka 1. sadržane su u stavcima od 10. do 14.

7. Nepostojanje obveze otvaranja PM računa

Podsustavi nisu obvezni postati izravni sudionici u komponenti sustava TARGET2 ili imati PM račun kada upotrebljavaju ASI.

8. Računi za podršku postupcima namire

(1)

Osim PM računa sljedeće vrste računa mogu se otvoriti u PM-u i upotrebljavati od strane središnjih banaka podsustava, podsustava i banaka namire za postupke namire iz stavka 6. podstavka (1):

(a)	tehnički računi;

(b)	računi jamstvenog fonda;

(c)	podračuni.

(2)

Kada ASCB nudi postupak namire 4, 5 ili 6 za povezane modele, on otvara tehnički račun u svojoj komponenti sustava TARGET2 za odnosne podsustave. ASCB može ponuditi takve račune kao mogućnost za postupke namire 2 i 3. Odvojeni tehnički računi otvaraju se za postupke namire 4 i 5. Za postupak namire 3, 4, 5 ili 6 za povezane modele, saldo na tehničkim računima treba biti nula ili pozitivan na kraju postupka namire relevantnog podsustava, a saldo na kraju dana treba biti nula. Tehnički računi se utvrđuju prema BIC-u podsustava ili prema relevantnom BIC-u ASCB-a.

(3)

Kada nudi postupak namire 6 – model u realnom vremenu, ASCB otvara tehničke račune u svojoj komponenti sustava TARGET2. Saldo tehničkih računa za postupak namire 6 – model u realnom vremenu smije biti isključivo nula ili pozitivan tijekom dana, a preko noći smije održavati pozitivan saldo. Svaki prekonoćni saldo na računu podliježe istim pravilima remuneracije koja se primjenjuju na jamstvene fondove prema članku 11. ove Smjernice.

(4)

Kada nudi postupak namire 4 ili 5, ASCB može otvoriti račun jamstvenog fonda u svojoj komponenti sustava TARGET2 za podsustave. Stanja na tim računima upotrebljavaju se za namiru instrukcija za plaćanje podsustava u slučaju da ne postoji dostupna likvidnost na PM računu banke namire. Imatelji računa jamstvenog fonda mogu biti središnje banke podsustava, podsustavi ili jamci. Računi jamstvenog fonda identificiraju se putem BIC-a relevantnog imatelja računa.

(5)

Kada ASCB nudi postupak namire 6 za povezane modele, središnje banke namire otvaraju jedan ili više podračuna u svojim komponentama sustava TARGET2 za banke namire, koji se upotrebljavaju za namjenjivanje likvidnosti, i, ako je relevantno, međusistemsku namiru. Podračuni se identificiraju BIC-om PM računa na koji se odnose u kombinaciji s brojem računa koji je specifičan za relevantni podračun. Broj računa se sastoji od koda zemlje plus do 32 znaka (ovisno o odgovarajućoj nacionalnoj strukturi bankovnog računa).

(6)

Računi iz podstavaka od 1(a) do (c) ne objavljuju se u imeniku sustava TARGET2. Ako tako zatraži imatelja PM računa, relevantni izvaci iz računa (MT 940 i MT 950) za sve takve račune mogu se dostaviti imatelju računa na kraju svakog radnog dana.

(7)

Podrobna pravila o otvaranju vrsta računa navedenih u ovom stavku i o njihovoj upotrebi kod podrške postupcima namire mogu se nadalje utvrditi u dvostranim sporazumima između podsustava i središnjih banaka podsustava.

9. Postupak namire 1 – prijenos likvidnosti

Ovaj postupak više nije ponuđen.

10. Postupak namire 2 – namira u realnom vremenu

(1)

Kada nude postupak namire 2 središnje banke podsustava i središnje banke namire podržavaju namiru gotovinske strane transakcija podsustava namirenjem instrukcija za plaćanje dostavljenih od strane podsustava na pojedinačnoj osnovi, a ne u skupinama. Ako je instrukcija za plaćanje kojom se tereti PM račun banke namire s kratkom pozicijom uvrštena u red u skladu s Prilogom II., odnosni SCB obavješćuje banku namire preko ICM poruke.

(2)

Postupak namire 2 može se također ponuditi podsustavu radi namire višestranih stanja i u tim slučajevima ASCB otvara tehnički račun za taj podsustav. Nadalje, ASCB ne smije nuditi podsustavu uslugu pravilnog upravljanja redoslijedom ulaznih i izlaznih plaćanja kako se može zahtijevati za takvu višestranu namiru. Sam podsustav preuzima odgovornost za potrebno utvrđivanje redoslijeda.

(3)

ASCB može ponuditi namiru instrukcija za plaćanje unutar određenih rokova koje utvrđuje podsustav, kako je navedeno u stavku 15. podstavcima (2) i (3).

(4)

Banke namire i podsustavi imaju pristup informacijama preko ICM-a. Podsustavi moraju biti obaviješteni o dovršetku ili neuspjehu namire putem poruke na ICM-u. Ako to zatraže, banke namire koje pristupaju sustavu TARGET2 preko pružatelja mrežnih usluga sustava TARGET2 moraju biti obaviještene o uspješnoj namiri preko SWIFT poruke MT 900 ili MT 910. Imatelji PM računa koji koriste pristup putem interneta moraju biti obaviješteni putem poruke na ICM-u.

11. Postupak namire 3 – dvostrana namira

(1)

Kada nude postupak namire 3 središnje banke podsustava i središnje banke namire podržavaju namiru gotovinske strane transakcija podsustava namirenjem instrukcija za plaćanje dostavljenih od strane podsustava u skupinama. Ako je instrukcija za plaćanje kojom se tereti PM račun banke namire s kratkom pozicijom uvrštena u red u skladu s Prilogom II., odnosni SCB obavješćuje banku namire preko ICM poruke.

(2)

Postupak namire 3 može se također ponuditi podsustavu radi namire višestranih stanja. Stavak 10. podstavak 2. primjenjuje se na odgovarajući način u skladu sa sljedećim izmjenama:

(a)	instrukcije za plaćanje: i. kojima se terete PM računi banaka namire s kratkom pozicijom i odobravaju tehnički račun podsustava; i ii. kojima se tereti tehnički račun podsustava i odobravaju PM računi banaka namire s dugom pozicijom dostavljaju se u odvojenim datotekama; i

(b)	PM računi banke namire s dugom pozicijom odobravaju se tek nakon terećenja PM računa banaka namire s kratkom pozicijom.

(3)

U slučaju neuspjeha višestrane namire (na primjere, zato što sve naplate s računa banaka namire s kratkom pozicijom nisu uspješne), podsustav dostavlja instrukcije za plaćanje radi poništavanja već namirenih transakcija terećenja.

(4)

Središnje banke podsustava mogu ponuditi:

(a)	namiru instrukcija za plaćanje unutar određenih rokova koje utvrđuje podsustav, kako je navedeno u stavku 15. podstavku (3); i/ili

(b)	funkcionalnost ‚informacijskog razdoblja’, kako je navedeno u stavku 15. podstavku (1).

(5)

Banke namire i podsustavi imaju pristup informacijama preko ICM-a. Podsustavi moraju biti obaviješteni o dovršetku ili neuspjehu namire ovisno o izabranoj mogućnosti – pojedinačna ili opća obavijest. Ako zatraže, banke namire moraju biti obaviještene o uspješnoj namiri preko SWIFT poruke MT 900 ili MT 910. Imatelji PM računa koji koriste pristup putem interneta moraju biti obaviješteni putem poruke na ICM-u.

12. Postupak namire 4 – standardna višestrana namira

(1)

Kada nude postupak namire 4 središnje banke podsustava i središnje banke namire podržavaju namiru višestranih gotovinskih stanja transakcija podsustava namirenjem instrukcija za plaćanje dostavljenih od strane podsustava u skupinama. Središnje banke podsustava otvaraju posebni tehnički račun za taj podsustav.

(2)

Središnje banke podsustava i središnje banke namire osiguravaju potrebno utvrđivanje redoslijeda instrukcija za plaćanje. One će uknjižiti odobrenja samo ako sva terećenja budu uspješno naplaćena. Instrukcije za plaćanje: (a) kojima se terete računi banaka namire s kratkom pozicijom i odobrava tehnički račun podsustava; i (b) kojima se odobravaju računi banaka namire s dugom pozicijom i tereti tehnički račun podsustava dostavljaju se u jednoj datoteci.

(3)

Najprije se namiruju instrukcije za plaćanje kojima se tereti PM račun banaka namire s kratkom pozicijom i odobrava tehnički račun podsustava; tek nakon namire svih tih instrukcija za plaćanje (uključujući moguće financiranje tehničkog računa od strane mehanizma jamstvenog fonda), odobravat će se PM računi banaka namire s dugom pozicijom.

(4)

Ako je instrukcija za plaćanje kojom se tereti PM račun banke namire s kratkom pozicijom uvrštena u red u skladu s Prilogom II., središnje banke namire obavješćuju tu banku namire preko ICM poruke.

(5)

Ako banka namire s kratkom pozicijom nema dovoljno sredstava na svojem PM računu, ASCB aktivira mehanizam jamstvenog fonda, ako je tako predviđeno dvostranim sporazumom između ASCB-a i podsustava.

(6)

Ako nije predviđen mehanizam jamstvenog fonda i cijela namira ne uspije, smatra se da su središnje banke podsustava i središnje banke namire dobile uputu za vraćanje svih instrukcija za plaćanje u datoteci te da se poništavaju instrukcije za plaćanje koje su bile namirene.

(7)

Središnje banke podsustava obavješćuju banke namire o neuspjehu namire preko ICM poruke.

(8)

Središnje banke podsustava mogu ponuditi:

(a)	namiru instrukcija za plaćanje unutar određenih rokova koje utvrđuje podsustav, kako je navedeno u stavku 15. podstavku (3);

(b)	funkcionalnost ‚informacijskog razdoblja’, kako je navedeno u stavku 15. podstavku (1);

(c)	mehanizam jamstvenog fonda, kako je naveden u stavku 15. podstavku (4).

(9)

Banke namire i podsustavi imaju pristup informacijama preko ICM-a. Podsustavi moraju biti obaviješteni o dovršetku ili neuspjehu namire. Ako zatraže, banke namire moraju biti obaviještene o uspješnoj namiri preko SWIFT poruke MT 900 ili MT 910. Imatelji PM računa koji koriste pristup putem interneta moraju biti obaviješteni putem poruke na ICM-u.

13. Postupak namire 5 – istodobna višestrana namira

(1)

Kada nude postupak namire 5 središnje banke podsustava i središnje banke namire podržavaju namiru višestranih gotovinskih stanja transakcija podsustava namirenjem instrukcija za plaćanje dostavljenih od strane podsustava. Radi namire relevantnih instrukcija za plaćanje upotrebljava se algoritam 4 (vidjeti Dodatak I. Prilogu II.). Za razliku od postupka namire 4, postupak namire 5 funkcionira na osnovi ‚sve ili ništa’. U tom postupku terećenje PM računa banaka namire s kratkom pozicijom i odobrenje PM računa banaka namire s dugom pozicijom odvija se istodobno (a ne uzastopno kao u postupku namire 4). Stavak 12. primjenjuje se na odgovarajući način u skladu sa sljedećim izmjenama. Ako se jedna ili više instrukcija za plaćanje ne može namiriti, sve instrukcije za plaćanje se stavljaju na čekanje u red i algoritam 4 kako je opisan u stavku 16. podstavku (1) ponavlja se kako bi se namirile instrukcije za plaćanje podsustava koje čekaju u redu.

(2)

Središnje banke podsustava mogu ponuditi:

(a)	namiru instrukcija za plaćanje unutar određenih rokova koje utvrđuje podsustav, kako je navedeno u stavku 15. podstavku (3);

(b)	funkcionalnost ‚informacijskog razdoblja’, kako je navedeno u stavku 15. podstavku (1);

(c)	mehanizam jamstvenog fonda, kako je naveden u stavku 15. podstavku (4).

(3)

(4)

Ako je instrukcija za plaćanje kojom se tereti PM račun banke namire s kratkom pozicijom uvrštena u red u skladu s Prilogom II., odnosni SCB obavješćuje banke namire preko ICM poruke.

14. Postupak namire 6 – namjenska likvidnost, namira u realnom vremenu i međusistemska namira

(1)

Postupak namire 6 može se upotrijebiti i za povezane i za modele u realnom vremenu, kako je opisano u podstavcima od 4. do 12. i od 13. do 16. U slučaju modela namire u realnom vremenu, relevantni podsustav mora upotrijebiti tehnički račun za prikupljanje potrebne likvidnosti koju su izdvojile njegove banke namire za financiranje svojih pozicija. U slučaju povezanog modela banka namire mora otvoriti najmanje jedan podračun u odnosu na određeni podsustav.

(2)

Ako zatraže, banke namire moraju biti obaviještene preko SWIFT poruke MT 900 ili MT 910, a imatelji PM računa koji se koriste internetskim pristupom moraju biti obaviješteni putem poruke na ICM-u o odobrenju i terećenju njihovih PM računa i prema potrebi, njihovih podračuna.

(3)

Kada nude međusistemsku namiru prema postupku namire 6 središnje banke podsustava i središnje banke namire podržavaju međusistemsku namiru plaćanja, ako su je inicirali relevantni podsustavi. Za postupak namire 6 – povezani model, podsustav može inicirati međusistemsku namiru samo za vrijeme njegova ciklusa obrade, a postupak namire 6 mora se izvoditi u podsustavu koji prima instrukciju za plaćanje. Za postupak namire 6 – model u realnom vremenu, podsustav može inicirati međusistemsku namiru u bilo koje doba tijekom dnevne obrade sustava TARGET2 i namire noćnih operacija podsustava. Mogućnost izvršenja međusistemske namire između dva pojedinačna podsustava evidentira se u modulu (upravljanja) statičnim podacima.

A Povezani model

(4)

Kada nude postupak namire 6 – povezani model, središnje banke podsustava i središnje banke namire podržavaju namiru dvostranih i/ili višestranih gotovinskih stanja transakcija podsustava tako da:

(a)	omogućavaju banci namire da unaprijed financira moguće obveze iz namire putem prijenosa likvidnosti s njezinog PM računa na njezin podračun (‚namjenska likvidnost’) prije obrade podsustava; i

(b)

namiruju instrukcije za plaćanje podsustava nakon dovršetka obrade podsustava: kod banaka namire s kratkom pozicijom terećenjem njihovih podračuna (unutar ograničenja sredstava na tom računu) i odobrenjem tehničkog računa podsustava te kod banaka namire s dugom pozicijom odobrenjem njihovih podračuna i terećenjem tehničkog računa podsustava.

(5)

Kada nude postupak 6 – povezani model:

(a)	središnje banke namire otvaraju najmanje jedan podračun u vezi s jedinim podsustavom za svaku banku namire; i

(b)	ASCB otvara tehnički račun za podsustav radi: i. odobrenja sredstava prikupljenih s podračuna banaka namire s kratkom pozicijom; i ii. terećenja sredstava kod odobrenja namjenskih podračuna banaka namire s dugom pozicijom.

(6)

Postupak namire 6 – povezani model nudi se u bilo koje doba tijekom dnevne obrade sustava TARGET2 i namire noćnih operacija podsustava. Novi radni dan počinje odmah nakon ispunjavanja zahtjeva za minimalnim obveznim pričuvama; sva kasnija terećenja ili odobrenja na relevantnim računima imaju datum valute novog radnog dana.

(7)

Prema postupku namire 6 – povezan model, središnje banke podsustava i središnje banke namire nude sljedeće vrste usluga prijenosa likvidnosti na podračune i s podračuna:

(a)

trajni nalozi koje banke namire mogu dostaviti ili izmijeniti u svako doba za vrijeme radnog dana preko ICM-a (kada je dostupan). Trajni nalozi dostavljeni nakon slanja poruke ‚početak postupka’ na određeni radni dan vrijede samo za sljedeći radni dan. Ako postoji više trajnih naloga za odobrenje različitih podračuna i/ili tehničkih računa podsustava, oni se namiruju s obzirom na njihov iznos, počevši od najvišeg. Za vrijeme noćnih operacija podsustava, ako postoje trajni nalozi za koje nema dovoljno sredstava na PM računu, takvi se nalozi namiruju na temelju razmjernog smanjenja svih naloga;

(b)

tekući nalozi koje može dostaviti samo banka namire (preko ICM-a) ili relevantni podsustav preko XML poruke za vrijeme izvođenja postupka namire 6 – povezani model (identificiranog vremenskim razmakom od poruke ‚početak postupka’ do poruke ‚kraj postupka’) i koji se namiruju samo ako ciklus obrade podsustava nije još počeo. Ako postoji tekući nalog koji je dostavio podsustav za koji ne postoje dostatna sredstva na PM računu, takav se nalog djelomično namiruje;

(c)

SWIFT nalozi dani preko poruke MT 202 ili putem automatskog raspoređivanja u MT 202 iz zaslona za imatelje PM računa koji se koriste internetskim pristupom, mogu se dostaviti samo za vrijeme izvođenja postupka namire 6 – povezani model i samo za vrijeme dnevne obrade. Takvi se nalozi namiruju odmah.

(8)

Postupak namire 6 – povezani model počinje porukom ‚početak postupka’ i završava porukom ‚kraj postupka’, koje šalje podsustav (ili ASCB u njegovo ime). Poruke ‚početak postupka’ pokreću namire trajnih naloga za prijenos likvidnosti na podračune. Poruka ‚kraj postupka’ dovodi do automatskog povratnog prijenosa likvidnosti s podračuna na PM račun.

(9)

Prema postupku namire 6 – povezani model, namjenska likvidnost na podračunima blokirana je sve dok se izvodi ciklus obrade podsustava (počinje porukom ‚početak ciklusa’ i završava porukom ‚kraj ciklusa’, pri čemu obje poruke šalje podsustav) i nakon toga odblokirana. Blokirano stanje može se promijeniti za vrijeme ciklusa obrade zbog međusistemske namire plaćanja ili ako banka namire prenese likvidnost sa svog PM računa. ASCB obavješćuje podsustav o smanjenju ili povećanju likvidnosti na podračunu zbog međusistemske namire plaćanja. Ako podsustav zatraži, ASCB ga mora obavijestiti o povećanoj likvidnosti na podračunu zbog prijenosa likvidnosti od strane banke namire.

(10)

Unutar svakog ciklusa obrade podsustava prema postupku namire 6 – povezani model, instrukcije za plaćanje se namiruju iz namjenske likvidnosti, pri čemu se kao pravilo upotrebljava algoritam 5 (kako je navedeno u Dodatku I. Prilogu II.).

(11)

Sa svakim ciklusom obrade podsustava prema postupku namire 6 – povezani model, namjenska likvidnost banke namire može se povećati odobrenjem određenih ulaznih plaćanja izravno na njezine podračune, tj. kuponi i plaćanje iskupa. U tim slučajevima likvidnost se najprije odobrava na tehnički račun, a zatim se tereti s tog računa prije odobravanja likvidnosti na podračun (ili PM račun).

(12)

Međusistemsku namiru između dva povezana podsustava može inicirati samo podsustav (ili u njegovo ime njegov ASCB) čiji sudionik ima podračun koji se tereti. Instrukcija za plaćanje je namirena terećenjem iznosa navedenog u instrukciji za plaćanje s podračuna sudionika podsustava koji inicira instrukciju za plaćanje i odobrenjem podračuna sudionika drugog podsustava.

Podsustav koji inicira instrukciju za plaćanje i drugi podsustav moraju biti obaviješteni o dovršetku namire. Ako zatraže, banke namire moraju biti obaviještene o uspješnoj namiri preko SWIFT poruke MT 900 ili MT 910. Imatelji PM računa koji koriste pristup putem interneta moraju biti obaviješteni putem poruke na ICM-u.

B Model u realnom vremenu

(13)

Kada nude postupak namire 6 za model u realnom vremenu, središnje banke podsustava i središnje banke namire podržavaju takvu namiru.

(14)

Prema postupku namire 6 – model u realnom vremenu, središnje banke podsustava i središnje banke namire nude sljedeće vrste usluga prijenosa likvidnosti na tehnički račun i sa tehničkog računa:

(a)

trajni nalozi (za noćne operacije podsustava) koje banke namire mogu podnijeti ili izmijeniti u svako doba za vrijeme radnog dana preko ICM-a (kada je dostupan). Trajni nalozi podneseni nakon obrade na početku dana vrijede samo za sljedeći radni dan. Ako postoji više trajnih naloga, namiruju se s obzirom na njihov iznos, počevši od najvišeg. Za vrijeme noćnih operacija podsustava, ako postoje trajni nalozi za koje nema dovoljno sredstava na PM računu, takvi se nalozi namiruju na temelju razmjernog smanjenja svih naloga;

(b)

tekući nalozi u korist tehničkog računa, koje može podnijeti samo banka namire (preko ICM-a) ili relevantni podsustav u njezino ime (preko XML poruke). Ako postoji tekući nalog dostavljen od strane relevantnog podsustava u ime banke namire za koji ne postoje dostatna sredstva na PM računu, takav se nalog djelomično namiruje;

(c)	tekući nalozi na teret tehničkog računa, koje može dostaviti samo relevantni podsustav (preko XML poruke);

(d)	SWIFT nalozi dani preko poruke MT 202, koji može dostaviti samo banka namire za vrijeme dnevne obrade. Takvi se nalozi namiruju odmah.

(15)

‚Početak postupka’ i ‚kraj postupka’ će uslijediti automatski nakon dovršetka ‚Obrade na početku dana’ i početka ‚Obrade na kraju dana’.

(16)

Međusistemska namira između dva podsustava koji koriste modeli u realnom vremenu će uslijediti bez intervencije podsustava čiji će tehnički račun biti odobren. Instrukcija za plaćanje namiruje se terećenjem iznosa navedenog u instrukciji za plaćanje s tehničkog računa koji upotrebljava podsustav koji inicira instrukciju za plaćanje i odobravanjem tehničkog računa koji upotrebljava drugi podsustav. Podsustav, čiji će tehnički račun biti odobren, ne može inicirati instrukciju za plaćanje.

15. Opcionalni povezani mehanizmi

(1)

Središnje banke podsustava mogu ponuditi opcionalni povezani mehanizam ‚informacijsko razdoblje’ za postupke namire 3, 4 i 5. Ako je podsustav (ili u njegovo ime njegov ASCB) odredio opcionalno ‚informacijsko razdoblje’, banka namire prima ICM poruku s naznakom vremena do kojeg banka namire može zahtijevati poništavanje relevantne instrukcije za plaćanje. Takav zahtjev SCB uzima u obzir samo ako je dostavljen i odobren od strane podsustava. Namira može početi ako SCB ne primi takav zahtjev do isteka ‚informacijskog razdoblja’. Nakon što SCB primi taj zahtjev unutar ‚informacijskog razdoblja’:

(a)	ako je postupak namire 3 upotrijebljen za dvostranu namiru, relevantna instrukcija za plaćanje se poništava; i

(b)	ako je postupak namire 3 upotrijebljen za namiru višestranih stanja ili ako u postupku namire 4 namira u cijelosti ne bude uspješna, sve instrukcije za plaćanje u datoteci poništavaju se i sve banke namire i podsustav obavješćuju se preko ICM poruke.

(2)

Ako podsustav pošalje instrukcije za namiru prije planiranog vremena namire (‚od’), instrukcije se pohranjuju dok ne nastupi planirano vrijeme. U tom slučaju, instrukcije za plaćanje se dostavljaju u ulaznu dispoziciju tek kad nastupi vrijeme ‚od’. Ovaj opcionalni mehanizam može se upotrijebiti za postupak namire 2.

(3)

Razdoblje namire (‚do’) omogućuje određivanje ograničenog razdoblja za namiru podsustava kako se ne bi spriječila ili odgodila namira drugih transakcija povezanih s podsustavom ili drugih transakcija u sustavu TARGET2. Ako bilo koja instrukcija za plaćanje nije namirena do nastupa vremena (‚do’) ili unutar određenog razdoblja namire, te se instrukcije za plaćanje ili vraćaju ili se u slučaju postupaka namire 4 i 5 može aktivirati mehanizam jamstvenog fonda. Razdoblje namire (‚do’) može se odrediti za postupke namire od 2 do 5.

(4)

Mehanizam jamstvenog fonda može se upotrijebiti ako je likvidnost banke namire nedostatna za pokriće njezinih obveza koje proizlaze iz namire podsustava. Kako bi se omogućila namira svih instrukcija za plaćanje uključenih u namiru podsustava, ovaj se mehanizam upotrebljava radi stavljanja na raspolaganje dodatne potrebne likvidnosti. Ovaj mehanizam može se upotrijebiti za postupke namire 4 i 5. Ako se namjerava upotrijebiti mehanizam jamstvenog fonda, potrebno je voditi poseban račun jamstvenog fonda na kojemu je dostupna ‚izvanredna likvidnost’ ili je dostupna na zahtjev.

16. Upotrijebljeni algoritmi

(1)

Algoritam 4 podržava postupak namire 5. Radi olakšanja namire i smanjenja potrebne likvidnosti, uključene su sve instrukcije za plaćanje podsustava (neovisno o njihovom prioritetu). Instrukcije za plaćanje podsustava koje se trebaju namiriti po postupku namire 5 zaobilaze ulaznu dispoziciju i drže se u PM-u odvojeno do kraja trenutačnog optimizacijskog postupka. Više podsustava koji upotrebljavaju postupak namire 5 uključuje se u istom izvođenju algoritma 4, ako namjeravaju obavljati namiru u isto vrijeme.

(2)

Kod postupka namire 6 – povezani model, banka namire može namijeniti iznos likvidnosti radi namire stanja koja potječu iz određenih podsustava. Namjena se ostvaruje stavljanjem potrebne likvidnosti na određeni podračun (povezani model). Algoritam 5 upotrebljava se i za noćne operacije podsustava i za dnevne obrade. Postupak namire odvija se terećenjem podračuna banaka namire s kratkom pozicijom u korist tehničkog računa podsustava, a zatim terećenjem tehničkog računa podsustava u korist podračuna banaka namire s dugom pozicijom. U slučaju pozitivnih stanja knjiženje može uslijediti izravno – ako tako navede podsustav unutar relevantne transakcije – na PM računu banke namire. Ako je namira jedne ili više instrukcija za terećenje neuspješna, tj. ako je neuspjeh posljedica pogreške podsustava, odnosno plaćanje se stavlja na čekanje u red na podračunu. Postupak namire 6 – povezani model može upotrijebiti algoritam 5 koji se izvodi na podračunima. Nadalje, algoritam 5 ne mora uzeti u obzir nikakva ograničenja ili rezervacije. Za svaku banku namire izračunava se ukupna pozicija i, ako su sve ukupne pozicije pokrivene, namiruju se sve transakcije. Transakcije koje nisu pokrivene vraćaju se u red.

17. Učinak privremene ili trajne obustave upotrebe

Ako se privremena ili trajna obustava upotrebe ASI-ja od strane podsustava dogodi za vrijeme ciklusa namire instrukcija za plaćanje podsustava, smatra se da je ASCB ovlašten dovršiti ciklus namire u ime podsustava.

18. Popis naknada i izdavanje računa

(1)

Na podsustav koji upotrebljava ASI ili sučelje za sudionike, neovisno o broju računa koje ima kod ASCB-a i/ili SCB-a primjenjuje se popis naknada koji se sastoji od sljedećih elemenata.

(a)	Fiksne mjesečne naknade od 1 000 EUR koja se naplaćuje svakom podsustavu (fiksna naknada I).

(b)

Druge mjesečne fiksne naknade između 417 EUR i 8 334 EUR razmjerno temeljnoj bruto vrijednosti transakcija gotovinske namire podsustava u eurima (fiksna naknada II):

Raspon	Od (u milijunima eura/dan)	Do (u milijunima eura/dan)	Godišnja naknada (EUR)	Mjesečna naknada (EUR)
1	0	manje od 1 000	5 000	417
2	1 000	manje od 2 500	10 000	833
3	2 500	manje od 5 000	20 000	1 667
4	5 000	manje od 10 000	30 000	2 500
5	10 000	manje od 50 000	40 000	3 333
6	50 000	manje od 500 000	50 000	4 167
7	500 000 i iznad	—	100 000	8 334

Bruto vrijednost transakcija gotovinske namire podsustava u eurima izračunava ASCB jednom godišnje na osnovi bruto vrijednosti tijekom prethodne godine, te se izračunana bruto vrijednost primjenjuje za izračun naknade od 1. siječnja svake kalendarske godine. Bruto vrijednost isključuje transakcije namirene na DCA-ima.

(c)

Transakcijska naknada izračunata na istoj osnovi kao popis naknada koji je utvrđen za imatelje PM računa u Dodatku VI. Priloga II. Podsustav može izabrati jednu od dvije opcije: platiti jednu naknadu u iznosu od 0,80 EUR po instrukciji za plaćanje (opcija A) ili platiti naknadu izračunatu na degresivnoj osnovi (opcija B), pridržavajući se sljedećih izmjena:

i.	za opciju B, granice raspona koje se odnose na opseg instrukcija za plaćanje dijele se s dva; i

ii.	mjesečna fiksna naknada od 150 EUR (prema opciji A) ili 1 875 EUR (prema opciji B) naplaćuje se uz fiksnu naknadu I i fiksnu naknadu II.

(d)

Osim naknada iz točaka od (a) do (c), za podsustav koji upotrebljava ASI ili sučelje za sudionike primjenjuju se i sljedeće naknade:

ako podsustav koristi usluge dodane vrijednosti sustava TARGET2 za T2S, mjesečna naknada za korištenje usluga dodane vrijednosti iznosi 50 EUR za one sustave koji su odabrali opciju A i 625 EUR za one sustave koji su odabrali opciju B. Ova naknade naplaćuje se za svaki račun koji drži podsustav koji koristi usluge;

ii.	ako podsustav drži glavni PM račun povezan s jednim ili više namjenskih gotovinskih računa, mjesečna naknada iznosi 250 EUR za svaki povezani DCA; i

iii.

podsustavu kao imatelju glavnog PM računa naplaćuju se sljedeće naknade za usluge T2S povezane s povezanim DCA. Ove stavke fakturiraju se odvojeno:

Tarifne stavke	Cijena (eurocent)	Objašnjenje
Usluge namire
Nalozi za prijenos likvidnosti s DCA na DCA	9	Po prijenosu
Promjene unutar salda (tj. blokada, deblokada, rezervacija likvidnosti itd.)	6	Po transakciji
Usluge obavješćivanja
Izvješća A2 A	0,4	Po poslovnoj stavci u svakom izrađenom izvješću A2 A
Upiti A2 A	0,7	Po poslovnoj stavci u svakom izrađenom A2 A upitu
Upiti U2 A	10	Po izvršenoj funkciji pretraživanja
U2 A preuzeti upiti	0,7	Po poslovnoj stavci u svakom izrađenom i preuzetom U2 A upitu
Poruke povezane u datoteku	0,4	Po poruci u datoteci
Prijenosi	1,2	Po prijenosu

(2)

Naknada koju treba platiti u vezi s dostavljenom instrukcijom za plaćanje ili plaćanjem primljenim od strane podsustava preko sučelja za sudionike ili ASI-ja, naplaćuje se isključivo tom podsustavu. Upravno vijeće može utvrditi podrobnija pravila za određivanje naplativih transakcija čija se namira obavlja preko ASI-ja.

(3)

Svaki podsustav prima račun od svojeg ASCB-a za prethodni mjesec na temelju naknada iz podstavka (1), najkasnije devetog radnog dana sljedećeg mjeseca. Plaćanja se ne smiju izvršiti kasnije od 14. radnog dana tog mjeseca na račun koji odredi ASCB ili se terete s računa koji odredi podsustav.

(4)

Za potrebe ovog stavka sa svakim podsustavom koji je određen na temelju Direktive 98/26/EZ postupa se zasebno, čak i ako s dva ili više njih upravlja isti pravni subjekt. Isto se pravilo primjenjuje na podsustave koji nisu određeni na temelju Direktive 98/26/EZ, te se u tom slučaju postojanje podsustava utvrđuje primjenom sljedećih mjerila: (a) formalni sporazum utemeljen na ugovoru ili propisu, na primjer sporazum između sudionika i upravitelja sustava; (b) više članova; (c) zajednička pravila i standardizirani postupci; i (d) obračun, netiranje i/ili namiru plaćanja i/ili vrijednosnih papira između sudionika.

”

Top

Choose the experimental features you want to try