EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32016D0036(01)

Odluka (EU) 2016/2248 Europske središnje banke od 3. studenoga 2016. o raspodjeli monetarnog prihoda nacionalnih središnjih banaka država članica čija je valuta euro (ESB/2016/36)

OJ L 347, 20.12.2016, p. 26–36 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

In force: This act has been changed. Current consolidated version: 31/12/2020

ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2016/2248/oj

20.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 347/26


ODLUKA (EU) 2016/2248 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 3. studenoga 2016.

o raspodjeli monetarnog prihoda nacionalnih središnjih banaka država članica čija je valuta euro (ESB/2016/36)

(preinaka)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 32.,

budući da:

(1)

Odluka ESB/2010/23 (1) već je nekoliko puta znatno izmijenjena (2). Budući su potrebne dodatne izmjene, potrebno ju je radi jasnoće preinačiti.

(2)

U skladu s člankom 32. stavkom 1. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (dalje u tekstu: „Statut ESSB-a”), monetarni prihod je prihod koji ostvaruju nacionalne središnje banke pri obavljanju funkcije monetarne politike. U skladu s člankom 32. stavkom 2. Statuta ESSB-a iznos monetarnog prihoda svake nacionalne središnje banke jednak je njezinu godišnjem prihodu ostvarenom iz njezinih sredstava koja se drže u novčanicama u optjecaju i depozitima kreditnih institucija. Nacionalne središnje banke namjenski raspoređuju ta sredstva u skladu sa smjernicama Upravnog vijeća. Nacionalne središnje banke trebaju namjenski rasporediti sredstva koja su proizišla iz obavljanja funkcije monetarne politike kao sredstva koja se drže u novčanicama u optjecaju i depozitima kreditnih institucija. U skladu s člankom 32. stavkom 4. Statuta ESSB-a, iznos monetarnog prihoda svakog NSB-a prilagođava se za iznos jednak kamati obračunatoj, plaćenoj ili primljenoj na obveze uključene u osnovicu obveza

(3)

U skladu s člankom 32. stavkom 5. Statuta ESSB-a ukupni iznos monetarnog prihoda nacionalnih središnjih banaka raspodjeljuje im se razmjerno njihovim uplaćenim udjelima u kapitalu Europske središnje banke (ESB).

(4)

U skladu s člankom 32. stavcima 6. i 7. Statuta ESSB-a Upravno vijeće ovlašteno je utvrđivati smjernice na temelju kojih ESB provodi obračun i namiru salda koja proizlaze iz raspodjele monetarnog prihoda te poduzimati sve druge mjere potrebne za primjenu članka 32.

(5)

U skladu s člankom 10. Uredbe Vijeća (EZ) br. 974/98 (3) ESB i nacionalne središnje banke puštaju euronovčanice u optjecaj. Člankom 15. spomenute Uredbe propisuje se da novčanice nominirane u jedinicama nacionalne valute ostaju zakonsko sredstvo plaćanja unutar njihovih granica najkasnije do isteka roka od 6 mjeseci od odgovarajućeg datuma prelaska na gotovinu eura. Godina prelaska na gotovinu eura stoga se treba smatrati posebnom godinom jer novčanice u optjecaju nominirane u jedinicama nacionalne valute mogu još uvijek činiti znatan dio novčanica u optjecaju.

(6)

Članak 15. stavak 1. Smjernice ESB/2006/9 (4) propisuje da se euronovčanice iz predopskrbe izdane prihvatljivim drugim ugovornim stranama knjiže na teret računa spomenutih drugih ugovornih strana kod njihovog NSB-a po svojoj nominalnoj vrijednosti, u skladu sa sljedećim „linearnim modelom terećenja”: ukupni iznos euronovčanica i eurokovanica iz predopskrbe knjiži se na teret u tri jednaka obroka, na datum namire prve, četvrte i pete glavne operacije refinanciranja Eurosustava nakon datuma prelaska na gotovinu eura. Pri izračunu monetarnog prihoda za godinu prelaska na gotovinu eura potrebno je uzeti u obzir spomenuti „linearni model terećenja”.

(7)

Ova je Odluka povezana s Odlukom ESB/2010/29 (5) koja propisuje da ESB i nacionalne središnje banke izdaju euronovčanice. Odluka ESB/2010/9 određuje raspodjelu euronovčanica u optjecaju nacionalnim središnjim bankama razmjerno njihovim uplaćenim udjelima u kapitalu ESB-a. Pored toga dodjeljuje ESB-u 8 % ukupne vrijednosti euronovčanica u optjecaju. Raspodjela euronovčanica među članovima Eurosustava dovodi do salda unutar Eurosustava. Obračun naknade na spomenuta salda unutar Eurosustava na temelju euronovčanica u optjecaju izravno utječe na prihod svakog člana Eurosustava i stoga ga treba urediti ovom Odlukom. Prihod koji ostvaruje ESB na temelju obračuna naknade na svoja potraživanja unutar Eurosustava od nacionalnih središnjih banaka u vezi s njegovim udjelom u euronovčanicama u optjecaju trebao bi, u načelu biti raspodijeljen nacionalnim središnjim bankama u skladu s Odlukom ESB/2014/57 (6) razmjerno njihovim udjelima u ključu upisanog kapitala u istoj financijskoj godini tijekom koje je ostvaren.

(8)

Na neto salda potraživanja i obveza unutar Eurosustava koja proizlaze iz euronovčanica u optjecaju treba se obračunavati naknada primjenom objektivnog kriterija kojim se određuje trošak novca. U tom se kontekstu stopa glavne operacije refinanciranja koju primjenjuje Eurosustav u svojim aukcijama za glavne operacije refinanciranja smatra prikladnom.

(9)

Neto obveze unutar Eurosustava na temelju euronovčanica u optjecaju trebaju biti uključene u osnovicu obveza za potrebe izračuna monetarnog prihoda nacionalnih središnjih banaka u skladu s člankom 32. stavkom 2. Statuta ESSB-a jer su one jednake novčanicama u optjecaju. Namira kamata na salda unutar Eurosustava s naslova euronovčanica u optjecaju rezultirat će u raspodjeli značajnog iznosa monetarnog prihoda Eurosustava između NSB-a razmjerno njihovim uplaćenim udjelima u kapitalu ESB-a. Ta se salda unutar Eurosustava moraju uskladiti zbog postupne prilagodbe bilanci nacionalnih središnjih banaka i računa dobiti i gubitka. Prilagodbe se trebaju temeljiti na vrijednosti novčanica u optjecaju svakog NSB-a tijekom razdoblja prije uvođenja euronovčanica. Te se prilagodbe trebaju primjenjivati na godišnjoj osnovi u skladu s fiksnom formulom najduže pet godina nakon toga.

(10)

Prilagodbe salda unutar Eurosustava na temelju euronovčanica u optjecaju izračunane su kako bi nadoknadile sve značajne promjene u prihodnim pozicijama nacionalnih središnjih banaka zbog uvođenja euronovčanica i naknadne raspodjele monetarnog prihoda.

(11)

Opća pravila utvrđena u članku 32. Statuta ESSB-a također se primjenjuju na prihod koji proizlazi iz otpisa euronovčanica koje su povučene iz optjecaja.

(12)

Članak 32. stavak 5. Statuta ESSB-a određuje da se iznos monetarnog prihoda nacionalnih središnjih banaka raspodjeljuje između nacionalnih središnjih banaka razmjerno njihovim uplaćenim udjelima u kapitalu ESB-a. Sukladno članku 32. stavku 7. Statuta ESSB-a, Upravno vijeće nadležno je za poduzimanje drugih mjera potrebnih za primjenu članka 32. To uključuje nadležnost za uzimanje u obzir drugih faktora kod odluke o raspodjeli prihoda koji proizlazi iz otpisa euronovčanica koje su povučene iz optjecaja. U tom kontekstu načela jednakog tretmana i pravednosti nalažu da se uzme u obzir razdoblje tijekom kojeg su izdane povučene euronovčanice. Ključ za raspodjelu tog posebnog prihoda mora stoga odražavati odgovarajući udio u kapitalu ESB-a i razdoblje trajanja izdanja.

(13)

Povlačenje euronovčanica mora se urediti posebnim odlukama koje treba donijeti u skladu s člankom 5. Odluke ESB/2003/4 (7).

(14)

Trebalo bi se smatrati da kupnje na temelju Odluke ESB/2009/16 (8), Odluke ESB/2011/17 (9) i Odluke (EU) 2015/774 Europske središnje banke (ESB/2015/10) (10) koje se odnose na kupnje dužničkih instrumenata koje su izdale središnje, područne (regionalne) i lokalne države i priznate agencije te zamjenski dužnički instrumenti koje su izdala javna nefinancijska društva ostvaruju prihod po referentnoj stopi,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ove Odluke:

(a)

„NSB” znači nacionalna središnja banka države članice čija je valuta euro;

(b)

„kreditna institucija” znači: (a) kreditna institucija sa značenjem iz članka 4. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (11), koja podliježe nadzoru nadležnog tijela; ili (b) druga kreditna institucija u smislu članka 123. stavka 2. Ugovora koji je usporediv s nadzorom nadležnog tijela;

(c)

„osnovica obveza” znači iznos propisanih obveza u bilanci svakog NSB-a, koji je određen u skladu s Prilogom I. ovoj Odluci;

(d)

„datum prelaska na gotovinu eura” znači datum kada euronovčanice i eurokovanice postanu zakonsko sredstvo plaćanja u državi članici čija je valuta euro;

(e)

„godina prelaska na gotovinu eura” znači razdoblje od 12 mjeseci koje počinje na datum prelaska na gotovinu eura;

(f)

„salda unutar Eurosustava na temelju euronovčanica u optjecaju” znači potraživanja i obveze koje nastaju između NSB-a i ESB-a i između NSB-a i drugih nacionalnih središnjih banaka kao posljedica primjene članka 4. Odluke ESB/2010/29;

(g)

„ključ upisanog kapitala” znači udjeli nacionalnih središnjih banaka, izraženi u postocima, u upisanom kapitalu ESB-a dobiveni primjenom pondera dodijeljenih nacionalnim središnjim bankama u ključu iz članka 29. stavka 1. Statuta ESSB-a koji se primjenjuju tijekom određene financijske godine;

(h)

„povučene euronovčanice” znači euronovčanice vrste ili serije koja je povučena iz optjecaja odlukom Upravnog vijeća koja je donesena u skladu s člankom 5. Odluke ESB/2003/4;

(i)

„razdoblje trajanja izdanja” u vezi s određenom vrstom ili serijom euronovčanica znači razdoblje koje počinje na datum kada se u osnovici obveza zabilježi prvo izdanje euronovčanica te vrste ili serije i koje završava na datum kada se u osnovici obveza zabilježi posljednje izdanje euronovčanica te vrste ili serije;

(j)

„referentna kamatna stopa” znači zadnja dostupna granična kamatna stopa koju koristi Eurosustav u svojim aukcijama za glavne operacije refinanciranja u skladu s člankom 6. Smjernice (EU) 2015/510 Europske središnje banke (ESB/2014/60) (12). Kada se za namiru na isti dan provede više od jedne glavne operacije refinanciranja, primjenjuje se jednostavan prosjek graničnih stopa operacija koje se obavljaju istodobno;

(k)

„imovina za posebnu namjenu” znači iznos imovine koja se drži u odnosu na temelju obveza u bilanci svakog NSB-a, koji je određen u skladu s Prilogom II. ovoj Odluci;

(l)

„referentno razdoblje” znači razdoblje od 24 mjeseca koje počinje 30 mjeseci prije datuma prelaska na gotovinu eura;

(m)

„referentni dnevni devizni tečaj” znači referentni dnevni devizni tečaj koji se temelji na redovitom dnevnom postupku usuglašavanja među središnjim bankama unutar i izvan Europskog sustava središnjih banaka koje se obično obavlja u 14.15 po srednjoeuropskom vremenu (13);

(n)

„otpisati” znači ukloniti povučene euronovčanice iz bilančne stavke „novčanice u optjecaju”;

(o)

„ključ za izdavanje” znači prosječni ključ upisanog kapitala tijekom razdoblja trajanja izdanja vrste ili serije povučenih euronovčanica;

(p)

„usklađena bilanca” znači usklađena bilanca kako je utvrđena u Prilogu VIII. Smjernici (EU) 2016/2249 Europske središnje banke [(ESB/2016/34)] (14).

Članak 2.

Salda unutar Eurosustava na temelju euronovčanica u optjecaju

1.   Salda unutar Eurosustava na temelju euronovčanica u optjecaju izračunavaju se mjesečno i knjiže u poslovnim knjigama ESB-a i nacionalnih središnjih banaka prvi radni dan mjeseca s datumom valute posljednjega radnog dana prethodnog mjeseca.

Ako država članica prihvati euro, izračun salda unutar Eurosustava na temelju euronovčanica u optjecaju iz prvog podstavka knjiži se u poslovnim knjigama ESB-a i nacionalnih središnjih banaka s datumom valute na datum prelaska na gotovinu eura.

Salda unutar Eurosustava na temelju euronovčanica u optjecaju za razdoblje od 1. siječnja do 31. siječnja prve godine od koje se primjenjuje petogodišnje usklađivanje u skladu s člankom 29. stavkom 3. Statuta ESSB-a, izračunavaju se na temelju prilagođenog ključa upisanog kapitala primijenjenog na salda na temelju ukupnih euronovčanica u optjecaju na dan 31. prosinca prethodne godine.

2.   Na salda unutar Eurosustava na temelju euronovčanica u optjecaju, uključujući salda koja su rezultat primjene članka 4. ove Odluke, obračunava se naknada po referentnoj stopi.

3.   Obračunata naknada iz stavka 2. namiruje se tromjesečno plaćanjima preko sustava TARGET2.

Članak 3.

Metoda mjerenja monetarnog prihoda

1.   Iznos monetarnog prihoda svakog NSB-a utvrđuje se mjerenjem stvarnog prihoda koji proizlazi iz imovine za posebnu namjenu uknjižene u njegovim poslovnim knjigama. Iznimno od navedenog:

(a)

za zlato se smatra da ne ostvaruje prihod;

(b)

za sljedeće se smatra da ostvaruje prihod po referentnoj stopi:

i.

vrijednosni papiri koji se drže za potrebe monetarne politike u skladu s Odlukom ESB/2009/16;

ii.

vrijednosni papiri koji se drže za potrebe monetarne politike u skladu s Odlukom ESB/2011/17;

iii.

dužnički instrumenti koje su izdale središnje, područne (regionalne) i lokalne države te priznate agencije i zamjenski dužnički instrumenti koje su izdala nefinancijska društva i koji se drže za potrebe monetarne politike u skladu s Odlukom (EU) 2015/774 (ESB/2015/10).

2.   Ako je vrijednost imovine za posebnu namjenu NSB-a viša ili niža od vrijednosti njegove osnovice obveza, razlika se prebija primjenom referentne stope na vrijednost razlike.

Članak 4.

Prilagodbe salda unutar Eurosustava

1.   Za potrebe izračuna monetarnog prihoda salda unutar Eurosustava na temelju euronovčanica u optjecaju svakog NSB-a prilagođavaju se kompenzacijskim iznosom koji se određuje u skladu sa sljedećom formulom:

 

C = (K – A) × S

pri čemu je:

C

kompenzacijski iznos;

K

iznos u eurima za svaki NSB koji proizlazi iz primjene ključa upisanog kapitala na prosječnu vrijednost novčanica u optjecaju tijekom referentnog razdoblja, pri čemu se iznos novčanica u optjecaju nominiranih u nacionalnoj valuti države članice koja prihvaća euro preračunava u eure po referentnom dnevnom deviznom tečaju tijekom referentnog razdoblja,

A

prosječna vrijednost u eurima za svaki NSB novčanica u optjecaju tijekom referentnog razdoblja preračunata u eure po referentnom dnevnom deviznom tečaju tijekom referentnog razdoblja,

S

sljedeći koeficijent za svaku financijsku godinu, počevši od datuma prelaska na gotovinu eura:

Financijska godina

Koeficijent

Godina prelaska na gotovinu eura

1

Godina prelaska na gotovinu eura plus 1 godina

0,8606735

Godina prelaska na gotovinu eura plus 2 godine

0,7013472

Godina prelaska na gotovinu eura plus 3 godine

0,5334835

Godina prelaska na gotovinu eura plus 4 godine

0,3598237

Godina prelaska na gotovinu eura plus 5 godina

0,1817225

2.   Zbroj kompenzacijskih iznosa nacionalnih središnjih banaka jednak je nuli.

3.   Kompenzacijski iznosi izračunavaju se svaki put kada država članica prihvati euro ili se promijeni ključ upisanog kapitala ESB-a.

4.   Kada se NSB pridruži Eurosustavu, njegov se kompenzacijski iznos raspodjeljuje drugim nacionalnim središnjim bankama razmjerno njihovim udjelima u ključu upisanog kapitala s obrnutim predznakom (+/–) te se dodaje svim kompenzacijskim iznosima koji su za njih na snazi.

5.   Kompenzacijski iznosi i računovodstveni unosi za izjednačavanje tih kompenzacijskih iznosa knjiže se na posebne račune unutar Eurosustava u poslovnim knjigama svakog NSB-a s datumom valute na datum prelaska na gotovinu eura i s istim datumom valute svake sljedeće godine tijekom razdoblja prilagodbe. Na računovodstvene unose za izjednačavanje kompenzacijskih iznosa ne obračunava se naknada.

6.   Odstupajući od stavka 1., u slučaju posebnih događaja povezanih s promjenama u optjecaju novčanica iz Priloga III. ovoj Odluci, salda unutar Eurosustava na temelju euronovčanica u optjecaju svakog NSB-a prilagođavaju se u skladu s odredbama u tom Prilogu.

7.   Prilagodbe salda unutar Eurosustava predviđene u ovom članku prestaju se primjenjivati od prvog dana šeste godine nakon relevantne godine prelaska na gotovinu eura.

Članak 5.

Izračun i raspodjela monetarnog prihoda

1.   ESB dnevno izračunava monetarni prihod svakog NSB-a. Izračun se temelji na računovodstvenim podacima koje nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u. ESB tromjesečno obavješćuje nacionalne središnje banke o kumulativnim iznosima.

2.   Iznos monetarnog prihoda svakog NSB-a prilagođava se za iznos jednak kamati obračunatoj, plaćenoj ili primljenoj na obveze uključene u osnovicu obveza i u skladu sa svakom odlukom Upravnog vijeća na temelju članka 32. stavka 4. drugog podstavka Statuta ESSB-a.

3.   Ukupni iznos monetarnog prihoda svakog NSB-a raspodjeljuje se krajem svake financijske godine razmjerno ključu upisanog kapitala.

Članak 6.

Izračun i raspodjela prihoda koji proizlazi iz otpisa euronovčanica

1.   Povučene euronovčanice ostaju dio osnovice obveza do njihove zamjene ili otpisa, ovisno o tome što prvo nastupi.

2.   Upravno vijeće može odlučiti otpisati povučene euronovčanice te u tom slučaju mora odrediti datum otpisa i ukupan iznos rezervacija za te povučene euronovčanice za koje se još očekuje da će biti zamijenjene.

3.   Povučene euronovčanice otpisuju se kako slijedi:

(a)

Na datum otpisa stavka „novčanice u optjecaju” u bilanci ESB-a i nacionalnih središnjih banaka umanjuje se za ukupan iznos povučenih euronovčanica koje su još u optjecaju. U tu svrhu stvarni iznosi povučenih euronovčanica koje su bile puštene u optjecaj prilagođavaju se njihovim razmjernim iznosima izračunanima u skladu s ključem za izdavanje, a te se razlike namiruju između ESB-a i nacionalnih središnjih banaka.

(b)

Prilagođeni iznos povučenih euronovčanica otpisuje se iz bilančne stavke „novčanice u optjecaju” i prenosi u račune dobiti i gubitka nacionalnih središnjih banaka.

(c)

Svaki NSB utvrđuje rezervacije za povučene euronovčanice za koje se još očekuje da će biti zamijenjene. Spomenute rezervacije jednake su udjelu odgovarajućeg NSB-a u ukupnom iznosu rezervacija izračunanom primjenom ključa za izdavanje.

4.   Povučene euronovčanice koje se zamjenjuju nakon datuma otpisa knjiže se u poslovnim knjigama NSB-a koji ih je primio. Priljev povučenih euronovčanica preraspodjeljuje se među nacionalnim središnjim bankama najmanje jednom godišnje primjenom ključa za izdavanje te se namiruju razlike među njima. Svaki NSB prebija razmjerni iznos sa svojim rezervacijama ili, u slučaju da je priljev veći od rezervacija, knjiži odgovarajući rashod u svom računu dobiti i gubitka.

5.   Upravno vijeće jednom godišnje preispituje ukupni iznos rezervacija.

Članak 7.

Stavljanje izvan snage

1.   Odluka ESB/2010/23 stavlja se izvan snage.

2.   Upućivanja na Odluku stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Odluku.

Članak 8.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu 31. prosinca 2016.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni, 3. studenoga 2016.

Predsjednik ESB-a

Mario DRAGHI


(1)  Odluka ESB/2010/23 od 25. studenoga 2010. o raspodjeli monetarnog prihoda nacionalnih središnjih banaka država članica čija je valuta euro (SL L 35, 9.2.2011., str. 17.).

(2)  Vidjeti Prilog IV.

(3)  Uredba Vijeća (EZ) br. 974/98 od 3. svibnja 1998. o uvođenju eura (SL L 139, 11.5.1998., str. 1.).

(4)  Smjernica ESB/2006/9 od 14. srpnja 2006. o određenim pripremama za prelazak na gotovinu eura te o predopskrbi i posrednoj predopskrbi euronovčanicama i eurokovanicama izvan europodručja (SL L 207, 28.7.2006., str. 39.).

(5)  Odluka ESB/2010/29 od 13. prosinca 2010. o izdavanju euronovčanica (SL L 35, 9.2.2011., str. 26.).

(6)  Odluka ESB/2014/57 od 15. prosinca 2014. o privremenoj raspodjeli prihoda Europske središnje banke (SL L 53, 25.2.2015., str. 24.).

(7)  Odluka ESB/2003/4 od 20. ožujka 2003. o apoenima, specifikacijama, reproduciranju, zamjeni i povlačenju euronovčanica (SL L 78, 25.3.2003., str. 16.).

(8)  Odluka ESB/2009/16 od 2. srpnja 2009. o provedbi programa kupnje pokrivenih obveznica (SL L 175, 4.7.2009., str. 18.).

(9)  Odluka ESB/2011/17 od 3. studenoga 2011. o provedbi drugog programa kupnje pokrivenih obveznica (SL L 297, 16.11.2011., str. 70.).

(10)  Odluka (EU) 2015/774 Europske središnje banke od 4. ožujka 2015. o programu kupnje vrijednosnih papira javnog sektora na sekundarnim tržištima (ESB/2015/10) (SL L 121, 14.5.2015., str. 20.).

(11)  Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).

(12)  Smjernica (EU) 2015/510 Europske središnje banke od 19. prosinca 2014. o provedbi monearne politike Eurosusava (Smjernica o Općoj dokumentaciji) (ESB/2014/60) (SL L 91, 2.4.2015., str. 3.).

(13)  Srednjoeuropsko vrijeme uzima u obzir prelazak na srednjoeuropsko ljetno vrijeme.

(14)  Smjernica (EU) 2016/2249 Europske središnje banke od 3.studenoga 2016. o pravnom okviru za računovodstvo i financijsko izvještavanje u Europskom sustavu središnjih banaka (ESB/2016/34) (vidjeti stranicu 37 ovog Službenog lista).


PRILOG I.

SASTAV OSNOVICE OBVEZA

A.

Osnovica obveza uključuje, isključujući sve druge stavke:

1.

Novčanice u optjecaju

Za potrebe ovog Priloga, tijekom godine prelaska na gotovinu eura za svaku nacionalnu središnju banku (NSB) koja se pridružuje Eurosustavu „novčanice u optjecaju”:

(a)

uključuju novčanice koje je izdao NSB i koje su nominirane u njegovoj jedinici nacionalne valute; i

(b)

moraju se umanjiti za vrijednost kredita na koje se ne obračunava naknada koji se odnose na euronovčanice iz predopskrbe, a koji još nisu knjiženi na teret (dio stavke imovine 6. usklađene bilance).

Nakon relevantne godine prelaska na gotovinu eura za svaki NSB „novčanice u optjecaju” znači novčanice nominirane u eurima, isključujući sve ostale novčanice.

Ako je datum prelaska na gotovinu eura dan kada je sustav TARGET2 zatvoren, obveza NSB-a koja proizlazi iz euronovčanica iz predopskrbe u skladu sa Smjernicom ESB/2006/9 i koje su ušle u optjecaj prije datuma prelaska na gotovinu eura ulazi u osnovicu obveza (kao dio korespondentnih računa u stavci obveze 10.4 usklađene bilance) sve dok obveza ne postane dio obveza unutar Eurosustava koje proizlaze iz transakcija preko sustava TARGET2.

2.

Obveze nominirane u eurima prema kreditnim institucijama u europodručju povezane s operacijama monetarne politike, uključujući sljedeće:

(a)

tekuće račune, uključujući obveznu pričuvu u skladu s člankom 19. stavkom 1. Statuta ESSB-a (stavka obveze 2.1 usklađene bilance);

(b)

iznose depozita u okviru stalno raspoloživih mogućnosti deponiranja Eurosustava (stavka obveze 2.2 usklađene bilance);

(c)

oročene depozite (stavka obveze 2.3 usklađene bilance);

(d)

obveze koje proizlaze iz obratnih operacija fine prilagodbe (stavka obveze 2.4 usklađene bilance);

(e)

depozite povezane s pozivom na uplatu nadoknade (stavka obveze 2.5 usklađene bilance).

3.

Depozitne obveze prema drugim ugovornim stranama Eurosustava koje ne ispunjavaju svoje obveze koje su preraspoređene iz stavke obveze 2.1 usklađene bilance.

4.

Obveze nacionalnih središnjih banaka unutar Eurosustava koje proizlaze iz izdavanja dužničkih certifikata ESB-a u skladu s člankom 13. Smjernice (EU) 2015/510 (ESB/2014/60) (stavka obveze 10.2 usklađene bilance).

5.

Neto obveze unutar Eurosustava na temelju euronovčanica u optjecaju, uključujući one koje proizlaze iz primjene članka 4. ove Odluke (dio stavke obveze 10.3 usklađene bilance).

6.

Neto obveze unutar Eurosustava koje proizlaze iz transakcija preko sustava TARGET2 na koje se obračunava naknada po referentnoj stopi (dio stavke obveze 10.4 usklađene bilance).

7.

Obračunate kamate, koje evidentira svaki NSB na kraju tromjesečja, na obveze koje proizlaze iz provođenja operacija monetarne politike s dospijećem od jedne godine ili duže (dio stavke imovine 12.2 usklađene bilance).

8.

Obveze prema ESB-u na kojima se temelji potraživanje vezano uz ugovore o razmjeni između ESB-a i središnje banke izvan Eurosustava iz kojih se ostvaruje prihod za Eurosustav (dio izvanbilančnih obveza).

B.

Iznos osnovice obveza svakog NSB-a izračunava se u skladu s usklađenim računovodstvenim načelima i pravilima utvrđenima u Smjernici (EU) 2016/2249 (ESB/2016/34).


PRILOG II.

IMOVINA ZA POSEBNU NAMJENU

A.

Imovina za posebnu namjenu uključuje, isključujući sve druge stavke:

1.

Kredite nominirane u eurima kreditnim institucijama u europodručju, povezane s operacijama monetarne politike (stavka imovine 5. usklađene bilance).

2.

Vrijednosne papire koji se drže za potrebe monetarne politike (dio stavke imovine 7.1 usklađene bilance).

3.

Potraživanja unutar Eurosustava koja odgovaraju prijenosu deviznih pričuva, osim zlata, ESB-u u skladu s člankom 30. Statuta ESSB-a (dio stavke imovine 9.2 usklađene bilance).

4.

Neto potraživanja unutar Eurosustava na temelju euronovčanica u optjecaju, uključujući ona koja proizlaze iz primjene članka 4. ove Odluke (dio stavke imovine 9.4 usklađene bilance).

5.

Neto potraživanja unutar Eurosustava koja proizlaze iz transakcija preko sustava TARGET2 na koje se obračunava naknada po referentnoj stopi (dio stavke imovine 9.5 usklađene bilance).

6.

Zlato, uključujući potraživanja povezana sa zlatom koje je preneseno ESB-u, u iznosu koji dopušta svakom NSB-u da namijeni dio svojeg zlata koji odgovara primjeni njegova udjela u ključu upisanog kapitala na ukupan iznos zlata koji su namijenile sve nacionalne središnje banke (stavka imovine 1. i dio stavke imovine 9.2 usklađene bilance).

Za potrebe ove Odluke vrijednost zlata procjenjuje se na temelju cijene zlata u eurima po finoj unci na dan 31. prosinca 2002.

7.

Potraživanja na temelju euronovčanica iz predopskrbe u skladu sa Smjernicom ESB/2006/9 i koje su ušle u optjecaj prije datuma prelaska na gotovinu eura (dio stavke imovine 4.1 usklađene bilance do datuma prelaska na gotovinu eura, a nakon toga dio korespondentnih računa u stavci imovine 9.5 usklađene bilance), ali samo dok navedena potraživanja ne postanu dio potraživanja unutar Eurosustava koja proizlaze iz transakcija preko sustava TARGET2.

8.

Nepodmirena potraživanja koja proizlaze iz nastanka statusa neispunjavanja obveza drugih ugovornih strana Eurosustava u kontekstu kreditnih operacija Eurosustava i/ili financijska imovina ili potraživanja (od trećih osoba) prisvojena i/ili stečena u kontekstu realizacije instrumenata osiguranja koje su ponudile druge ugovorne strane Eurosustava koje nisu ispunile svoje obveze u kontekstu kreditnih operacija Eurosustava koje su preraspoređene iz stavke imovine 5. usklađene bilance (dio stavke imovine 11.6 usklađene bilance).

9.

Obračunate kamate, koje evidentira svaki NSB na kraju tromjesečja, na imovinu koja proizlazi iz provođenja operacija monetarne politike s dospijećem od jedne godine ili duže (dio stavke imovine 11.5 usklađene bilance).

10.

Potraživanja od drugih ugovornih strana u europodručju koja se odnose na ugovore o razmjeni između ESB-a i središnje banke izvan Eurosustava iz kojih se ostvaruje prihod za Eurosustav (dio stavke imovine 3.1 usklađene bilance).

B.

Vrijednost imovine za posebnu namjenu svakog NSB-a izračunava se u skladu s usklađenim računovodstvenim načelima i pravilima utvrđenima u Smjernici (EU) 2016/2249 (ESB/2016/34).


PRILOG III.

A.   Prva potencijalna prilagodba

Ako je prosjek ukupne vrijednosti novčanica u optjecaju u godini prelaska na gotovinu eura niži od prosjeka ukupne vrijednosti u eurima novčanica u optjecaju tijekom referentnog razdoblja (uključujući one nominirane u nacionalnoj valuti države članice koja je prihvatila euro i preračunate u eure po referentnom dnevnom deviznom tečaju tijekom referentnog razdoblja), koeficijent „S” koji se primjenjuje na godinu prelaska na gotovinu eura u skladu s člankom 4. stavkom 1. umanjuje se s retroaktivnim učinkom proporcionalno smanjenju ukupnog prosjeka novčanica u optjecaju.

Navedeno smanjenje ne smije dovesti do koeficijenta nižeg od 0,8606735. Ako se primjenjuje ovo odstupanje, četvrtina nastalog umanjenja kompenzacijskih iznosa (C) nacionalnih središnjih banaka koji se primjenjuju u godini prelaska na gotovinu eura mora se dodati kompenzacijskim iznosima nacionalnih središnjih banaka koji se primjenjuju od druge do pete godine nakon godine prelaska na gotovinu eura u skladu s člankom 4. stavkom 1.

B.   Druga potencijalna prilagodba

Ako nacionalne središnje banke čiji je kompenzacijski iznos iz članka 4. stavka 1. pozitivan plaćaju neto naknadu na salda unutar Eurosustava na temelju euronovčanica u optjecaju koja rezultira neto rashodom kada se doda stavci „neto rezultat udruživanja monetarnog prihoda” u njihovim računima dobiti i gubitka na kraju godine, koeficijent „S” koji se primjenjuje na godinu prelaska na gotovinu eura u skladu s člankom 4. stavkom 1. umanjuje se koliko je potrebno da bi se otklonilo navedeno stanje.

Navedeno smanjenje ne smije dovesti do koeficijenta nižeg od 0,8606735. Ako se primjenjuje ovo odstupanje, četvrtina nastalog umanjenja kompenzacijskih iznosa (C) nacionalnih središnjih banaka koji se primjenjuju u godini prelaska na gotovinu eura dodaje se kompenzacijskim iznosima nacionalnih središnjih banaka koji se primjenjuju od druge do pete godine nakon godine prelaska na gotovinu eura u skladu s člankom 4. stavkom 1.


PRILOG IV.

ODLUKA STAVLJENA IZVAN SNAGE S POPISOM NAKNADNIH IZMJENA

Odluka ESB/2010/23

SL L 35, 9.2.2011., str. 17.

Odluka ESB/2011/18

SL L 319, 2.12.2011., str. 116.

Odluka ESB/2014/24

SL L 117, 7.6.2014., str. 168.

Odluka ESB/2014/56

SL L 53, 25.2.2015., str. 21.

Odluka ESB/2015/37

SL L 313, 28.11.2015., str. 42.


Top