Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32016R1012

Uredba (EU) 2016/1012 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zootehničkim i genealoškim uvjetima za uzgoj uzgojno valjanih životinja čistih pasmina, uzgojno valjanih hibridnih svinja i njihovih zametnih proizvoda i trgovinu njima kao i za njihov ulazak u Uniju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 652/2014, direktiva Vijeća 89/608/EEZ i 90/425/EEZ i stavljanju izvan snage određenih akata u području uzgoja životinja („Uredba o uzgoju životinja”) (Tekst značajan za EGP)

OJ L 171, 29.6.2016, p. 66–143 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/1012/oj

29.6.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 171/66


UREDBA (EU) 2016/1012 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 8. lipnja 2016.

o zootehničkim i genealoškim uvjetima za uzgoj uzgojno valjanih životinja čistih pasmina, uzgojno valjanih hibridnih svinja i njihovih zametnih proizvoda i trgovinu njima kao i za njihov ulazak u Uniju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 652/2014, direktiva Vijeća 89/608/EEZ i 90/425/EEZ i stavljanju izvan snage određenih akata u području uzgoja životinja („Uredba o uzgoju životinja”)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 42. i članak 43. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

Uzgoj goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara u ekonomskom i socijalnom pogledu ima stratešku važnost za poljoprivredu Unije i doprinosi kulturnoj baštini Unije. Ta poljoprivredna aktivnost, koja doprinosi sigurnosti hrane u Uniji, izvor je prihoda za poljoprivrednu zajednicu. Uzgoj životinja tih vrsta najbolje se promiče poticanjem korištenja uzgojno valjanih životinja čistih pasmina ili uzgojno valjanih hibridnih svinja zabilježene visoke genetske kvalitete.

(2)

Stoga su države članice, u okviru svojih poljoprivrednih politika, dosljedno nastojale promicati proizvodnju stoke s određenim genetskim obilježjima utvrđivanjem standarda, ponekad putem javnih investicija. Razlike između tih standarda mogle bi stvoriti tehničke prepreke trgovini uzgojno valjanim životinjama te njihovim zametnim proizvodima kao i tehničke prepreke njihovom ulasku u Uniju.

(3)

Pravni okvir prava Unije o uzgoju uzgojno valjanih goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara te uzgojno valjanih hibridnih svinja postavljen je direktivama Vijeća 88/661/EEZ (3), 89/361/EEZ (4), 90/427/EEZ (5), 91/174/EEZ (6), 94/28/EZ (7) i 2009/157/EZ (8). Cilj tih direktiva bio je razvoj uzgoja stoke u Uniji uz istodobno uređivanje trgovine uzgojno valjanim životinjama i njihovim zametnim proizvodima te njihova ulaska u Uniju čime se održava konkurentnost Unijinog sektora uzgoja životinja.

(4)

Direktive Vijeća 87/328/EEZ (9), 90/118/EEZ (10) i 90/119/EEZ (11) donesene su kako bi se spriječilo države članice da zadrže ili donesu nacionalna pravila koja se odnose na prihvaćanje za uzgoj uzgojno valjanih goveda i svinja te proizvodnju i korištenje njihovog sjemena, jajnih stanica i zametaka koja bi mogla predstavljati zabranu ili ograničenje trgovine ili predstavljati prepreku trgovini bilo u slučaju prirodnog pripusta, umjetnog osjemenjivanja ili prikupljanja sjemena, jajnih stanica ili zametaka.

(5)

Na temelju direktiva 88/661/EEZ, 89/361/EEZ, 90/427/EEZ, 91/174/EEZ, 94/28/EZ i 2009/157/EZ, Komisija je, nakon savjetovanja s državama članicama putem Stalnog odbora za zootehniku osnovanog u skladu s Odlukom Vijeća 77/505/EEZ (12), donijela niz odluka kojima se za svaku pojedinu vrstu utvrđuju posebni kriteriji za odobravanje ili priznavanje uzgojnih društava i udruga uzgajivača, za upis uzgojno valjanih životinja u matične knjige goveda, matične knjige ovaca, matične knjige kopitara, za prihvaćanje uzgojno valjanih životinja čistih pasmina goveda i koza za uzgoj i umjetno osjemenjivanje, za testiranje rasta i razvoja i genetsko vrednovanje uzgojno valjanih goveda, svinja, ovaca i koza kao i za uvođenje rodovnika ili zootehničkih certifikata u svrhu trgovine uzgojno valjanim životinjama i njihovim zametnim proizvodima.

(6)

Komisija je izradila i popis tijela koja se bave uzgojem u trećim zemljama te model rodovnikâ ili zootehničkih certifikata za ulazak u Uniju uzgojno valjanih životinja i njihovih sjemena, jajnih stanica i zametaka.

(7)

Direktive 88/661/EEZ, 89/361/EEZ, 90/427/EEZ, 91/174/EEZ, 94/28/EZ i 2009/157/EZ imaju u velikoj mjeri sličnu strukturu i sadržaj. Nekoliko tih direktiva izmijenjeno je tijekom vremena. Radi osiguranja jednostavnosti i dosljednosti prava Unije, primjereno je pojednostaviti pravila Unije utvrđena u tim direktivama.

(8)

Tijekom posljednjih dvadeset godina Komisija je morala odgovoriti na značajan broj prigovora uzgajivača i subjekata koji provode uzgojne programe u vezi s nacionalnim prenošenjem i tumačenjem pravnih akata Unije o uzgoju životinja u različitim državama članicama. Kako bi se osigurala jedinstvena primjena pravila Unije o uzgojno valjanim životinjama i izbjegle prepreke trgovini uzgojno valjanim životinjama i njihovim zametnim proizvodima, a koje proizlaze iz razlika u nacionalnom prenošenju tih direktiva, zootehničke i genealoške uvjete za trgovinu uzgojno valjanim životinjama i njihovim zametnim proizvodima i njihov ulazak u Uniju trebalo bi utvrditi u uredbi.

(9)

Osim toga, iskustvo je pokazalo da je više odredaba tih direktiva potrebno preciznije formulirati koristeći se dosljednom terminologijom koja je standardna diljem svih država članica kako bi se olakšala primjena pravila predviđenih u tim direktivama. Radi jednostavnosti i dosljednosti prava Unije, također je primjereno uvrstiti više definicija, uključujući definiciju pojma „pasmina”.

(10)

Nastojanja za postizanje konkurentnosti u sektoru uzgoja životinja ne bi trebala dovesti do izumiranja pasmina s obilježjima prilagođenima posebnim biofizičkim uvjetima. Ako je veličina populacije premala, to bi moglo lokalne pasmine dovesti u opasnost od gubitka genetske raznolikosti. Kao važan dio bioraznolikosti u poljoprivredi, životinjski genetski resursi ključan su temelj održivog razvoja sektora stočarstva i omogućuju prilagodbu životinja promjenjivom okolišu, uvjetima proizvodnje i zahtjevima tržišta i potrošača. Pravnim aktima Unije o uzgoju životinja stoga bi trebalo doprinijeti očuvanju životinjskih genetskih resursa, zaštiti bioraznolikosti te proizvodnji tipičnih kvalitetnih regionalnih proizvoda koji se zasnivaju na specifičnim nasljednim obilježjima lokalnih pasmina domaćih životinja. Pravnim aktima Unije trebalo bi također promicati održive uzgojne programe za poboljšanje pasmina i, posebno u slučaju ugroženih ili autohtonih pasmina koje nisu uobičajene u Uniji, za očuvanje pasmina i očuvanje genetske raznolikosti unutar i između pasmina.

(11)

Selekcijom i uzgojem postignut je značajan napredak u razvoju osobina povezanih s produktivnošću životinja na poljoprivrednim gospodarstvima, što je na razini poljoprivrednog gospodarstva dovelo do manjih troškova proizvodnje. Međutim, u pojedinim slučajevima to je dovelo do neželjenih nuspojava koje su uzrokovale zabrinutost u društvu u pogledu dobrobiti životinja i zaštite okoliša. Primjena genomike i upotreba naprednih informacijskih tehnologija poput „uzgoja podređenog potrebama jedinke” kojim je omogućeno bilježenje velikih skupova podataka o alternativnim osobinama izravno ili neizravno povezanih s dobrobiti životinje i pitanjima održivosti, ima značajan potencijal za rješavanje zabrinutosti u društvu i postizanje ciljeva održivog uzgoja životinja u pogledu bolje učinkovitosti resursa i veće otpornosti i izdržljivosti životinja. Prikupljanje podataka o tim alternativnim osobinama trebalo bi dobiti na značaju u okviru uzgojnih programa te bi mu trebalo dati istaknutiju ulogu pri određivanju ciljeva selekcije. U tom kontekstu, genetski resursi ugroženih pasmina trebali bi se smatrati zalihom gena koja potencijalno može doprinijeti ostvarenju ciljeva dobrobiti životinja i održivosti.

(12)

Ova bi se Uredba trebala primjenjivati na uzgojno valjana goveda, svinje, ovce, koze i kopitare i na njihove zametne proizvode ako se te životinje ili potomstvo koje je rezultat tih zametnih proizvoda namjerava upisati kao uzgojno valjane životinje u matičnu knjigu ili registrirati kao uzgojno valjane hibridne svinje u uzgojni upisnik, posebno radi trgovine tim uzgojno valjanim životinjama i njihovim zametnim proizvodima unutar Unije, uključujući unutar države članice, ili radi njihova ulaska u Uniju.

(13)

Pojam „uzgojno valjana životinja” ili „uzgojno valjana životinja čiste pasmine” ne bi trebalo razumjeti tako da obuhvaća samo životinje koje i dalje imaju reproduktivnu funkciju. Doista, kastrirane životinje mogle bi svojim genealoškim i zootehničkim podacima doprinijeti procjeni genetske kvalitete uzgojne populacije i na taj način integritetu rangiranja uzgojno valjanih životinja koje se temelji na tim rezultatima. Ovisno o ciljevima uzgojnog programa, nepostojanje ili gubitak podataka koji je rezultat izričitog isključivanja kastriranih životinja iz upisa u matičnu knjigu ili upisnik vjerojatno može utjecati na rezultate procjene genetske kvalitete uzgojno valjanih životinja koje su genetski povezane s tim kastriranim životinjama.

(14)

Cilj pravila o uzgojno valjanim životinjama čistih pasmina utvrđenih u ovoj Uredbi trebao bi biti omogućavanje pristupa trgovini na temelju dogovorenih načela koja se primjenjuju na priznavanje uzgojnih društava koja upravljaju pasminama te odobravanje njihovih uzgojnih programa. Ovom Uredbom trebalo bi također utvrditi pravila kojima se uređuje upis uzgojno valjanih životinja čistih pasmina u glavni dio matičnih knjiga i, ako postoje, u različite odlikovne razrede glavnoga dijela. Njom bi također trebalo utvrditi pravila za testiranje rasta i razvoja i genetsko vrednovanje te pravila za prihvaćanje uzgojno valjanih životinja za uzgoj kao i sadržaj zootehničkih certifikata.

(15)

Slično tome, cilj pravila o uzgojno valjanim hibridnim svinjama utvrđenih u ovoj Uredbi trebao bi biti omogućavanje pristupa trgovini na temelju dogovorenih načela koja se primjenjuju na priznavanje uzgojnih organizacija koje upravljaju različitim pasminama, linijama ili križancima svinja te odobravanje njihovih uzgojnih programa. Ovom Uredbom trebalo bi također utvrditi pravila kojima se uređuje registracija uzgojno valjanih hibridnih svinja u uzgojne registre. Njom bi također trebalo utvrditi pravila za testiranje rasta i razvoja i genetsko vrednovanje te pravila za prihvaćanje uzgojno valjanih hibridnih svinja za uzgoj kao i sadržaj zootehničkih certifikata.

(16)

Nije primjereno ovom Uredbom obuhvatiti pitanja povezana s kloniranjem.

(17)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, odnosno osiguranje usklađenog pristupa trgovini uzgojno valjanim životinjama i njihovim zametnim proizvodima te njihovom ulasku u Uniju kao i službenim kontrolama koje se moraju provoditi nad uzgojnim programima koje provode uzgojna društva i uzgojne organizacije ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svog učinka, složenosti i prekograničnog i međunarodnog karaktera oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenom u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(18)

Kvaliteta usluga koje pružaju uzgojna društva i uzgojne organizacije i način na koji oni vrednuju i razvrstavaju uzgojno valjane životinje utječu na kvalitetu i točnost zootehničkih i genealoških informacija prikupljenih ili utvrđenih o tim životinjama i njihovoj vrijednosti na tržištu. U skladu s time trebalo bi utvrditi pravila za priznavanje uzgojnih društava i uzgojnih organizacija i odobravanje njihovih uzgojnih programa na temelju usklađenih kriterija Unije. Tim bi pravilima također trebalo obuhvatiti njihov nadzor od strane nadležnih tijela država članica kako bi se osiguralo da pravila koja uspostavljaju uzgojna društva i uzgojne organizacije ne dovode do razlika među uzgojnim programima, stvarajući time tehničke prepreke trgovini u Uniji.

(19)

U ovoj Uredbi trebalo bi predvidjeti postupke slične onima koji su utvrđeni u direktivama 88/661/EEZ, 89/361/EEZ, 90/427/EEZ, 91/174/EEZ, 94/28/EZ i 2009/157/EZ za uključivanje na popis priznatih uzgojnih društava i uzgojnih organizacija, uključujući ažuriranje, slanje i objavu tih popisa.

(20)

Uzgojni programi za uzgojno valjane životinje čistih pasmina provode se radi poboljšanja, na održiv način, proizvodnih i neproizvodnih osobina životinja neke pasmine ili radi očuvanja pasmine. Ti uzgojni programi trebali bi obuhvatiti dovoljno velik broj uzgojno valjanih životinja čistih pasmina koje drže uzgajivači koji uzgojem i selekcijom promiču i razvijaju željene osobine u tim životinjama ili jamče očuvanje pasmine, u skladu s ciljevima koje su zajednički prihvatili uzgajivači sudionici programa. Slično tome, uzgojni programi za uzgojno valjane hibridne svinje provode se u svrhu razvoja željenih osobina namjernim križanjem između različitih pasmina, linija ili križanaca svinja. Uzgojno valjane životinje (čistih pasmina ili hibridne) koje sudjeluju u uzgojnom programu upisuju se u matičnu knjigu ili upisnik, uključujući informacije o njihovim precima i, ovisno o uzgojnim ciljevima navedenima u uzgojnom programu, podvrgavaju se testiranju rasta i razvoja ili bilo kojoj drugoj procjeni koji dovode do bilježenja podataka o osobinama u vezi s ciljevima tog uzgojnog programa. Ako je tako utvrđeno u uzgojnom programu, genetsko vrednovanje provodi se kako bi se procijenila uzgojna vrijednost životinja koje se prema tome mogu rangirati. Na tim se uzgojnim vrijednostima i rezultatima testiranja rasta i razvoja kao i genealoškim informacijama temelje uzgoj i selekcija.

(21)

Pravo biti priznat kao uzgojno udruženje ili uzgojna organizacija koja ispunjava utvrđene kriterije trebalo bi biti temeljno načelo prava Unije o uzgoju životinja i unutarnjeg tržišta. Zaštitom gospodarske djelatnosti postojećeg uzgojnog udruženja ne bi trebalo opravdavati odbijanje priznanja novog uzgojnog udruženja za istu pasminu od strane nadležnog tijela ili kršenja načela kojima je uređeno unutarnje tržište. Isto vrijedi za odobrenje novog uzgojnog programa ili za odobrenje geografskog proširenja postojećeg uzgojnog programa koji se provodi na istoj pasmini ili na uzgojno valjanim životinjama iste pasmine koje se mogu odabrati iz uzgojne populacije uzgojnog udruženja koje već provodi uzgojni program na toj pasmini. Međutim, kada u državi članici jedno ili više priznatih uzgojnih društava već provode odobreni uzgojni program na određenoj pasmini, nadležno tijelo te države članice trebalo bi, u određenim specifičnim slučajevima, moći odbiti ili odobriti novi uzgojni program za istu pasminu, čak i ako taj uzgojni program ispunjava sve zahtjeve potrebne za odobrenje. Jedan od razloga za odbijanje mogao bi biti taj da bi odobrenje novog uzgojnog programa za istu pasminu ugrozilo očuvanje te pasmine ili genetske raznolikosti unutar te pasmine u toj državi članici. Očuvanje te pasmine moglo bi, posebice, biti ugroženo fragmentacijom uzgojne populacije što bi moglo dovesti do povećanja križanja u bliskom srodstvu, učestalije pojave zapaženih genetskih oštećenja, gubitka selekcijskog potencijala ili manje dostupnosti uzgojno valjanih životinja čistih pasmina ili njihovih zametnih proizvoda uzgajivačima. Drugi razlog za odbijanje mogao bi biti povezan s nedosljednostima u utvrđenim obilježjima pasmine ili u glavnim ciljevima tih uzgojnih programa. Doista, neovisno o cilju uzgojnog programa, odnosno očuvanju pasmine ili poboljšanju pasmine, nadležno tijelo trebalo bi moći odbiti odobrenje novog uzgojnog programa za istu pasminu ako bi razlike u glavnim ciljevima ta dva uzgojna programa ili u osnovnim osobinama obilježja pasmine koja su definirana tim uzgojnim programima mogle dovesti do gubitka učinkovitosti u pogledu genetskog napretka u ostvarenju tih ciljeva ili u dobivanju tih osobina ili bilo kojih povezanih osobina ili ako bi razmjena životinja među obje uzgojne populacije mogla dovesti do pretjerane selekcije ili pretjeranog uzgoja tih osnovnih osobina u početnoj uzgojnoj populaciji. Konačno, kada je riječ o ugroženim ili autohtonim pasminama koje nisu uobičajene na jednom području Unije ili više njih, nadležno tijelo trebalo bi također moći odbiti odobrenje novog uzgojnog programa za istu pasminu na temelju toga što bi taj novi uzgojni program ometao učinkovitu provedbu postojećeg uzgojnog programa, posebno zbog nepostojanja koordinacije ili razmjene genealoških i zootehničkih informacija što bi rezultiralo neuspjehom u ostvarivanju koristi od zajedničke evaluacije prikupljenih podataka o toj pasmini. U slučaju kada odbije odobriti uzgojni program, nadležno tijelo trebalo bi uvijek pružiti obrazloženo objašnjenje podnositeljima prijave te im osigurati pravo na žalbu protiv tog odbijanja.

(22)

Uzgajivači bi trebali imati pravo osmisliti i provesti uzgojni program za vlastite potrebe, a da nadležna tijela prethodno nisu odobrila taj uzgojni program. Međutim, svaka država članica ili njezina nadležna tijela trebala bi zadržati mogućnost reguliranja tih aktivnosti, a posebno čim takav uzgojni program dovede do poslovnih transakcija u pogledu uzgojno valjanih životinja ili njihovih zametnih proizvoda ili ugrozi već postojeći odobreni uzgojni program za tu istu pasminu.

(23)

Ako je cilj uzgojnog programa očuvanje pasmine, zahtjevi uzgojnog programa mogli bi se dopuniti mjerama očuvanja ex situ i in situ ili bilo kojim drugim alatima za praćenje statusa pasmine kojima bi se osiguralo dugoročno, održivo očuvanje te pasmine. Trebalo bi biti moguće te mjere utvrditi u uzgojnom programu.

(24)

Udruge uzgajivača, uzgojna društva, uključujući uzgojna društva koja su privatna poduzeća, ili javna tijela trebala bi biti priznata kao uzgojna udruženja samo ako u njihovim uzgojnim programima sudjeluju uzgajivači te ako tim uzgajivačima osiguravaju slobodan izbor u selekciji i uzgoju njihovih uzgojno valjanih životinja čistih pasmina, pravo da se potomstvo koje je poteklo od tih životinja upiše u njihove matične knjige i mogućnost vlasništva nad tim životinjama.

(25)

Prije provedbe izmjena u odobrenim uzgojnim programima, uzgojno udruženje ili uzgojna organizacija trebala bi te promjene podnijeti nadležnom tijelu koje je priznalo to uzgojno udruženje ili uzgojnu organizaciju. Kako bi se izbjeglo nepotrebno administrativno opterećenje nadležnog tijela i uzgojnog udruženja ili uzgojne organizacije, uzgojno udruženje ili uzgojna organizacija trebala bi nadležnom tijelu priopćiti samo one promjene za koje je vjerojatno da će bitno utjecati na uzgojni program. Te bi promjene trebale posebno obuhvaćati proširenje geografskog područja, promjene cilja ili selekcijskih i uzgojnih ciljeva uzgojnog programa, promjene opisa obilježja pasmine ili delegiranje zadaća trećim stranama kao i velike promjene u sustavu za bilježenje rodoslovlja ili u metodama korištenima za testiranje rasta i razvoja i genetsko vrednovanje te sve ostale promjene koje bi nadležno tijelo smatralo bitnim izmjenama uzgojnog programa. Neovisno o obaveznom podnošenju bitnih promjena nadležnom tijelu, uzgojno udruženje ili uzgojna organizacija trebala bi na zahtjev nadležnog tijela predočiti tom tijelu ažuriranu verziju uzgojnog programa.

(26)

Ako postoji dokazana potreba za održavanjem ili promicanjem razvoja pasmine na određenom području ili u slučaju ugrožene pasmine, nadležno tijelo trebalo bi sâmo imati mogućnost privremeno provoditi uzgojni program za tu pasminu, pod uvjetom da za tu pasminu već nije stvarno uspostavljen uzgojni program. Međutim, nadležno tijelo koje provodi takav program više ne bi trebalo imati tu mogućnost ako se taj program može povjeriti subjektu koji ispunjava zahtjeve potrebne za pravilnu provedbu tog uzgojnog programa.

(27)

Zbog toga što očuvanje ugroženih pasmina zahtijeva osnivanje i priznavanje uzgojnih udruženja s ograničenim brojem uzgojno valjanih životinja koje sudjeluju u njihovim uzgojnim programima, veličina se uzgojne populacije općenito ne bi trebala smatrati ključnom pretpostavkom za priznavanje uzgojnih udruženja koja se bave ugroženim pasminama i odobravanje njihovih uzgojnih programa, a pogotovo s obzirom na to da se priznavanje provodi na nacionalnoj razini.

(28)

Posebna pravila, naročito ona o unaprjeđenju iz dodatnog dijela u glavni dio matične knjige i odstupanjima od testiranja rasta i razvoja i genetskog vrednovanja, trebalo bi utvrditi u ovoj Uredbi kako bi se u obzir uzeo poseban status ugroženih pasmina.

(29)

Unija je ugovorna stranka Konvencije o biološkoj raznolikosti koja je odobrena Odlukom Vijeća 93/626/EEZ (13) čiji su ciljevi posebice očuvanje biološke raznolikosti, održivo korištenje njezinih komponenti te poštena i pravična podjela dobiti koja proizlazi iz korištenja genetskih resursa. Tom se Konvencijom utvrđuje da ugovorne stranke imaju suverena prava nad svojim biološkim izvorima te da su odgovorne za očuvanje biološke raznolikosti i održivo korištenje svojim biološkim izvorima. Unija je također stranka Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja uz Konvenciju o biološkoj raznolikosti koji je odobren Odlukom Vijeća 2014/283/EU (14). Ovom Uredbom trebalo bi stoga uzeti u obzir, kada je to primjenjivo, Konvenciju o biološkoj raznolikosti kao i Protokol iz Nagoye, te bi se oni trebali primjenjivati ne dovodeći u pitanje Uredbu (EU) br. 511/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (15).

(30)

Uzgojna udruženja i uzgojne organizacije priznati u jednoj državi članici trebala bi imati mogućnost provedbe svojih odobrenih uzgojnih programa u jednoj ili više drugih država članica radi osiguranja najbolje moguće upotrebe uzgojno valjanih životinja visoke genetske vrijednosti unutar Unije. S tim ciljem, pojednostavljenim postupkom obavješćivanja trebalo bi osigurati da je nadležno tijelo u drugoj državi članici upoznato s namjerom provedbe prekograničnih aktivnosti. Međutim, sezonske selidbe uzgojno valjanih životinja unutar granica države članice ili one koje se odvijaju u nekoliko država članica ne bi obvezno trebale značiti proširenje geografskog područja.

(31)

Trebalo bi olakšati prekograničnu suradnju između uzgojnih udruženja i uzgojnih organizacija koje se žele u nju uključiti, istodobno osiguravajući slobodno poduzetništvo i uklanjanje prepreka slobodnom kretanju uzgojno valjanih životinja i njihovih zametnih proizvoda.

(32)

S obzirom na to da postoji mogućnost da nadležno tijelo mora odobriti nekoliko uzgojnih programa koje provodi jedno uzgojno udruženje ili uzgojna organizacija koje je to tijelo priznalo i s obzirom na to da postoji mogućnost da nadležno tijelo mora odobriti proširenje uzgojnih programa koje provodi uzgojno udruženje ili uzgojna organizacija priznata u drugoj državi članici na svoje državno područje, priznavanje uzgojnog udruženja ili uzgojne organizacije trebalo bi razdvojiti od odobrenja njegovih uzgojnih programa. Međutim, prilikom evaluacije prijave za priznavanje uzgojnog udruženja ili uzgojne organizacije, nadležnom tijelu trebalo bi također predati prijavu za odobrenje barem jednog uzgojnog programa.

(33)

Razni prigovori s kojima se Komisija morala suočiti tijekom prethodnih godina ukazuju na to da bi ova Uredba trebala pružiti jasna pravila kojima se uređuje odnos između uzgojnog udruženja koje utemeljuje matičnu knjigu kćer za određenu pasminu uzgojno valjanih kopitara čistih pasmina i uzgojnog udruženja koje tvrdi da je utemeljilo matičnu knjigu podrijetla te pasmine.

(34)

Potrebno je razjasniti odnos između uzgajivača i uzgojnih udruženja, a posebno kako bi se osiguralo njihovo pravo na sudjelovanje u uzgojnom programu unutar geografskog područja za koje je odobren i, ako se pruža mogućnost članstva, osigurati da ti uzgajivači imaju pravo postati članovi. Uzgojna udruženja trebala bi imati pravila za rješavanje sporova s uzgajivačima koji sudjeluju u njihovim uzgojnim programima te za osiguranje jednakog postupanja prema tim uzgajivačima. Također bi trebala utvrditi vlastita prava i obveze kao i prava i obveze uzgajivača koji sudjeluju u njihovim uzgojnim programima.

(35)

Uzgajivači čije se uzgojno valjane životinje sezonski sele unutar granica države članice ili područja koje se proteže preko nacionalnih granica trebali bi imati pravo nastaviti sudjelovati u uzgojnom programu dokle god je sjedište njihovog gospodarstva smješteno unutar geografskog područja tog uzgojnog programa.

(36)

Ovom bi Uredbom trebalo uzeti u obzir posebnu situaciju koja prevladava u sektoru uzgojno valjanih hibridnih svinja. Većina privatnih poduzeća u sektoru uzgojno valjanih hibridnih svinja imaju zatvorene sustave proizvodnje i upravljaju svojom vlastitim stokom za uzgoj. Stoga bi trebalo predvidjeti niz odstupanja za ta poduzeća posebno u pogledu sudjelovanja uzgajivača u uzgojnom programu i prava na registraciju uzgojno valjanih hibridnih svinja u uzgojne upisnike.

(37)

Definicijom „uzgojno valjane hibridne svinje” obuhvaćene su životinje sa svih razina u piramidi uzgoja i selekcije koje se koriste za optimizaciju križanja kombiniranjem određenih prednosti njihovih različitih genotipa i iskorištavanjem učinaka heteroze. Ovisno o razini u piramidi uzgoja i selekcije, „uzgojno valjana hibridna svinja” obuhvaća pasmine, linije ili križance. Stoga sve životinje nisu nužno „hibridi” u tradicionalnom smislu.

(38)

Iskustvo stečeno, posebno primjenom Direktive 90/427/EEZ te, u nešto manjoj mjeri, direktiva 89/361/EEZ i 2009/157/EZ, pokazuje da su potrebna preciznija pravila za djelotvorno rješavanje sporova između uzgajivača s jedne te uzgojnih udruženja s druge strane na temelju jasno utvrđenih poslovnika i opisanih prava i obveza uzgajivača. To se najbolje ostvaruje ako se sporovi rješavaju unutar pravnog sustava države članice u kojoj su nastali.

(39)

Uzgojna udruženja koja utemeljuju i vode matične knjige za uzgojno valjana goveda, svinje, ovce, koze i kopitare čistih pasmina kao i uzgojne organizacije, izuzev privatnih poduzeća koja posluju u zatvorenim sustavima proizvodnje, koja utemeljuju i vode uzgojne upisnike za uzgojno valjane hibridne svinje trebaju upisati uzgojno valjane životinje u svoje matične knjige ili ih registrirati u svoje uzgojne upisnike bez diskriminacije u pogledu države članice porijekla životinja ili njihovih vlasnika te bi trebala, kada je to predviđeno u uzgojnom programu, razvrstati te životinje prema njihovim odlikama.

(40)

Uzgojnim udruženjima trebalo bi također dopustiti da utemelje dodatne dijelove za bilježenje životinja koje ne zadovoljavaju kriterije postotka, ali za koje uzgojna udruženja smatraju da su u skladu s obilježjima pasmine utvrđenim u uzgojnom programu dotične pasmine, s ciljem naknadnog uzgoja tih životinja s uzgojno valjanim životinjama čistih pasmina koje pripadaju pasmini obuhvaćenoj uzgojnim programom kako bi se potomstvo unaprijedilo u glavni dio matične knjige. Posebna pravila za unaprjeđenje potomstva tih životinja u glavni dio matične knjige trebalo bi utvrditi na razini Unije.

(41)

Unaprjeđenje potomstva u glavni dio matičnih knjiga trebalo bi dopustiti samo po ženskoj liniji, osim u slučaju kopitara. Međutim, za ugroženu pasminu goveda, svinja, ovaca i koza i za otpornu pasminu ovaca za koju nema dovoljno muških jedinki životinja čistih pasmina za razmnožavanje, države članice trebale bi imati mogućnost ovlastiti uzgojna udruženja da primjenjuju manje stroga pravila za unaprjeđenje potomstva tih životinja zabilježenih u dodatnim dijelovima u glavni dio matične knjige kako bi se izbjeglo daljnje narušavanje genetske raznolikosti tih pasmina. Jednako je tako potrebno predvidjeti posebna pravila kako bi se omogućila obnova pasmina koje su izumrle ili se nalaze u ozbiljnoj opasnosti od izumiranja. Države članice koje se koriste takvim odstupanjima trebale bi pažljivo evaluirati rizični status tih uzgojnih populacija i osigurati sigurno upravljanje genetskim resursima.

(42)

Kada postoji potreba za stvaranjem nove pasmine udruživanjem obilježja životinja čistih pasmina iz različitih pasmina ili okupljanjem životinja s dovoljnim stupnjem fizičke sličnosti koje se već razmnožavaju s dovoljnom genetskom stabilnošću da bi se za njih smatralo da su evoluirale u novu pasminu, uzgojnim udruženjima trebalo bi pružiti mogućnost utemeljenja matičnih knjiga i provedbe uzgojnih programa s tim novim pasminama.

(43)

Ništa u ovoj Uredbi ne bi trebalo sprječavati da životinje zabilježene u dodatnom dijelu matične knjige za određenu pasminu potpadaju pod opseg obveza povezanih s poljoprivrednom, okolišnom i klimatskom mjerom iz članka 28. Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta u Vijeća (16) te da stoga budu prihvatljive za potporu nacionalnih ili regionalnih tijela u okviru njihovih programa ruralnog razvoja.

(44)

U slučaju uzgojno valjanih kopitara čistih pasmina, uzgojna društva trebala bi u okviru svojih uzgojnih programa moći utvrditi pravila kojima se zabranjuje ili ograničava upotreba određenih reproduktivnih tehnika i određenih uzgojno valjanih životinja čistih pasmina, uključujući upotrebu njihovih zametnih proizvoda. Uzgojna društva trebala bi, na primjer, moći zahtijevati da potomstvo bude rezultat isključivo prirodnog parenja. Uzgojna društva koja se koriste tom zabranom ili ograničenjem trebala bi u svojim uzgojnim programima utvrditi ta pravila u skladu s pravilima koja je uspostavilo uzgojno udruženje koje vodi izvornu matičnu knjigu.

(45)

Uzgojno valjane životinje čistih pasmina upisane u matične knjige trebalo bi identificirati u skladu s Uredbom (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća (17).

(46)

U slučaju uzgojno valjanih kopitara čistih pasmina, Uredbom (EU) 2016/429 određuje se da nadležna tijela u području zdravlja životinja izdaju, za kopitare, jedinstveni doživotni identifikacijski dokument koji delegiranim aktima treba dodatno odrediti Komisija. Kako bi zootehnički certifikat u pogledu sadržaja i administrativnog postupka bio što usklađeniji s tim jedinstvenim doživotnim identifikacijskim dokumentom, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u vezi s formatom i sadržajem jedinstvenog doživotnog identifikacijskog dokumenta za kopitare.

(47)

Prihvatljivost uzgojno valjanih kopitara čistih pasmina da se natječu na međunarodnoj razini uređena je međunarodnim privatnim sporazumima. S obzirom na međunarodnu dimenziju sektora kopitara, Komisija bi prilikom pripreme i izrade relevantnih delegiranih i provedbenih akata trebala u obzir uzeti te sporazume kako bi se za te uzgojno valjane kopitare čistih pasmina očuvala mogućnost natjecanja na međunarodnoj razini.

(48)

Prihvaćanje uzgojno valjanih životinja u svrhe uzgoja, a posebno za prirodni pripust ili potpomognutu oplodnju, trebalo bi urediti na razini Unije kako bi se izbjegle prepreke trgovini, a posebice kada su takve uzgojno valjane životinje bile podvrgnute testiranju rasta i razvoja ili genetskom vrednovanju koje je provedeno u skladu s pravilima utvrđenima u ovoj Uredbi, a posebno u Prilogu III.

(49)

Podrazumijeva se da države članice niti njihova nadležna tijela ne bi trebala koristiti ovu Uredbu kako bi zabranili, ograničili ili ometali korištenje uzgojno valjanih životinja čistih pasmina ili njihovih zametnih proizvoda za proizvodnju životinja koje nisu namijenjene za upis ili registraciju kao uzgojno valjane životinje u matičnu knjigu ili uzgojni upisnik.

(50)

Dok su pravila za testiranje rasta i razvoja i genetsko vrednovanje utvrđena na razini Unije za uzgojno valjana goveda, svinje, ovce i koze koji se testiraju za određeni broj osobina, brojni zahtjevi za različite pasmine, iskorištavanja i selekcije uzgojno valjanih kopitara čistih pasmina do sada su sprječavali njihovo usklađivanje. Umjesto toga, pravila za testiranje rasta i razvoja i genetsko vrednovanje svake pasmine utvrđena su trenutačno glavnom matičnom knjigom pasmine.

(51)

Kako bi se uzeo u obzir tehnički napredak, znanstveni napredak ili potreba za očuvanjem dragocjenih genetskih resursa, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a radi izmjene Priloga III. ovoj Uredbi. Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji, koje bi joj omogućile utvrđivanje jedinstvenih i detaljnijih pravila za testiranje rasta i razvoja te za genetsko vrednovanje uzgojno valjanih goveda, ovaca i koza životinja čistih pasmina.

(52)

Trebalo bi biti moguće da testiranje rasta i razvoja ili genetsko vrednovanje provodi treća strana koju imenuje uzgojno udruženje ili uzgojna organizacija ili javno tijelo, uključujući tijelo nadležno za izvršavanje te misije kao suverene zadaće. Tu treću stranu moglo bi ovlastiti i evaluirati nadležno tijelo u kontekstu odobravanja uzgojnog programa. Uzgojno udruženje ili uzgojna organizacija koja provjerava testiranje rasta i razvoja i genetsko vrednovanje povjerava vanjskim organizacijama trebala bi, osim ako relevantna država članica ili njezina nadležna tijela nisu odlučili drukčije, ostati odgovorna za osiguravanje usklađenosti sa zahtjevima koji se primjenjuju na te aktivnosti te bi u svom uzgojnom programu trebala navesti imenovanu treću stranu.

(53)

Ovisno, između ostalog, o vrstama ili o pasmini, moguće je da postoji potreba za usklađivanjem ili poboljšanjem metoda testiranja rasta i razvoja i genetskog vrednovanja uzgojno valjanih životinja čistih pasmina kojima se koriste uzgojna udruženja ili treće strane koje su ta udruženja imenovala. Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti koje bi joj omogućile da odredi referentne centre Europske unije. Kako bi se, kada je to potrebno, izmijenila zadaća tih referentnih centara, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a. Ti referentni centri Europske unije trebali bi ispunjavati uvjete za financijsku potporu Unije u skladu s Uredbom (EU) br. 652/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (18). U slučaju uzgojno valjanih goveda čistih pasmina, te zadaće provodi „Interbull Centre”, stalni pododbor Međunarodnog odbora za kontrolu proizvodnosti životinja (ICAR), koji je referentni centar Europske unije određen Odlukom Vijeća 96/463/EZ (19).

(54)

Osim toga, radi pružanja potpore uzgojnim društvima koja upravljaju ugroženim pasminama, kada postoji dokazana potreba, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti koje bi joj omogućile da odredi referentne centre Europske unije zadužene za posebnu zadaću promicanja uspostave ili usklađivanja metoda kojima se koriste ta uzgojna društva. Kako bi se, kada je to potrebno, izmijenile zadaće tih referentnih centara, Komisiji bi također trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a. Prilikom određivanja tih centara i opisivanja njihovih zadaća, Komisija bi trebala na odgovarajući način uzeti u obzir aktivnosti Europske regionalne kontaktne točke za životinjske genetske resurse (ERFP) koja je osnovana u okviru Globalnog akcijskog plana Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO)za životinjske genetske resurse u Europi. Metode koje ti centri uspostave ne bi trebale biti obvezujuće.

(55)

Uzgajivači koji sudjeluju u uzgojnim programima trebali bi imati pravo na zootehničke certifikate za svoje uzgojno valjane životinje obuhvaćene tim uzgojnim programom i za zametne proizvode tih životinja. Zootehnički certifikati trebali bi pratiti uzgojno valjane životinje ili njihove zametne proizvode kada se one prodaju ili ulaze u Uniju kako bi se te životinje ili potomstvo dobiveno tim zametnim proizvodima upisalo ili registriralo u druge matične knjige ili uzgojne upisnike. Zootehničkim certifikatima trebalo bi informirati uzgajivača o genetskoj kvaliteti i rodoslovlju stečene životinje. Takvi bi se certifikati trebali izdavati, kada je to potrebno, primjerice, kako bi pratili uzgojno valjane životinje u svrhu izlaganja ili prilikom njihovog smještaja u testne stanice ili u centre za umjetno osjemenjivanje.

(56)

Trebalo bi se podrazumijevati da se ovom Uredbom državama članicama niti nadležnim tijelima ne zabranjuje zahtijevati da, prilikom trgovine sjemenom uzgojno valjanih goveda, svinja, ovca, koza ili kopitara čistih pasmina namijenjenim za umjetno osjemenjivanje s ciljem proizvodnje životinja koje neće postati uzgojno valjane životinje čistih pasmina, ono bude popraćeno informacijama o kvaliteti i rodoslovlju te životinje. Općenito govoreći, očekuje se da bi se konkurentnost Unijinog sektora uzgoja životinja mogla poboljšati ako se i subjektima koji razmnožavaju životinje, a nemaju namjeru njihovo potomstvo upisati u matičnu knjigu omogući pristup zametnim proizvodima uzgojno valjanih životinja, a posebno njihovom sjemenu, te povezanim informacijama o zootehničkim certifikatima.

(57)

Ulazak u Uniju i izvoz u treće zemlje uzgojno valjanih životinja i njihovih zametnih proizvoda važan je za poljoprivredu Unije. Ulazak u Uniju uzgojno valjanih životinja i njihovih zametnih proizvoda trebao bi se stoga provoditi pod uvjetima koji su vrlo slični pravilima koja se primjenjuju na trgovinu u Uniji. Međutim, uzgojno valjane životinje i njihovi zametni proizvodi trebali bi imati pravo na upis u glavni dio matične knjige ili uzgojnog upisnika u Uniji samo ako se razinom kontrola koje se provode u trećoj zemlji izvoznici osigurava ista pouzdanost u pogledu pojedinosti o rodoslovlju i rezultata testiranja rasta i razvoja i genetskog vrednovanja kao u Uniji i ako su tijela koja se bave uzgojem, koja pružaju te pojedinosti i rezultate, uključena na popis koji vodi Komisija. Uz to, tijela koja se bave uzgojem u trećim zemljama, trebala bi, prema načelu reciprociteta, prihvaćati uzgojno valjane životinje i njihove zametne proizvode od odgovarajućeg uzgojnog udruženja ili odgovarajuće uzgojne organizacije koji su priznati u Uniji.

(58)

Uredbom Vijeća (EEZ) br. 2658/87 (20) predviđeno je da Komisija treba uspostaviti nomenklaturu robe, tj. „Kombiniranu nomenklaturu” ili skraćeno „KN”, koja u isto vrijeme ispunjava zahtjeve Zajedničke carinske tarife, vanjsko-trgovinske statistike Zajednice i drugih politika Unije o uvozu ili izvozu robe. U Prilogu I. toj Uredbi popisani su KN podbrojevi za uzgojno valjana goveda, svinje, ovce, koze i kopitare čistih pasmina i govedsko sjeme te je navedeno da su oni izuzeti od konvencionalnih stopa carine. U tom bi slučaju životinje i njihovi zametni proizvodi trebali biti popraćeni odgovarajućim zootehničkim certifikatima kao dokazom njihovog razvrstavanja kao uzgojno valjanih životinja čistih pasmina ili njihovih zametnih proizvoda. Uzgojno valjane životinje čistih pasmina trebale bi biti popraćene dokumentom u kojem je naznačeno da će biti upisane u matičnu knjigu koju vodi uzgojno udruženje ili registrirane u uzgojni upisnik koji vodi uzgojna organizacija.

(59)

Prilikom ulaska u Uniju uzgojno valjane životinje i njihovi zametni proizvodi podvrgavaju se veterinarskim pregledima u skladu s direktivama Vijeća 91/496/EEZ (21) i 97/78/EZ (22). Uzgojno valjane životinje čistih pasmina trebalo bi ih podvrgnuti i potrebnim pregledima radi primjene izuzeća od konvencionalne stope carine za uzgojno valjane životinje čistih pasmina.

(60)

Nužno je utvrditi pravila o službenim kontrolama koje se provode radi provjere usklađenosti s pravilima predviđenima u ovoj Uredbi i o drugim službenim aktivnostima koje nadležna tijela provode u skladu s ovom Uredbom, koje su prilagođene sektoru uzgoja životinja. Nadležna tijela trebala bi imati mogućnost provoditi službene kontrole nad svim subjektima koji podliježu ovoj Uredbi, a posebno nad uzgojnim udruženjima, uzgojnim organizacijama, trećim stranama koje provode testiranje rasta i razvoja ili genetsko vrednovanje i nad uzgajivačima te, ako izdaju zootehničke certifikate, nad centrima za prikupljanje i pohranu sjemena, centrima za pohranu zametka i timovima za prikupljanje ili proizvodnju zametka.

(61)

Nadležna tijela trebala bi provoditi službene kontrole radi provjere usklađenosti s pravilima navedenima u ovoj Uredbi te zahtjevima utvrđenima u odobrenom uzgojnom programu. Te kontrole mogle bi uključivati inspekciju opreme korištene za testiranje rasta i razvoja ili provjeru postupaka uspostavljenih radi bilježenja zootehničkih i genealoških podataka ili ispitivanje dokumenata ili sustava korištenih za pohranu i obradu takvih podataka prikupljenih o uzgojno valjanim životinjama. Tim ispitivanjem mogli bi se u obzir uzeti provjere kvalitete ili kontrolni sustavi za osiguravanje točnosti zabilježenih podataka, poput provjere loze koja se provodi u svrhu provjere rodoslovlja životinje. Nadležna tijela mogla bi provoditi službene kontrole prostorija i ureda te opreme uzgajivača, uzgojnih udruženja ili uzgojnih organizacija kao i uzgojno valjanih životinja ili zametnih proizvoda prikupljenih od tih uzgojno valjanih životinja obuhvaćenih uzgojnim programom.

(62)

Kada se u ovoj Uredbi upućuje na „druge službene aktivnosti”, to bi trebalo tumačiti tako da obuhvaća priznavanje uzgojnih društava i uzgojnih organizacija, odobravanje uzgojnih programa ili pružanje pomoći drugim državama članicama i trećim zemljama.

(63)

Za djelotvornu primjenu pravila Unije o uzgojno valjanim životinjama i njihovim zametnim proizvodima utvrđenih u ovoj Uredbi potrebno je da nadležna tijela država članica međusobno surađuju i pružaju upravnu pomoć kad god je to potrebno. U skladu s time trebalo bi u ovoj Uredbi utvrditi opća pravila o upravnoj pomoći i suradnji, slična onima koja su trenutačno navedena u glavi IV. Uredbe (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (23), uz potrebne prilagodbe.

(64)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji za donošenje, kada postoje dokazi o tome da u trećoj zemlji postoji raširena ozbiljna neusklađenost s pravom Unije o uzgoju životinja, posebnih mjera kako bi se ograničio utjecaj takve neusklađenosti.

(65)

Nadležna tijela država članica trebala bi također imati sve potrebne ovlasti za izvršavanje zootehničkih i genealoških pravila o uzgojno valjanim životinjama utvrđenih u ovoj Uredbi, uključujući suspenziju odobrenja uzgojnih programa ili oduzimanje priznanja uzgojnom udruženju ili uzgojnoj organizaciji u slučaju neusklađenosti s pravilima utvrđenima u ovoj Uredbi.

(66)

Komisija bi, prema potrebi, trebala provoditi kontrole u državama članicama, između ostalog s obzirom na rezultate službenih kontrola koje provode države članice kako bi osigurala primjenu pravila utvrđenih u ovoj Uredbi u svim državama članicama.

(67)

Komisija bi, prema potrebi, trebala provoditi kontrole u trećim zemljama radi izrade popisa tijela koja se bave uzgojem iz trećih zemalja iz kojih bi trebao biti dopušten ulazak u Uniju uzgojno valjanih životinja i njihovih sjemena, jajnih stanica i embrija, radi definiranja uvjeta njihova ulaska u Uniju te radi dobivanja zootehničkih i genealoških informacija povezanih s funkcioniranjem sporazumâ o istovrijednosti. Komisija bi također trebala provoditi kontrole u trećim zemljama kada to iziskuje bilo koji učestali ili novi problem u vezi s uzgojno valjanim životinjama ili njihovim zametnim proizvodima.

(68)

Provjera usklađenosti s pravilima predviđenima u ovoj Uredbi putem službenih kontrola od temeljne je važnosti za osiguravanje učinkovitog ostvarivanja ciljeva ove Uredbe diljem Unije. Nedostaci u kontrolnom sustavu neke države članice u određenim slučajevima mogu znatno omesti ostvarivanje tih ciljeva i dovesti do situacija raširene ozbiljne neusklađenosti s tim pravilima. Komisija bi stoga trebala moći reagirati na ozbiljne nedostatke u kontrolnom sustavu neke države članice donošenjem mjera koje se primjenjuju dok dotična država članica ne poduzme potrebno djelovanje s ciljem ispravljanja poremećaja. Takve mjere uključuju zabranu ili izvršavanje posebnih uvjeta za trgovinu uzgojno valjanim životinjama ili njihovim zametnim proizvodima ili sve ostale mjere koje Komisija smatra primjerenima za rješavanje tog raširenog kršenja.

(69)

Budući da direktive 88/661/EEZ, 89/361/EEZ, 90/427/EEZ, 94/28/EZ i 2009/157/EZ treba staviti izvan snage i zamijeniti ovom Uredbom, također je potrebno staviti izvan snage akte Komisije koji su doneseni na temelju tih direktiva te ih, kada je to potrebno, zamijeniti bilo delegiranim aktima ili provedbenim aktima donesenima na temelju odgovarajućih ovlasti dodijeljenih u ovoj Uredbi. U skladu s time te akte Komisije trebalo bi staviti izvan snage te, kada je to potrebno, zamijeniti.

(70)

Kako bi se osigurala pravilna primjena ove Uredbe i kako bi je se dopunilo ili kako bi se izmijenili njezini Prilozi, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u odnosu na utvrđivanje zahtjevâ za testiranje rasta i razvoja i genetsko vrednovanje, zadaće referentnih centara Europske unije i zahtjeve u vezi s njima te sadržaj i format zootehničkih certifikata.

(71)

Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, posebno je važno da Komisija tijekom svog pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka te da se ta savjetovanja provode u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (24). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(72)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu odredaba ove Uredbe koje se odnose na modele obrazaca za informacije koje države članice trebaju staviti na raspolaganje javnosti na popisu priznatih uzgojnih udruženja i uzgojnih organizacija, metoda provjere identiteta uzgojno valjanih životinja čistih pasmina, testiranje rasta i razvoja i genetsko vrednovanje, određivanje referentnih centara Europske unije, modele obrazaca za jedinstveni doživotni identifikacijski dokument za kopitare, modele zootehničkih certifikata koji prate uzgojno valjane životinje i njihove zametne proizvode, priznavanje istovrijednosti mjera koje se primjenjuju u trećim zemljama, ozbiljne poremećaje u kontrolnom sustavu neke države članice i uspostavu posebnih mjera u pogledu ulaska u Uniju uzgojno valjanih životinja i njihovih zametnih proizvoda, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (25). Ako Stalni odbor za zootehniku ne dostavi mišljenje, Komisija ne bi trebala donijeti provedbeni akt.

(73)

Pravila utvrđena u direktivama 87/328/EEZ, 88/661/EEZ, 89/361/EEZ, 90/118/EEZ, 90/119/EEZ, 90/427/EEZ, 91/174/EEZ, 94/28/EZ i 2009/157/EZ i Odluci Vijeća 96/463/EZ treba zamijeniti pravilima utvrđenima u ovoj Uredbi i u delegiranim te provedbenim aktima Komisije donesenima na temelju ovlasti dodijeljenih u ovoj Uredbi. U skladu s time, navedene bi pravne akte trebalo stoga staviti izvan snage.

(74)

Sljedeće odluke Komisije u vezi s kriterijima specifičnima za pojedinu vrstu za odobravanje ili priznavanje uzgojnih udruženja i uzgojnih organizacija, upis uzgojno valjanih životinja u matične knjige, prihvaćanje za uzgoj i umjetno osjemenjivanje, testiranje rasta i razvoja i genetsko vrednovanje donesene su na temelju direktiva 88/661/EEZ, 89/361/EEZ, 90/427/EEZ, 94/28/EZ i 2009/157/EZ: odluka Komisije 84/247/EEZ (26), 84/419/EEZ (27), 89/501/EEZ (28), 89/502/EEZ (29), 89/504/EEZ (30), 89/505/EEZ (31), 89/507/EEZ (32), 90/254/EEZ (33), 90/255/EEZ (34), 90/256/EEZ (35), 90/257/EEZ (36), 92/353/EEZ (37), 96/78/EZ (38) i 2006/427/EZ (39). Ovom Uredbom trebalo bi predvidjeti pravila koja zamjenjuju pravila utvrđena u navedenim odlukama Komisije.

(75)

Pravila slična onima utvrđenima u Odluci Komisije 92/354/EEZ (40) trebalo bi utvrditi u ovoj Uredbi.

(76)

Sljedeći pravni akti Komisije doneseni su na temelju direktiva 88/661/EEZ, 89/361/EEZ, 90/427/EEZ, 94/28/EZ i 2009/157/EZ: odluka Komisije 89/503/EEZ (41), 89/506/EEZ (42), 90/258/EEZ (43), 96/79/EZ (44), 96/509/EZ (45), 96/510/EZ (46) i 2005/379/EZ (47) te Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/262 (48). Ovom Uredbom trebalo bi predvidjeti pravila koja zamjenjuju pravila utvrđena u navedenim pravnim aktima Komisije.

(77)

Radi osiguranja pravne jasnoće i izbjegavanja dupliciranja, pravne akte Komisije iz uvodnih izjava 74., 75. i 76. trebalo bi staviti izvan snage od dana početka primjene ove Uredbe. Osim toga, Komisija bi najmanje 18 mjeseci prije dana početka primjene ove Uredbe trebala donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju modeli obrazaca za pružanje informacija koje treba uključiti na popis priznatih uzgojnih udruženja i uzgojnih organizacija koje države članice moraju objaviti kao i modeli obrazaca za zootehničke certifikate za uzgojno valjane životinje i njihove zametne proizvode. Ti bi provedbeni akti trebali biti primjenjivi do dana početka primjene ove Uredbe.

(78)

Radi osiguranja neometanog prijelaza u poslovanju za organizacije uzgajivača, uzgojna društva, udruge uzgajivača, privatna poduzeća ili druge organizacije ili udruge koji su odobreni ili priznati uz vremensko ograničenje ili bez njega u okviru akata stavljenih izvan snage ovom Uredbom te za uzgojne programe koje ti subjekti provode, ti bi se subjekti i njihovi uzgojni programi trebali smatrati priznatima ili odobrenima u skladu s ovom Uredbom. U skladu s time, ti subjekti ne bi trebali podlijegati postupcima za priznavanje, odobravanje i obavješćivanje drugih država članica o proširenju geografskog područja koji su utvrđeni u ovoj Uredbi, iako bi se ostale odredbe ove Uredbe trebale na njih primjenjivati. Države članice trebale bi osigurati sukladnost tih subjekata sa svim pravilima predviđenima u ovoj Uredbi, poglavito podvrgavajući ih provedbi službenih kontrola koje se temelje na riziku. U slučaju neusklađenosti, nadležna tijela trebala bi osigurati da ti subjekti poduzmu potrebne mjere za ispravljanje te neusklađenosti i, prema potrebi, suspendirati ili povući svoje priznanje tih subjekata ili odobrenje njihovih uzgojnih programa.

(79)

Komisija je nedavno donijela prijedlog nove Uredbe o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima. Svrha te nove Uredbe je stavljanje izvan snage Uredbe (EZ) br. 882/2004, Direktive Vijeća 89/608/EEZ (49), Direktive Vijeća 90/425/EEZ (50) i direktiva 91/496/EEZ i 97/78/EZ. Također joj je svrha obuhvatiti, uz neophodne prilagodbe, određena pravila utvrđena u Uredbi (EZ) br. 882/2004 i u navedenim direktivama. Međutim, uzgoj životinja ne namjerava se uključiti u područje primjene te nove Uredbe. Radi pravne jasnoće i sigurnosti te do stavljanja izvan snage direktiva 89/608/EEZ, 90/425/EEZ, 91/496/EEZ i 97/78/EZ tom novom Uredbom, potrebno je izbrisati upućivanja na „zootehničko” u direktivama 89/608/EEZ i 90/425/EEZ, dok u direktivama 91/496/EEZ i 97/78/EZ takva izmjena nije potrebna. Direktive 89/608/EEZ i 90/425/EEZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(80)

Do dana početka primjene članka 110. Uredbe (EU) 2016/429, uzgojna društva koja provode odobrene uzgojne programe na uzgojno valjanim kopitarima čistih pasmina trebala bi moći nastaviti izdavati identifikacijske dokumente za te uzgojno valjane životinje čistih pasmina u skladu s člankom 8. stavkom 1. Direktive 90/427/EEZ.

(81)

Ova bi se Uredba trebala početi primjenjivati prvog dana dvadeset i osmog mjeseca od datuma njezina stupanja na snagu,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

Opće odredbe

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.   Ovom Uredbom utvrđuju se:

(a)

zootehnička i genealoška pravila za trgovinu uzgojno valjanim životinjama i njihovim zametnim proizvodima te za njihov ulazak u Uniju;

(b)

pravila za priznavanje uzgojnih udruženja i uzgojnih organizacija te za odobravanje njihovih uzgojnih programa;

(c)

prava i obveze uzgajivača, uzgojnih udruženja i uzgojnih organizacija;

(d)

pravila za upis uzgojno valjanih životinja u matične knjige i uzgojne upisnike i za prihvaćanje uzgojno valjanih životinja i njihovih zametnih proizvoda za uzgoj;

(e)

pravila za testiranje rasta i razvoja i genetsko vrednovanje uzgojno valjanih životinja;

(f)

pravila za izdavanje zootehničkih certifikata za uzgojno valjane životinje i njihove zametne proizvode;

(g)

pravila za provedbu službenih kontrola, a posebno kontrola uzgojnih udruženja i uzgojnih organizacija te pravila za provedbu drugih službenih aktivnosti;

(h)

pravila za upravnu pomoć i suradnju te pravila za izvršavanje od strane država članica;

(i)

pravila za provedbu kontrola od strane Komisije u državama članicama i trećim zemljama.

2.   Ova Uredba primjenjuje se na uzgojno valjane životinje i njihove zametne proizvode kada se te životinje ili potomstvo koje je rezultat tih zametnih proizvoda namjerava upisati kao uzgojno valjane životinje u matičnu knjigu ili registrirati kao uzgojno valjane hibridne svinje u uzgojni upisnik.

3.   Ova Uredba ne primjenjuje se na uzgojno valjane životinje i njihove zametne proizvode kada su te životinje i njihovi zametni proizvodi namijenjeni za tehničke ili znanstvene eksperimente koji se provode pod nadzorom nadležnih tijela.

4.   Članak 9. stavak 4., članak 13., članak 14. stavci 3. i 4., članci 23. i 24., članak 28. stavak 2. i članak 36. stavak 1. ne primjenjuju se na privatna poduzeća priznata kao uzgojne organizacije koja posluju u zatvorenim sustavima proizvodnje.

5.   Ovom Uredbom ne dovode se u pitanje prava država članica da poduzmu nacionalne mjere za uređivanje provedbe uzgojnih programa koji nisu odobreni u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„životinja” znači domaća životinja:

(a)

vrste goveda (Bos taurus, Bos indicus i Bubalus bubalis);

(b)

vrste svinja (Sus scrofa);

(c)

vrste ovce (Ovis aries);

(d)

vrste koze (Capra hircus); ili

(e)

vrste kopitara (Equus caballus i Equus asinus);

2.

„pasmina” znači populacija životinja koje su dovoljno ujednačene da bi se mogle smatrati različitima od drugih životinja iste vrste od strane jedne ili više skupina uzgajivača koji su pristali upisati te životinje u svoje matične knjige s detaljima o njihovim poznatim precima radi reproduciranja njihovih naslijeđenih obilježja, razmnožavanjem, razmjenom i selekcijom u okviru uzgojnog programa;

3.

„uzgojno valjana životinja” znači uzgojno valjana životinja čiste pasmine ili uzgojno valjana hibridna svinja;

4.

„zametni proizvodi” znači sjeme, jajne stanice i zametci prikupljeni ili proizvedeni od uzgojno valjanih životinja u svrhu potpomognute reprodukcije;

5.

„uzgojno udruženje” znači bilo koja udruga uzgajivača, uzgojno društvo ili javno tijelo osim nadležnih tijela, koje je priznalo nadležno tijelo države članice u skladu s člankom 4. stavkom 3. u svrhu provedbe uzgojnih programa na uzgojno valjanim životinjama čistih pasmina upisanima u matičnu(-e) knjigu(-e) koje ono vodi ili utemeljuje;

6.

„uzgojna organizacija” znači bilo koja udruga uzgajivača, uzgojno društvo ili privatno poduzeće koje posluje u zatvorenom sustavu proizvodnje ili javno tijelo osim nadležnih tijela, koje je priznalo nadležno tijelo države članice u skladu s člankom 4. stavkom 3. u svrhu provedbe uzgojnih programa na uzgojno valjanim hibridnim svinjama registriranima u uzgojni(-e) upisnik(e) koje ona vodi ili utemeljuje;

7.

„tijelo koje se bavi uzgojem” znači bilo koja udruga uzgajivača, uzgojno društvo, privatno poduzeće, organizacija za uzgoj uzgojno valjanih životinja ili službeno tijelo u trećoj zemlji koje je, u pogledu uzgojno valjanih goveda, svinja, ovaca, koza ili kopitara čistih pasmina ili uzgojno valjanih hibridnih svinja, prihvaćeno od strane te treće zemlje u vezi s ulaskom u Uniju uzgojno valjanih životinja za uzgoj;

8.

„nadležna tijela” znači tijela države članice koja su na temelju ove Uredbe odgovorna za:

(a)

priznavanje uzgojnih udruženja i uzgojnih organizacija te odobravanje uzgojnih programa koje oni provode na uzgojno valjanim životinjama;

(b)

službene kontrole subjekata;

(c)

pružanje pomoći drugim državama članicama i trećim zemljama u slučaju otkrivanja neusklađenosti;

(d)

službene aktivnosti osim onih iz točki (a) i (c);

9.

„uzgojno valjana životinja čiste pasmine” znači životinja koja je upisana ili registrirana i prihvatljiva za upis u glavni dio matične knjige;

10.

„uzgojno valjana hibridna svinja” znači životinja vrste svinja koja je registrirana u uzgojni upisnik, a koja je proizvedena namjernim križanjem ili se koristi za namjerno križanje:

(a)

između dvaju uzgojno valjanih svinja čistih pasmina različitih pasmina ili linija;

(b)

između dvaju uzgojno valjanih svinja koje su same po sebi rezultat križanja (hibridi) između različitih pasmina ili linija; ili

(c)

između uzgojno valjanih svinja koje pripadaju jednoj ili drugoj kategoriji iz točki (a) ili (b);

11.

„linija” znači genetski stabilna i ujednačena potpopulacija uzgojno valjanih životinja čistih pasmina pojedine pasmine;

12.

„matična knjiga” znači:

(a)

bilo koja matična knjiga goveda, matična knjiga ovaca i koza, matična knjiga kopitara, datoteka ili nosač podataka koju vodi uzgojno udruženje i koja se sastoji od glavnog dijela i, ako uzgojno udruženje tako odluči, od jednog dodatnog dijela ili više njih za životinje iste vrste koje nisu prihvatljive za upis u glavni dio;

(b)

prema potrebi, bilo koja odgovarajuća knjiga koju vodi tijelo koje se bavi uzgojem;

13.

„glavni dio” znači dio matične knjige u koji su uzgojno valjane životinje upisane ili registrirane i prihvatljive za upis, s detaljima o njihovim precima i, kada je to primjenjivo, njihovim odlikama;

14.

„razred” znači vodoravna podjela glavnog dijela u polja u koja se upisuju uzgojno valjane životinje čistih pasmina prema njihovim odlikama;

15.

„odlika” znači mjerljivo naslijeđeno obilježje ili genetska posebnost uzgojno valjane životinje;

16.

„uzgojna vrijednost” znači procjena očekivanog učinka genotipa uzgojno valjane životinje na određeno obilježje njezina potomstva;

17.

„uzgojni upisnik” znači:

(a)

bilo koja datoteka ili nosač podataka koji vodi uzgojna organizacija u koji se upisuju uzgojno valjane hibridne svinje s detaljima o njihovim precima;

(b)

prema potrebi, bilo koji odgovarajući upisnik koji vodi tijelo koje se bavi uzgojem;

18.

„službena kontrola” znači bilo koja vrsta kontrole koju nadležna tijela provode kako bi provjerila usklađenost s pravilima utvrđenima u ovoj Uredbi;

19.

„druge službene aktivnosti” znači bilo koja aktivnost osim službene kontrole, koju provode nadležna tijela u skladu s ovom Uredbom kako bi osigurala primjenu pravila utvrđenih u ovoj Uredbi;

20.

„zootehnički certifikat” znači uzgojni certifikati, atesti ili komercijalna dokumentacija koja je u papirnatom ili elektroničkom obliku izdana za uzgojno valjane životinje i njihove zametne proizvode i koja pruža informacije o rodoslovlju, identifikaciji i, kada je to dostupno, o rezultatima testiranja rasta i razvoja ili genetskog vrednovanja;

21.

„ulaženje u Uniju” ili „ulazak u Uniju” znači unošenje uzgojno valjanih životinja i njihovih zametnih proizvoda na neko od državnih područja navedenih u Prilogu VI. s mjesta koje se nalazi izvan tih državnih područja, osim tranzita;

22.

„trgovina” znači kupnja, prodaja, razmjena ili drugi način stjecanja ili puštanja životinja ili njihovih zametnih proizvoda u Uniju, uključujući unutar države članice;

23.

„subjekt” znači bilo koja fizička ili pravna osoba na koju se primjenjuju pravila predviđena u ovoj Uredbi kao što su uzgojna udruženja, uzgojne organizacije, treće strane koje su imenovala uzgojna udruženja ili uzgojne organizacije u skladu s člankom 27. stavkom 1. točkom (b), centri za prikupljanje i pohranu sjemena, centri za pohranu zametaka, timovi za prikupljanje ili proizvodnju zametaka i uzgajivači;

24.

„ugrožena pasmina” znači lokalna pasmina koju je kao ugroženu priznala država članica i koja je genetski prilagođena jednom ili više tradicionalnih sustava proizvodnje ili jednom ili više okoliša u toj državi članici i čiji je ugroženi status znanstveno utvrdilo tijelo koje raspolaže potrebnim vještinama i znanjem u području ugroženih pasmina;

25.

„privatno poduzeće koje posluje u zatvorenom sustavu proizvodnje” znači privatno poduzeće koje ima uzgojni program u kojem, ili ne sudjeluje nijedan uzgajivač, ili u kojem sudjeluje ograničen broj uzgajivača koji su obvezani od tog privatnog poduzeća nabavljati uzgojno valjane hibridne svinje ili ga opskrbljivati uzgojno valjanim hibridnim svinjama;

26.

„uzgojni program” znači skup sustavnih djelovanja, uključujući bilježenje, selekciju, uzgoj i razmjenu uzgojno valjanih životinja i njihovih zametnih proizvoda koje je osmišljeno i provodi se radi očuvanja ili poboljšanja željenih fenotipskih i/ili genotipskih obilježja u ciljnoj uzgojnoj populaciji.

Članak 3.

Opća zootehnička i genealoška pravila za trgovinu uzgojno valjanim životinjama i njihovim zametnim proizvodima te za njihov ulazak u Uniju

1.   Trgovina uzgojno valjanim životinjama i njihovim zametnim proizvodima te ulazak u Uniju uzgojno valjanih životinja i njihovih zametnih proizvoda ne zabranjuje se, ograničava niti otežava iz zootehničkih ili genealoških razloga, osim onih razloga koji proizlaze iz pravila predviđenih u ovoj Uredbi.

2.   Uzgajivači uzgojno valjanih životinja, uzgojna udruženja, uzgojne organizacija ili tijela koja se bave uzgojem ne smije se diskriminirati na temelju njihove zemlje podrijetla ili zemlje podrijetla njihovih uzgojno valjanih životinja ili njihovih zametnih proizvoda.

POGLAVLJE II.

Priznavanje uzgojnih udruženja i uzgojnih organizacija u državama članicama i odobravanje uzgojnih programa

Odjeljak 1.

Priznavanje uzgojnih udruženja i uzgojnih organizacija

Članak 4.

Priznavanje uzgojnih udruženja i uzgojnih organizacija

1.   Udruge uzgajivača, uzgojna društva ili javna tijela mogu u pogledu uzgojno valjanih životinja čistih pasmina podnijeti prijavu nadležnim tijelima za priznavanje kao uzgojno udruženje.

Udruge uzgajivača, uzgojna društva, privatna poduzeća koja posluju u zatvorenom sustavu proizvodnje ili javna tijela mogu u pogledu uzgojno valjanih hibridnih svinja podnijeti prijavu nadležnim tijelima za priznavanje kao uzgojna organizacija.

2.   Prijave iz stavka 1. podnose se pisanim putem, na papiru ili u elektroničkom obliku.

3.   Nadležna tijela evaluiraju prijave iz stavka 1. Ona priznaju kao uzgojno udruženje svakog podnositelja prijave iz stavka 1. prvog podstavka, a kao uzgojnu organizaciju svakog podnositelja prijave iz stavka 1. drugog podstavka koji udovoljava sljedećim zahtjevima:

(a)

ima središnji ured na državnom području države članice na kojem se nalazi nadležno tijelo;

(b)

u svojoj je prijavi dokazao da udovoljava zahtjevima navedenima u Prilogu I. dijelu 1. za svoje uzgojne programe u pogledu kojih namjerava podnijeti prijavu za odobrenje u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12.;

(c)

njegova prijava sadržava, za svaki od tih planiranih uzgojnih programa, nacrt uzgojnog programa koji mora obuhvaćati informacije navedene u Prilogu I. dijelu 2., a u slučaju uzgojno valjanih kopitara čistih pasmina i informacije navedene u Prilogu I. dijelu 3.;

(d)

pri podnošenju prijave iz stavka 1. ovog članka, podnosi prijavu za odobrenje najmanje jednog od tih planiranih uzgojnih programa, u skladu s člankom 8. stavkom 2.

Članak 5.

Odbijanje priznanja uzgojnog udruženja i uzgojne organizacije

1.   Za potrebe članka 4. stavka 1. kada nadležno tijelo namjerava odbiti priznati podnositelja prijave kao uzgojno udruženje ili uzgojnu organizaciju, ono tom podnositelju prijave daje obrazloženo objašnjenje te namjere. Taj podnositelj prijave ima pravo zahtijevati da nadležno tijelo ponovno razmotri to namjeravano odbijanje u roku od 60 dana od datuma primitka obrazloženog objašnjenja ili ranije ako su nacionalnim pravilima predviđeni kraći rokovi.

2.   Ako s obzirom na ponovno razmatranje iz stavka 1. nadležno tijelo odluči potvrditi svoje odbijanje, ono će podnositelju prijave dati obrazloženo objašnjenje svoje odluke o odbijanju priznavanja u roku od 90 dana od primitka zahtjeva za ponovno razmatranje od strane podnositelja prijave ili ranije ako su nacionalnim pravilima predviđeni kraći rokovi. Nadležno tijelo istodobno obavješćuje Komisiju o svojoj odluci da odbije priznanje i o svojim razlozima odbijanja.

Članak 6.

Podnošenje izmijenjenih uzgojnih programa u slučaju odbijanja i povlačenje priznanja uzgojnog udruženja ili uzgojne organizacije u nedostatku odobrenih uzgojnih programa

1.   Ako nadležno tijelo koje je priznalo uzgojno udruženje ili uzgojnu organizaciju u skladu s člankom 4. stavkom 3. odbije odobriti uzgojni program koji su podnijeli to uzgojno udruženje ili ta uzgojna organizacija u skladu s člankom 8., to uzgojno udruženje ili ta uzgojna organizacija ima mogućnost podnijeti izmijenjenu verziju tog uzgojnog programa u roku od šest mjeseci od tog odbijanja.

2.   Nadležno tijelo povlači priznanje tog uzgojnog udruženja ili uzgojne organizacije ako do isteka roka iz stavka 1. ovog članka ne bude podnesena izmijenjena verzija uzgojnog programa i ako to uzgojno udruženje ili ta uzgojna organizacija nema drugi uzgojni program koji je odobren u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12.

Članak 7.

Popisi priznatih uzgojnih udruženja i uzgojnih organizacija

1.   Države članice izrađuju i ažuriraju popis uzgojnih udruženja i uzgojnih organizacija koje su njihova nadležna tijela priznala u skladu s člankom 4. stavkom 3. i koje imaju barem jedan uzgojni program koji je odobren u skladu s člankom 8. stavkom 3. Države članice objavljuju taj popis.

2.   Popis predviđen u stavku 1. uključuje sljedeće informacije:

(a)

naziv, podatke za kontakt i, ako postoje, internetske stranice uzgojnog udruženja ili uzgojne organizacije;

(b)

za svako uzgojno udruženje ili uzgojnu organizaciju s tog popisa:

i.

u slučaju uzgojno valjanih životinja čistih pasmina, naziv pasmine, ili, u slučaju uzgojno valjanih hibridnih svinja, naziv pasmine, linije ili križanca, obuhvaćene svakim od njihovih uzgojnih programa odobrenih u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, ako se uzgojno udruženje koristi odstupanjima iz članka 19. ili Priloga II. dijela 1. poglavlja III. točke 2., upućivanje na ta odstupanja;

ii.

geografsko područje na kojem se svaki od tih uzgojnih programa treba provoditi;

iii.

u slučaju uzgojno valjanih kopitara čistih pasmina, kada je to primjenjivo, naziv i podatke za kontakt uzgojnog udruženja koje vodi matičnu knjigu kopitara podrijetla pasmine;

iv.

za svaki od svojih uzgojnih programa, ako postoji, upućivanje na internetske stranice na kojima se može pristupiti informacijama o tim uzgojnim programima.

3.   Države članice na popis predviđen u stavku 2. ovog članka također uvrštavaju sva nadležna tijela koja provode uzgojni program u skladu s člankom 38.

4.   Kada je priznanje uzgojnog udruženja ili uzgojne organizacije povučeno u skladu s člankom 47. stavkom 1. trećim podstavkom točkom (e) ili je odobrenje uzgojnog programa suspendirano ili povučeno u skladu s člankom 47. stavkom 1. trećim podstavkom točkom (d), države članice bez nepotrebne odgode navode tu suspenziju ili to povlačenje na popisu predviđenom u stavku 1. ovog članka.

Ako tijekom razdoblja od 24 mjeseca to priznanje ostane povučeno ili ako to odobrenje ostane suspendirano ili povučeno, države članice definitivno brišu to uzgojno udruženje, tu uzgojnu organizaciju ili taj uzgojni program s popisa predviđenog u stavku 1.

5.   Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju modeli obrazaca za pružanje informacija koje se mora uključiti na popis priznatih uzgojnih udruženja i uzgojnih organizacija predviđen u stavku 1. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 62. stavka 2.

Odjeljak 2.

Odobravanje uzgojnih programa

Članak 8.

Odobravanje uzgojnih programa koje provode uzgojna udruženja i uzgojne organizacije

1.   Uzgojno udruženje ili uzgojna organizacija podnosi prijave za odobrenje svojih uzgojnih programa nadležnom tijelu koje je to uzgojno udruženje ili tu uzgojnu organizaciju priznalo u skladu s člankom 4. stavkom 3.

2.   Prijave iz stavka 1. podnose se pisanim putem, na papiru ili u elektroničkom obliku.

3.   Nadležno tijelo iz stavka 1. evaluira te uzgojne programe i odobrava ih pod uvjetom da:

(a)

imaju jedan ili više od sljedećih ciljeva:

i.

u slučaju uzgojno valjanih životinja čistih pasmina:

poboljšanje pasmine,

očuvanje pasmine,

stvaranje nove pasmine,

obnovu pasmine;

ii.

u slučaju uzgojno valjanih hibridnih svinja:

poboljšanje pasmine, linije ili križanca,

stvaranje nove pasmine, linije ili križanca;

(b)

detaljno opisuju selekcijske i uzgojne ciljeve;

(c)

ispunjavaju zahtjeve navedene u Prilogu I. dijelu 2. i uz to, u slučaju uzgojno valjanih kopitara čistih pasmina, navedene u Prilogu I. dijelu 3.

4.   Uzgojna udruženja ili uzgojne organizacije mogu trećim stranama prepustiti obavljanje specifičnih tehničkih aktivnosti povezanih s upravljanjem njihovim uzgojnim programima, uključujući testiranje rasta i razvoja i genetsko vrednovanje, pod uvjetom da:

(a)

uzgojna udruženja i uzgojne organizacije ostaju odgovorne prema nadležnim tijelima za osiguranje ispunjavanja zahtjeva predviđenih u Prilogu I. dijelovima 2. i 3.;

(b)

nema sukoba interesa između te treće strane i gospodarskih aktivnosti uzgajivača koji sudjeluju u uzgojnom programu;

(c)

treća strana ispunjava sve zahtjeve potrebne za provedbu tih aktivnosti;

(d)

ta uzgojna udruženja i te uzgojne organizacije odredili su u svojim prijavama iz stavka 2. aktivnosti koje namjeravaju prepustiti trećim stranama te naziv i podatke za kontakt tih trećih strana

5.   Kada tijekom razdoblja od najmanje 24 mjeseca nema uzgajivača čija se gospodarstva, na kojima drže svoje uzgojno valjane životinje, nalaze na određenom dijelu geografskog područja koji sudjeluju u uzgojnom programu odobrenom u skladu sa stavkom 3., nadležno tijelo iz stavka 1. može zatražiti od dotičnog uzgojnog udruženja ili dotične uzgojne organizacija da geografsko područje svog uzgojnog programa prilagodi na način da ono ne uključuje taj dio.

Članak 9.

Promjene odobrenog uzgojnog programa

1.   Prije provedbe svake značajne promjene u vezi sa zahtjevima iz članka 8. stavka 3. u svojem uzgojnom programu odobrenom u skladu s tom odredbom, uzgojno udruženje ili uzgojna organizacija o tim promjenama obavješćuje nadležno tijelo koje je priznalo to uzgojno udruženje ili tu uzgojnu organizaciju u skladu s člankom 4. stavkom 3.

2.   Obavijest se podnosi pisanim putem, na papiru ili u elektroničkom obliku.

3.   Osim ako nadležno tijelo odluči drukčije u razdoblju od 90 dana od dana obavijesti, smatra se da su te promjene odobrene.

4.   Uzgojna udruženja i uzgojne organizacije transparentno i pravodobno obavješćuju uzgajivače koji sudjeluju u njihovim uzgojnim programima o promjenama u svojim uzgojnim programima koje su odobrene u skladu sa stavkom 3.

Članak 10.

Odstupanja od članka 8. stavka 3. u vezi s odobravanjem uzgojnih programa

1.   Odstupajući od članka 8. stavka 3., nadležno tijelo koje je priznalo uzgojno udruženje u skladu s člankom 4. stavkom 3. može odbiti odobriti uzgojni program tog uzgojnog udruženja koji ispunjava zahtjeve navedene u Prilogu I. dijelu 2. i uz to, u slučaju uzgojno valjanih kopitara čistih pasmina, navedene u Prilogu I. dijelu 3., na temelju toga što bi taj uzgojni program ugrozio uzgojni program koji provodi drugo uzgojno udruženje za istu pasminu i koji je već odobren u toj državi članici u pogledu barem jednog od sljedećeg:

(a)

osnovnih osobina obilježja pasmine ili glavnih ciljeva tog uzgojnog programa; ili

(b)

očuvanja te pasmine ili genetske raznolikosti unutar te pasmine; ili

(c)

učinkovite provedbe uzgojnog programa ako je cilj tog uzgojnog programa očuvanje te pasmine:

i.

u slučaju ugrožene pasmine; ili

ii.

u slučaju autohtone pasmine koja uglavnom nije uobičajena na jednom području Unije ili više njih.

2.   Za potrebe stavka 1. nadležno tijelo na odgovarajući način uzima u obzir sljedeće kriterije:

(a)

broj uzgojnih programa već odobrenih za tu pasminu u dotičnoj državi članici;

(b)

veličinu uzgojne populacije obuhvaćene tim uzgojnim programima;

(c)

mogućnost genetskog unosa iz uzgojnih programa koje provode druga uzgojna udruženja za istu pasminu u drugim državama članicama ili tijela koja se bave uzgojem u trećim zemljama.

Članak 11.

Odbijanje odobrenja uzgojnih programa

Ako nadležno tijelo koje je priznalo uzgojno udruženje ili uzgojnu organizaciju u skladu s člankom 4. stavkom 3. odbije odobriti uzgojni program koji je podnijelo to uzgojno udruženje ili ta uzgojna organizacija u skladu s člankom 8. stavkom 1. ili odbije odobriti promjene uzgojnog programa o kojima je obaviješteno u skladu s člankom 9. stavkom 1., ono tom uzgojnom udruženju ili toj uzgojnoj organizaciji daje obrazloženo objašnjenje za svoje odbijanje.

Članak 12.

Obavješćivanje o uzgojnim programima koji se provode u državama članicama različitima od države članice u kojoj je uzgojno udruženje ili uzgojna organizacija priznata i njihovo odobravanje

1.   Kada uzgojno udruženje ili uzgojna organizacija namjerava provoditi uzgojni program odobren u skladu s člankom 8. stavkom 3. i na uzgojno valjanim životinjama koje se drži u državi članici različitoj od države članice u kojoj su to uzgojno udruženje ili uzgojna organizacija priznati u skladu s člankom 4. stavkom 3. (za potrebe ovog članka „ta druga država članica”), to uzgojno udruženje ili ta uzgojna organizacija o planiranom proširenju svog geografskog područja obavješćuju nadležno tijelo koje je priznalo to uzgojno udruženje ili tu uzgojnu organizaciju u skladu s člankom 4. stavkom 3.

2.   Nadležno tijelo koje je priznalo to uzgojno udruženje ili tu uzgojnu organizaciju u skladu s člankom 4. stavkom 3.:

(a)

obavješćuje nadležno tijelo te druge države članice najkasnije 90 dana prije planiranog datuma početka uzgojnog programa u toj drugoj državi članici i, na zahtjev obaviještenog tijela, stavlja na raspolaganje prijevod te obavijesti na jedan od službenih jezika te druge države članice;

(b)

na zahtjev obaviještenog tijela, najmanje 60 dana prije planiranog datuma početka uzgojnog programa u toj drugoj državi članici dostavlja presliku uzgojnog programa kako je odobren u skladu s člankom 8. stavkom 3. uz koju prilaže, ako ga je to tijelo zatražilo, prijevod na jedan od službenih jezika te druge države članice koji stavlja na raspolaganje uzgojno udruženje ili uzgojna organizacija koji podnose prijavu.

3.   Nadležno tijelo te druge države članice može u roku od 90 dana od datuma primitka obavijesti iz stavka 2. točke (a) odbiti odobriti provedbu uzgojnog programa na svom državnom području:

(a)

ako se odobreni uzgojni program već provodi u toj drugoj državi članici na uzgojno valjanim životinjama čistih pasmina te iste pasmine; i

(b)

ako bi odobrenje novog uzgojnog programa ugrozilo uzgojni program koji provodi drugo uzgojno udruženje za tu istu pasminu i koji je već odobren u toj drugoj državi članici u pogledu barem jednog od sljedećeg:

i.

osnovnih osobina obilježja pasmine ili glavnih ciljeva tog uzgojnog programa; ili

ii.

očuvanja te pasmine ili genetske raznolikosti unutar te pasmine;

iii.

učinkovite provedbe uzgojnog programa ako je cilj tog uzgojnog programa očuvanje te pasmine:

u slučaju ugrožene pasmine, ili

u slučaju autohtone pasmine koja uglavnom nije uobičajena na jednom području Unije ili više njih.

4.   Nadležno tijelo te druge države članice obavješćuje nadležno tijelo koje je priznalo to uzgojno udruženje ili tu uzgojnu organizaciju u skladu s člankom 4. stavkom 3. o rezultatu obavijesti predviđene u stavku 1. ovog članka i, ako odbije dati odobrenje za provedbu uzgojnog programa na svom državnom području, daje obrazloženo objašnjenje za svoje odbijanje.

5.   Ako nadležno tijelo te druge države članice ne odgovori na obavijest iz stavka 2. točke (a) u roku od 90 dana od dana primitka te obavijesti smatrat će se da je dalo odobrenje.

6.   Nadležno tijelo koje je priznalo to uzgojno udruženje ili tu uzgojnu organizaciju u skladu s člankom 4. stavkom 3. obavješćuje uzgojno udruženje ili uzgojnu organizaciju o rezultatu obavijesti predviđene u stavku 2. točki (a) ovog članka bez nepotrebne odgode i, u slučaju odbijanja, daje tom uzgojnom udruženju ili toj uzgojnoj organizaciji obrazloženje tog odbijanja iz stavka 4. ovog članka.

7.   Ako nadležno tijelo te druge države članice odbije dati odobrenje u skladu sa stavkom 3., ono obavješćuje Komisiju o svom odbijanju i navodi obrazloženje za to odbijanje.

8.   Ako nadležno tijelo te druge države članice odbije dati odobrenje u skladu sa stavkom 3. ovog članka i ako uzgojno udruženje ili uzgojna organizacija koje namjerava provoditi taj uzgojni program u toj drugoj državi članici zatraži ponovno razmatranje tog odbijanja, nadležno tijelo te druge države članice i nadležno tijelo koje je priznalo to uzgojno udruženje ili tu uzgojnu organizaciju u skladu s člankom 4. stavkom 3. surađuju u pogledu tog zahtjeva za ponovno razmatranje.

9.   Nadležno tijelo koje je priznalo to uzgojno udruženje ili tu uzgojnu organizaciju u skladu s člankom 4. stavkom 3. obavješćuje nadležno tijelo te druge države članice o promjenama u uzgojnom programu odobrenom u skladu s člankom 9. stavkom 3.

10.   Na zahtjev nadležnog tijela te druge države članice, uzgojno udruženje ili uzgojna organizacija koji u skladu s ovim člankom posluju na državnom području te druge države članice tom nadležnom tijelu dostavljaju ažurirane informacije posebno u pogledu broja uzgajivača i uzgojno valjanih životinja na kojima se provodi uzgojni program na tom državnom području. Svaki takav zahtjev podnosi se na isti način kao i zahtjevi uzgojnim udruženjima ili organizacijama koji su priznati u toj drugoj državi članici.

11.   Nadležno tijelo te druge države članice može povući odobrenje uzgojnog programa predviđeno u ovom članku ako u razdoblju od najmanje 12 mjeseci niti jedan uzgajivač na državnom području te druge države članice ne sudjeluje u tom uzgojnom programu.

POGLAVLJE III.

Prava i obveze uzgajivača, uzgojnih udruženja i uzgojnih organizacija

Članak 13.

Prava uzgajivača koji sudjeluju u uzgojnim programima odobrenima u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12.

1.   Uzgajivači imaju pravo sudjelovati u uzgojnom programu odobrenom u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12., pod uvjetom da:

(a)

se njihove uzgojno valjane životinje drže na gospodarstvima unutar geografskog područja tog uzgojnog programa;

(b)

njihove uzgojno valjane životinje, u slučaju uzgojno valjanih životinja čistih pasmina, pripadaju pasmini, ili u slučaju uzgojno valjanih hibridnih svinja, pripadaju pasmini, liniji ili križancu obuhvaćenima tim uzgojnim programom.

2.   Uzgajivači koji sudjeluju u uzgojnom programu odobrenom u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12., imaju pravo:

(a)

da se njihove uzgojno valjane životinje upišu u glavni dio matične knjige koju je uzgojno udruženje utemeljilo za pasminu u skladu s člancima 18. i 20.;

(b)

da se njihove uzgojno valjane životinje zabilježe u dodatni dio matične knjige koju je uzgojno udruženje utemeljilo za pasminu u skladu s člankom 20.;

(c)

da se njihove uzgojno valjane hibridne svinje registriraju u uzgojni registar koji je uzgojna organizacija utemeljila za pasmine, linije ili križance u skladu s člankom 23.;

(d)

sudjelovati u testiranju rasta i razvoja i genetskom vrednovanju u skladu s člankom 25.;

(e)

da im se izda zootehnički certifikat u skladu s člankom 30. stavcima 1. i 4.;

(f)

da im se, na zahtjev, pruže ažurirani rezultati testiranja rasta i razvoja i genetskog vrednovanja njihovih uzgojno valjanih životinja, ako su ti rezultati dostupni;

(g)

pristupa svim ostalim uslugama koje u vezi s tim uzgojnim programom uzgajivačima koji u njemu sudjeluju pružaju uzgojno udruženje ili uzgojna organizacija koji provode taj uzgojni program.

3.   Uz prava utvrđena u stavcima 1. i 2., kada pravila uzgojnog udruženja ili uzgojne organizacije pružaju mogućnost članstva, uzgajivači iz stavka 1. također imaju pravo na:

(a)

učlanjenje u ta uzgojna udruženja ili te uzgojne organizacije;

(b)

sudjelovanje u definiranju i razvoju uzgojnog programa u skladu s poslovnikom iz Priloga I. dijela 1. točke B. podtočke 1. podtočke (b).

Članak 14.

Prava i obveze uzgojnih udruženja i uzgojnih organizacija

1.   U vezi sa svojim uzgojnim programima odobrenima u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12., uzgojna udruženja i uzgojne organizacije imaju pravo samostalno definirati i provoditi takve uzgojne programe, pod uvjetom da se pridržavaju ove Uredbe i svih uvjeta svojeg odobrenja.

2.   Uzgojna udruženja ili uzgojne organizacije imaju pravo isključiti uzgajivače iz sudjelovanja u uzgojnom programu ako se ti uzgajivači ne pridržavaju pravila tog uzgojnog programa ili obveza utvrđenih u poslovniku iz Priloga I. dijela 1. točke B. podtočke 1. podtočke (b).

3.   Uz pravo iz stavka 2., uzgojna udruženja i uzgojne organizacije koje pružaju mogućnost članstva imaju pravo isključiti uzgajivače iz članstva ako se ti uzgajivači ne pridržavaju svojih obveza utvrđenih u poslovniku iz Priloga I. dijela 1. točke B. podtočke 1. podtočke (b).

4.   Uzgojna udruženja i uzgojne organizacije odgovorne su, ne dovodeći u pitanje ulogu sudova, za rješavanje sporova do kojih može doći između uzgajivača te između uzgajivača i uzgojnog udruženja ili uzgojne organizacije tijekom provedbe uzgojnog programa odobrenog u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12., u skladu s poslovnikom iz Priloga I. dijela 1. točke B. podtočke 1. podtočke (b).

POGLAVLJE IV.

Upis uzgojno valjanih životinja u matične knjige i uzgojne upisnike te prihvaćanje za uzgoj

Odjeljak 1.

Upis uzgojno valjanih životinja čistih pasmina u matične knjige i prihvaćanje za uzgoj

Članak 15.

Struktura matičnih knjiga

Matične knjige imaju glavni dio i, ako je tako utvrđeno u uzgojnom programu odobrenom u skladu s člankom 8. stavkom 3. te, kada je to primjenjivo, člankom 12., jedan ili više dodatnih dijelova.

Članak 16.

Glavni dio matičnih knjiga

1.   Ako uzgojna udruženja utvrde različite kriterije ili postupke za upis uzgojno valjanih životinja čistih pasmina u različite razrede, ta uzgojna udruženja mogu glavni dio matičnih knjiga podijeliti u razrede:

(a)

prema njihovim odlikama i dalje podijeliti te razrede prema dobi ili rodu; ili

(b)

prema dobi ili rodu tih životinja, pod uvjetom da su ti razredi podijeljeni i prema njihovim odlikama.

Tim kriterijima i postupcima može se zahtijevati da se uzgojno valjana životinja čiste pasmine podvrgne testiranju rasta i razvoja ili genetskom vrednovanju predviđenima u članku 25. ili bilo kojoj drugoj procjeni opisanoj u uzgojnom programu odobrenom u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12., prije njenog upisa u specifični razred glavnog dijela.

2.   Kada su uzgojnim programom utvrđeni dodatni uvjeti za upis u glavni dio matične knjige pored uvjeta navedenih u Prilogu II. dijelu 1. poglavlju I., uzgojno udruženje koje provodi taj uzgojni program utvrđuje, u tom glavnom dijelu, najmanje jedan razred u koji se po prijavi uzgajivača upisuju uzgojno valjane životinje čistih pasmina koje ispunjavaju samo uvjete iz Priloga II. dijela 1. poglavlja I. i članka 21.

Članak 17.

Dodatni dijelovi matičnih knjiga

Uzgojna udruženja mogu utemeljiti jedan ili više dodatnih dijelova u matičnoj knjizi za životinje iste vrste koje nisu prihvatljive za upis u glavni dio, pod uvjetom da pravila utvrđena u uzgojnom programu dopuštaju da potomstvo tih životinja bude upisano u glavni dio u skladu s pravilima utvrđenima u:

(a)

u slučaju ženskih jedinki goveda, svinja, ovaca i koza, Prilogu II. dijelu 1. poglavlju III. točki 1. podtočki (a);

(b)

u slučaju ugroženih pasmina goveda, svinja, ovaca i koza ili „otpornih” pasmina ovaca, Prilogu II. dijelu 1. poglavlju III. točki 2.; ili

(c)

u slučaju muških i ženskih jedinki kopitara, Prilogu II. dijelu 1. poglavlju III. točki 1. podtočki (b).

Članak 18.

Upis uzgojno valjanih životinja čistih pasmina u glavni dio matične knjige

1.   Na zahtjev uzgajivača uzgojna udruženja upisuju ili registriraju za upis u glavni dio svoje matične knjige sve uzgojno valjane životinje čiste pasmine one pasmine koja je obuhvaćena njihovim uzgojnim programom, pod uvjetom da te životinje ispunjavaju zahtjeve navedene u Prilogu II. dijelu 1. poglavlju I. i, kada je to primjenjivo, da su te životinje potomstvo uzgojno valjanih životinja ili da su potekle iz njihovih zametnih proizvoda u skladu s pravilima predviđenima u članku 21.

2.   Uzgojna udruženja ne smiju odbiti upis uzgojno valjane životinje čiste pasmine u glavni dio svojih matičnih knjiga na temelju toga što je ona već upisana u glavni dio matične knjige za istu pasminu ili, u slučaju programa križanja koji se provodi na uzgojno valjanim kopitarima čistih pasmina, za drugu pasminu koju je utemeljilo drugo uzgojno udruženje priznato u skladu s člankom 4. stavkom 3. ili tijelo koje se bavi uzgojem u trećoj zemlji koje je uključeno na popis predviđen u članku 34.

3.   Kada je matična knjiga podijeljena u razrede, uzgojno udruženje upisuje uzgojno valjane životinje čiste pasmine koje ispunjavaju kriterije za upis u glavni dio u onaj razred koji odgovara odlikama dotičnih uzgojno valjanih životinja čiste pasmine.

Članak 19.

Odstupanja od zahtjeva za upis životinja u glavni dio matičnih knjiga u slučaju stvaranja nove pasmine ili obnove pasmine

1.   Odstupajući od članka 18. stavka 1., ako uzgojno udruženje provodi uzgojni program odobren u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12., za pasminu za koju ne postoji matična knjiga ni u jednoj državi članici ili trećoj zemlji uključenoj na popis predviđen u članku 34., to uzgojno udruženje može u glavni dio te novoutemeljene matične knjige upisati uzgojno valjane životinje čistih pasmina ili potomke uzgojno valjanih životinja čistih pasmina različitih pasmina ili bilo koju životinju za koju uzgojno udruženje ocijeni da je u skladu s obilježjima te nove pasmine i koja, kada je to primjenjivo, ispunjava minimalne zahtjeve u vezi s rastom i razvojem utvrđene u uzgojnom programu.

Uzgojna udruženja koja se koriste ovim odstupanjem:

(a)

u svojim uzgojnim programima određuju razdoblje za utemeljenje nove matične knjige koje je primjereno za generacijski interval dotične vrste ili pasmine;

(b)

navode upućivanje na svaku postojeću matičnu knjigu u koju su uzgojno valjane životinje čistih pasmina ili njihovi roditelji upisani prvi put nakon rođenja, zajedno s izvornim registracijskim brojem u toj matičnoj knjizi;

(c)

u svom sustavu bilježenja rodoslovlja identificiraju životinje koje se smatraju matičnim stadom pasmine.

2.   Ako uzgojno udruženje namjerava obnoviti pasminu koja je izumrla ili joj ozbiljno prijeti opasnost od izumiranja, država članica ili, ako ona tako odluči, nadležno tijelo može ovlastiti to uzgojno udruženje da u glavni dio matične knjige upiše potomke uzgojno valjanih životinja čiste pasmine one pasmine koju treba obnoviti ili uzgojno valjane životinje čistih pasmina ili potomke uzgojno valjanih životinja čistih pasmina drugih pasmina koje ulaze u obnovu te pasmine ili bilo koju životinju za koju uzgojno udruženje ocijeni da je u skladu s obilježjima pasmine koju treba obnoviti i koja, kada je to primjenjivo, ispunjava minimalne zahtjeve u vezi s rastom i razvojem utvrđene u uzgojnom programu pod sljedećim uvjetima:

(a)

razdoblje za utemeljenje ili ponovno utemeljenje te matične knjige koje je primjereno za dotičnu pasminu određeno je u uzgojnom programu;

(b)

kada je to primjenjivo, navodi se upućivanje na svaku postojeću matičnu knjigu u koju su te uzgojno valjane životinje čistih pasmina ili njihovi roditelji upisani zajedno s izvornim registracijskim brojem u toj matičnoj knjizi;

(c)

životinje koje to uzgojno udruženje smatra fondom za obnovu te pasmine identificiraju se u sustavu bilježenja rodoslovlja.

3.   Uzgojno udruženje koje se namjerava koristiti odstupanjem iz stavka 1. ovog članka ili odstupanjem iz stavka 2. ovog članka u svom uzgojnom programu iz članka 8. stavka 1. utvrđuje detaljan plan za stvaranje ili obnovu pasmine.

4.   Do kraju razdobljâ iz stavka 1. točke (a) ovog članka i stavka 2. točke (a) ovog članka nadležno tijelo provodi službenu kontrolu kako je predviđeno u članku 43.

5.   Kada se osniva ili obnavlja pasmina u skladu s ovim člankom, države članice čine tu informaciju dostupnom javnosti uključivanjem naznake o tome na popis predviđen u članku 7.

Članak 20.

Bilježenje životinja u dodatne dijelove i unaprjeđenje njihova potomstva u glavni dio

1.   Ako je u skladu s člankom 17. uzgojno udruženje utemeljilo dodatne dijelove, to uzgojno udruženje, po prijavi uzgajivača, bilježi u odgovarajuće dodatne dijelove predviđene u članku 17. životinje vrsta koje su obuhvaćene njegovim uzgojnim programom koje nisu prihvatljive za upis u glavni dio, pod uvjetom da te životinje ispunjavaju uvjete navedene u Prilogu II. dijelu 1. poglavlju II.

2.   Uzgojna udruženja po prijavi uzgajivača upisuju potomstvo životinja iz stavka 1. ovog članka u glavni dio predviđen u članku 16. i to potomstvo smatraju uzgojno valjanim životinjama čistih pasmina, pod uvjetom da to potomstvo ispunjava uvjete navedene u Prilogu II. dijelu 1. poglavlju III.

Članak 21.

Prihvaćanje uzgojno valjanih životinja čistih pasmina i njihovih zametnih proizvoda za uzgoj

1.   Uzgojno udruženje koje provodi uzgojni program za neku pasminu odobren u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12. prihvaća:

(a)

za prirodni pripust, svaku uzgojno valjanu životinju čiste pasmine te pasmine;

(b)

za umjetno osjemenjivanje, sjeme prikupljeno od uzgojno valjanih goveda čistih pasmina koja su bila podvrgnuta genetskom vrednovanju u skladu s člankom 25.;

(c)

za umjetno osjemenjivanje, sjeme prikupljeno od uzgojno valjanih svinja, ovaca ili koza čistih pasmina koje su bile podvrgnute genetskom vrednovanju u skladu s člankom 25.;

(d)

za umjetno osjemenjivanje, sjeme prikupljeno od uzgojno valjanih kopitara čistih pasmina koji su, ako je to predviđeno uzgojnim programom odobrenim u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12., bili podvrgnuti testiranju rasta i razvoja ili genetskom vrednovanju u skladu s člankom 25.;

(e)

za prijenos zametka, jajne stanice prikupljene i korištene za proizvodnju zametaka in vitro i zametaka dobivenih in vivo začetih iz sjemena iz točke (b) ili točke (c) ovog stavka, pod uvjetom da su te jajne stanice i zametci prikupljeni od uzgojno valjanih goveda, svinja, ovaca ili koza čistih pasmina koji su bili podvrgnuti testiranju rasta i razvoja ili genetskom vrednovanju u skladu s člankom 25.;

(f)

za prijenos zametka, jajne stanice prikupljene i korištene za proizvodnju zametaka in vitro i zametaka dobivenih in vivo začetih iz sjemena iz točke (d) ovog stavka, pod uvjetom da su te jajne stanice i zametci prikupljeni od uzgojno valjanih kopitara čistih pasmina koji su, ako se to zahtijeva uzgojnim programom odobrenim u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12., bili podvrgnuti testiranju rasta i razvoja ili genetskom vrednovanju u skladu s člankom 25.;

(g)

za testiranje muških jedinki uzgojno valjanih goveda, svinja, ovaca i koza čistih pasmina, sjeme prikupljeno od uzgojno valjanih životinja čistih pasmina koje nisu bile podvrgnute testiranju rasta i razvoja ili genetskom vrednovanju, pod uvjetom da se to sjeme koristi isključivo za testiranje tih muških jedinki uzgojno valjanih životinja čistih pasmina u okviru kvantitativnih ograničenja potrebnih kako bi se tom uzgojnom udruženju omogućilo da provede takve testove u skladu s člankom 25.

2.   U slučaju uzgojno valjanih kopitara čistih pasmina, uzgojno udruženje može, odstupajući od stavka 1. ovog članka, zabraniti ili ograničiti upotrebu jedne ili više reproduktivnih tehnika iz tog stavka ili upotrebu uzgojno valjanih životinja čistih pasmina za jednu ili više tih reproduktivnih tehnika, uključujući upotrebu njihovih zametnih proizvoda, pod uvjetom da je ta zabrana ili to ograničenje navedena u njegovom uzgojnom programu odobrenom u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12.

Svaka takva zabrana ili ograničenje navedena u uzgojnom programu uzgojnog udruženja koje je utemeljilo matičnu knjigu podrijetla pasmine u skladu s Prilogom I. dijelom 1. točkom 3. podtočkom (a) obvezujuća je za uzgojne programe uzgojnih udruženja koja su utemeljila rodoslovnike za istu pasminu u skladu s Prilogom I. dijelom 3. točkom 3. podtočkom (b).

3.   U slučaju ugrožene pasmine, uzgojno udruženje može zabraniti ili ograničiti upotrebu uzgojno valjane životinje čiste pasmine te pasmine, uključujući upotrebu njezinih zametnih proizvoda, ako bi ta upotreba ugrozila očuvanje ili genetsku raznolikost te pasmine.

4.   Drugo uzgojno udruženje koje provodi odobreni uzgojni program na istoj pasmini u istoj ili drugoj državi članici, prihvaća sjeme iz stavka 1. točke (g) prikupljeno od muških jedinki uzgojno valjanih životinja čiste pasmine koje su upisane u glavni dio matične knjige koju je utemeljilo uzgojno udruženje koje provodi uzgojni program odobren u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12., pod istim uvjetima i uz ista kvantitativna ograničenja koji vrijede za testiranje rasta i razvoja te, kada je to primjenjivo, genetsko vrednovanje, kao oni uvjeti i ona kvantitativna ograničenja koji(-a) se primjenjuju na njegove vlastite muške jedinke uzgojno valjanih životinja čistih pasmina.

5.   Za potrebe stavaka 1. i 4., zametni proizvodi uzgojno valjanih životinja čistih pasmina na koje se upućuje u tim stavcima prikupljaju se, obrađuju i pohranjuju u centru za prikupljanje ili pohranu sjemena, ili od strane tima za prikupljanje ili proizvodnju zametaka, koji su odobreni za trgovinu tom robom unutar Unije u skladu s pravom Unije o zdravlju životinja.

6.   Odstupajući od stavka 5., država članica može odobriti prikupljanje, proizvodnju, obradu i pohranu, radi upotrebe na državnom području te države članice, zametnih proizvoda uzgojno valjanih životinja čistih pasmina u centru za prikupljanje ili pohranu sjemena, odnosno centru za pohranu zametaka, od strane tima za prikupljanje i proizvodnju zametaka ili osoblja s posebnim kvalifikacijama koji su odobreni u skladu sa zakonodavstvom te države članice.

7.   Odstupajući od stavka 1. točaka (b), (c) i (e), ako je cilj uzgojnog programa odobrenog u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12., očuvanje pasmine ili očuvanje postojeće genetske raznolikosti unutar pasmine, testiranje rasta i razvoja ili genetsko vrednovanje provodi se samo ako taj uzgojni program zahtijeva takvo testiranje rasta i razvoja ili genetsko vrednovanje.

Članak 22.

Metode provjere identiteta

1.   Kada se uzgojno valjana goveda, ovce, koze i kopitari čistih pasmina koriste za prikupljanje sjemena za umjetno osjemenjivanje, uzgojna udruženja zahtijevaju da se te uzgojno valjane životinje čistih pasmina identificiraju analizom njihove krvne grupe ili bilo kojom drugom prikladnom metodom koja osigurava barem isti stupanj pouzdanosti kao što je, na primjer, analiza DNK-a.

2.   Kada se uzgojno valjana goveda, ovce, koze i kopitari čistih pasmina koriste za prikupljanje jajnih stanica i zametaka te kada se uzgojno valjane svinje koriste za prikupljanje sjemena za umjetno osjemenjivanje, uzgojna udruženja i uzgojne organizacije mogu zahtijevati da se te uzgojno valjane životinje identificiraju jednom od metoda iz stavka 1.

3.   Na zahtjev države članice ili europske udruge za uzgojno valjane životinje dotične vrste, Komisija može donijeti provedbene akte kojima se odobravaju metode provjere identiteta uzgojno valjanih životinja, pod uvjetom da one osiguravaju barem isti stupanj pouzdanosti kao analiza krvne grupe tih uzgojno valjanih životinja uzimajući u obzir tehnički napredak i preporuke referentnih centara Europske unije iz članka 29., ICAR-a ili Međunarodnog društva za životinjsku genetiku (ISAG). Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 62. stavka 2.

Odjeljak 2.

Registracija uzgojno valjanih hibridnih svinja u uzgojne upisnike i prihvaćanje za uzgoj

Članak 23.

Registracija uzgojno valjanih hibridnih svinja u uzgojne upisnike

1.   Uzgojne organizacije na zahtjev svojih uzgajivača registriraju u svoj uzgojni upisnik sve uzgojno valjane hibridne svinje iste pasmine, linije ili križanca koje ispunjavaju zahtjeve navedene u Prilogu II. dijelu 2.

2.   Uzgojne organizacije ne smiju odbiti registraciju u svoje uzgojne upisnike bilo kojih uzgojno valjanih hibridnih svinja registriranih u skladu s Prilogom II. dijelom 2. u uzgojni upisnik koji je uzgojna organizacija utemeljila za istu pasminu, liniju ili križanca u skladu s člankom 4. stavkom 3. u istoj ili u drugoj državi članici.

Članak 24.

Prihvaćanje uzgojno valjanih hibridnih svinja i njihovih zametnih proizvoda za uzgoj

1.   Uzgojno udruženje koje provodi uzgojni program za uzgojno valjane hibridne svinje pasmine, linije ili križanca, odobren u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12., prihvaća:

(a)

za prirodni pripust, svaku uzgojno valjanu hibridnu svinju iste pasmine, linije ili križanca kako je definirano u tom uzgojnom programu;

(b)

za umjetno osjemenjivanje, sjeme prikupljeno od uzgojno valjanih hibridnih svinja koje su bile podvrgnute, ako se to zahtijeva uzgojnim programom odobrenim u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12., testiranju rasta i razvoja ili genetskom vrednovanju u skladu s člankom 25.;

(c)

za prijenos zametka, jajne stanice prikupljene i korištene za proizvodnju zametaka in vitro i zametaka dobivenih in vivo začetih iz sjemena iz točke (b), pod uvjetom da su te jajne stanice i zametci prikupljeni od uzgojno valjanih hibridnih svinja koje su, ako se to zahtijeva uzgojnim programom odobrenim u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12., bile podvrgnute testiranju rasta i razvoja ili genetskom vrednovanju u skladu s člankom 25.;

(d)

za testiranje takvih muških jedinki uzgojno valjanih hibridnih svinja, sjeme prikupljeno od tih uzgojno valjanih hibridnih svinja koje nisu bile podvrgnute testiranju rasta i razvoja ili genetskom vrednovanju, pod uvjetom da se to sjeme koristi isključivo za testiranje tih uzgojno valjanih svinja u okviru kvantitativnih ograničenja potrebnih da ta uzgojna organizacija provede takve testove u skladu s člankom 25.

2.   Muške jedinke uzgojno valjanih hibridnih svinja koje su registrirane u uzgojnom upisniku koji je utemeljila uzgojna organizacija koja provodi uzgojni program odobren u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12., i njihove zametne proizvode, prihvaća druga uzgojna organizacija koja provodi uzgojni program za istu pasminu, liniju ili križanca u istoj ili drugoj državi članici, pod istim uvjetima i uz ista kvantitativna ograničenja za testiranje rasta i razvoja i, kada je to primjenjivo, genetsko vrednovanje koji se primjenjuju na njezine vlastite uzgojno valjane hibridne svinje.

3.   Za potrebe stavaka 1. i 2. zametni proizvodi uzgojno valjanih hibridnih svinja na koje se upućuje u tim stavcima prikupljaju se, proizvode, obrađuju i pohranjuju u centru za prikupljanje ili pohranu sjemena, ili od strane tima za prikupljanje ili proizvodnju zametaka, koji su odobreni za trgovinu tom robom unutar Unije u skladu s pravom Unije o zdravlju životinja.

4.   Odstupajući od stavka 3., država članica može odobriti, radi upotrebe na svojem državnom području, prikupljanje, proizvodnju, obradu i pohranu zametnih proizvoda uzgojno valjanih hibridnih svinja u centru za prikupljanje ili pohranu sjemena, centru za pohranu zametaka, od strane tima za prikupljanje ili proizvodnju zametaka ili osoblja s posebnim kvalifikacijama, koji su odobreni u skladu sa zakonodavstvom te države članice.

POGLAVLJE V.

Testiranje rasta i razvoja i genetsko vrednovanje

Članak 25.

Metode testiranja rasta i razvoja i genetskog vrednovanja

Kada uzgojno udruženje ili uzgojna organizacija ili treća strana imenovana u skladu s člankom 27. stavkom 1. točkom (b), provodi testiranje rasta i razvoja ili genetsko vrednovanje uzgojno valjanih životinja, to uzgojno udruženje, ta uzgojna organizacija ili ta treća strana osiguravaju da se takvo testiranje rasta i razvoja ili takvo genetsko vrednovanje provede u skladu s pravilima utvrđenima u:

(a)

u slučaju uzgojno valjanih goveda, svinja, ovaca i koza čistih pasmina te uzgojno valjanih hibridnih svinja, Prilogu III.;

(b)

u slučaju uzgojno valjanih kopitara čistih pasmina, uzgojnom programu koji provodi to uzgojno udruženje kako je odobren u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12.

Članak 26.

Delegirane ovlasti i provedbene ovlasti u vezi sa zahtjevima za testiranje rasta i razvoja i genetsko vrednovanje

1.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 61. u vezi s izmjenama Priloga III. u pogledu testiranja rasta i razvoja i genetskog vrednovanja uzgojno valjanih goveda, ovaca i koza čistih pasmina kako bi se uzeli u obzir:

(a)

znanstveni napredak;

(b)

tehnički razvoj; ili

(c)

potreba očuvanja vrijednih genetskih resursa.

2.   Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju jedinstvena pravila za testiranje rasta i razvoja i genetsko vrednovanje uzgojno valjanih goveda, ovaca i koza iz ovog članka, kao i za tumačenje njihovih rezultata. Pritom uzima u obzir tehnički i znanstveni napredak ili preporuke relevantnih referentnih centara Europske unije predviđenih u članku 29. stavka 1. ili, ako oni ne postoje, načela koja je dogovorio ICAR. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 62. stavka 2.

Članak 27.

Provedba testiranja rasta i razvoja i genetskog vrednovanja

1.   Kada se testiranje rasta i razvoja ili genetsko vrednovanje mora provesti u skladu s uzgojnim programom odobrenim u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12., uzgojna udruženja i uzgojne organizacije:

(a)

sami provode ta testiranja rasta i razvoja ili to genetsko vrednovanje; ili

(b)

imenuju treće strane kojima se može povjeriti provedba tog testiranja rasta i razvoja ili tog genetskog vrednovanja.

2.   Država članica ili, ako država članica tako odluči, njezina nadležna tijela mogu zahtijevati da, kako bi treće strane bile imenovane u skladu sa stavkom 1. točkom (b), te treće strane moraju biti ovlaštene za provedbu testiranja rasta i razvoja ili genetskog vrednovanja uzgojno valjanih životinja od strane te države članice ili njezinih nadležnih tijela, osim ako je dotična imenovana treća strana javno tijelo koje podliježe kontroli te države članice ili njezinih nadležnih tijela.

3.   Država članica ili, ako država članica tako odluči, njezina nadležna tijela koja postupaju temeljem odredbe iz stavka 2. osiguravaju da se ovlaštenje daje trećim stranama iz tog stavka, ako one:

(a)

posjeduju objekte i opremu potrebne za provedbu tog testiranja rasta i razvoja ili tog genetskog vrednovanja;

(b)

raspolažu primjereno kvalificiranim osobljem; i

(c)

imaju sposobnost provedbe tog testiranju rasta i razvoja ili tog genetskog vrednovanja u skladu s člankom 25.

4.   Odstupajući od članka 8. stavka 4. točke (a), država članica ili njezino nadležno tijelo može odlučiti da su treća strana koja je ovlaštena u skladu sa stavkom 2. ovog članka ili imenovano javno tijelo koje podliježe kontroli države članice ili njezinih nadležnih tijela iz stavka 2. ovog članka tom nadležnom tijelu odgovorni za osiguravanje usklađenosti sa zahtjevima predviđenima u ovoj Uredbi koji se primjenjuju na to povjereno testiranje rasta i razvoja ili to povjereno genetsko vrednovanje.

5.   Uzgojna udruženja ili uzgojne organizacije koji sami provode testiranje rasta i razvoja ili genetsko vrednovanje ili treće strane koje su uzgojno udruženje ili uzgojna organizacija imenovali u skladu sa stavkom 1. točkom (b) ovog članka ili koje su država članica ili njezina nadležna tijela ovlastili kako je navedeno u stavku 2. ovog članka, mogu preuzeti obvezu poštovanja pravila i standarda koje je uspostavio ICAR ili mogu sudjelovati u aktivnostima koje provode referentni centri Europske unije iz članka 29.

Nadležna tijela mogu uzeti u obzir rezultate takvih preuzetih obveza ili sudjelovanje u takvim aktivnostima pri priznavanju tih uzgojnih udruženja ili uzgojnih organizacija, odobravanju njihovih uzgojnih programa, davanju ovlaštenja tim trećim stranama ili provedbi službenih kontrola nad tim subjektima.

6.   Uzgojna udruženja i uzgojne organizacije objavljuju detaljne informacije o onima koji provode testiranje rasta i razvoja ili genetsko vrednovanje.

Članak 28.

Obveze uzgojnih udruženja, uzgojnih organizacija i trećih strana koji provode testiranje rasta i razvoja ili genetsko vrednovanje

1.   Kada uzgojno udruženje ili uzgojna organizacija provodi testiranje rasta i razvoja ili genetsko vrednovanje uzgojno valjanih životinja ili te aktivnosti povjerava trećoj strani u skladu s člankom 27. stavkom 1. točkom (b), to uzgojno udruženje ili ta uzgojna organizacija, na zahtjev nadležnog tijela iz članka 8. stavka 3. ili, kada je to primjenjivo, članka 12. stavka 5., pruža sljedeće informacije:

(a)

zapisnike sa svim podacima dobivenima testiranjem rasta i razvoja i genetskim vrednovanjem u vezi s uzgojno valjanim životinjama s gospodarstava koja se nalaze na državnom području na kojem djeluje to nadležno tijelo;

(b)

pojedinosti o metodama bilježenja osobina;

(c)

pojedinosti o modelu opisa rasta i razvoja koji se koristi za analizu rezultata testiranja rasta i razvoja;

(d)

pojedinosti o statističkim metodama koje se koriste za analizu rezultata testiranja rasta i razvoja za svaku vrednovanu osobinu;

(e)

pojedinosti o genetskim parametrima korištenima za svaku vrednovanu osobinu, uključujući, kada je to primjenjivo, pojedinosti o genomskom vrednovanju.

2.   Uzgojno udruženje ili uzgojna organizacija ili, na zahtjev tog uzgojnog udruženja ili uzgojne organizacije, treća strana koju je imenovalo to uzgojno udruženje ili uzgojna organizacija u skladu s člankom 27. stavkom 1. točkom (b) objavljuje i ažurira rezultate genetskog vrednovanja uzgojno valjanih životinja čije je sjeme korišteno za umjetno osjemenjivanje u skladu s člankom 21. stavkom 1. točkama (b), (c) i (d) te člankom 24. stavkom 1. točkom (b).

POGLAVLJE VI.

Referentni centri Europske unije

Članak 29.

Referentni centri Europske unije

1.   Ako postoji dokazana potreba za poticanjem usklađivanja ili poboljšanja metoda testiranja rasta i razvoja ili genetskog vrednovanja uzgojno valjanih životinja čistih pasmina koje provode uzgojna udruženja ili treće strane koje su uzgojna udruženja imenovala u skladu s člankom 27. stavkom 1. točkom (b), Komisija može donositi provedbene akte kojima se određuju referentni centri Europske unije odgovorni za znanstveni i tehnički doprinos usklađivanju ili poboljšanju tih metoda.

Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 62. stavka 2.

2.   Ako postoji dokazana potreba za poticanjem utvrđivanja ili usklađivanja metoda koje koriste uzgojna udruženja, treće strane koje su uzgojna udruženja imenovala u skladu s člankom 27. stavkom 1. točkom (b), nadležna tijela ili druga tijela država članica, za očuvanje ugroženih pasmina ili očuvanje genetske raznolikosti unutar tih pasmina, Komisija može donositi provedbene akte kako bi odredila referentne centre Europske unije odgovorne za znanstveni i tehnički doprinos utvrđivanju ili usklađivanju tih metoda. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 62. stavka 2.

3.   Određivanja predviđena u stavcima 1. i 2. provode se u okviru javnog postupka odabira i vremenski su ograničena ili se redovito preispituju.

4.   Referentni centri Europske unije određeni u skladu sa stavkom 1. ili stavkom 2. ovog članka:

(a)

udovoljavaju zahtjevima navedenima u Prilogu IV. točki 1.;

(b)

odgovorni su za provedbu zadaća:

i.

u slučaju referentnih centara Europske unije određenih u skladu sa stavkom 1. ovog članka, navedenih u Prilogu IV. točki 2.;

ii.

u slučaju referentnih centara Europske unije određenih u skladu sa stavkom 2. ovog članka, navedenih u Prilogu IV. točki 3.;

ako su te zadaće uključene u godišnje ili višegodišnje programe rada referentnih centara izrađene u skladu s ciljevima i prioritetima relevantnih programa rada koje je Komisija donijela u skladu s člankom 36. Uredbe (EU) br. 652/2014.

5.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 61. kojima se mijenjaju:

(a)

zahtjevi u vezi s referentnim centrima Europske unije navedeni u Prilogu IV. točki 1.

(b)

zadaće referentnih centara Europske unije navedene u Prilogu IV. točkama 2. i 3.

Delegiranim aktima predviđenima u ovom stavku uzimaju se, na odgovarajući način, u obzir:

(a)

vrste uzgojno valjanih životinja čistih pasmina za koje treba uskladiti ili poboljšati metode testiranja rasta i razvoja i genetskog vrednovanja te znanstveni i tehnički napredak u području testiranja rasta i razvoja ili genetskog vrednovanja; ili

(b)

ugrožene pasmine za koje treba utvrditi ili uskladiti metode očuvanja tih pasmina ili očuvanja genetske raznolikosti unutar tih pasmina te znanstveni i tehnički napredak u tim područjima.

6.   Referentni centri Europske unije određeni u skladu sa stavkom 1. ili stavkom 2. podliježu kontrolama Komisije radi provjere:

(a)

udovoljavaju li zahtjevima navedenima u Prilogu IV. točki 1.;

(b)

ispunjavaju li zadaće:

i.

u slučaju referentnih centara Europske unije određenih u skladu sa stavkom 1., navedene u Prilogu IV. točki 2.;

ii.

u slučaju referentnih centara Europske unije određenih u skladu sa stavkom 2., navedene u Prilogu IV. točki 3.;

Ako rezultati takve kontrole pokažu da neki referentni centar Europske unije ne udovoljava zahtjevima navedenima u Priloga IV. točki 1. ili ne ispunjava zadaće navedene u Prilogu IV. točki 2. ili točki 3., Komisija može donijeti provedbene akte kojima umanjuje financijske doprinose Unije koji se odobravaju u skladu s člankom 30. Uredbe (EU) br. 652/2014 ili kojima se povlači njegovo određivanje kao referentnog centra Europske unije. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 62. stavka 2.

POGLAVLJE VII.

Zootehnički certifikati

Članak 30.

Izdavanje, sadržaj i format zootehničkih certifikata koji prate uzgojno valjane životinje i njihove zametne proizvode

1.   Kada uzgajivači koji sudjeluju u uzgojnom programu odobrenom u skladu s člankom 8. i, kada je to primjenjivo, člankom 12. zatraže zootehničke certifikate za svoje uzgojno valjane životinje ili njihove zametne proizvode, uzgojno udruženje ili uzgojna organizacija koja provodi taj uzgojni program izdaje te certifikate.

2.   Zootehničke certifikate koji prate uzgojno valjane životinje ili njihove zametne proizvode izdaju isključivo:

(a)

uzgojna udruženja ili uzgojne organizacije koji provode uzgojne programe odobrene u skladu s člankom 8. i, kada je to primjenjivo, člankom 12., na tim uzgojno valjanim životinjama;

(b)

nadležna tijela iz članka 8. stavka 3. ili, kada je to primjenjivo, članka 12. stavka 2. točke (a) ako ta tijela tako odluče; ili

(c)

tijela koja se bave uzgojem uključena na popis predviđen u članku 34. koja provode uzgojne programe na tim uzgojno valjanim životinjama.

3.   Uzgojna udruženja ili uzgojne organizacije osiguravaju pravodobnu dostavu zootehničkih certifikata.

4.   Kada se trguje uzgojno valjanim životinjama upisanima u matičnu knjigu koju vodi uzgojno udruženje odnosno registriranima u uzgojni upisnik koji vodi uzgojna organizacija ili njihovim zametnim proizvodima te kada su te uzgojno valjane životinje ili potomstvo dobiveno od tih zametnih proizvoda namijenjeni za upis ili registraciju u drugu matičnu knjigu odnosno uzgojni upisnik, te uzgojno valjane životinje ili zametni proizvodi moraju biti popraćeni zootehničkim certifikatom.

Uzgojno udruženje ili uzgojna organizacija pošiljatelj uzgojno valjanih životinja ili njihovih zametnih proizvoda koji vodi matičnu knjigu ili uzgojni upisnik u koji su te uzgojno valjane životinje upisane ili registrirane izdaje taj zootehnički certifikat.

5.   Kada uzgojno valjane životinje upisane u matičnu knjigu ili registrirane u uzgojni upisnik koji vodi tijelo koje se bavi uzgojem uključeno na popis predviđen u članku 34. ili njihovi zametni proizvodi ulaze u Uniju te kada su te uzgojno valjane životinje ili potomstvo dobiveno od tih zametnih proizvoda namijenjeni za upis u matičnu knjigu koju vodi uzgojno udruženje odnosno registraciju u uzgojni upisnik koji vodi uzgojna organizacija, te uzgojno valjane životinje ili njihovi zametni proizvodi moraju biti popraćeni zootehničkim certifikatom.

Taj zootehnički certifikat izdaje tijelo koje se bavi uzgojem uključeno na popisu u skladu s člankom 34. koje vodi matičnu knjigu ili uzgojni upisnik u koji su te uzgojno valjane životinje upisane ili registrirane ili službeno tijelo treće zemlje pošiljatelja.

6.   Zootehnički certifikati iz stavaka 4. i 5.:

(a)

sadržavaju informacije navedene u relevantnim dijelovima i poglavljima Priloga V.;

(b)

u skladu su s odgovarajućim modelima obrasca zootehničkih certifikata predviđenima u provedbenim aktima donesenima na temelju stavka 10.

7.   Uzgojno udruženje ili tijelo koje se bavi uzgojem koje u skladu sa svojim uzgojnim programom provodi testiranje rasta i razvoja ili genetsko vrednovanje, ili oboje, ili te poslove povjerava trećim stranama u slučaju uzgojnog udruženja u skladu s člankom 27. stavkom 1. točkom (b), u zootehničkim certifikatima izdanima za uzgojno valjanu životinju čiste pasmine ili njezine zametne proizvode navodi:

(a)

rezultate tog testiranja rasta i razvoja; i

(b)

ažurirane rezultate tog genetskog vrednovanja;

(c)

genetska oštećenja i genetske posebnosti u vezi s tim uzgojnim programom koje utječu na tu uzgojno valjanu životinju ili donore tih zametnih proizvoda.

8.   Uzgojna organizacija ili tijelo koje se bavi uzgojem koja(-e) u skladu sa svojim uzgojnim programom provodi testiranje rasta i razvoja ili genetsko vrednovanje, ili oboje, ili te poslove povjerava trećim stranama u slučaju uzgojne organizacije u skladu s člankom 27. stavkom 1. točkom (b), u zootehničkim certifikatima izdanima za uzgojno valjanu hibridnu svinju ili njezine zametne proizvode, ako se tako zahtijeva tim uzgojnim programom, navodi:

(a)

rezultate tog testiranja rasta i razvoja;

(b)

ažurirane rezultate tog genetskog vrednovanja; i

(c)

genetska oštećenja i genetske posebnosti u vezi s tim uzgojnim programom koje utječu na tu uzgojno valjanu životinju ili donore tih zametnih proizvoda.

9.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 61. kojima se mijenjaju sadržaji zootehničkih certifikata navedeni u Prilogu V. radi njihovog ažuriranja kako bi se u obzir uzelo sljedeće:

(a)

znanstveni napredak;

(b)

tehnički razvoj;

(c)

funkcioniranje unutarnjeg tržišta; ili

(d)

potrebu očuvanja vrijednih genetskih resursa.

10.   Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju modeli obrazaca za zootehničke certifikate za uzgojno valjane životinje i njihove zametne proizvode. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 62. stavka 2.

Članak 31.

Odstupanja od zahtjeva u vezi s izdavanjem, sadržajem i oblikom zootehničkih certifikata za trgovinu uzgojno valjanim životinjama i njihovim zametnim proizvodima

1.   Odstupajući od članka 30. stavka 2. točke (a), nadležno tijelo može odobriti da zametni proizvodi budu popraćeni zootehničkim certifikatom koji je na osnovi informacija dobivenih od uzgojnog udruženja ili uzgojne organizacije, izdao centar za prikupljanje ili pohranu sjemena, ili tim za prikupljanje ili proizvodnju zametaka, koji su odobreni za trgovinu unutar Unije tim zametnim proizvodima u skladu s pravom Unije o zdravlju životinja.

2.   Odstupajući od članka 30. stavka 6. točke (b), nadležno tijelo može odobriti da se ne koriste modeli obrazaca iz članka 30. stavka 6. točke (b) pod sljedećim uvjetima:

(a)

u slučaju uzgojno valjanih goveda, svinja, ovaca i koza, informacije navedene u Prilogu V. dijelu 2. poglavlju I. ili Prilogu V. dijelu 3. poglavlju I. sadržane su u drugim dokumentima koji prate te uzgojno valjane životinje, koje je izdalo uzgojno udruženje ili uzgojna organizacija;

(b)

u slučaju zametnih proizvoda goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara:

i.

informacije o donorima tih zametnih proizvoda sadržane su u drugim dokumentima ili preslikama originalnog zootehničkog certifikata koji prate te zametne proizvode ili ih uzgojno udruženje ili uzgojna organizacija ili drugi subjekti iz stavka 1. na zahtjev stavljaju na raspolaganje prije ili nakon slanja tih zametnih proizvoda;

ii.

informacije o sjemenu, jajnim stanicama ili zametcima sadržane su u drugim dokumentima koji prate to sjeme, te jajne stanice ili te zametke, koje je izdalo uzgojno udruženje ili uzgojna organizacija ili drugi subjekt iz stavka 1.

3.   Odstupajući od članka 30. stavka 7. točaka (a) i (b) te članka 30. stavka 8. točaka (a) i (b), ako su rezultati testiranja rasta i razvoja ili genetskog vrednovanja javno dostupni na internetskim stranicama, uzgojna udruženja, uzgojne organizacije ili drugi subjekti iz stavka 1. ovog članka mogu u zootehničkom certifikatu ili dokumentima iz stavka 2. točke (a) ovog članka uputiti na internetske stranice na kojima se može pristupiti tim rezultatima.

Članak 32.

Odstupanja od zahtjeva u vezi s oblikom zootehničkih certifikata izdanih za uzgojno valjane kopitare čistih pasmina

1.   Odstupajući od članka 30. stavka 6., u slučaju uzgojno valjanih kopitara čistih pasmina informacije navedene u Prilogu V. dijelu 2. poglavlju I. sadržane su u jedinstvenom doživotnom identifikacijskom dokumentu za kopitare. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 61. u vezi sa sadržajem i oblikom takvih identifikacijskih dokumenata.

2.   Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju modeli obrazaca jedinstvenog doživotnog identifikacijskog dokumenta za kopitare. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 62. stavka 2.

3.   Odstupajući od stavka 1., ako su ažurirani rezultati testiranja rasta i razvoja ili genetskog vrednovanja javno dostupni na internetskim stranicama, nadležna tijela mogu odobriti neuključivanje informacija navedenih u Prilogu V. dijelu 2. poglavlju I. točki 1. podtočki (m) u dokument iz stavka 1., pod uvjetom da uzgojno udruženje u tom dokumentu uputi na te internetske stranice.

4.   Odstupajući od stavka 1., nadležna tijela mogu odobriti da informacije navedene u Prilogu V. dijelu 2. poglavlju I. točki 1. podtočkama (m) i (n) budu sadržane u drugim dokumentima koje izdaje uzgojno udruženje za uzgojno valjane životinje čiste pasmine upisane u matičnu knjigu koju vodi to uzgojno udruženje.

Članak 33.

Odstupanja od zahtjeva u vezi s izdavanjem, sadržajem i oblikom zootehničkih certifikata za ulazak u Uniju uzgojno valjanih životinja i njihovih zametnih proizvoda

1.   Odstupajući od članka 30. stavka 2. točke (c) i članka 30. stavka 5., zametni proizvodi mogu biti popraćeni zootehničkim certifikatom koji, u ime tijela koje se bavi uzgojem, a na osnovi informacija dobivenih od tog tijela koje se bavi uzgojem, izdaje centar za prikupljanje ili pohranu sjemena, ili tim za prikupljanje ili proizvodnju zametaka, koji su odobreni u svrhu ulaska u Uniju tih zametnih proizvoda u skladu s pravom Unije o zdravlju životinja.

2.   Odstupajući od članka 30. stavka 6. točke (b), modeli obrazaca iz članka 30. stavka 6. točke (b) ne moraju se koristiti ako:

(a)

informacije navedene u relevantnim dijelovima i poglavljima Priloga V. sadržane su u drugim dokumentima koji prate uzgojno valjanu životinju ili njezine zametne proizvode;

(b)

tijelo koje se bavi uzgojem, a koje provodi uzgojni program, ili drugi subjekt iz stavka 1. predočuju iscrpan popis tih dokumenata, izjavljuju da su informacije navedene u relevantnim dijelovima i poglavljima Priloga V. sadržane u tim dokumentima i potvrđuju sadržaj tih dokumenata.

3.   Odstupajući od članka 30. stavka 7. točaka (a) i (b) te članka 30. stavka 8. točaka (a) i (b), kada su rezultati testiranja rasta i razvoja ili genetskog vrednovanja javno dostupni na internetskim stranicama, tijela koja se bave uzgojem ili drugi subjekti iz stavka 1. ovog članka mogu u zootehničkom certifikatu ili drugim dokumentima iz stavka 2. točke (a) ovog članka uputiti na internetske stranice na kojima se može pristupiti tim rezultatima.

POGLAVLJE VIII.

Ulazak u Uniju uzgojno valjanih životinja i njihovih zametnih proizvoda

Članak 34.

Uključivanje na popis tijela koja se bave uzgojem

1.   Komisija vodi, ažurira i objavljuje popis tijela koja se bave uzgojem.

2.   Na popis predviđen u stavku 1. Komisija uključuje samo tijelo koje se bavi uzgojem u pogledu kojega je od službenog tijela treće zemlje primila dokumentaciju kojom se dokazuje da tijelo koje se bavi uzgojem ispunjava sljedeće zahtjeve:

(a)

provodi uzgojni program koji je istovrijedan uzgojnim programima odobrenima u skladu s člankom 8. stavkom 3., koje uzgojna udruženja provode na istoj pasmini odnosno koje uzgojne organizacije provode na istoj pasmini, liniji ili križancu u pogledu:

i.

upisa uzgojno valjanih životinja u matične knjige ili njihove registracije u uzgojne upisnike;

ii.

prihvaćanja uzgojno valjanih životinja za uzgoj;

iii.

upotrebe zametnih proizvoda uzgojno valjanih životinja za testiranje i uzgoj;

iv.

metoda koje se koriste za testiranje rasta i razvoja i genetsko vrednovanje;

(b)

službeno tijelo u toj trećoj zemlji nadzire ga ili kontrolira;

(c)

donijelo je pravilnik radi osiguranja da se uzgojno valjane životinje koje uzgojna udruženja upisuju u matične knjige ili koje uzgojne organizacije registriraju u uzgojne upisnike te potomci dobiveni od zametnih proizvoda takvih životinja upisuju ili da su prihvatljivi za upis bez diskriminacije s obzirom na njihovu zemlju podrijetla, u slučaju uzgojnih valjanih životinja čistih pasmina u matičnu knjigu iste pasmine, ili u slučaju uzgojno valjanih hibridnih svinja u uzgojni upisnik iste pasmine, linije ili križanca, koji vodi to tijelo koje se bavi uzgojem.

3.   Komisija na popis predviđen u stavku 1. ovog članka također uključuje upućivanje na one treće zemlje koje imaju uspostavljene mjere koje se smatraju istovrijednima u skladu s člankom 35., uključujući upućivanje na sva tijela koja se bave uzgojem u tim trećim zemljama.

4.   Komisija, bez nepotrebne odgode, s popisa briše sva tijela koja se bave uzgojem, a koja više ne ispunjavaju barem jedan od zahtjeva iz stavka 2.

Članak 35.

Istovrijednost mjera koje se primjenjuju na uzgoj životinja u trećim zemljama

1.   Komisija može donijeti provedbene akte kojima se priznaje da su mjere koje se primjenjuju u trećoj zemlji istovrijedne mjerama koje se zahtijevaju ovom Uredbom u vezi sa sljedećim:

(a)

priznavanjem uzgojnih udruženja i uzgojnih organizacija predviđenim u članku 4.;

(b)

odobravanjem uzgojnih programa uzgojnih društava i uzgojnih organizacija predviđenim u članku 8.;

(c)

upisom uzgojno valjanih životinja čistih pasmina u matične knjige i registracijom uzgojno valjanih hibridnih svinja u uzgojne upisnike predviđenima u člancima 18., 20. i 23.;

(d)

prihvaćanjem uzgojno valjanih životinja za uzgoj predviđenim u člancima 21., 22. i 24.;

(e)

upotrebom zametnih proizvoda uzgojno valjanih životinja u svrhu testiranja rasta i razvoja i uzgoja predviđenom u člancima 21. i 24.;

(f)

testiranjem rasta i razvoja i genetskim vrednovanjem predviđenima u članku 25.;

(g)

službenim kontrolama subjekata predviđenima u članku 43.;

Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 62. stavka 2.

2.   Provedbeni akti iz stavka 1. donose se na temelju:

(a)

iscrpnog ispitivanja informacija i podataka koje pruža treća zemlja koja traži priznavanje istovrijednosti svojih mjera s onima koje se zahtijevaju ovom Uredbom;

(b)

zadovoljavajućeg rezultata kontrole koju provodi Komisija u skladu s člankom 57., prema potrebi.

3.   Provedbenim aktima iz stavka 1. mogu se utvrditi detaljni aranžmani za ulazak uzgojno valjanih životinja čistih pasmina i njihovih zametnih proizvoda u Uniju iz dotične treće zemlje te oni mogu uključivati:

(a)

oblik i sadržaj zootehničkih certifikata koji prate te uzgojno valjane životinje ili njihove zametne proizvode;

(b)

posebne zahtjeve koji se primjenjuju na ulazak u Uniju tih životinja ili njihovih zametnih proizvoda te službene kontrole koje se provode na tim uzgojno valjanim životinjama ili njihovim zametnim proizvodima prilikom ulaska u Uniju;

(c)

ako je to potrebno, postupke za izradu i izmjenu popisa tijela koja se bave uzgojem i koja se nalaze u dotičnoj trećoj zemlji iz koje je dopušten ulazak u Uniju uzgojno valjanih životinja i njihovih zametnih proizvoda.

4.   Komisija, bez nepotrebne odgode, donosi provedbene akte kojima se stavljaju izvan snage provedbeni akti iz stavka 1. u slučajevima kada prestane biti ispunjen bilo koji od uvjeta za priznavanje istovrijednosti mjera koji je vrijedio u trenutku njihova donošenja. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 62. stavka 2.

Članak 36.

Upis u matične knjige ili registracija u uzgojne upisnike uzgojno valjanih životinja i potomstva dobivenog od zametnih proizvoda koji su ušli u Uniju

1.   Po prijavi uzgajivača, uzgojno udruženje ili uzgojna organizacija upisuje u glavni dio svoje matične knjige ili registrira u svoj uzgojni upisnik sve uzgojno valjane životinje koje su ušle u Uniju i potomstvo dobiveno od zametnih proizvoda koji su ušli u Uniju ako:

(a)

ta uzgojno valjana životinja ili donori tih zametnih proizvoda upisana(-i) je(-su) u matičnu knjigu ili registrirana(-i) u uzgojni upisnik koju(-i) vodi tijelo koje se bavi uzgojem u trećoj zemlji pošiljatelju;

(b)

ti zametni proizvodi ispunjavaju uvjete utvrđene u članku 21. stavku 1. ili stavku 2., ako je to zahtjev uzgojnog programa koji provodi to uzgojno udruženje ili ta uzgojna organizacija;

(c)

ta uzgojno valjana životinja ispunjava obilježja pasmine ili, u slučaju uzgojno valjanih hibridnih svinja, obilježja pasmine, linije ili križanca utvrđena u uzgojnom programu koji provodi to uzgojno udruženje ili uzgojna organizacija;

(d)

tijelo koje se bavi uzgojem iz točke (a) uključeno je na popis tijela koja se bave uzgojem predviđen u članku 34.

2.   Države članice ili nadležna tijela ne smiju zabraniti, ograničiti niti spriječiti ulazak u Uniju uzgojno valjanih životinja ili njihovih zametnih proizvoda i naknadnu upotrebu tih uzgojno valjanih životinja ili njihovih zametnih proizvoda, iz zootehničkih ili genealoških razloga, ako su te uzgojno valjane životinje ili donori tih zametnih proizvoda upisani u matičnu knjigu ili registrirani u uzgojni upisnik koju(-i) vodi tijelo koje se bavi uzgojem, a koje je uključeno na popis tijela koja se bave uzgojem uspostavljen u skladu s člankom 34.

Članak 37.

Pregledi za pravo na konvencionalnu carinsku stopu za uzgojno valjane životinje čistih pasmina koje ulaze u Uniju

1.   Kada subjekt odgovoran za pošiljku uzgojno valjanih životinja čistih pasmina zatraži primjenu konvencionalne carinske stope na uzgojno valjane životinje čistih pasmina predviđenu u Uredbi (EEZ) br. 2658/87, za životinje iz te pošiljke vrijedi sljedeće:

(a)

te životinje moraju biti popraćene:

i.

zootehničkim certifikatom iz članka 30. stavka 5. ili članka 32.;

ii.

dokumentom u kojem se navodi da će one biti upisane u matičnu knjigu koju vodi uzgojno udruženje ili registrirane u uzgojni upisnik koji vodi uzgojna organizacija;

(b)

pregledi te pošiljke provode se na graničnim inspekcijskim postajama na kojima se provode dokumentacijski i identifikacijski pregledi te fizički pregledi iz članka 4. Direktive 91/496/EEZ.

2.   Svrha pregleda predviđenih u stavku 1. točki (b) je provjera:

(a)

da je pošiljka popraćena dokumentima iz stavka 1. točke (a);

(b)

da sadržaj i etikete na pošiljci odgovaraju informacijama navedenima u dokumentima iz stavka 1 točke (a).

POGLAVLJE IX.

Nadležna tijela koja provode uzgojni program na uzgojno valjanim životinjama čistih pasmina

Članak 38.

Nadležna tijela koja provode uzgojni program na uzgojno valjanim životinjama čistih pasmina

1.   Ako u državi članici ili na području na kojem djeluje nadležno tijelo ne postoji uzgojno društvo, udruga uzgajivača ili javno tijelo koje provodi uzgojni program na uzgojno valjanim govedima, svinjama, ovcama, kozama i kopitarima čistih pasmina, to nadležno tijelo može odlučiti provoditi uzgojni program za tu pasminu, pod sljedećim uvjetima:

(a)

u državi članici ili na području na kojem to nadležno tijelo djeluje postoji potreba za održavanjem ili uvođenjem te pasmine; ili

(b)

riječ je o ugroženoj pasmini.

2.   Nadležno tijelo koje provodi uzgojni program u skladu s ovim člankom poduzima potrebne mjere radi osiguranja da to nema negativne učinke na mogućnost:

(a)

uzgojnih društava, udruga uzgajivača ili javnih tijela da budu priznati kao uzgojna udruženja u skladu s člankom 4. stavkom 3.;

(b)

uzgojnih udruženja da se odobre njihovi uzgojni programi u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12.

3.   Kada nadležno tijelo provodi uzgojni program na uzgojno valjanim životinjama čistih pasmina, nadležno tijelo mora:

(a)

raspolagati dovoljnim brojem kvalificiranog osoblja te odgovarajućim objektima i opremom za učinkovitu provedbu tog uzgojnog programa;

(b)

biti sposobno provoditi preglede potrebne za bilježenje rodoslovlja uzgojno valjanih životinja obuhvaćenih tim uzgojnim programom;

(c)

imati dovoljno veliku populaciju uzgojno valjanih životinja čistih pasmina i dovoljan broj uzgajivača na geografskom području obuhvaćenom tim uzgojnim programom;

(d)

biti sposobno generirati podatke prikupljene o uzgojno valjanim životinjama čiste pasmine potrebne za provedbu tog uzgojnog programa ili osigurati generiranje tih podataka, te biti sposobno koristiti se tim podacima;

(e)

donijeti poslovnik kojim se:

i.

uređuje rješavanje sporova s uzgajivačima koji sudjeluju u tom uzgojnom programu;

ii.

osigurava jednako postupanje prema uzgajivačima koji sudjeluju u tom uzgojnom programu;

iii.

utvrđuju prava i obveze uzgajivača koji sudjeluju u tom uzgojnom programu.

4.   Uzgojni program iz stavka 1. sadržava:

(a)

informacije o svojem cilju koji mora biti očuvanje pasmine, poboljšanje pasmine, stvaranje nove pasmine ili obnavljanje pasmine ili bilo koja kombinacija tih ciljeva;

(b)

naziv pasmine obuhvaćene tim uzgojnim programom kako bi je se razlikovalo od sličnih uzgojno valjanih životinja čistih pasmina drugih pasmina upisanih u druge postojeće matične knjige;

(c)

detaljna obilježja pasmine obuhvaćene tim uzgojnim programom, uključujući naznaku osnovnih osobina;

(d)

informacije o geografskom području na kojem se uzgojni program provodi;

(e)

informacije o sustavu identificiranja uzgojno valjanih životinja čistih pasmina kojima se mora osigurati da se uzgojno valjane životinje čistih pasmina upisuju u matičnu knjigu samo nakon što su identificirane pojedinačno i u skladu s pravom Unije o zdravlju životinja kojim se uređuje identifikacija i registracija životinja dotičnih vrsta;

(f)

informacije o sustavu za bilježenje rodoslovlja uzgojno valjanih životinja čistih pasmina upisanih ili registriranih i prihvatljivih za upis u matične knjige;

(g)

selekcijske i uzgojne ciljeve uzgojnog programa, uključujući naznaku osnovnih ciljeva tog uzgojnog programa i, kada je to primjenjivo, detaljne kriterije vrednovanja povezane s tim ciljevima za selekciju uzgojno valjanih životinja čistih pasmina;

(h)

ako je za uzgojni program potrebno testiranje rasta i razvoja ili genetsko vrednovanje:

i.

informacije o sustavima koji se koriste za generiranje, bilježenje, priopćavanje i upotrebu rezultata testiranja rasta i razvoja;

ii.

informacije o sustavima za genetsko vrednovanje i, kada je to primjenjivo, genomsko vrednovanje uzgojno valjanih životinja čistih pasmina;

(i)

ako su utemeljeni dodatni dijelovi kako je predviđeno u članku 17. ili je glavni dio podijeljen u razrede kako je predviđeno u članku 16., pravila o podjeli matične knjige te kriterije ili postupke koji se primjenjuju za bilježenje životinja u te dijelove ili njihovu klasifikaciju u te razrede;

(j)

ako se u slučaju uzgojno valjanih kopitara čistih pasmina uzgojnim programom zabranjuje ili ograničava upotreba jedne ili više reproduktivnih tehnika ili upotreba uzgojno valjanih životinja čistih pasmina za jednu ili više reproduktivnih tehnika kako je navedeno u članku 21. stavku 2., informacije o takvim zabranama ili ograničenjima;

(k)

ako nadležno tijelo povjeri specifične tehničke aktivnosti povezane s upravljanjem svojim uzgojnim programom trećim stranama, informacije o tim aktivnostima te imena i podatke za kontakt imenovanih trećih strana.

5.   Kada nadležno tijelo provodi uzgojni program na uzgojno valjanim kopitarima čiste pasmine, uz zahtjeve navedene u stavcima 3. i 4. primjenjuju se i zahtjevi navedeni u Prilogu I. dijelu 3. točkama 1., 2., 3., i Prilogu I. dijelu 3. točki 4. podtočkama(a) i (c)

6.   Kada nadležno tijelo provodi uzgojni program na uzgojno valjanim životinjama čiste pasmine, ono na transparentan i pravodoban način obavješćuje uzgajivače koji sudjeluju u tom uzgojnom programu o svim eventualnim promjenama uzgojnog programa.

7.   Kada nadležno tijelo provodi uzgojni program na uzgojno valjanim životinjama čiste pasmine, članak 3., članci od 13. do 22., članci 25. i 27., članak 28. stavak 2., članci 30., 31., 32. te članak 36. stavak 1. primjenjuju se mutatis mutandis.

POGLAVLJE X.

Službene kontrole i druge službene aktivnosti, upravna pomoć, suradnja i izvršavanje od strane država članica

Članak 39.

Određivanje nadležnih tijela

1.   Države članice određuju nadležna tijela odgovorna za provedbu službenih kontrola radi provjere usklađenosti subjekata s pravilima predviđenima u ovoj Uredbi i provedbu drugih službenih aktivnosti kako bi se osigurala primjena tih pravila.

2.   Svaka država članica:

(a)

sastavlja i ažurira popis nadležnih tijela koje je odredila u skladu s člankom 1., uključujući njihove podatke za kontakt;

(b)

na popisu predviđenom u točki (a) navodi adresu na koju se mora poslati sljedeće:

i.

obavijesti iz članka 12.; ili

ii.

informacije, zahtjevi ili obavijesti iz članaka 48. i 49.;

(c)

objavljuje popis iz točke (a) na internetskim stranicama i o tim internetskim stranicama obavješćuje Komisiju.

3.   Komisija sastavlja i ažurira popis internetskih stranica iz stavka 2. točke (c) i objavljuje ga.

Članak 40.

Usklađenost nadležnih tijela koja provode uzgojne programe

Odstupajući od odredaba ovog poglavlja, države članice poduzimaju potrebne mjere radi provjere jesu li nadležna tijela koja provode uzgojne programe u skladu s člankom 38. usklađena s pravilima utvrđenima u tom članku.

Članak 41.

Opće obveze nadležnih tijela

Nadležna tijela:

(a)

imaju uspostavljene postupke ili aranžmane, ili oboje, kako bi osigurala i provjerila djelotvornost, prikladnost, nepristranost, kvalitetu i dosljednost službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti koje ona provode;

(b)

imaju uspostavljene postupke ili aranžmane, ili oboje, kako bi osigurala da njihovo osoblje koje provodi službene kontrole i druge službene aktivnosti nije ni u kakvom sukobu interesa u vezi sa subjektima u odnosu na koje provodi službene kontrole i druge službene aktivnosti;

(c)

raspolažu dovoljnim brojem primjereno kvalificiranog, osposobljenog i iskusnog osoblja, ili im takvo osoblje mora biti dostupno, kako bi se službene kontrole i druge službene aktivnosti mogle učinkovito i djelotvorno provesti;

(d)

raspolažu odgovarajućim i prikladno održavanim objektima i opremom kako bi osigurali da njihovo osoblje može učinkovito i djelotvorno provesti službene kontrole i druge službene aktivnosti;

(e)

imaju pravne ovlasti za provedbu službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti te za poduzimanje djelovanja predviđenog u ovoj Uredbi;

(f)

imaju uspostavljene pravne postupke kako bi osigurala da njihovo osoblje ima pristup objektima i dokumentima te računalnim sustavima za upravljanje informacijama subjekata kako bi mogla propisno obavljati svoje zadaće.

Članak 42.

Obveze nadležnih tijela u vezi s povjerljivosti

1.   Ne dovodeći u pitanje situacije kada se otkrivanje zahtijeva pravom Unije ili nacionalnim pravom, nadležna tijela od članova svojeg osoblja zahtijevaju da se obvežu da trećim stranama neće otkrivati informacije pribavljene prilikom obavljanja svojih dužnosti u kontekstu službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti koje su po svojoj prirodi obuhvaćene poslovnom tajnom, osim ako postoji prevladavajući javni interes za njihovo otkrivanje.

2.   Informacije koje su obuhvaćene poslovnom tajnom iz stavka 1. uključuju informacije čije bi otkrivanje ugrozilo:

(a)

svrhu službenih kontrola ili istraga;

(b)

zaštitu poslovnih interesa subjekta ili bilo koje druge fizičke ili pravne osobe;

(c)

zaštitu sudskih postupaka i pravnih savjeta.

Članak 43.

Pravila o službenim kontrolama

1.   Nadležna tijela provode službene kontrole subjekata uz primjerenu učestalost uzimajući u obzir:

(a)

rizik od neusklađenosti s pravilima predviđenima u ovoj Uredbi;

(b)

dotadašnje ponašanje subjekata u pogledu rezultata službenih kontrola koje su nad njima provedene i njihovu usklađenost s pravilima predviđenima u ovoj Uredbi;

(c)

pouzdanost i rezultate internih pregleda koje provode sami subjekti ili treće osobe na njihov zahtjev, a u svrhu provjere usklađenosti s pravilima predviđenima u ovoj Uredbi;

(d)

bilo koje druge informacije koje mogu upućivati na neusklađenost s pravilima predviđenima u ovoj Uredbi.

2.   Nadležna tijela provode službene kontrole u skladu s dokumentiranim postupcima koji sadržavaju upute za osoblje koje provodi službene kontrole.

3.   Službene kontrole provode se nakon prethodne obavijesti subjektu osim ako postoje razlozi za provedbu službenih kontrola bez prethodne obavijesti.

4.   Službene kontrole provode se, koliko god je to moguće, na način koji što manje opterećuje subjekte, ali tako da to ne utječe negativno na kvalitetu tih službenih kontrola.

5.   Nadležna tijela provode službene kontrole na isti način bez obzira na to da li uzgojno valjane životinje ili njihovi zametni proizvodi:

(a)

potječu iz države članice u kojoj se provode službene kontrole ili iz neke druge države članice; ili

(b)

ulaze u Uniju.

Članak 44.

Transparentnost službenih kontrola

Nadležno tijelo provodi službene kontrole uz visok stupanj transparentnosti te objavljuje relevantne informacije o organiziranju i provedbi službenih kontrola.

Članak 45.

Bilješke o službenim kontrolama

1.   Nadležna tijela sastavljaju bilješke o svakoj službenoj kontroli koju provode.

Te bilješke sadržavaju:

(a)

opis svrhe službene kontrole;

(b)

primijenjene metode kontrole;

(c)

rezultate službene kontrole;

(d)

prema potrebi, djelovanje koje subjekti moraju poduzeti na zahtjev nadležnih tijela kao rezultat službene kontrole.

2.   Osim ako potrebe sudske istrage ili zaštite sudskog postupka nalažu drukčije, nadležna tijela stavljaju na raspolaganje subjektima koji su podvrgnuti službenoj kontroli presliku bilješki iz stavka 1.

Članak 46.

Obveze subjekata koji podliježu službenim kontrolama ili drugim službenim aktivnostima

1.   U mjeri u kojoj je to potrebno za provedbu službenih kontrola ili drugih službenih aktivnosti, subjekti, ako to od njih zatraže nadležna tijela, daju osoblju tih nadležnih tijela potreban pristup:

(a)

svojoj opremi, prostorijama i drugim mjestima pod svojom kontrolom;

(b)

svojem računalnom sustavu za upravljanje informacijama;

(c)

svojim uzgojno valjanim životinjama i njihovim zametnim proizvodima pod svojom kontrolom;

(d)

svojim dokumentima i drugim relevantnim informacijama.

2.   Tijekom službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti subjekti pomažu osoblju nadležnih tijela i surađuju s njime u ostvarenju njegovih zadaća.

Članak 47.

Djelovanja u slučaju utvrđene neusklađenosti

1.   Ako se utvrdi neusklađenost, nadležna tijela:

(a)

poduzimaju sva djelovanja potrebna za utvrđivanje porijekla i razmjera te neusklađenosti kao i odgovornosti dotičnih subjekata;

(b)

poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osigurala da dotični subjekti isprave neusklađenost i spriječe njezino ponavljanje.

Prilikom odlučivanja o mjerama koje treba poduzeti nadležna tijela uzimaju u obzir prirodu neusklađenosti i dotadašnje ponašanje dotičnog subjekta u pogledu usklađenosti.

Posebno, prema potrebi, nadležna tijela:

(a)

nalažu da uzgojno udruženje odgodi upis u matične knjige uzgojno valjanih životinja čistih pasmina ili da uzgojna organizacija odgodi registraciju u uzgojne registre uzgojno valjanih hibridnih svinja;

(b)

nalažu da se uzgojno valjane životinje ili njihovi zametni proizvodi ne koriste za uzgoj u skladu s ovom Uredbom;

(c)

suspendiraju izdavanje zootehničkih certifikata uzgojnog udruženja ili uzgojne organizacije;

(d)

suspendiraju ili povlače odobrenje za uzgojni program koji provodi uzgojno udruženje ili uzgojna organizacija ako to uzgojno udruženje ili ta uzgojna organizacija u svojim aktivnostima opetovano, kontinuirano ili općenito ne udovoljava zahtjevima uzgojnog programa odobrenog u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12.;

(e)

povlače priznanje uzgojnog udruženja ili uzgojne organizacije dano u skladu s člankom 4. stavkom 3. ako dotično uzgojno udruženje ili uzgojna organizacija opetovano, kontinuirano ili općenito ne udovoljava zahtjevima iz članka 4. stavka 3.;

(f)

poduzimaju sve ostale mjere koje smatraju prikladnima kako bi se osigurala usklađenost s pravilima predviđenima u ovoj Uredbi.

2.   Nadležna tijela dostavljaju dotičnim subjektima ili njihovim predstavnicima:

(a)

pisanu obavijest o svojoj odluci u vezi s djelovanjem ili mjerom koju treba poduzeti u skladu sa stavkom 1., zajedno s razlozima za tu odluku;

(b)

informacije o bilo kakvom pravu na žalbu protiv takvih odluka i o postupku te rokovima koji se primjenjuju.

3.   Nadležna tijela prate situaciju i mijenjaju, suspendiraju ili povlače mjere koje su poduzele u skladu s ovim člankom ovisno o težini neusklađenosti i postojanju jasnih dokaza o ponovnoj usklađenosti.

4.   Države članice mogu odlučiti da dotični subjekti moraju snositi sve troškove ili dio troškova koji su dotičnim nadležnim tijelima nastali na temelju ovog članka.

Članak 48.

Suradnja i upravna pomoć

1.   Kada neusklađenost potječe iz više od jedne države članice odnosno kada se proširi ili ima učinak u više od jedne države članice, nadležna tijela u tim državama članicama međusobno surađuju i pružaju jedna drugima upravnu pomoć kako bi osigurala ispravnu primjenu pravila predviđenih u ovoj Uredbi.

2.   Suradnja i upravna pomoć predviđene u stavku 1. mogu uključivati:

(a)

obrazloženi zahtjev nadležnog tijela države članice („nadležno tijelo koje podnosi zahtjev”) za dostavu informacija od strane nadležnog tijela druge države članice („nadležno tijelo kojem je podnesen zahtjev”) koje su potrebne radi provedbe službenih kontrola ili praćenje stanja nakon njih;

(b)

u slučaju neusklađenosti koja bi mogla imati posljedice u drugim državama članicama, obavješćivanje nadležnih tijela tih drugih država članica od strane nadležnog tijela upoznatog s neusklađenošću;

(c)

pružanje potrebnih informacija i dokumenata od strane nadležnog tijela kojem je podnesen zahtjev nadležnom tijelu koje podnosi zahtjev bez nepotrebne odgode čim relevantne informacije i dokumenti postanu dostupni;

(d)

provedba istraga ili službenih kontrola od strane nadležnog tijela kojem je podnesen zahtjev, a koje su potrebne radi:

i.

pružanja nadležnom tijelu koje podnosi zahtjev svih potrebnih informacija i dokumenata, uključujući informacije o rezultatima takvih istraga ili službenih kontrola i, prema potrebi, poduzetih mjera;

ii.

provjere, ako je to potrebno na licu mjesta, usklađenosti, unutar svoje jurisdikcije, s pravilima predviđenima u ovoj Uredbi;

(e)

uz sporazum između dotičnih nadležnih tijela, sudjelovanje nadležnog tijela države članice u službenim kontrolama na licu mjesta koje provode nadležna tijela druge države članice.

3.   Ako službene kontrole provedene na uzgojno valjanim životinjama i njihovim zametnim proizvodima koji potječu iz druge države članice pokažu ponovljene slučajeve neusklađenosti s pravilima predviđenima u ovoj Uredbi, nadležno tijelo države članice koje je provelo te službene kontrole o tome bez nepotrebne odgode obavješćuje Komisiju i nadležna tijela drugih država članica.

4.   Ovaj članak primjenjuju se ne dovodeći u pitanje nacionalna pravila:

(a)

koja se primjenjuju na objavu dokumenata koji su predmet sudskog postupka ili su s njime povezani;

(b)

koja imaju za cilj zaštitu poslovnih interesa fizičkih ili pravnih osoba.

5.   Cjelokupna komunikacija između nadležnih tijela u skladu s ovim člankom odvija se u pisanom obliku, na papiru ili u elektroničkom obliku.

Članak 49.

Obavješćivanje Komisije i država članica na osnovi informacija dobivenih od trećih zemalja

1.   Kada nadležna tijela prime informacije od treće zemlje koje ukazuju na neusklađenost s pravilima predviđenima u ovoj Uredbi, ona bez nepotrebne odgode:

(a)

o tim informacijama obavješćuju nadležna tijela drugih država članica za koja je poznato da ih se ta neusklađenost tiče;

(b)

ako su takve informacije relevantne ili bi mogle biti relevantne na razini Unije, o tim informacijama obavješćuju Komisiju.

2.   Informacije dobivene putem službenih kontrola ili istraga provedenih u skladu s ovom Uredbom mogu se dostaviti trećim zemljama iz stavka 1., pod sljedećim uvjetima:

(a)

nadležna tijela koja su pružila informacije pristaju na to;

(b)

poštuju se relevantna pravila Unije i nacionalna pravila koja se primjenjuju na dostavljanje osobnih podataka trećim zemljama.

Članak 50.

Koordinirana pomoć i praćenje stanja od strane Komisije

1.   Komisija, bez odgode, koordinira mjere i djelovanja koja poduzimaju nadležna tijela u skladu s ovim poglavljem kada:

(a)

informacije dostupne Komisiji ukazuju na postojanje aktivnosti koje su neusklađene ili se čini da su neusklađene s pravilima predviđenima u ovoj Uredbi i tiču se više od jedne države članice;

(b)

nadležna tijela u dotičnim državama članicama ne mogu se usuglasiti o prikladnim djelovanjima za rješavanje neusklađenosti u skladu s pravilima predviđenima u ovoj Uredbi.

2.   U slučajevima iz stavka 1. Komisija može:

(a)

zatražiti da joj nadležna tijela država članica kojih se tiču aktivnosti koje su neusklađene ili se čini da su neusklađene s pravilima predviđenima u ovoj Uredbi podnesu izvješće o mjerama koje su poduzela;

(b)

u suradnji s državama članicama kojih se tiču aktivnosti koje su neusklađene ili se čini da su neusklađene s pravilima predviđenima u ovoj Uredbi poslati inspekcijski tim radi provedbe kontrole koju provodi Komisija na licu mjesta;

(c)

zatražiti od nadležnih tijela države članice pošiljatelja i, prema potrebi, drugih dotičnih država članica da na odgovarajući način intenziviraju svoje službene kontrole te da joj podnesu izvješće o mjerama koje su poduzela;

(d)

podnijeti informacije o takvim slučajevima Odboru iz članka 62. stavka 1., zajedno s prijedlogom mjera za rješavanje slučajeva neusklađenosti iz stavka 1. točke (a) ovog članka;

(e)

poduzeti bilo koju drugu prikladnu mjeru.

Članak 51.

Opće načelo financiranja službenih kontrola

Države članice osiguravaju odgovarajuća financijska sredstva kako bi nadležna tijela raspolagala osobljem i drugim resursima potrebnima za provedbu kontrola i drugih službenih aktivnosti.

Članak 52.

Sankcije

Države članice utvrđuju sankcije koje se primjenjuju na kršenja ove Uredbe i poduzimaju sve potrebne mjere radi osiguranja njihove primjena. Te sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

Države članice obavješćuju Komisiju o tim odredbama do 1. studenoga 2018. te je obavješćuju, bez odgode, o svim naknadnim izmjenama koje na njih utječu.

POGLAVLJE XI.

Kontrole koje provodi Komisija

Odjeljak 1.

Kontrole koje Komisija provodi u državama članicama

Članak 53.

Kontrole koje Komisija provodi u državama članicama

1.   U području primjene ove Uredbe stručnjaci Komisije mogu provoditi kontrole u državama članicama kako bi prema potrebi:

(a)

provjerili primjenu pravila predviđenih u ovoj Uredbi;

(b)

provjerili prakse izvršavanja i funkcioniranje službenih kontrolnih sustava kao i nadležnih tijela koja njima upravljaju;

(c)

istražili i prikupili informacije:

i.

o važnim ili učestalim problemima u vezi s primjenom ili izvršavanjem pravila predviđenih u ovoj Uredbi;

ii.

o novim problemima ili novom razvoju situacije u vezi s određenim praksama subjekata.

2.   Kontrole predviđene u stavku 1. organiziraju se u suradnji s nadležnim tijelima država članica.

3.   Kontrole predviđene u stavku 1. mogu uključivati provjere na licu mjesta koje se provode u suradnji s nadležnim tijelima koja provode službene kontrole.

4.   Stručnjaci država članica mogu pružati pomoć stručnjacima Komisije. Stručnjacima država članica koji su u pratnji stručnjaka Komisije dodjeljuju se ista prava pristupa kao i stručnjacima Komisije.

Članak 54.

Izvješća Komisije o kontrolama koje provode njezini stručnjaci u državama članicama

1.   Komisija:

(a)

priprema nacrt izvješća o nalazima i preporukama u pogledu nedostataka koje su utvrdili njezini stručnjaci tijekom kontrola predviđenih u članku 53. stavku 1.;

(b)

šalje presliku nacrta izvješća iz točke (a) državi članici u kojoj su te kontrole provedene kako bi ta država članica dala svoje komentare;

(c)

uzima u obzir komentare države članice iz točke (b) ovog stavka pri pripremi završnog izvješća o nalazima kontrola predviđenih u članku 53. stavku 1. koje su proveli njezini stručnjaci u toj državi članici;

(d)

objavljuje završno izvješće iz točke (c) i komentare države članice iz točke (b).

2.   Prema potrebi, Komisija može u svojem završnom izvješću iz stavka 1. točke (c) ovog članka državama članicama preporučiti poduzimanje korektivnih ili preventivnih djelovanja radi rješavanja specifičnih ili sistemskih nedostataka utvrđenih tijekom kontrola koje je Komisija provela u skladu s člankom 53. stavkom 1.

Članak 55.

Obveze država članica u vezi s kontrolama Komisije

1.   Države članice:

(a)

na zahtjev stručnjaka Komisije, pružaju potrebnu tehničku pomoć te dostupnu dokumentaciju i drugu vrstu tehničke podrške kako bi tim stručnjacima omogućile učinkovitu i djelotvornu provedbu kontrola iz članka 53. stavka 1.;

(b)

pružaju potrebnu pomoć kako bi osigurali da stručnjaci Komisije imaju pristup svim prostorijama, uključujući njihove dijelove, i drugim mjestima, opremi te informacijama, uključujući računalne sustave za upravljanje informacijama kao i, prema potrebi, uzgojno valjanim životinjama i njihovim zametnim proizvodima potrebnima za provedbu kontrola iz članka 53. stavka 1.

2.   Države članice provode odgovarajuće praćenje stanja s obzirom na preporuke navedene u završnom izvješću iz članka 54. stavka 1. točke (c) kako bi osigurale usklađenost s pravilima predviđenima u ovoj Uredbi.

Članak 56.

Ozbiljan poremećaj u kontrolnom sustavu države članice

1.   Kada Komisija ima dokaze o ozbiljnom poremećaju u kontrolnom sustavu države članice i kada takav poremećaj može rezultirati raširenim kršenjem pravila predviđenih u ovoj Uredbi, Komisija donosi provedbene akte kojima utvrđuje jedno ili više od sljedećeg:

(a)

posebne uvjete za trgovinu, ili zabranu trgovine uzgojno valjanim životinjama ili njihovim zametnim proizvodima kojih se tiče poremećaj u službenom kontrolnom sustavu;

(b)

sve ostale prikladne privremene mjere.

Ti provedbeni akti prestaju se primjenjivati kada taj poremećaj bude uklonjen.

Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 62. stavka 2.

2.   Mjere predviđene u stavku 1. donose se samo ako je Komisija zatražila od dotične države članice da ispravi situaciju u prikladnom roku, a država članica nije ju ispravila.

3.   Komisija prati situaciju iz stavka 1. i donosi provedbene akte kojima mijenja ili stavlja izvan snage donesene mjere, ovisno o načinu na koji se situacija razvija. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 62. stavka 2.

Odjeljak 2.

Kontrole koje Komisija provodi u trećim zemljama

Članak 57.

Kontrole koje Komisija provodi u trećim zemljama

1.   Stručnjaci Komisije mogu provoditi kontrole u trećoj zemlji kako bi prema potrebi:

(a)

provjerili jesu li zakonodavstvo i sustavi te treće zemlje usklađeni ili istovrijedni sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi;

(b)

provjerili kapacitet kontrolnog sustava treće zemlje za osiguravanje da pošiljke uzgojno valjanih životinja i njihovih zametnih proizvoda koje ulaze u Uniju budu usklađene s relevantnim zahtjevima iz poglavlja VIII. ove Uredbe;

(c)

prikupili informacije i podatke kojima će razjasniti razloge ponovljenih ili novih problema povezanih s uzgojno valjanim životinjama i njihovim zametnim proizvodima iz dotične treće zemlje koji ulaze u Uniju.

2.   Prilikom kontrola koje provodi Komisija iz stavka 1. posebno se vodi računa o:

(a)

zootehničkom i genealoškom zakonodavstvu treće zemlje o uzgojno valjanim životinjama i njihovim zametnim proizvodima;

(b)

organizaciji nadležnih tijela treće zemlje, njihovim ovlastima i neovisnosti, nadzoru kojem podliježu i ovlastima koje imaju za djelotvorno izvršavanje zakonodavstva koje se primjenjuje;

(c)

osposobljavanju osoblja u dotičnoj trećoj zemlji odgovornog za provedbu službenih kontrola u tijelima koja se bave uzgojem ili nadzora nad njima;

(d)

resursima koji su dostupni nadležnim tijelima treće zemlje;

(e)

postojanju i funkcioniranju dokumentiranih kontrolnih postupaka i kontrolnih sustava zasnovanih na prioritetima;

(f)

razmjeru i funkcioniranju kontrola uzgojno valjanih životinja i njihovih zametnih proizvoda koji stižu iz ostalih trećih zemalja, a koje provode nadležna tijela treće zemlje;

(g)

obećanjima koje treća zemlja može dati u pogledu usklađenosti ili istovrijednosti sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi.

Članak 58.

Učestalost i organizacija kontrola koje Komisija provodi u trećim zemljama

1.   Učestalost kontrola u trećoj zemlji iz članka 57. stavka 1. utvrđuje se na temelju:

(a)

načela i ciljeva pravila predviđenih u ovoj Uredbi;

(b)

količine i vrste uzgojno valjanih životinja i njihovih zametnih proizvoda koji ulaze u Uniju iz te treće zemlje;

(c)

rezultata kontrola iz članka 57. stavka 1. koje su već provedene;

(d)

rezultata službenih kontrola uzgojno valjanih životinja i njihovih zametnih proizvoda koji ulaze u Uniju iz treće zemlje i svih ostalih službenih kontrola koje su provela nadležna tijela država članica;

(e)

svih ostalih informacija koje Komisija smatra prikladnima.

2.   Kako bi poboljšala učinkovitost i djelotvornost kontrola predviđenih u članku 57. stavku 1. Komisija može, prije nego počne provoditi takve kontrole, zahtijevati da dotična treća zemlja dostavi:

(a)

informacije iz članka 34. stavka 2. ili članka 35. stavka 2. točke (a);

(b)

kada je to prikladno i nužno, bilješke o kontrolama koje su provela nadležna tijela te treće zemlje.

3.   Komisija može imenovati stručnjake iz država članica koji će pružati pomoć njezinim stručnjacima tijekom kontrola iz članka 57. stavka 1.

Članak 59.

Izvješća Komisije o kontrolama koje provode njezini stručnjaci u trećim zemljama

Komisija izvješćuje o nalazima svake kontrole provedene u skladu s člancima 57. i 58.

Ta izvješća sadržavaju preporuke, prema potrebi. Komisija objavljuje ta izvješća.

Članak 60.

Donošenje posebnih mjera u pogledu ulaska u Uniju uzgojno valjanih životinja i njihovih zametnih proizvoda

1.   Ako postoje dokazi o raširenoj ozbiljnoj neusklađenosti s pravilima predviđenima u ovoj Uredbi u nekoj trećoj zemlji, Komisija donosi provedbene akte u vezi s jednim ili više od sljedećeg:

(a)

zabranom ulaska u Uniju, kao uzgojno valjanih životinja ili njihovih zametnih proizvoda, životinja, ili njihovog sjemena, jajnih stanica ili zametaka koji potječu iz te treće zemlje;

(b)

zabranom upisa uzgojno valjanih životinja i potomstva dobivenog iz njihovih zametnih proizvoda koje potječu iz te treće zemlje u matične knjige koje vode uzgojna udruženja ili njihove registracije u uzgojne upisnike koje vode uzgojne organizacije;

Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 62. stavka 2.

Uz te provedbene akte, ili umjesto njih, Komisija može učiniti jedno ili više od sljedećeg:

(a)

izbrisati tu treću zemlja ili tijela koja se bave uzgojem iz te treće zemlje s popisa predviđenog u članku 34. stavku 1.;

(b)

poduzeti sve ostale prikladne mjere.

2.   Provedbenim aktima i drugim mjerama iz stavka 1. identificiraju se dotične uzgojno valjane životinje i njihovi zametni proizvodi putem njihovih oznaka iz Kombinirane nomenklature.

3.   Pri donošenju provedbenih akata i drugih mjere iz stavka 1., Komisija uzima u obzir:

(a)

informacije prikupljene u skladu s člankom 58. stavkom 2.;

(b)

sve ostale informacije koje je pružila treća zemlja na koju se odnosi neusklađenost iz stavka 1.;

(c)

prema potrebi, rezultate kontrola iz članka 57. stavka 1.

4.   Komisija prati neusklađenost iz stavka 1. te u skladu s istim postupkom kao za njihovo donošenje mijenja donesene mjere ili ih stavlja izvan snage, ovisno o razvoju situacije.

POGLAVLJE XII.

Delegiranje i provedba

Članak 61.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 26. stavka 1., članka 29. stavka 5., članka 30. stavka 9. i članka 32. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 19. srpnja 2016. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 26. stavka 1., članka 29. stavka 5., članka 30. stavka 9. i članka 32. stavka 1. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 26. stavka 1., članka 29. stavka 5., članka 30. stavka 9. i članka 32. stavka 1. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 62.

Postupak odbora

1.   Komisiji pomaže Stalni odbor za zootehniku osnovan Odlukom Vijeća 77/505/EEZ. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Ako Odbor ne da nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 8. Uredbe (EU) br. 182/2011 zajedno s člankom 5. te Uredbe.

Članak 63.

Prijelazne mjere povezane s datumom donošenja određenih provedbenih akata

Komisija donosi provedbene akte iz članka 7. stavka 5. i članka 30. stavka 10. do 1. svibnja 2017. U skladu s člankom 69. ti provedbeni akti primjenjuju se od 1. studenoga 2018.

POGLAVLJE XIII.

Završne odredbe

Članak 64.

Stavljanja izvan snage i prijelazne mjere

1.   Direktive 87/328/EEZ, 88/661/EEZ, 89/361/EEZ, 90/118/EEZ, 90/119/EEZ, 90/427/EEZ, 91/174/EEZ, 94/28/EZ i 2009/157/EZ te Odluka 96/463/EZ stavljaju se izvan snage.

2.   Upućivanja na direktive stavljene izvan snage i odluku stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga VII. ovoj Uredbi.

3.   Članak 8. stavak 1. Direktive 90/427/EEZ i dalje se primjenjuje do 21. travnja 2021.

4.   Organizacije uzgajivača, uzgojna društva, udruge uzgajivača, privatna poduzeća, ostale organizacije ili udruženja odobrena ili priznata u skladu s aktima iz stavka 1. koji su stavljeni izvan snage smatraju se odobrenima u skladu s ovom Uredbom; u svim ostalim pogledima oni podliježu pravilima predviđenima u ovoj Uredbi.

5.   Uzgojni programi koje provode subjekti iz stavka 4. smatraju se odobrenima u skladu s ovom Uredbom; u svim ostalim pogledima oni podliježu pravilima predviđenima u ovoj Uredbi.

6.   Kada subjekti iz stavka 4. već provode uzgojne programe u državi članici različitoj od države članice u kojoj su im oni odobreni ili priznati u skladu s aktima iz stavka 1. koji su stavljeni izvan snage, ti subjekti o tim aktivnostima obavješćuju nadležno tijelo koje im je dalo odobrenje ili ih je priznalo.

Nadležno tijelo iz prvog podstavka obavješćuje relevantno nadležno tijelo te druge države članice o obavljanju tih aktivnosti.

7.   Ako prije 19. srpnja 2016. subjekt iz stavka 4. u skladu s aktima iz stavka 1. koji su stavljeni izvan snage vodi matičnu knjigu s posebnim dijelom u koji se upisuju uzgojno valjane životinje čistih pasmina svinja iz druge države članice ili treće zemlje, koje imaju posebna obilježja po kojima se one razlikuju od populacije te pasmine obuhvaćene uzgojnim programom koji taj subjekt provodi, taj subjekt može nastaviti voditi taj posebni dio.

Članak 65.

Izmjene Uredbe (EU) br. 652/2014

Članak 30. Uredbe (EU) br. 652/2014 mijenja se kako slijedi:

1.

Naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Referentni laboratoriji i centri Europske unije”.

2.

Stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Bespovratna sredstva mogu se dodijeliti referentnim laboratorijima Europske unije iz članka 32. Uredbe (EZ) br. 882/2004 i referentnim centrima Europske unije iz članka 29. Uredbe (EU) 2016/1012 Europskog parlamenta i Vijeća (*) za troškove koji im nastanu pri provedbi programa rada koje je odobrila Komisija.

(*)  Uredba (EU) 2016/1012 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zootehničkim i genealoškim uvjetima za uzgoj, trgovinu uzgojno valjanim životinjama čistih pasmina, uzgojno valjanim hibridnim svinjama i njihovim zametnim proizvodima kao i za njihov ulazak u Uniju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 652/2014, direktiva Vijeća 89/608/EEZ i 90/425/EEZ i stavljanju izvan snage određenih akata u području uzgoja životinja („Uredba o uzgoju životinja”) (SL L 171, 29.6.2016., str. 66.).”"

3.

U stavku 2., točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

troškovi osoblja, bez obzira na njegov status, izravno uključenog u aktivnosti laboratorija i centara koje se provode u njihovom svojstvu referentnog laboratorija ili centra Europske unije;”.

Članak 66.

Izmjene Direktive 89/608/EEZ

Direktiva 89/608/EEZ mijenja se kako slijedi:

1.

Naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Direktiva Vijeća 89/608/EEZ od 21. studenoga 1989. o uzajamnoj pomoći među upravnim tijelima država članica i suradnji između potonjih i Komisije radi osiguranja pravilne primjene zakonodavstva o veterinarskim stvarima”.

2.

Članak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 1.

Ovom se Direktivom propisuju načini na koje nadležna tijela u državama članicama, odgovorna za praćenje zakonodavstva o veterinarskim stvarima surađuju s onima u drugim državama članicama i s odgovarajućim službama Komisije kako bi se osigurala sukladnost s takvim zakonodavstvom.”

3.

U članku 2. stavku 1., druga alineja briše se;

4.

U članku 4. stavku 1., prva alineja zamjenjuje se sljedećim:

„—

dostavlja tijelu koje je podnositelj zahtjeva sve podatke, potvrde, isprave ili njihove ovjerene preslike koje posjeduje ili koje može pribaviti kako je propisano u stavku 2. i koji su takvi da mu omogućuju da provjeri sukladnost s odredbama veterinarskog zakonodavstva,”.

5.

Članak 5. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Na zahtjev tijela koje je podnositelj zahtjeva, tijelo kojem se upućuje zahtjev, poštujući važeće propise u državi članici u kojoj je smješteno, obavješćuje tijelo koje je podnositelj zahtjeva ili se brine o tome da ga se obavijesti o svim aktima ili odlukama nadležnih tijela koji se odnose se na primjenu zakonodavstva o veterinarskim stvarima.”

6.

Članak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 7.

Na zahtjev tijela koje je podnositelj zahtjeva, tijelo kojem se upućuje zahtjev dostavlja mu sve odgovarajuće podatke koje posjeduje ili koje može pribaviti u skladu s člankom 4. stavkom 2., a posebno u obliku izvješćâ i drugih isprava ili njihovih ovjerenih preslika ili izvadaka iz takvih izvješća ili isprava o stvarno uočenim radnjama za koje tijelo koje je podnositelj zahtjeva smatra da su u suprotnosti sa zakonodavstvom o veterinarskim stvarima.”

7.

Članak 8. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Ako smatraju da je to korisno u vezi sa sukladnošću sa zakonodavstvom o veterinarskim stvarima, nadležna tijela svake od država članica:

(a)

što je više moguće provode nadzor iz članka 6. ili nalažu njegovu provedbu;

(b)

dostavljaju što je prije moguće nadležnim tijelima drugih dotičnih država članica sve dostupne podatke, a naročito u obliku izvješćâ i drugih isprava ili njihovih preslika ili izvadaka iz takvih izvješća ili isprava o radnjama koje su u suprotnosti, ili za koje ona smatraju da su u suprotnosti sa zakonodavstvom o veterinarskim stvarima, a posebno o načinima i metodama koje se koriste u provedbi takvih radnji.”

8.

Članak 9. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 9.

1.   Nadležna tijela svake države članice dostavljaju Komisiji čim im budu dostupni:

(a)

sve podatke za koje smatraju da su korisni u vezi s:

robom za koju se sumnjalo ili se sumnja da je bila predmet transakcija koje su u suprotnosti sa zakonodavstvom o veterinarskim stvarima,

metodama ili postupcima koji su se koristili ili se sumnja da su se koristili u suprotnosti s takvim zakonodavstvom;

(b)

sve podatke o nedostatcima ili manjkavostima navedenoga zakonodavstva čija je primjena to otkrila ili naznačila.

2.   Komisija dostavlja nadležnim tijelima svake države članice, čim joj budu na raspolaganju, sve podatke koji su takvi da omogućuju sukladnost s veterinarskim zakonodavstvom.”

9.

Članak 10. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1., uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Kada nadležna tijela države članice saznaju za radnje koje su u suprotnosti ili za koje se smatra da su u suprotnosti s propisima o veterinarskim stvarima, a koje su od posebnog interesa na razini Unije, a posebno:”;

(b)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Podaci koji se odnose na fizičke ili pravne osobe priopćavaju se kako je predviđeno u stavku 1. samo u mjeri u kojoj je to potrebno da se omogući utvrđivanje radnji koje su u suprotnosti sa zakonodavstvom o veterinarskim stvarima.”

10.

U članku 11. u uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija i države članice, koje se sastaju u okviru Stalnog veterinarskog odbora:”.

11.

U članku 15. stavku 2., prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Stavak 1. ne sprečava korištenje podataka dobivenih na temelju ove Direktive u bilo kojim pravnim radnjama ili postupcima koji su naknadno pokrenuti zbog nepoštovanja zakonodavstva o veterinarskim stvarima ili u slučaju sprečavanja i otkrivanja nepravilnosti na štetu fondova Unije.”

Članak 67.

Izmjene Direktive 90/425/EEZ

Direktiva 90/425/EEZ mijenja se kako slijedi:

1.

Naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Direktiva Vijeća 90/425/EEZ od 26. lipnja 1990. o veterinarskim pregledima koji se primjenjuju u trgovini određenim živim životinjama i proizvodima unutar Unije s ciljem uspostave unutarnjeg tržišta”.

2.

U članku 1., drugi stavak briše se.

3.

Članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka 2. briše se;

(b)

točka 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.

„nadležno tijelo” znači središnje tijelo države članice nadležno za provedbu veterinarskih pregleda ili bilo koje tijelo na koje ono prenese tu nadležnost;”.

4.

U članku 3. stavku 1. točki (d), drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Takvi certifikati ili dokumenti koje izdaje službeni veterinar odgovoran za gospodarstvo, centar ili organizaciju podrijetla moraju pratiti životinje i proizvode na njihovo odredište.”

5.

Članak 4. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1., točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

da se osobe koje drže stoku i proizvode iz članka 1. pridržavaju nacionalnih zdravstvenih zahtjeva ili zdravstvenih zahtjeva Unije na koje se upućuje u ovoj Direktivi u svim fazama proizvodnje i stavljanja na tržište;”;

(b)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Države članice iz kojih se vrši otprema poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi kaznile svako kršenje veterinarskih propisa od strane fizičkih ili pravnih osoba ako se utvrdi da su prekršena pravila Unije, a posebno ako se utvrdi da certifikati, dokumenti ili identifikacijske oznake ne odgovaraju statusu životinja ili njihovih gospodarstava s kojih potječu ili stvarnim obilježjima proizvoda.”

6.

Članak 19. briše se.

7.

U Prilogu A, poglavlje II. briše se.

Članak 68.

Prenošenje

Države članice stavljaju na snagu zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s člancima 66. i 67. do 1. studenoga 2018. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih mjera.

Kada države članice donose te mjera, one sadržavaju upućivanje na ovu Uredbu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. One sadržavaju i izjavu da se upućivanja u postojećim zakonima i drugim propisima na direktive stavljene izvan snage ovom Uredbom smatraju upućivanjima na ovu Uredbu. Države članice određuju načine tog upućivanja i način oblikovanja te izjave.

Članak 69.

Stupanje na snagu i primjenjivost

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. studenoga 2018.

Članak 65. primjenjuje se od 19. srpnja 2016.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 8. lipnja 2016.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

A.G. KOENDERS


(1)  SL C 226, 16.7.2014., str. 70.

(2)  Stajalište Europskog parlamenta od 12. travnja 2016. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 17. svibnja 2016.

(3)  Direktiva Vijeća 88/661/EEZ od 19. prosinca 1988. o zootehničkim standardima koji se primjenjuju na uzgojno valjane svinje (SL L 382, 31.12.1988., str. 36.).

(4)  Direktiva Vijeća 89/361/EEZ od 30. svibnja 1989. o uzgojno valjanim ovcama i kozama čistih pasmina (SL L 153, 6.6.1989., str. 30.).

(5)  Direktiva Vijeća 90/427/EEZ od 26. lipnja 1990. o zootehničkim i genealoškim uvjetima koji uređuju trgovinu kopitarima unutar Zajednice (SL L 224, 18.8.1990., str. 55.).

(6)  Direktiva Vijeća 91/174/EEZ od 25. ožujka 1991. o utvrđivanju zootehničkih i rodoslovnih zahtjeva za stavljanje na tržište životinja čistih pasmina i o izmjeni direktiva 77/504/EEZ i 90/425/EEZ (SL L 85, 5.4.1991., str. 37.).

(7)  Direktiva Vijeća 94/28/EZ od 23. lipnja 1994. o utvrđivanju načela koja se odnose na zootehničke i genealoške uvjete primjenjive na uvoz iz trećih zemalja životinja, njihovog sjemena, jajnih stanica i zametaka te o izmjeni Direktive 77/504/EEZ o čistokrvnim rasplodnim govedima (SL L 178, 12.7.1994., str. 66.).

(8)  Direktiva Vijeća 2009/157/EZ od 30. studenoga 2009. o uzgojno valjanim govedima čistih pasmina (SL L 323, 10.12.2009., str. 1.).

(9)  Direktiva Vijeća 87/328/EEZ od 18. lipnja 1987. o prihvaćanju za uzgoj uzgojno valjanih goveda čistih pasmina (SL L 167, 26.6.1987., str. 54.).

(10)  Direktiva Vijeća 90/118/EEZ od 5. ožujka 1990. o prihvaćanju za uzgoj uzgojno valjanih svinja čistih pasmina (SL L 71, 17.3.1990., str. 34.).

(11)  Direktiva Vijeća 90/119/EEZ od 5. ožujka 1990. o uzgoju uzgojno valjanih hibridnih svinja (SL L 71, 17.3.1990., str. 36.).

(12)  Odluka Vijeća 77/505/EEZ od 25. srpnja 1977. o uspostavljanju Stalnog odbora za zootehniku (SL L 206, 12.8.1977., str. 11.).

(13)  Odluka Vijeća 93/626/EEZ od 25. listopada 1993. o sklapanju Konvencije o biološkoj raznolikosti (SL L 309, 13.12.1993., str. 1.).

(14)  Odluka Vijeća 2014/283/EU od 14. travnja 2014. o sklapanju, u ime Europske unije, Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja, uz Konvenciju o biološkoj raznolikosti (SL L 150, 20.5.2014., str. 231.).

(15)  Uredba (EU) br. 511/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o mjerama usklađivanja za korisnike Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja u Uniji (SL L 150, 20.5.2014., str. 59.).

(16)  Uredba (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (SL L 347, 20.12.2013., str. 487.).

(17)  Uredba (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja („Zakon o zdravlju životinja”) (SL L 84, 31.3.2016., str. 1.).

(18)  Uredba (EU) br. 652/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o utvrđivanju odredaba za upravljanje rashodima koji se odnose na prehrambeni lanac, zdravlje i dobrobit životinja te na biljno zdravstvo i biljni reprodukcijski materijal, o izmjeni direktiva Vijeća 98/56/EZ, 2000/29/EZ i 2008/90/EZ, uredbi (EZ) br. 178/2002, (EZ) br. 882/2004 i (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća, Direktive 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage odluka Vijeća 66/399/EEZ, 76/894/EEZ i 2009/470/EZ (SL L 189, 27.6.2014., str. 1.).

(19)  Odluka Vijeća 96/463/EZ od 23. srpnja 1996. o određivanju referentnog tijela odgovornog za usklađivanje metoda testiranja i procjene rezultata za uzgojno valjana goveda čistih pasmina (SL L 192, 2.8.1996., str. 19.).

(20)  Uredba Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 256, 7.9.1987., str. 1.).

(21)  Direktiva Vijeća 91/496/EEZ od 15. srpnja 1991. o utvrđivanju načela o organizaciji veterinarskih pregleda životinja koje se unose u Zajednicu iz trećih zemalja i o izmjeni direktiva 89/662/EEZ, 90/425/EEZ i 90/675/EEZ (SL L 268, 24.9.1991., str. 56.).

(22)  Direktiva Vijeća 97/78/EZ od 18. prosinca 1997. o utvrđivanju načela organizacije veterinarskih pregleda proizvoda koji ulaze u Zajednicu iz trećih zemalja (SL L 24, 30.1.1998., str. 9.).

(23)  Uredba (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o službenim kontrolama koje se provode radi provjeravanja poštivanja propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja (SL L 165, 30.4.2004., str. 1.).

(24)  SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(25)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(26)  Odluka Komisije 84/247/EEZ od 27. travnja 1984. o načelima za priznavanje uzgojnih organizacija i udruženja koja vode ili uspostavljaju matične knjige uzgojno valjanih goveda čistih pasmina (SL L 125, 12.5.1984., str. 58.).

(27)  Odluka Komisije 84/419/EEZ od 19. srpnja 1984. o načelima za upis goveda u matične knjige (SL L 237, 5.9.1984., str. 11.).

(28)  Odluka Komisije 89/501/EEZ od 18. srpnja 1989. o utvrđivanju uvjeta za priznavanje i nadzor udruženja uzgajivača i uzgojnih organizacija koje uspostavljaju i vode matične knjige rasplodnih svinja čiste pasmine (SL L 247, 23.8.1989., str. 19.).

(29)  Odluka Komisije 89/502/EEZ od 18. srpnja 1989. o kriterijima kojima se uređuje upis uzgojno valjanih svinja čistih pasmina u matične knjige pasmina (SL L 247, 23.8.1989., str. 21.).

(30)  Odluka Komisije 89/504/EEZ od 18. srpnja 1989. o utvrđivanju uvjeta za priznavanje i nadzor uzgojnih udruženja, uzgojnih organizacija i privatnih poduzeća koji uspostavljaju i vode upisnike hibridnih uzgojno valjanih svinja (SL L 247, 23.8.1989., str. 31.).

(31)  Odluka Komisije 89/505/EEZ od 18. srpnja 1989. o utvrđivanju kriterija kojima se uređuje unos u registre hibridnih uzgojno valjanih svinja (SL L 247, 23.8.1989., str. 33.).

(32)  Odluka Komisije 89/507/EEZ od 18. srpnja 1989. o metodama za praćenje i procjenu genetske vrijednosti čistokrvnih i hibridnih uzgojno valjanih svinja (SL L 247, 23.8.1989., str. 43.).

(33)  Odluka Komisije 90/254/EEZ od 10. svibnja 1990. o utvrđivanju uvjeta za odobravanje uzgojnih organizacija i udruženja koja uspostavljaju ili vode matične knjige uzgojno valjanih ovaca i koza čistih pasmina (SL L 145, 8.6.1990., str. 30.).

(34)  Odluka Komisije 90/255/EEZ od 10. svibnja 1990. o utvrđivanju kriterija koji uređuju upis u matične knjige uzgojno valjanih ovaca i koza čistih pasmina (SL L 145, 8.6.1990., str. 32.).

(35)  Odluka Komisije 90/256/EEZ od 10. svibnja 1990. o utvrđivanju metoda za praćenje proizvodnosti i procjenu genetske vrijednosti uzgojno valjanih ovaca i koza čistih pasmina (SL L 145, 8.6.1990., str. 35.).

(36)  Odluka Komisije 90/257/EEZ od 10. svibnja 1990. o kriterijima prihvaćanja za uzgoj uzgojno valjanih ovaca i koza čistih pasmina i za korištenje njihovog sjemena, jajnih stanica i zametaka (SL L 145, 8.6.1990., str. 38.).

(37)  Odluka Komisije 92/353/EEZ od 11. lipnja 1992. o utvrđivanju uvjeta za odobravanje ili priznavanje organizacija i udruženja koji vode ili uspostavljaju matične knjige za registrirane kopitare (SL L 192, 11.7.1992., str. 63.).

(38)  Odluka Komisije 96/78/EZ od 10. siječnja 1996. o utvrđivanju kriterija za upis i registraciju uzgojno valjanih kopitara u matične knjige (SL L 19, 25.1.1996., str. 39.).

(39)  Odluka Komisije 2006/427/EZ od 20. lipnja 2006. o utvrđivanju metoda praćenje proizvodnosti i metoda za procjenu genetske vrijednosti uzgojno valjanih goveda čistih pasmina (SL L 169, 22.6.2006., str. 56.).

(40)  Odluka Komisije 92/354/EEZ od 11. lipnja 1992. o utvrđivanju određenih pravila za osiguranje koordinacije između organizacija i udruženja koji vode ili uspostavljaju matične knjige registriranih kopitara (SL L 192, 11.7.1992., str. 66.).

(41)  Odluka Komisije 89/503/EEZ od 18. srpnja 1989. o utvrđivanju certifikata za uzgojno valjane svinje čistih pasmina, njihovo sjeme, jajne stanice i zametke (SL L 247, 23.8.1989., str. 22.).

(42)  Odluka Komisije 89/506/EEZ od 18. srpnja 1989. o utvrđivanju certifikata za uzgojno valjane hibridne svinje, njihovo sjeme, jajne stanice i zametke (SL L 247, 23.8.1989., str. 34.).

(43)  Odluka Komisije 90/258/EEZ od 10. svibnja 1990. o zootehničkim certifikatima za uzgojno valjane ovce i koze čistih pasmina, njihovo sjeme, jajne stanice i zametke (SL L 145, 8.6.1990., str. 39.).

(44)  Odluka Komisije 96/79/EZ od 12. siječnja 1996. o zootehničkim certifikatima za sjeme, jajne stanice i zametke registriranih kopitara (SL L 19, 25.1.1996., str. 41.).

(45)  Odluka Komisije 96/509/EZ od 18. srpnja 1996. o utvrđivanju genealoških i zootehničkih uvjeta za uvoz sjemena određenih životinja (SL L 210, 20.8.1996., str. 47.).

(46)  Odluka Komisije 96/510/EZ od 18. srpnja 1996. o utvrđivanju rodovnika i zootehničkih certifikata za uvoz uzgojno valjanih životinja, njihovog sjemena, jajnih stanica i zametaka (SL L 210, 20.8.1996., str. 53.).

(47)  Odluka Komisije 2005/379/EZ od 17. svibnja 2005. o potvrdama pedigrea, posebno za čistokrvna uzgojno valjana goveda, njihovo sjeme, jajne stanice i zametke (SL L 125, 18.5.2005., str. 15.).

(48)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/262 оd 17. veljače 2015. o utvrđivanju pravila u skladu s direktivama Vijeća 90/427/EEZ i 2009/156/EZ s obzirom na metode za identifikaciju kopitara (Uredba o putovnici za kopitare) (SL L 59, 3.3.2015., str. 1.).

(49)  Direktiva Vijeća 89/608/EEZ od 21. studenoga 1989. o uzajamnoj pomoći među upravnim tijelima država članica i suradnji između potonjih i Komisije radi osiguranja pravilne primjene zakonodavstva o veterinarskim i zootehničkim stvarima (SL L 351, 2.12.1989., str. 34.).

(50)  Direktiva Vijeća 90/425/EEZ od 26. lipnja 1990. o veterinarskim i zootehničkim pregledima koji se primjenjuju trgovini određenim živim životinjama i proizvodima unutar Zajednice s ciljem uspostave unutarnjeg tržišta (SL L 224, 18.8.1990., str. 29.).


PRILOG I.

PRIZNAVANJE UZGOJNIH UDRUŽENJA I UZGOJNIH ORGANIZACIJA TE ODOBRAVANJE UZGOJNIH PROGRAMA IZ POGLAVLJA II.

DIO 1.

Zahtjevi za priznavanje uzgojnih udruženja i uzgojnih organizacija iz članka 4. stavka 3. točke (b)

A

Udruge uzgajivača, uzgojna društva, privatna poduzeća koja posluju u zatvorenim sustavima proizvodnje te javna tijela moraju:

1.

imati pravnu osobnost u skladu sa zakonodavstvom koje je na snazi u državi članici u kojoj se podnosi prijava za priznavanje;

2.

raspolagati dovoljnim brojem kvalificiranog osoblja, odgovarajućim objektima i opremom za učinkovitu provedbu svojih uzgojnih programa u pogledu kojih namjeravaju podnijeti prijavu za odobrenje u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12.;

3.

biti sposobna provoditi preglede potrebne za bilježenje rodoslovlja uzgojno valjanih životinja koje treba obuhvatiti tim uzgojnim programima;

4.

u pogledu svakog uzgojnog programa imati dovoljno veliku populaciju uzgojno valjanih životinja na geografskim područjima koja treba obuhvatiti tim uzgojnim programima;

5.

biti sposobna generirati podatke prikupljene o uzgojno valjanim životinjama potrebne za provedbu tih uzgojnih programa ili osigurati generiranje tih podataka, te biti sposobna koristiti se tim podacima.

B

Uz zahtjeve iz točke A:

1.

udruge uzgajivača, uzgojna društva i javna tijela moraju:

(a)

imati dovoljan broj uzgajivača koji sudjeluju u svakom od njihovih uzgojnih programa;

(b)

donijeti poslovnik:

i.

kojim se uređuje rješavanje sporova s uzgajivačima koji sudjeluju u njihovim uzgojnim programima;

ii.

kojim se osigurava jednako postupanja prema uzgajivačima koji sudjeluju u njihovim uzgojnim programima;

iii.

kojim se utvrđuju prava i obveze uzgajivača koji sudjeluju u njihovim uzgojnim programima te prava i obveze uzgojnog udruženja ili uzgojne organizacije;

iv.

kojim se utvrđuju prava i obveze članova uzgajivača ako se pruža mogućnost članstva uzgajivača;

2.

ništa u poslovniku iz stavka 1. točke (b) ne sprječava uzgajivače koji sudjeluju u uzgojim programima da:

(a)

ostvaruju slobodan izbor pri odabiru i uzgoju svojih uzgojno valjanih životinja;

(b)

ostvare upis potomstva tih uzgojno valjanih životinja u matične knjige ili registraciju u uzgojne upisnike u skladu s pravilima predviđenima u poglavlju IV. ove Uredbe;

(c)

imaju vlasništvo nad svojim uzgojno valjanim životinjama;

DIO 2.

Zahtjevi za priznavanje uzgojnih programa koje provode uzgojna udruženja i uzgojne organizacije iz članka 8. stavka 3. i, kada je to primjenjivo, članka 12.

1.

Uzgojni program iz članka 8. stavka 3. i, kada je to primjenjivo, članka 12. sadržava:

(a)

informacije o svojem cilju, a to je očuvanje pasmine, poboljšanje pasmine, linije ili križanca, stvaranje nove pasmine, linije ili križanca, obnavljanje pasmine, linije ili kombinacija tih ciljeva;

(b)

naziv pasmine u slučaju uzgojno valjanih životinja čistih pasmina, ili naziv pasmine, linije ili križanca u slučaju uzgojno valjanih hibridnih svinja, obuhvaćene uzgojnim programom, kako bih ih se razlikovalo od sličnih uzgojno valjanih životinja drugih pasmina, linija ili križanaca upisanih ili registriranih u druge postojeće matične knjige ili uzgojne upisnike;

(c)

u slučaju uzgojno valjanih životinja čistih pasmina, detaljna obilježja pasmine obuhvaćene uzgojnim programom, uključujući naznaku njezinih osnovnih osobina,

(d)

u slučaju uzgojno valjanih hibridnih svinja, detaljna obilježja pasmine, linije ili križanca obuhvaćene uzgojnim programom;

(e)

informacije o geografskom području na kojem se uzgojni program provodi ili se namjerava provoditi;

(f)

informacije o sustavu identificiranja uzgojno valjanih životinja kojim treba osigurati da te životinje budu upisane u matičnu knjigu ili registrirane u uzgojni upisnik kada su identificirane pojedinačno i u skladu s pravom Unije o zdravlju životinja kojim se uređuje identifikacija i registracija životinja dotičnih vrsta;

(g)

informacije o sustavu za bilježenje rodoslovlja uzgojno valjanih životinja čistih pasmina upisanih u matične knjige i prihvatljivih za upis u njih ili uzgojno valjanih hibridnih svinja registriranih u uzgojne upisnike;

(h)

selekcijske i uzgojne ciljeve uzgojnog programa, uključujući naznaku osnovnih ciljeva tog uzgojnog programa i, kada je to primjenjivo, detaljne kriterije vrednovanja povezane s tim ciljevima, za selekciju uzgojno valjanih životinja;

(i)

u slučaju uspostave nove pasmine ili u slučaju obnavljanja pasmine kako je navedeno u članku 19., informacije o detaljnim okolnostima koje opravdavaju uspostavu nove pasmine ili obnavljanje te pasmine;

(j)

ako je za uzgojni program potrebno testiranje rasta ili genetsko vrednovanje:

i.

informacije o sustavima koji se koriste za generiranje, bilježenje, priopćavanje i upotrebu rezultata testova rasta;

ii.

informacije o sustavima za genetsko vrednovanje i, kada je to primjenjivo, za genomsko vrednovanje uzgojno valjanih životinja;

(k)

ako su utemeljeni dodatni dijelovi ili je glavni dio podijeljen u razrede, pravila o podjeli matične knjige te kriterije ili postupke koji se primjenjuju za bilježenje životinja u te dijelove ili njihovo razvrstavanje u te razrede;

(l)

ako uzgojno udruženje ili uzgojna organizacija povjeri specifične tehničke aktivnosti povezane s upravljanjem svojim uzgojnim programom trećim stranama kako je navedeno u članku 8. stavku 4., informacije o tim aktivnostima te imena i podatke za kontakt imenovanih trećih strana;

(m)

ako se uzgojno udruženje ili uzgojna organizacija namjerava koristiti odstupanjem predviđenim u članku 31. stavku 1., informacije o centrima za prikupljanje ili pohranjivanje sjemena ili o timu za prikupljanje ili proizvodnju zametaka koji izdaju zootehničke certifikate te informacije o modalitetima izdavanja tih zootehničkih certifikata;

(n)

ako uzgojna organizacija na zootehničkim certifikatima izdanima za njezine uzgojno valjane hibridne svinje i njihove zametne proizvode, kako je navedeno u članku 30. stavku 8., odluči navesti informacije o rezultatima testiranja rasta i razvoja ili genetskog vrednovanja, genetskim oštećenjima i genetskim posebnostima, informacije o toj odluci.

2.

Uzgojnim programom obuhvaća se dovoljno velika populacija uzgojno valjanih životinja i dovoljan broj uzgajivača na geografskom području na kojemu se on provodi ili na kojemu se namjerava provoditi.

DIO 3.

Dodatni zahtjevi za uzgojna udruženja koja utemeljuju ili vode matične knjige za uzgojno valjane kopitare čistih pasmina

1.

Uz zahtjev za identifikaciju iz dijela 2. točke 1. podtočke (f) uzgojno valjani kopitari čistih pasmina upisuju se u matičnu knjigu samo ako su identificirani potvrdom o pripustu i, kada se to zahtjeva uzgojnim programom, kao „ždrijebe uz majku”.

Odstupajući od prvog podstavka, država članica ili, ako ona tako odluči, njezino nadležno tijelo može ovlastiti uzgojno udruženje da upiše uzgojno valjane kopitare čistih pasmina u matičnu knjigu koju vodi to uzgojno udruženje ako su te životinje identificirane primjenom bilo koje druge prikladne metode kojom se pruža barem jednak stupanj pouzdanosti kao potvrdom o pripustu, kao što su kontrola roditeljstva zasnovana na analizi DNK-a ili analizi njihovih krvnih grupa, pod uvjetom da je to odobrenje u skladu s načelima koja je utvrdilo uzgojno udruženje koje vodi matičnu knjigu podrijetla te pasmine.

2.

Uz zahtjeve navedene u dijelu 2. uzgojni programi odobreni u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12. koji se provode za uzgojno valjane kopitare čistih pasmina sadržavaju:

(a)

kada je to primjenjivo, uvjete za upis u glavni dio matične knjige uzgojno valjanih životinja čistih pasmina koje pripadaju nekoj drugoj pasmini ili specifičnoj liniji pastuha ili rodu kobile u okviru te druge pasmine;

(b)

ako se tim uzgojnim programom zabranjuje ili ograničava upotreba jedne ili više reproduktivnih tehnika ili upotreba uzgojno valjanih životinja čistih pasmina za jednu ili više reproduktivnih tehnika kako je navedeno u članku 21. stavku 2., informacije o toj zabrani ili tom ograničenju;

(c)

pravila u pogledu izdavanja potvrda o pripustu ili u pogledu korištenja drugih prikladnih metoda kako je navedeno u stavku 1. i, ako se to zahtijeva uzgojnim programom, u pogledu identifikacije kao „ždrijebe uz majku”.

3.

Sljedeći specifični zahtjevi, uz one navedene u dijelovima 1. i 2., primjenjuju se na uzgojno valjane kopitare čistih pasmina:

(a)

kada uzgojno udruženje izjavi nadležnom tijelu da je matična knjiga koju je utemeljilo matična knjiga podrijetla pasmine obuhvaćene njegovim uzgojnim programom, to uzgojno udruženje mora:

i.

posjedovati povijesne dokaze o utemeljenju te matične knjige i objaviti načela tog uzgojnog programa;

ii.

dokazati da u trenutku prijave iz članka 4. stavka 1. nije postojalo ni jedno poznato uzgojno udruženje ili tijelo koje se bavi uzgojem priznato u istoj ili drugoj državi članici ili u trećoj zemlji koje je utemeljilo matičnu knjigu za istu pasminu i koje provodi uzgojni program za tu pasminu zasnovan na načelima iz točke i.;

iii.

blisko surađivati s uzgojnim udruženjima iz točke (b), a posebno informirati, na transparentan i pravodoban način, ta uzgojna udruženja o svim promjenama načela iz točke i.;

iv.

ako je to potrebno, uspostaviti nediskriminacijska pravila u pogledu svojih aktivnosti koje se odnose na matične knjige koje su za istu pasminu utemeljila tijela koja se bave uzgojem, a koja nisu uključena na popis predviđen u članku 34.

(b)

Kada uzgojno udruženje izjavi nadležnom tijelu da je matična knjiga koju je utemeljilo rodoslovnik pasmine obuhvaćene njegovim uzgojnim programom, to uzgojno udruženje:

i.

uključuje u vlastiti uzgojni program načela koja je utvrdilo uzgojno udruženje iz točke (a) koje vodi matičnu knjigu podrijetla iste pasmine;

ii.

objavljuje informacije u pogledu upotrebe načela iz točke i. te njihov izvor;

iii.

ima uspostavljene mehanizme radi osiguranja potrebnih prilagodbi pravila utvrđenih u svojem uzgojnom programu iz članka 8. stavka 3. i, kada je to primjenjivo, članka 12., promjenama tih načela koje je uvelo uzgojno udruženje iz točke (a) ovog stavka koje vodi matičnu knjigu podrijetla te pasmine.

4.

Sljedeća odstupanja primjenjuju se na zahtjeve za priznavanje uzgojnih udruženja za uzgojno valjane kopitare čistih pasmina:

(a)

odstupajući od dijela 1. točke B podtočke 1. podtočke (b), ako za jednu pasminu na državnim područjima navedenima u Prilogu VI. postoji nekoliko uzgojnih udruženja koja vode matične knjige za tu pasminu i ako njihovi uzgojni programi iz članka 8. stavka 3. zajedno obuhvaćaju sva državna područja navedena u Prilogu VI., poslovnicima iz dijela 1. točke B. podtočke 1. podtočke (b) koje su utvrdila ta uzgojna udruženja:

i.

može se predvidjeti da se uzgojno valjani kopitari čistih pasmina te pasmine moraju roditi na nekom određenom državnom području navedenom u Prilogu VI. kako bi ispunili uvjete za upis u matičnu knjigu dotične pasmine u svrhu prijave rođenja;

ii.

mora se osigurati da se ograničenje predviđeno u točki i. ne primjenjuje na upis te pasmine u matičnu knjigu u svrhu razmnožavanja.

(b)

odstupajući od točke 3. podtočke (a) ovog Dijela, ako je načela uzgojnog programa utvrdila isključivo međunarodna organizacija koja djeluje na globalnoj razini te ako u državi članici ne postoji uzgojno udruženje niti u trećoj zemlji postoji tijelo koje se bavi uzgojem koje vodi matičnu knjigu podrijetla te pasmine, nadležno tijelo u državi članici može priznati uzgojna udruženja koja vode rodoslovnik za tu pasminu, pod uvjetom da utvrde ciljeve i kriterije iz dijela 2. točke 1. podtočke (h) u skladu s načelima koja je utvrdila ta međunarodna organizacija i da ta načela:

i.

to uzgojno udruženje stavi na raspolaganje nadležnom tijelu iz članka 4. stavka 3. u svrhu provjere;

ii.

budu uvrštena u uzgojni program tog uzgojnog udruženja.

(c)

odstupajući od točke 3. podtočke (b) ovog Dijela, uzgojno udruženje koje vodi rodoslovnik može utemeljiti dodatne razrede u skladu s odlikama životinja, pod uvjetom da uzgojno valjani kopitari čistih pasmina koji su uneseni u te razrede glavnog dijela matične knjige podrijetla pasmine ili drugih rodoslovnika te pasmine mogu biti upisani u odgovarajuće razrede glavnog dijela tog rodoslovnika.


PRILOG II.

UPIS U MATIČNE KNJIGE I REGISTRACIJA U UZGOJNE UPISNIKE IZ POGLAVLJA IV.

DIO 1.

Upis uzgojno valjanih životinja čistih pasmina u matične knjige i bilježenje životinja u dodatne dijelove

POGLAVLJE I.

Upis uzgojno valjanih životinja čistih pasmina u glavni dio

1.

Zahtjevi iz članka 18. stavka 1. su sljedeći:

(a)

životinja zadovoljava sljedeće kriterije roditeljstva:

i.

za goveda, svinje, ovce i koze životinja potječe od roditelja i baka/djedova upisanih u glavni dio matične knjige za istu pasminu;

ii.

za kopitare životinja potječe od roditelja upisanih u glavni dio matične knjige za istu pasminu;

(b)

rodoslovlje životinje utvrđeno je u skladu s pravilima utvrđenima u uzgojnom programu odobrenom u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12.;

(c)

životinja je identificirana u skladu s pravom Unije o zdravlju životinja kojim se uređuje identifikacija i registracija životinja dotičnih vrsta i pravilima utvrđenima u uzgojnom programu odobrenom u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12.;

(d)

ako se životinjom trguje u Uniji ili ona ulazi u Uniju i ako se tu životinju namjerava upisati ili registrirati za upis u matičnu knjigu, ta životinja popraćena je zootehničkim certifikatom izdanim u skladu s člankom 30.;

(e)

ako je životinja nastala iz zametnog proizvoda kojim se trguje u Uniji ili koji je ušao u Uniju i ako se tu životinju namjerava upisati ili registrirati za upis u matičnu knjigu, taj zametni proizvod popraćen je zootehničkim certifikatom izdanim u skladu s člankom 30.

2.

Odstupajući od točke 1. podtočke (a) podtočke ii. ovog Poglavlja, uzgojno udruženje koje provodi uzgojni program na uzgojno valjanim kopitarima čiste pasmine može u glavni dio svoje matične knjige upisati uzgojno valjanog kopitara čiste pasmine:

(a)

koji je, u slučaju križanog uzgoja, upisan u glavni dio matične knjige različite pasmine, pod uvjetom da su ta druga pasmina i kriteriji za upis te uzgojno valjane životinje čiste pasmine utvrđeni u uzgojnom programu odobrenom u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12.; ili

(b)

koji, u slučaju linijskog uzgoja, pripada određenoj liniji pastuha ili rodu kobile različite pasmine, pod uvjetom da su ta linija i rod te kriteriji za upis te uzgojno valjane životinje čiste pasmine utvrđeni u uzgojnom programu odobrenom u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12.

3.

Uz pravila utvrđena u točki 1. podtočki (c) ovog Poglavlja uzgojno udruženje koje u svoju matičnu knjigu upisuje uzgojno valjanog kopitara čiste pasmine, a koji je već upisan u matičnu knjigu koju je utemeljilo drugo uzgojno udruženje, koje provodi uzgojni program odobren u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12., upisuje tu uzgojno valjanu životinju čiste pasmine pod identifikacijskim brojem koji joj je dodijeljen na temelju Uredbe (EU) 2016/429 kojim se osigurava jedinstvenost i kontinuitet identifikacije te životinje te, osim u slučajevima kada su se dva dotična uzgojna udruženja dogovorila o odstupanju, pod istim imenom, uz navođenje oznake zemlje rođenja u skladu s međunarodnim sporazumima za dotičnu pasminu.

POGLAVLJE II.

Bilježenje životinja u dodatne dijelove

1.

Uvjeti iz članka 20. stavka 1. su sljedeći:

(a)

životinja se identificira u skladu s pravom Unije o zdravlju životinja kojim se uređuje identifikacija i registracija životinja dotičnih vrsta i pravilima utvrđenima u uzgojnom programu odobrenom u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12.;

(b)

uzgojno udruženje procijenilo je da dotična životinja ima obilježja pasmine na koju se upućuje u Prilogu I. dijelu 2. točki 1. podtočki (c);

(c)

životinja, kada je to primjenjivo, ispunjava barem uvjete u pogledu minimalne razine rasta i razvoja utvrđene u uzgojnom programu odobrenom u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12. za one osobine za koje se uzgojno valjane životinje čiste pasmine upisane u glavni dio testiraju u skladu s Prilogom III.

2.

Uzgojno udruženje može primijeniti različite uvjete usklađenosti s obilježjima pasmine iz točke 1. podtočke (b) ovog Poglavlja ili uvjete u pogledu zahtjeva rasta i razvoja iz točke 1. podtočke (c) ovog Poglavlja ovisno o tome:

(a)

pripada li životinja pasmini, premda nema poznato podrijetlo; ili

(b)

potječe li životinja iz programa križanog uzgoja navedenog u uzgojnom programu odobrenom u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12.

POGLAVLJE III.

Unaprjeđenje potomstva životinja zabilježenih u dodatnim dijelovima

1.

Uvjeti iz članka 20. stavka 2. su sljedeći:

(a)

za goveda, svinje, ovce i koze ženska jedinka potječe od:

i.

majke i bake s majčine strane koje su zabilježene u dodatnom dijelu matične knjige za istu pasminu kao što je predviđeno u članku 20. stavku 1.;

ii.

oca i dva djeda koji su upisani u glavni dio matične knjige za istu pasminu.

Potomstvo prve generacije koje potječe od ženske jedinke životinje iz uvodne rečenice prvog podstavka i muške jedinke uzgojno valjane životinje čiste pasmine upisane u glavni dio matične knjige za istu pasminu također se smatra uzgojno valjanom životinjom čiste pasmine te se upisuje ili registrira i prihvatljivo je za upis u glavni dio te matične knjige.

(b)

za kopitare, životinja ispunjava uvjete za upis u glavni dio muških i ženskih jedinki koje potječu od životinja zabilježenih u dodatnom dijelu kao što je utvrđeno u uzgojnom programu odobrenom u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12.

2.

Odstupajući od točke 1. ovog Poglavlja i poglavlja I. točke 1. podtočke (a) podtočke i., država članica, ili ako tako odluči, njezino nadležno tijelo iz članka 4. stavka 3., može ovlastiti uzgojno udruženje, koje provodi uzgojni program za uzgojno valjane životinje čiste pasmine za ugrožene pasmine goveda, svinja, ovaca i koza ili „otpornu” pasminu ovce, da u glavni dio svoje matične knjige upiše životinju koja potječe od roditelja i baka/djedova upisanih ili zabilježenih u glavne ili dodatne dijelove matične knjige te pasmine.

Država članica ili, ako ona tako odluči, njezino nadležno tijelo koje ovlašćuje uzgojno udruženje za korištenje tim odstupanjem osigurava:

(a)

da je uzgojno udruženje opravdalo potrebu za korištenje odstupanjem, posebno dokazivanjem manjka muških jedinki uzgojno valjanih životinja te čiste pasmine za potrebe uzgoja;

(b)

da je uzgojno udruženje u svojoj matičnoj knjizi utemeljilo jedan dodatni dio ili više njih;

(c)

da su pravila prema kojima uzgojno udruženje upisuje ili bilježi životinje u glavni ili dodatni dio te matične knjige utvrđena u uzgojnom programu odobrenom u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12.

Države članice koje se koriste ovim odstupanjem objavljuju pasmine za koje je to odstupanje odobreno u popisu iz članka 7.

DIO 2.

Registracija uzgojno valjanih hibridnih svinja u uzgojne upisnike

Zahtjevi iz članka 23. su sljedeći:

(a)

uzgojno valjana hibridna svinja potječe od roditelja i baka/djedova upisanih u matične knjige ili registriranih u uzgojne upisnike;

(b)

uzgojno valjana hibridna svinja identificira se nakon rođenja u skladu s pravom Unije o zdravlju životinja kojim se uređuje identifikacija i registracija svinja i pravilima utvrđenima u uzgojnom programu odobrenom u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12.;

(c)

uzgojno valjana hibridna svinja ima utvrđenu lozu u skladu s pravilima utvrđenima u uzgojnom programu odobrenom u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12.;

(d)

uzgojno valjana hibridna svinja je, ako se to zahtijeva, popraćena zootehničkim certifikatom izdanim u skladu s člankom 30.


PRILOG III.

TESTIRANJE RASTA I RAZVOJA I GENETSKO VREDNOVANJE IZ ČLANKA 25.

DIO 1.

Opći zahtjevi

Kada uzgojna udruženja ili uzgojne organizacije, ili treće strane koje su ta uzgojna udruženja ili uzgojne organizacije imenovale u skladu s člankom 27. stavkom 1. točkom (b), provode testiranje rasta i razvoja ili genetsko vrednovanje, oni uspostavljaju i koriste metode za testiranje rasta i razvoja ili genetsko vrednovanje koje su znanstveno prihvatljive u skladu s utvrđenim zootehničkim načelima te uzimaju u obzir sljedeće, ako postoji:

(a)

pravila i standarde koje su utvrdili relevantni referentni centri Europske unije predviđeni u članku 29. stavku 1.; ili

(b)

ako ta pravila i standardi ne postoje, načela koja je dogovorio ICAR.

DIO 2.

Zahtjevi za testiranje rasta i razvoja

1.

Testiranje rasta i razvoja provodi se na temelju jednog ili više sljedećih programa testiranja rasta i razvoja uspostavljenih u skladu s metodama iz dijela 1.:

(a)

individualno testiranje rasta i razvoja samih uzgojno valjanih životinja ili uzgojno valjanih životinja na temelju njihovog potomstva, srodnika ili neizravnih srodnika u testnim stanicama;

(b)

individualno testiranje rasta i razvoja samih uzgojno valjanih životinja ili uzgojno valjanih životinja na temelju njihovog potomstva, srodnika, neizravnih srodnika i drugih srodnika na poljoprivrednim gospodarstvima;

(c)

testiranje rasta i razvoja na temelju anketnih podataka prikupljenih na poljoprivrednim gospodarstvima, prodajnim mjestima, u klaonicama ili kod drugih subjekata;

(d)

testiranje rasta i razvoja skupina suvremenika uzgojno valjanih životinja (usporedba skupina suvremenika);

(e)

svi ostali programi testiranja rasta i razvoja koji se provode u skladu s metodama iz dijela 1.

Programi testiranja rasta i razvoja uspostavljaju se tako da omogućuju valjanu usporedbu uzgojno valjanih životinja. Potomstvo, srodnici ili neizravni srodnici koje treba testirati u testnim stanicama ili na poljoprivrednim gospodarstvima odabiru se objektivno i ne tretiraju se selektivno. U slučaju testiranja na poljoprivrednom gospodarstvu, raspodjeljuju se među poljoprivrednim gospodarstvima tako da se omogući valjana usporedba testiranih uzgojno valjanih životinja.

Uzgojna udruženja i uzgojne organizacije koje provode programe testiranja rasta i razvoja u testnim stanicama u skladu s metodama iz dijela 1. u protokolu testiranja utvrđuju uvjete prihvata uzgojno valjanih životinja, informacije o identitetu i prethodnim rezultatima testova životinja koje se testiraju, osobine koje se bilježe, metode testiranja koje se koriste i sve ostale relevantne informacije.

2.

Uzgojna udruženja i uzgojne organizacije u svojim uzgojnim programima odobrenima u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12. utvrđuju osobine koje se bilježe u vezi s ciljevima selekcije utvrđenima u tim uzgojnim programima.

3.

Kada je potrebno zabilježiti osobine povezane s proizvodnjom mlijeka, bilježe se podaci o proizvodnji mlijeka, osobine u pogledu sastava mlijeka i druge relevantne osobine utvrđene u metodama iz dijela 1. Mogu se zabilježiti i dodatni podaci o drugim osobinama mlijeka ili kvalitete mlijeka.

4.

Kada je potrebno zabilježiti osobine povezane s proizvodnjom mesa, bilježe se podaci o osobinama proizvodnje mesa i ostalim relevantnim osobinama utvrđenima u metodama iz dijela 1. Mogu se zabilježiti i dodatni podaci o drugim osobinama mesa ili kvalitete mesa.

5.

Kada je potrebno zabilježiti druge osobine koje nisu navedene u točkama 3. i 4. ovog Dijela, one se bilježe u skladu s metodama iz dijela 1. One mogu obuhvaćati osobine karakteristične za vrste i pasminu, kao što su konformacija tijela, plodnost, jednostavnost poroda, osobine povezane sa zdravljem, sposobnost preživljavanja potomstva, dugovječnost, kvaliteta tkiva, učinkovitost hrane za životinje, poslušnost, osobine održivosti i sve ostale relevantne osobine povezane s ciljevima selekcije uzgojnog programa odobrenog u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12.

6.

Podaci prikupljeni o osobinama iz točaka 3., 4. i 5. uključuju se u genetsko vrednovanje samo ako su dobiveni na temelju sustava bilježenja podataka utvrđenog u uzgojnom programu odobrenom u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12.

7.

Za svaku od zabilježenih osobina iz točaka 3., 4. i 5. u uzgojnom programu odobrenom u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12. navode se informacije o primijenjenim programima testiranja rasta i razvoja, primijenjenom protokolu testiranja i prema potrebi primijenjenoj metodi potvrđivanja rezultata testiranja.

8.

Ako se za osobine iz točaka 3., 4. i 5. provodi genetsko vrednovanje, bilježenjem tih osobina na kraju testiranja osigurava se procjena pouzdanih uzgojnih vrijednosti za te osobine.

9.

Anketni podaci iz točke 1. podtočke (c) ovog Dijela smiju se bilježiti i uključiti u genetsko vrednovanje samo ako su potvrđeni u skladu s metodama iz dijela 1.

DIO 3.

Zahtjevi za genetsko vrednovanje

1.

Genetsko vrednovanje uzgojno valjanih životinja uključuje relevantne proizvodne i neproizvodne osobine iz dijela 2. povezana s ciljevima selekcije utvrđenima u uzgojnim programima odobrenima u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12.

2.

Genetsko vrednovanje uključuje samo one osobine iz dijela 2. u pogledu kojih je bilježenje provedeno onako kako je utvrđeno u uzgojnom programu odobrenom u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12.

3.

Uzgojne vrijednosti uzgojno valjanih životinja procjenjuju se u skladu s metodama iz dijela 1. na temelju:

(a)

podataka o uzgojno valjanim životinjama prikupljenih testiranjem rasta i razvoja iz dijela 2.;

(b)

genomskih informacija prikupljenih o uzgojno valjanim životinjama;

(c)

podataka dobivenih bilo kojom drugom metodom u skladu s metodama iz dijela 1.; ili

(d)

kombinacije informacija i podataka iz točaka (a), (b) i (c).

4.

Statističke metode koje se primjenjuju za genetsko vrednovanje usklađene su s metodama iz dijela 1. Tim statističkim metodama jamči se nepristrano genetsko vrednovanje koja nije pod utjecajem glavnih okolišnim učinaka i strukture podataka te se njima uzimaju u obzir sve dostupne informacije o uzgojno valjanoj životinji, njezinu potomstvu, srodnicima, neizravnim srodnicima i drugim srodnicima ovisno o programu testiranja rasta i razvoja.

5.

Pouzdanost procijenjenih uzgojnih vrijednosti izračunava se u skladu s metodama iz dijela 1. Prilikom objave procijenjene uzgojne vrijednosti za uzgojno valjane životinje navodi se pouzdanost objavljenih uzgojnih vrijednosti i datum evaluacije.

6.

Muške jedinke uzgojno valjanih goveda čistih pasmina čije je sjeme namijenjeno za umjetno osjemenjivanje podvrgavaju se genetskom vrednovanju. To genetsko vrednovanje provodi se za glavne proizvodne osobine povezane s uzgojnim programom kako su utvrđena u metodama iz dijela 1. i može se provesti za ostale relevantne proizvodne i neproizvodne osobine utvrđene u metodama iz dijela 1. Ako se za te osobine provodi genetsko vrednovanje na muškim jedinkama uzgojno valjanih goveda čistih pasmina čije je sjeme namijenjeno za umjetno osjemenjivanje, uzgojne vrijednosti za te osobine objavljuju se bez vrijednosti koje se odnose na životinje iz članka 21. stavka 1. točke (g) (bikovi bez potvrde).

7.

Minimalna pouzdanost uzgojnih vrijednosti za muške jedinke uzgojno valjanih goveda čistih pasmina čije je sjeme namijenjeno za umjetno osjemenjivanje mora biti najmanje:

(a)

u slučaju bikova koji pripadaju mliječnim pasminama (uključujući pasmine za dvostruku namjenu), 0,5 za glavne osobine povezane s proizvodnjom mlijeka ili za glavne složene indekse u kojima se kombiniraju uzgojne vrijednosti procijenjene za nekoliko pojedinačnih osobina;

(b)

u slučaju bikova koji pripadaju mesnim pasminama (uključujući pasmine za dvostruku namjenu), 0,3 za glavne osobine povezane s proizvodnjom mesa ili za glavne složene indekse u kojima se kombiniraju uzgojne vrijednosti procijenjene za nekoliko pojedinačnih osobina.

8.

Zahtjevi u pogledu minimalnih pouzdanih vrijednosti iz točke 7. ne primjenjuju se na muške jedinke uzgojno valjanih goveda čistih pasmina koje:

(a)

se koriste za testiranje u okviru kvantitativnih ograničenja potrebnih da bi uzgojno udruženje provelo ta testiranja kako je navedeno u članku 21. stavku 1. točki (g) (bikovi bez potvrde); ili

(b)

sudjeluju u uzgojnom programu kojim se zahtijeva testiranje rasta i razvoja i genetsko vrednovanje i čiji je cilj očuvanje pasmine ili očuvanje genetske raznolikosti koja postoji u okviru pasmine.

9.

Genomski vrednovane muške jedinke uzgojno valjanih goveda čistih pasmina smatrat će se prikladnima za umjetno osjemenjivanje ako je njihovo genomsko vrednovanje:

(a)

potvrđeno u skladu s metodama iz dijela 1. za svaku genomski vrednovanu osobinu;

(b)

ponovno potvrđeno za svaku od tih osobina u redovnim intervalima te u bilo koje vrijeme ako dođe do znatnih promjena u genomskom vrednovanju, genetskom vrednovanju ili u referentnoj populaciji.

10.

Uzgojno udruženje ili uzgojna organizacija ili, na zahtjev tog uzgojnog udruženja ili uzgojne organizacije, treća strana koju je imenovalo to uzgojno udruženje ili ta uzgojna organizacija u skladu s člankom 27. stavkom 1. točkom (b) objavljuje informacije o genetskim oštećenjima i genetskim posebnostima uzgojno valjanih životinja povezanih s uzgojnim programom.


PRILOG IV.

REFERENTNI CENTRI EUROPSKE UNIJE IZ ČLANKA 29.

1.   Zahtjevi iz članka 29. stavka 4. točke (a)

Referentni centri Europske unije određeni u skladu s člankom 29.:

(a)

imaju primjereno kvalificirano osoblje:

i.

koje je odgovarajuće osposobljeno za:

ako su ti centri određeni u skladu s člankom 29. stavkom 1., testiranje rasta i razvoja i genetsko vrednovanje uzgojno valjanih životinja čistih pasmina,

ako su ti centri određeni u skladu s člankom 29. stavkom 2., očuvanje ugroženih vrsta;

ii.

kojem je naloženo da poštuje povjerljivost određenih tema, rezultata ili komunikacije; i

iii.

koje posjeduje dovoljno znanje o istraživačkim aktivnostima na nacionalnoj razini, razini Unije i međunarodnoj razini;

(b)

posjeduju ili imaju pristup infrastrukturi, opremi i proizvodima potrebnima za obavljanje sljedećih zadaća:

i.

ako su ti centri određeni u skladu s člankom 29. stavkom 1., iz točke 2.; i

ii.

ako su ti centri određeni u skladu s člankom 29. stavkom 2., iz točke 3.;

2.   Zadaće iz članka 29. stavka 4. točke (b) podtočke i. za referentne centre Europske unije određene u skladu s člankom 29. stavkom 1.

Referentni centri Europske unije određeni u skladu s člankom 29. stavkom 1.:

(a)

rade s uzgojnim udruženjima i trećim stranama koje su ta uzgojna udruženja imenovala u skladu s člankom 27. stavkom 1. točkom (b) kako bi olakšali jedinstvenu primjenu metoda testiranja rasta i razvoja i genetskog vrednovanja uzgojno valjanih životinja čistih pasmina iz članka 25.;

(b)

informiraju uzgojna udruženja, treće strane koje su ta uzgojna udruženja imenovala u skladu s člankom 27. stavkom 1. točkom (b) ili nadležna tijela o metodama testiranja rasta i razvoja i genetskog vrednovanja uzgojno valjanih životinja čistih pasmina;

(c)

redovito preispituju rezultate testiranja rasta i razvoja i genetskog vrednovanja koje provode uzgojna udruženja ili treće strane koje su ta uzgojna udruženja imenovala u skladu s člankom 27. stavkom 1. točkom (b) i podatke na kojima se temelje;

(d)

uspoređuju metode testiranja rasta i razvoja i genetskog vrednovanja uzgojno valjanih životinja čistih pasmina;

(e)

na zahtjev Komisije ili države članice:

i.

pružaju pomoć pri usklađivanju metoda testiranja rasta i razvoja i genetskog vrednovanja uzgojno valjanih životinja čistih pasmina;

ii.

daju preporuke za metode koje treba koristiti za testiranje rasta i razvoja i genetskog vrednovanja uzgojno valjanih životinja čistih pasmina;

iii.

uspostavljaju platformu za usporedbu rezultata metoda testiranja rasta i razvoja i genetskog vrednovanja uzgojno valjanih životinja čistih pasmina koje se koriste u državama članicama, posebno:

razvojem kontrolnih protokola za testiranje rasta i razvoja i genetskog vrednovanja uzgojno valjanih životinja čistih pasmina koje se provode u državama članicama radi unapređenja usporedivosti rezultata i djelotvornosti uzgojnih programa,

provedbom međunarodne procjene stoke na temelju kombiniranih rezultata testova rasta i razvoja i genetskog vrednovanja uzgojno valjanih životinja čistih pasmina koji se provode u državama članicama i trećim zemljama,

širenjem rezultata tih međunarodnih procjena,

objavljivanjem konverzijskih formula i povezanih informacija na temelju kojih su formule uspostavljene;

(f)

pružaju podatke o genetskom vrednovanju uzgojno valjanih životinja čistih pasmina i organiziraju osposobljavanje radi podrške uzgojnim udruženjima ili trećim stranama koje su ta uzgojna udruženja imenovala u skladu s člankom 27. stavkom 1. točkom (b), koji sudjeluju u međunarodnim usporedbama rezultata i genetskim vrednovanjima;

(g)

olakšavaju rješavanje problema koji nastaju u državama članicama, a koji su povezani s genetskim vrednovanjem uzgojno valjanih životinja čistih pasmina;

(h)

u okviru svojih zadaća surađuju s međunarodno priznatim organizacijama;

(i)

pružaju tehničku stručnu pomoć Stalnom odboru za zootehniku na zahtjev Komisije.

3.   Zadaće iz članka 29. stavka 4. točke (b) podtočke ii. za referentne centre Europske unije određene u skladu s člankom 29. stavkom 2.

Referentni centri Europske unije određeni u skladu s člankom 29. stavkom 2.:

(a)

rade s uzgojnim udruženjima, trećim stranama koje su uzgojna udruženja imenovala u skladu s člankom 27. stavkom 1. točkom (b), nadležnim tijelima i drugim tijelima država članica kako bi se olakšalo očuvanje ugroženih pasmina ili očuvala genetska raznolikost unutar tih pasmina;

(b)

informiraju uzgojna udruženja, treće strane koje su ta uzgojna udruženja imenovala u skladu s člankom 27. stavkom 1. točkom (b), nadležna tijela ili druga tijela o metodama koje se koriste za očuvanje ugroženih pasmina i očuvanje genetske raznolikosti unutar tih pasmina;

(c)

na zahtjev Komisije:

i.

osmišljavaju ili usklađuju metode koje se koriste za in situ i ex situ očuvanje ugroženih pasmina ili očuvanje genetske raznolikosti unutar tih pasmina ili pružaju pomoć pri takvom osmišljavanju ili usklađivanju;

ii.

osmišljavaju metode koje se koriste za karakterizaciju statusa ugroženih pasmina uzimajući u obzir njihovu genetsku raznolikost ili opasnost od nestanka zbog poljoprivrede ili pružaju pomoć pri njihovu osmišljavanju;

iii.

potiču razmjenu informacija među državama članicama o očuvanju ugroženih pasmina ili očuvanju genetske raznolikosti unutar tih pasmina;

iv.

organiziraju osposobljavanje kako bi podržali uzgojna udruženja, treće strane koje su ta uzgojna udruženja imenovala u skladu s člankom 27. stavkom 1. točkom (b), nadležna tijela i ostala tijela u očuvanju ugroženih pasmina ili očuvanju genetske raznolikosti unutar tih pasmina;

v.

u okviru svojih zadaća, surađuju s europskim i međunarodno priznatim organizacijama;

vi.

u okviru svojih zadaća, pružaju tehničku stručnu pomoć Stalnom odboru za zootehniku.


PRILOG V.

INFORMACIJE KOJE TREBA NAVESTI U ZOOTEHNIČKIM CERTIFIKATIMA IZ POGLAVLJA VII.

DIO 1.

Opći zahtjevi

U naslovu zootehničkog certifikata:

(a)

navodi se je li životinja uzgojno valjana životinja čiste pasmine ili uzgojno valjana hibridna svinja te potječu li zametni proizvodi od uzgojno valjanih životinja čistih pasmina ili od uzgojno valjanih hibridnih svinja;

(b)

sadržano je upućivanje na taksonomske vrste;

(c)

navodi se je li pošiljka namijenjena trgovini ili ulasku u Uniju;

(d)

sadržano je upućivanje na ovu Uredbu.

DIO 2.

Zootehnički certifikati za uzgojno valjane životinje čistih pasmina i njihove zametne proizvode

POGLAVLJE I.

Zootehnički certifikati iz članka 30. za uzgojno valjane životinje čistih pasmina

1.

Zootehnički certifikati iz članka 30. za uzgojno valjane životinje čistih pasmina sadržavaju sljedeće informacije:

(a)

naziv uzgojnog udruženja koje ga izdaje ili, u slučaju ulaska u Uniju uzgojno valjane životinje čiste pasmine, naziv tijela koje se bavi uzgojem koje ga izdaje te, ako postoji, upućivanje na internetske stranice tog uzgojnog udruženja ili tijela koje se bavi uzgojem;

(b)

naziv matične knjige;

(c)

kada je to primjenjivo, odjeljak u okviru glavnog dijela u koji je upisana uzgojno valjana životinja čiste pasmine;

(d)

naziv pasmine uzgojno valjane životinje čiste pasmine;

(e)

spol uzgojno valjane životinje čiste pasmine;

(f)

broj upisa u matičnu knjigu („broj upisa uzgojno valjane životinje čiste pasmine u matičnu knjigu”) uzgojno valjane životinje čiste pasmine;

(g)

sustav identifikacije i pojedinačni identifikacijski broj dodijeljen uzgojno valjanoj životinji čiste pasmine:

i.

u skladu s pravom Unije o zdravlju životinja kojim se uređuje identifikacija i registracija životinja dotičnih vrsta; ili

ii.

ako ne postoji pravo Unije o zdravlju životinja kojim se uređuje identifikacija i registracija životinja kojim se zahtjeva pojedinačni identifikacijski broj, u skladu s pravilima uzgojnog programa odobrenog u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12.; ili

iii.

u slučaju ulaska u Uniju uzgojno valjane životinje čiste pasmine, u skladu sa zakonodavstvom treće zemlje;

(h)

ako je to potrebno u skladu s člankom 22. stavcima 1. i 2., metodu koja se koristi za provjeru identiteta uzgojno valjanih životinja čistih pasmina koje se koriste za prikupljanje sjemena, jajnih stanica i zametaka te rezultate te provjere identiteta;

(i)

datum i zemlju rođenja uzgojno valjane životinje čiste pasmine;

(j)

ime/naziv i adresu te, ako postoji, adresu elektroničke pošte uzgajivača (mjesto rođenja uzgojno valjane životinje čiste pasmine);

(k)

ime/naziv i adresu te, ako postoji, adresu elektroničke pošte vlasnika;

(l)

rodoslovlje:

Otac

Broj i dio matične knjige

Djed s očeve strane

Broj i dio matične knjige

 

Baka s očeve strane

Broj i dio matične knjige

Majka

Broj i dio matične knjige

Djed s majčine strane

Broj i dio matične knjige

 

Baka s majčine strane

Broj i dio matične knjige

(m)

ako postoje, rezultate testiranja rasta i razvoja te ažurirane rezultate genetskog vrednovanja, uključujući datum tog vrednovanja te genetska oštećenja i genetske posebnosti povezane s uzgojnim programom koje se odnose na samu uzgojno valjanu životinju čiste pasmine;

(n)

u slučaju skotnih ženskih jedinki, datum osjemenjivanja ili parenja te identifikaciju muške jedinke koja je izvršila oplodnju, što se može navesti u zasebnom dokumentu;

(o)

datum i mjesto izdavanja zootehničkog certifikata te ime, svojstvo i potpis osobe koju je za potpisivanje tog certifikata ovlastilo uzgojno udruženje izdavatelj certifikata ili, u slučaju ulaska u Uniju uzgojno valjane životinje čiste pasmine, tijelo koje se bavi uzgojem izdavatelj certifikata; ta osoba je predstavnik tog uzgojnog udruženja ili tijela koje se bavi uzgojem ili je predstavnik nadležnog tijela iz članka 30. stavka 2. točke (b).

2.

Ako su zootehnički certifikati izdani za skupinu uzgojno valjanih svinja čistih pasmina, informacije iz točke 1. ovog Poglavlja mogu se navesti u jednom zootehničkom certifikatu pod uvjetom da su te uzgojno valjane životinje čistih pasmina jednake dobi i da imaju istu genetsku majku i oca.

POGLAVLJE II.

Zootehnički certifikati iz članka 30. za sjeme uzgojno valjanih životinja čistih pasmina

Zootehnički certifikati iz članka 30. za sjeme uzgojno valjanih životinja čistih pasmina sadržavaju sljedeće informacije:

(a)

sve informacije iz poglavlja I. ovog Dijela koje se odnose na uzgojno valjanu životinju čiste pasmine koja je dala sjeme;

(b)

informacije koje omogućuju identifikaciju sjemena, broj doza koje se šalju, mjesto i datum prikupljanja, naziv, adresu i broj odobrenja centra za prikupljanje ili pohranu sjemena te ime/naziv i adresu primatelja;

(c)

za sjeme namijenjeno za testiranje uzgojno valjanih životinja čistih pasmina koje nisu bile podvrgnute testiranju rasta i razvoja ili genetskom vrednovanju, broj doza sjemena koji je u skladu s kvantitativnim ograničenjima iz članka 21. stavka 1. točke (g) te naziv i adresu uzgojnog udruženja ili treće strane koju je to uzgojno udruženje imenovalo u skladu s člankom 27. stavkom 1. točkom (b) odgovornog/odgovorne za provedbu tog testiranja u skladu s člankom 25.

(d)

datum i mjesto izdavanja zootehničkog certifikata te ime, svojstvo i potpis osobe koju je za potpisivanje tog certifikata ovlastilo uzgojno udruženje izdavatelj certifikata ili, u slučaju ulaska sjemena u Uniju, koju je ovlastilo tijelo koje se bavi uzgojem izdavatelj certifikata; ta osoba je predstavnik tog uzgojnog udruženja, tijela koje se bavi uzgojem ili subjekta iz članka 31. stavka 1. ili članka 33. stavka 1. ili predstavnik nadležnog tijela iz članka 30. stavka 2. točke (b).

POGLAVLJE III.

Zootehnički certifikati iz članka 30. za jajne stanice uzgojno valjanih životinja čistih pasmina

Zootehnički certifikati iz članka 30. za jajne stanice uzgojno valjanih životinja čistih pasmina sadržavaju sljedeće informacije:

(a)

sve informacije iz poglavlja I. ovog Dijela koje se odnose na žensku jedinku donatora koja je dala jajne stanice;

(b)

informacije koje omogućuju identifikaciju jajnih stanica, broj slamki, mjesto i datum njihovog prikupljanja, naziv, adresu i broj odobrenja tima za prikupljanje ili proizvodnju zametaka te ime/naziv i adresu primatelja;

(c)

ako u slamci ima više od jedne jajne stanice, jasan navod o broju jajnih stanica prikupljenih od iste uzgojno valjane životinje čiste pasmine;

(d)

datum i mjesto izdavanja zootehničkog certifikata te ime, svojstvo i potpis osobe koju je za potpisivanje tog certifikata ovlastilo uzgojno udruženje izdavatelj certifikata ili, u slučaju ulaska u Uniju jajnih stanica, koju je ovlastilo tijelo koje se bavi uzgojem izdavatelj certifikata; ta osoba je predstavnik tog uzgojnog udruženja ili tijela koje se bavi uzgojem ili subjekta iz članka 31. stavka 1. ili članka 33. stavka 1. ili je predstavnik nadležnog tijela iz članka 30. stavka 2. točke (b).

POGLAVLJE IV.

Zootehnički certifikati iz članka 30. za zametke uzgojno valjanih životinja čistih pasmina

Zootehnički certifikati iz članka 30. za zametke uzgojno valjanih životinja čistih pasmina sadržavaju sljedeće informacije:

(a)

sve informacije iz poglavlja I. ovog Dijela koje se odnose na žensku jedinku donatora i mušku jedinku za oplodnju;

(b)

informacije koje omogućuju identifikaciju zametaka, broj slamki, mjesto i datum njihovog prikupljanja ili proizvodnje, naziv, adresu i broj odobrenja tima za prikupljanje ili proizvodnju zametaka te ime/naziv i adresu primatelja;

(c)

ako se u slamci nalazi više od jednog zametka, jasan navod o broju zametaka koji potječu od istih roditelja;

(d)

ime i svojstvo potpisnika, datum i mjesto izdavanja zootehničkog certifikata i potpis osobe koju je za potpisivanje tog certifikata ovlastilo uzgojno udruženje izdavatelj certifikata ili, u slučaju ulaska u Uniju zametaka, koju je ovlastilo tijelo koje se bavi uzgojem izdavatelj certifikata; ta osoba je predstavnik tog uzgojnog udruženja ili tijela koje se bavi uzgojem ili subjekta iz članka 31. stavka 1. ili članka 33. stavka 1. ili je predstavnik nadležnog tijela iz članka 30. stavka 2. točke (b).

DIO 3.

Zootehnički certifikati iz članka 30. za uzgojno valjane hibridne svinje i njihove zametne proizvode

POGLAVLJE I.

Zootehnički certifikati za uzgojno valjane hibridne svinje

1.

Zootehnički certifikati iz članka 30. za uzgojno valjane hibridne svinje sadržavaju sljedeće informacije:

(a)

naziv uzgojne organizacije koja izdaje certifikat ili, u slučaju ulaska u Uniju uzgojno valjane hibridne svinje, naziv tijela koje se bavi uzgojem i, ako postoji, upućivanje na internetske stranice te uzgojne organizacije ili tijela koje se bavi uzgojem;

(b)

naziv uzgojnog upisnika;

(c)

naziv pasmine, linije ili križanca uzgojno valjane hibridne svinje te roditelja i bake/djeda te svinje;

(d)

spol uzgojno valjane životinje čiste pasmine;

(e)

broj unosa u uzgojni upisnik („broj upisa uzgojno valjane hibridne svinje u uzgojni upisnik”) uzgojno valjane hibridne svinje;

(f)

sustav identifikacije i pojedinačni identifikacijski broj dodijeljen uzgojno valjanoj hibridnoj svinji:

i.

u skladu s pravom Unije o zdravlju životinja kojim se uređuje identifikacija i registracija svinja;

ii.

ako ne postoji pravo Unije o zdravlju životinja kojim se uređuje identifikacija i registracija životinja kojom se zahtjeva pojedinačni identifikacijski broj, u skladu s pravilima uzgojnog programa odobrenog u skladu s člankom 8. stavkom 3. i, kada je to primjenjivo, člankom 12.; ili

iii.

u slučaju ulaska u Uniju uzgojno valjane hibridne svinje, u skladu sa zakonodavstvom treće zemlje;

(g)

ako je to potrebno u skladu s člankom 22. stavkom 2., metodu koja se koristi za provjeru identiteta uzgojno valjane hibridne svinje i rezultate te provjere identiteta;

(h)

datum i zemlju rođenja uzgojno valjane hibridne svinje;

(i)

ime/naziv i adresu te, ako postoji, adresu elektroničke pošte uzgajivača (mjesto rođenja uzgojno valjane hibridne svinje);

(j)

ime/naziv i adresu te, ako postoji, adresu elektroničke pošte vlasnika;

(k)

rodoslovlje:

Otac

Broj uzgojnog upisnika

Pasmina, linija ili križanac

Djed s očeve strane

Broj uzgojnog upisnika

Pasmina, linija ili križanac

Baka s očeve strane

Broj uzgojnog upisnika

Pasmina, linija ili križanac

Majka

Broj uzgojnog upisnika

Pasmina, linija ili križanac

Djed s majčine strane

Broj uzgojnog upisnika

Pasmina, linija ili križanac

Baka s majčine strane

Broj uzgojnog upisnika

Pasmina, linija ili križanac

(l)

ako se takvo postupanje zahtijeva uzgojnim programom, rezultate testiranja rasta i razvoja ili ažurirane rezultate genetskog vrednovanja ili oboje, uključujući datum tog vrednovanja i genetska oštećenja te genetske posebnosti povezane s uzgojnim programom koje se odnose na samu uzgojno valjanu hibridnu svinju ili, u mjeri u kojoj je to poznato, na njezino potomstvo;

(m)

u slučaju skotnih ženskih jedinki, informaciju o datumu osjemenjivanja ili parenja te identifikaciju muške jedinke koja je izvršila oplodnju, što se može navesti u zasebnom dokumentu;

(n)

datum i mjesto izdavanja zootehničkog certifikata te ime, svojstvo i potpis osobe koju je za potpisivanje tog certifikata ovlastila uzgojna organizacija izdavatelj certifikata, ili u slučaju ulaska u Uniju uzgojno valjane hibridne svinje, koju je ovlastilo tijelo koje se bavi uzgojem izdavatelj certifikata; ta osoba je predstavnik te uzgojne organizacije ili tog tijela koje se bavi uzgojem ili je predstavnik nadležnog tijela iz članka 30. stavka 2. točke (b).

2.

Ako su zootehnički certifikati izdani za skupinu uzgojno valjanih hibridnih svinja, informacije iz točke 1. ovog Poglavlja mogu se navesti u jednom zootehničkom certifikatu, pod uvjetom da su te uzgojno valjane hibridne svinje jednake dobi i da imaju istu genetsku majku i oca.

POGLAVLJE II.

Zootehnički certifikati iz članka 30. za sjeme uzgojno valjanih hibridnih svinja

Zootehnički certifikati iz članka 30. za sjeme uzgojno valjanih hibridnih svinja sadržavaju sljedeće informacije:

(a)

sve informacije iz poglavlja I. ovog Dijela koje se odnose na uzgojno valjanu hibridnu svinju koja je dala sjeme;

(b)

informacije koje omogućuju identifikaciju sjemena, broj doza, datum prikupljanja, naziv, adresu i broj odobrenja centra za prikupljanje ili pohranu sjemena te ime/naziv i adresu primatelja;

(c)

za sjeme namijenjeno za testiranje rasta i razvoja ili genetsko vrednovanje uzgojno valjanih hibridnih svinja koje nisu bile podvrgnute takvom testiranju ili vrednovanju, broj doza sjemena koje su u skladu s kvantitativnim ograničenjima iz članka 24. stavka 1. točke (d) te naziv i adresu uzgojne organizacije ili treće strane koju je ta uzgojna organizacija imenovala u skladu s člankom 27. stavkom 1. točkom (b) i koja je odgovorna za provedbu tog testiranja u skladu s člankom 25.;

(d)

datum i mjesto izdavanja zootehničkog certifikata te ime, svojstvo i potpis osobe koju je za potpisivanje tog certifikata ovlastila uzgojna organizacija izdavatelj certifikata ili, u slučaju ulaska sjemena u Uniju, koju je ovlastilo tijelo koje se bavi uzgojem izdavatelj certifikata; ta osoba je predstavnik te uzgojne organizacije ili tog tijela koje se bavi uzgojem ili subjekta iz članka 31. stavka 1. ili članka 33. stavka 1. ili je predstavnik nadležnog tijela iz članka 30. stavka 2. točke (b).

POGLAVLJE III.

Zootehnički certifikati iz članka 30. za jajne stanice uzgojno valjanih hibridnih svinja

Zootehnički certifikati iz članka 30. za jajne stanice uzgojno valjanih hibridnih svinja sadržavaju sljedeće informacije:

(a)

sve informacije iz poglavlja I. ovog Dijela koje se odnose na žensku jedinku donatora koja je dala jajne stanice;

(b)

informacije koje omogućuju identifikaciju jajnih stanica, broj slamki, datum prikupljanja, naziv, adresu i broj odobrenja tima za prikupljanje ili proizvodnju zametaka te ime/naziv i adresu primatelja;

(c)

ako u slamci ima više od jedne jajne stanice, jasan navod o broju jajnih stanica prikupljenih od iste uzgojno valjane hibridne svinje;

(d)

datum i mjesto izdavanja certifikata te ime, svojstvo i potpis osobe koju je za potpisivanje tog certifikata ovlastila uzgojna organizacija izdavatelj certifikata ili, u slučaju ulaska u Uniju jajnih stanica, koju je ovlastilo tijelo koje se bavi uzgojem izdavatelj certifikata; ta osoba je predstavnik te uzgojne organizacije ili tog tijela koje se bavi uzgojem ili subjekta iz članka 31. stavka 1. ili članka 33. stavka 1. ili je predstavnik nadležnog tijela iz članka 30. stavka 2. točke (b).

POGLAVLJE IV.

Zootehnički certifikati iz članka 30. za zametke uzgojno valjanih hibridnih svinja

Zootehnički certifikati iz članka 30. za zametke uzgojno valjanih hibridnih svinja sadržavaju sljedeće informacije:

(a)

sve informacije iz poglavlja I. ovog Dijela koje se odnose na žensku jedinku donatora i mušku jedinku koja vrši oplodnju;

(b)

informacije koje omogućuju identifikaciju zametaka, broj slamki, mjesto i datum prikupljanja ili proizvodnje, naziv, adresu i broj odobrenja tima za prikupljanje ili proizvodnju zametaka te ime/naziv i adresu primatelja;

(c)

ako se u slamci nalazi više od jednog zametka, jasan navod o broju zametaka koji potječu od istih roditelja;

(d)

datum i mjesto izdavanja zootehničkog certifikata te ime, svojstvo i potpis osobe koju je za potpisivanje tog certifikata ovlastila uzgojna organizacija izdavatelj certifikata ili, u slučaju ulaska zametaka u Uniju, koju je ovlastilo tijelo koje se bavi uzgojem izdavatelj certifikata; ta osoba je predstavnik te uzgojne organizacije ili tog tijela koje se bavi uzgojem ili subjekta iz članka 31. stavka 1. ili članka 33. stavka 1. ili je predstavnik nadležnog tijela iz članka 30. stavka 2. točke (b).


PRILOG VI.

DRŽAVNA PODRUČJA IZ ČLANKA 2. TOČKE 21.

1.

Državno područje Kraljevine Belgije

2.

Državno područje Republike Bugarske

3.

Državno područje Republike Češke

4.

Državno područje Kraljevine Danske osim Farskih Otoka i Grenlanda

5.

Državno područje Savezne Republike Njemačke

6.

Državno područje Republike Estonije

7.

Državno područje Irske

8.

Državno područje Helenske Republike

9.

Državno područje Kraljevine Španjolske osim Ceute i Melille

10.

Državno područje Republike Francuske

11.

Državno područje Republike Hrvatske

12.

Državno područje Republike Italije

13.

Državno područje Republike Cipra

14.

Državno područje Republike Latvije

15.

Državno područje Republike Litve

16.

Državno područje Velikog Vojvodstva Luksemburga

17.

Državno područje Mađarske

18.

Državno područje Republike Malte

19.

Državno područje Kraljevine Nizozemske u Europi

20.

Državno područje Republike Austrije

21.

Državno područje Republike Poljske

22.

Državno područje Portugalske Republike

23.

Državno područje Rumunjske

24.

Državno područje Republike Slovenije

25.

Državno područje Slovačke Republike

26.

Državno područje Republike Finske

27.

Državno područje Kraljevine Švedske

28.

Državno područje Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske


PRILOG VII.

KORELACIJSKA TABLICA

Direktiva Vijeća 2009/157/EZ

Ova Uredba

Članak 1.

Članak 2. točke 9. i 12.

Članak 2. točke (a), (b) i (e)

Članak 3. stavak 1.

Članak 2. točka (c)

Članak 8. stavak 3.

Članak 2. točka (d)

Članak 4. stavak 3.

Članak 3.

Članak 18. stavak 1.

Članak 4. stavak 1.

Članak 7. stavak 1.

Članak 4. stavak 2.

Članak 7. stavak 5.

Članak 5.

Članak 30. stavak 1., članak 30. stavak 4. prvi podstavak, članak 30. stavak 6. i Prilog II. dio 1. poglavlje I. točka 1. podtočka (d)

Članak 6. točka (a)

Članak 26. stavak 1. i Prilog III.

Članak 6. točka (b)

Prilog I. dio 1.

Članak 6. točka (c)

Prilog I. dio 2.

Članak 6. točka (d)

Prilog II. dio 1.

Članak 6. točka (e)

Članak 30. stavci 9. i 10. i Prilog V.

Članak 7. stavak 1.

Članak 62. stavak 1.

Članak 7. stavak 2.

Članak 62. stavak 2.

Članak 8.

Članak 9.

Članak 10.

Članak 11.


Direktiva Vijeća 87/328/EEZ

Ova Uredba

Članak 1.

Članak 21. stavak 1.

Članak 2. stavak 1.

Članak 21. stavak 4.

Članak 2. stavak 2.

Članci 12. i 13.

Članak 2. stavak 3.

Članak 3.

Članak 22. stavci 1. i 3.

Članak 4.

Članak 21. stavak 5.

Članak 5.

Članak 29. stavak 1.

Članak 6.

Članak 7.


Odluka Vijeća 96/463/EC

Ova Uredba

Članak 1. stavak 1.

Članak 29. stavak 1.

Članak 1. stavak 2.

Članak 29. stavak 4. točka (a) i točka (b) podtočka i.

Članak 2.

Prilog II.

Prilog IV. točke 1. i 2.


Direktiva Vijeća 88/661/EEC

Ova Uredba

Članak 1.

Članak 2. točke 9., 10., 12. i 17.

Članak 2. stavak 1.

Članak 3. stavak 1., članak 4. stavak 3. i članak 8. stavak 3.

Članak 2. stavak 2.

Članak 3.

Članak 21. stavak 2.

Članak 4. stavak 1.

Članak 18. stavak 1.

Članak 4. stavak 2.

Članak 64. stavak 7.

Članak 4.a prvi stavak

Članak 7. stavak 1.

Članak 4.a drugi stavak

Članak 7. stavak 5.

Članak 5.

Članak 30. stavak 1., članak 30. stavak 4. prvi podstavak, članak 30. stavak 6. i Prilog II. dio 1. poglavlje I. točka 1. podtočka (d)

Članak 6. stavak 1.

Članak 30. stavci 9. i 10., Prilog I. dijelovi 1. i 2., Prilog II. dio 1., Prilog III. i Prilog V.

Članak 6. stavak 2.

Članak 7. stavak 1.

Članak 3. stavak 1., članak 4. stavak 3. i članak 8. stavak 3.

Članak 7. stavak 2.

Članak 1. stavak 3.

Članak 7.a

Članak 7. stavci 1. i 5.

Članak 8.

Članak 25. stavak 2.

Članak 9.

Članak 30. stavak 1., članak 30. stavak 4., prvi podstavak, članak 30. stavak 6. i Prilog II. dio 2. točka 1. podtočka (d)

Članak 10. stavak 1.

Članak 30. stavci 9. i 10., Prilog I. dijelovi 1. i 2., Prilog II. dio 2., Prilog III. i Prilog V.

Članak 10. stavak 2.

Članak 11. stavak 1.

Članak 62. stavak 1.

Članak 11. stavak 2.

Članak 62. stavak 2.

Članak 11. stavak 3.

Članak 62. stavak 2.

Članak 12.

Članak 1. stavak 3.

Članak 13.

Članak 14.


Direktiva Vijeća 90/118/EEZ

Ova Uredba

Članak 1.

Članak 21. stavak 1.

Članak 2. stavak 1.

Članak 21. stavak 4.

Članak 2. stavak 2.

Članci 12. i 13. i članak 28. stavak 2.

Članak 2. stavak 3.

Članak 14. i članak 28. stavak 2.

Članak 3.

Članak 21. stavak 5.

Članak 4.

Članak 62. stavak 1.

Članak 5.

Članak 6.


Direktiva Vijeća 90/119/EEZ

Ova Uredba

Članak 1.

Članak 24. stavak 1. i članak 25.

Članak 2.

Članak 24. stavak 3.

Članak 3.

Članak 4.


Direktiva Vijeća 89/361/EEZ

Ova Uredba

Članak 1. stavak 1.

Članak 1. stavak 1.

Članak 1. stavak 2.

Članak 1. stavak 3.

Članak 2.

Članak 2. točke 9. i 12.

Članak 3. stavak 1.

Članak 3. stavak 1., članak 4. stavak 3. i članak 8. stavak 3.

Članak 3. stavak 2.

Članak 1. stavak 3.

Članak 4.

Prilog I. dijelovi 1. i 2., Prilog II. dio 2., Prilog III.

Članak 5.

Članak 7. stavci 1. i 5.

Članak 6.

Članak 30. stavak 1., članak 30. stavak 4. prvi podstavak, članak 30. stavak 6. i Prilog II. dio 1. poglavlje I. točka 1. podtočka (d)

Članak 7.

Članak 1. stavak 3.

Članak 8.

Članak 62. stavak 1.

Članak 9.

Članak 10.


Direktiva Vijeća 90/427/EEZ

Uredba Vijeća

Članak 1.

Članak 1. stavak 1.

Članak 2.

Članak 2. točke 9. i 12.

Članak 3. prvi podstavak

Članak 3. stavak 1.

Članak 3. drugi podstavak

Članak 1. stavak 3.

Članak 4. stavak 1. točka (a)

Prilog I. dijelovi 1. i 3.

Članak 4. stavak 1. točka (b)

Prilog II. dio 1. poglavlje I. točka 1. podtočka (c)

Članak 4. stavak 2.

Članak 4. stavak 3., članak 19. stavak 4., članak 33., članak 34. stavak 1. točka (c), članak 30. stavci 9. i 10., članak 32., Prilog I., Prilog II. dio 1. i Prilog V.

Članak 5.

Članak 7. stavci 1. i 5.

Članak 6.

Prilog II. dio 1. poglavlje I. točka 3.

Članak 7.

Prilog II. dio 1. i Prilog III. dio 1.

Članak 8. stavak 1.

Prilog II dio 1. poglavlje I. točka 1. podtočka (c)

Članak 8. stavak 2.

Članak 30. stavak 1., članak 30. stavak 4. prvi podstavak, članak 30. stavak 6., članak 32. i Prilog II. dio 1. poglavlje I. točka 1. podtočka (d)

Članak 9.

Članak 1. stavak 3.

Članak 10.

Članak 62. stavak 1.

Članak 11.

Članak 12.

Prilog


Direktiva Vijeća 91/174/EEZ

Ova Uredba

Članak 1.

Članak 2.

Članak 2.

Članak 3., članak 35. stavak 1. i članak 45. stavak 1.

Članak 3.

Članak 4.

Članak 5.

Članak 6.

Članak 7.

Članak 8.


Direktiva Vijeća 94/28/EC

Ova Uredba

Članak 1. stavak 1.

Članak 1. stavak 1.

Članak 1. stavak 2.

Članak 1. stavak 3.

Članak 1. stavak 4.

Članak 3. stavak 1. i članak 36. stavak 2.

Članak 2.

Članak 2.

Članak 3.

Članak 34.

Članak 4.

Članak 36. stavak 1. točke (a), (c) i (d), članak 37. stavak 1. točka (a)

Članak 5.

Članak 36. stavak 1. točke (b) i (d)

Članak 6.

Članak 36. stavak 1. točke (b) i (d)

Članak 7.

Članak 36. stavak 1. točke (b) i (d)

Članak 8.

Članak 39. stavak 2.

Članak 9. stavci 1. i 2.

Članak 37. stavak 1. točka (b) i članak 37. stavak 2.

Članak 9. stavak 3.

Članak 10.

Članci 57. i 60.

Članak 11.

Članak 12.

Članak 62. stavak 1.

Članak 13.

Članak 14.

Članak 15.


Top